Dodatak 2 Itrerativne metode 301

Mihanovi, Trogrli Graevna statika II

DODATAK 2
ITERATIVNE METODE
D2.1 OPENITO O ITERATIVNIM METODAMA
Iterativne metode su matematiki postupci kojima se sukcesivnim putem rjeavaju
sustavi jednadbi. U statici tapnih konstrukcija i ploa posebno su razvijani iterativni
postupci koji posrednim putem rjeavaju postavljeni zadatak. Posredni put se oslanja na
opriranje s baznim statikim veliinama te omoguuje rjeavanje sustava jednadbi s
relativno velikim brojem nepoznanica. Posebno u statici tapnih konstrukcija je razvijen
veliki broj postupaka u koje bi meu ostalima mogli nabrojati: portalnu metodu, metodu
konzole, metodu triju momenata, metodu deformacija, metodu raspodjele momenata,
Kanyjevu metodu i mnoge druge. Svakako valja primijetiti da je Hardy Cross 1930
formulirao genijalnu metodu raspodjele momenata. Kasnije ju je R.V. Southwell pretvorio u
opi iteracijski postupak.
U nastavku se izlau samo oni postupci koji su bili uestalo u uporabi u Hrvatskoj i
susjednim zemljama za proraun tapnih konstrukcija. Crossov postupak je dominantno
rabljen za proraun pridranih tapnih sustava, dok je za sustave s pominim vorovima
njaee rabljena kombinacija Crossovog postupka za pomini sustav, a metoda deformacija
za proraun njegovog pomino komplementarnog sustava. U sluaju regularnih okvira za
proraun pominog komplementarnog sustava najee je rabljena Csonka-Werner metoda,
koju su autori razvili nezavisno jedan od drugoga. U manjem opsegu je za proraun
regularnih okvira rabljena Kanyjeva metoda koja iterativno odjednom rjeava pomini i
nepomini sustav. Svi opisani postupci polaze od pretpostavke da je zanemareno osno i
posmino deformiranje tapova. A kod nekih je obvezatno kruto, bez zgloba ili poluzgloba,
vezivanje tapova u vorove.
D2.2 CROSSOVA METODA RASPODJELE MOMENATA NA
PRIDRANIM SUSTAVIMA
Metoda je namijenjena proraunu tapnih konstrukcija s nepominim vorovima.
Zasnovana je na naelu iterativnog rjeenja jednabi ravnotee metode pomaka. Iterativni
postupak je osebujan jer se provodi pomou konstruktivne sheme sustava i nema klasinog
matematikog postupka postavljanja jednadbi.
Sam postupak tee prema slijedeem. Najprije se nacrta skica sustava, detektiraju se svi
vorovi i svi tapovi sa svojim rubnim uvjetima. Potom se odrede momenti upetosti uz
pretpostavku da su zaokreti svih vorova sprijeeni. Nakon toga se odreuje relativna krutost
svakog vora zasebno na temelju dimenzija tapova koji se vezuju za konkretni vor.
Krutost pojedinog tapa u datom voru iznosi

( )

l EI k
i
/ 4 =

(D2.1)

a krutost vora na zakretanje jednaka je zbroju krutosti svih tapova
302 1. Neodreeni punostijeni nosai
Graevna statika II Mihanov, Trogrli

( )

=
b
1 =

l EI k
i
/ 4

(D2.2)

Relativna krutost pojedinog tapa iznosi

( ) ( )

=
b
1 =

l EI l EI
i
/ 4 / / 4

(D2.3)

Postupak tee dalje tako da se pristupa uravnoteenju svih vorova u kojima momenti
upetosti i momenti zadani kao izravno optereenje nisu u ravnotei, a to je gotovo u svakom
voru. Uravnoteenje moe krenuti iz bilo kojeg vora u bilo kojem smjeru, konani rezultat
e uvijek biti isti. Uravnoteenje jednog vora vri se tako da de u vor doda moment
suprotnog predznaka neuravnoteenom i rasporedi na svaki tap prema omjerima krutosti.
Fizikalno se zapravo vor zaokrenuo za omjer dodanog momenta i krutosti vora. Novo
dodani momenti na tapovima prenose se u susjedne vorove u omjeru

( ) ( ) 2 / 1 / 4 / / 2 = =

l EI l EI

(D2.4)

Sada se u sjednim vorovima vri uravnoteenje uzimajui u ubzir i prenesene
momente. Zbog toga to se iz vora u vor prenosi samo polovica neuravnoteenog momenta,
vrlo brzo, nakon svega par koraka uravnoteenja, nuravnoteeni dio tei k nuli ime je
postupak iteracije dovren. Zbroj svim momenata koji su se nali na jednoj strani tapa nakon
svih uravnoteenja predstavlja konani moment koji se za zadano optereenje javlja na tom
mjestu. Iz podataka o momentima na kraju svih tapova, uz poznavanje stanja pune upetosti,
moe se konstruirati dijagram momenata savijanja, a potom deriviranjem dijagram poprenih
sila te iz uvjeta ravnotee i dijagram uzdunih sila cijelog sustava.

Ukljuivanje vanjskih i unutranjih zglobova.

Ako pojedini tapovi imaju vanjske zglobove na jednom svom kraju tada postoje dvije
mogunosti rjeenja zadatka. Prva je da se u voru u kojem je prikljuen zglobni kraj tapa
ako je on jedini tap, tap tretira kao da nema zgloba, obavi proraun momenata upetosti i
uravnoteenje kao i svih ostalih tapova. Sam postupak uravnoteenja donijet e na takvom
tapu moment jednak nuli. Ako takav tap nije jedini u promatranom voru, tada svaki tap
koji ima zglob valja izdvojeno promatrati i uravnoteivati odvojeno od ostalih tapova u tom
voru. Zapravo postupiti kao da je tu vie vorova. Jer e bazni vor, sa standardno upetim
tapovima, imati jedan zaokret, a svaki tap koji ima zglob u tom voru imati e svoj zaseban
zaokret.
Druga mogunost ukljuivanja vanjskih i unutranjih zglobova je tako da se svaki takav
tap u pogledu krutosti, prijenosa momenta i momenata upetosti, tretira kao jednostarno
ukljeten. Tada koeficijent krutosti na ukljetenoj strani umjesto 4EI/l iznosi 3EI/l, prijenosni
koeficijent kod uravnoteenja je nula, a momente upetosti valja odreivati na jednostrano
ukljetenom tapu.







Dodatak 2 Itrerativne metode 303
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II
Primjer grede na tri oslonca

Greda na tri oslonca od kojih je srednji klizni a krajnji ukljeteni, sa svojstvima i
optereenjima prikazanim na crteu 9.1 analizira se Crossovim iterativnim postupkom. Omjer
krutosti tapova u srednjem voru daje
( )
( )
( ) % 100 , / 8
% 50 , / 4
% 50 , / 4
2
1
2 2
1
2 2
= =
= =
= =

l EI k
l EI k
l EI k
2
3
1
1

Veliina momenata upetosti iznosi
M F M F M M
1 2 2 3
1 1 2 2
8 100 8 100 0 = = = = = = l l / , / ,



Crte D2.1 Primjer Crossovog postupka

U samom raunskom procesu potcrtane brojke pokazuju da je ukljuivos njima
promatrani vor uravnoteen. Izraunati dijagram momenata prikazan je na crteu D2.1.
Deriviranjem funkcije momenata dobiven je dijagram poprenih sila, takoer prikazan na
crteu D2.1.
304 1. Neodreeni punostijeni nosai
Graevna statika II Mihanov, Trogrli
Varijacija prethodnog zadatka je greda na tri oslonca kojoj se samo desni oslonac
ukljeten, kao to je prikazano na crteu D2.2. Svi su polazni podaci isti, ali se u samom
postupku vri uravnoteenje i prvog vora koji ima slobodno zakretanje.




Crte D2.2 Primjer Crossovog postupka
Grafiki prikaz rezulatata za momente prikazan je na crteu D2.2. Deriviranjem
funkcije momenata dobivena je funkcija poprenih sila koja je takoer prikazana na istom
crteu.


Primjer pridranog okvira
Pridrani okvir sa svojstvima i optereenjem prikazanim na crteu D2.3 izloen je
Crossovom iterativnom postupku. Krutosti vora 3 iznose:
( )
( )
( )
k EI h
k EI
k EI
3 3
1
3 3
4
3
4 29%
4 5 71%
28 100%
1
4
= =
= =
= =
/ ,
/ ,
/ ,

l
l

Isti su odnosi krutosti u voru 4.
Veliina momenata upetosti neka iznosi:
M wh M wh M M M
1 3 3 4
3 2 1 2 4 3
2
4
12 100 12 100 0 = = = = = = = / , / ,

Rezultati Crossovog postupka za proraun momenata u vorovima a zatim i
cjelokupnog dijagrama momenata prikazani su na crteu D2.3. Deriviranjem funkcije
momenata dobiva se funkcija poprene sile. Iz ravnotee sila u vorovima odreene su
uzdune sile i reakcije u sustavu. Dijagrami poprenih i uzdunih sila prikazani sun a crteu
D2.3.
Dodatak 2 Itrerativne metode 305
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II

Crte D2.3 Crossov postupak na pridranom okviru
306 1. Neodreeni punostijeni nosai
Graevna statika II Mihanov, Trogrli
D2.3 METODA DEFORMACIJA NA POMINIM SUSTAVIMA
Metoda deformacija na pominim sustavima komplement je metodi raspodjele
momenata na pridranim sustavima jer se pomine sustave analizira u dva koraka, vidjeti
crte 9.4. U prvome koraku se prorauna sustav pridran fiktivnim leajevima metodom
raspodjele momenata (Cross), vidjeti crte 9.4b. Potom se u drugom koraku prorauna
pomini okvir na kojega djeluju samo sile iz fiktivnih leajeva, vidjeti crte 9.4c.
Superpozicijom rjeenja iz dva koraka dobiva se rjeenje polaznog zadatka. Stoga se metoda
deformacija na pomine sustave primjenjuje samo za optereenja koncetriranim silama u
vorovima. Metoda je nastala pojednostavnjenjem izvorne Crossove metode raspodjele
momenata na pominim sustavima. Pojednostavnjene je izvrenom uravnoteenjem
pominog sustava metodom virtualnog rada umjesto izravnim uravnoteenjem, to je osobito
praktino kod sustava koji imaju nepravilno postavljene tapove, koso ili se radi o okvirima
nejednakih visina.
Postupak tee tako da se uklone veze koje prenose momente iz vororva na tapove
(ubace se zglobovi ili poluzglobovi) a njihovo djelovanje nadomjesti nepoznatim parovima
momenata, vidjeti crte 9.5a.
Nastali sustav je mehanizam s n stupnjeva slobode. Stanje pomaka mehanizma moe se
prikazati kao n nezavisnih stanja pomaka, vidjeti crte 9.5b i c. U svakom pojedinom stanju
sprijeeni su svi nezavisni pomaci osim promatranog. Pristup je identian stanju jedininih
pomaka u izvornoj metodi pomaka. Nepoznate momente u odbaenim vezama moe se
izraziti pomou pojedinog od n pomaka po naelima stanja jedininih pomaka tapa, vidjeti
crte 9.5b i c.

= +
H
1
H
1
H
2
H
2

(a) (b) (c)
Crte D2.4 Rastav polaznog sustava na nepomini (Cross) i pomini


(a) (b) (c)
Crte D2.5 Mehanizami pominog sustava za primjenu metode deformacija

Primjerice u promatranom sluaju e biti

( ) ( )( ) m m EI h u m m EI h u u
71 17 1
2
2 65 56 4
2
2 1
6 6 = = = = / , /

(D2.5)

( ) m m EI h u m m EI h u
43 34 3
2
2 52 25 2
2
1
6 6 = = = = / , /

Dodatak 2 Itrerativne metode 307
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II
Nad svakim jedininim stanjem pomaka postavlja se jednadba virtualnog rada. U radu
uestuju svi momenti uz vorove i sve vanjske sile. Svako stanje nezavisnih pomaka generira
po jednu jednadbu. Zbog ovisnosti momenata, teorijski od svakog nezavisnog pomaka,
formira se sustav od n linearnih jednadbi s n nepoznanica. U promatranom primjeru sustav
jednadbi ima oblik:

( )
( )
12 12
12 12
1
3
2
3
4
3
4
3
4
3
1
3
4
3
1
2
1
2
EI h EI h EI h EI h
EI h EI h EI h
u
u
H
H
/ / / /
/ / /
+ +
+

(
(

`
)
=

`
)

(D2.6)

Njihovim rjeenjem, te povratkom rjeenja u izraze za momente uz vorove dovren je drugi
korak postavljenog zadatka.
D2.4 PRORAUN REGULARNIH OKVIRA METODOM
CSONKA - WERNER
D2.4.1 JEDNOSTRUKA ITERACIJA NA POMINIM OKVIRIMA
Metoda se primjenjuje na proraun jednopoljnih regularnih okvira izloenih djelovanju
horizontalnih sila u visini preki. Zasniva se na logici statikog funkcioniranja regularnih
okvira s krutim prekama. U kombinaciji rjeenja nepominog okvira po Crossu, Czonka-
Werner metoda daje mogunost potpunog prorauna pravilnih okvira.
Csonka - Werner postupak ima slijed:
Najprije se odreuju relativni koeficijenti krutosti u vorovima pominog regularnog okvira.
Zbog naina optereivanja sustav je antisimetrian kako je prikazano na crteu D2.6. Krutost
polupreke pri zakretanju vora iznosi 3EI/(L/2), jer se radi o jednostrano ukljetenom tapu.
Do ovog rezultata se dolazi postupkom lokalnog otputanja.
Do krutosti stupa pri zakretanju koji je na jednom kraju ukljeten, npr. dolje, a na
drugom promatranom kraju, npr. gore, osloboen veze koja prenosi poprenu silu dolazi se
takoer lokalnom eliminacijom. Krutost na zakretanje takvog stupa na vrhu je EI/h, te
pripadni koeficijent za moment na dnu stupa je EI/h. Dakle prijenosni koeficijent za
momente u stupovima je -1.

Crte D2.6 Csonka-Werner postupak krutost stupova

Ovu krutost je jednostavno shvatiti preko modela konzolnog stupa prikazanog na crteu
D2.7. Krutost na zakretanje vrha konzolnog stupa je moment koji nastaje pri jedninom
zaokretu vrha konzolnog stupa koji je optereen upravo tim momentom. Izraz za kut
308 1. Neodreeni punostijeni nosai
Graevna statika II Mihanov, Trogrli
zaokreta vrha pri optereenju koncentriranim momnetom na vrhu daje =ml/EI . Odatle
slijedi da je krutost jednaka momentu pri jedininom zaokretu k=EI/l.
Pri tome je moment na dnu isti kao i na vrhu samo suprotnog predznaka, to znai da je
prenosni koeficijent jednak -1.
Uee stupova i preki u krutosti vora na zakretanje prikazano je na crteu D2.7c.
Momenti pune upetosti odgovaraju stanju sustava u kome su sprijeeni zaokreti a
doputeni horizontalni pomaci vorova. Dakle to su isti momneti koji se dobiju na stupovima
okvira s krutim prekama a iznose

M M H h s
i
i
i
i
j
j
i
+
+
=
= =
|
\

|
|

1
1
1
2 /

(D2.7)

gdje je izraz u zagradi zboj horizontalnih sila iznad promatranog kata, h je visina
promatranog kata a s je broj stupova na promatranom katu.


(a) (b) (c)

Crte D2.7 Csonka-Werner postupak na regularnom okviru

Prati se primjer s konkretnim veliinama:
100 , 0 , 6 , , 2 , 0 . 4
3 2 1
= = = = = = = H H H EI EI EI EI h l h
p s

Omjer krutosti na uvrtanje vorova 1 i 2 iznosi
( )
( )
( )
( ) % 100 , / 20
% 5 , /
% 5 , /
% 90 , ) 2 / /( 6 3
1
2
1 1
0
1 1
1 1
= =
= =
= =
= =

h EI k
h EI k
h EI k
l EI k
p
2
0
p

Dok je omjer krutosti na uvrtanje vora 3

( )
( )
( ) % 100 , / 20
% 5 , /
% 95 , ) 2 / /( 6 3
1
2
3 3
3 3
= =
= =
= =

h EI k
h EI k
l EI k
p
2
p

Dodatak 2 Itrerativne metode 309
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II
Momenti pune upetosti iznose
M Hh
i
i+
= =
1
4 100 /



(a) (b)

(c) (d)
Crte D2.8 Csonka-Werner postupak na konkretnom okviru
310 1. Neodreeni punostijeni nosai
Graevna statika II Mihanov, Trogrli
Csonka - Werner postupak za promatrani sluaj prikazan je na crteu D2.8a. Konani
dijagram momenata prikazan je na crteu D2.8b. Deriviranjem funkcije momenata dobiva se
funkcija poprenih sila iji je dijagram prikazan na crteu D2.8c. Iz ravnotee vorova slijedi
veliina uzdunih sila iji je dijagram prikazan na crteu D2.8d.


Primjer pominog okvira

Analizira se pomini okvir s geometrijom i optereenjem kao to je prikazano na crteu D2.3
stim da je okvir bez pridranja na katu tj. da je pomian. Proraun se odvija u dva zasebna
koraka. U prvom koraku okvir se fiktivno pridri, primjerice ba kao to je prikazano na
crteu D2.3 i prorauna Crossovim postupkom. Posljedica tog prorauna su odgovarajue
rezne sile od kojih je momentni dijagram prikazan na crteu D2.3. U tom stanju u fiktivnom
osloncu javlja se horizontalna pridrajn sila H=142 kN.
U drugom koraku prati se originalno pomini okvir izloen djelovanje samo negativne
pridrajne sile H. U ovom sluaju se to obavlja Csonka-Werner postupkom, kao to je
prikazano na crteu 9.8a. Pripadni dijagram momenata savijanja prikazan je na crteu D2.9b.
Superpozicijom rjeenja iz prvog i drugog koraka dobiva se konano rjeenje. U konkretnom
primjeru konani momentni dijagram prikazan je na crteu D2.10.



Crte D2.9 Csonka-Werner postupak na pominom okviru




Crte D2.10 Mx dijagram na pominom okviru





Dodatak 2 Itrerativne metode 311
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II


Crte D2.11 Tx i Nx dijagrami na pominom okviru

Deformacijska kontrola rezultata

Deformacijska kontrola rezultata polazi od injenice da du rubnim uvjetima zadani
odreeni pomaci. Ako se otpusti veza koja osigurava taj pomak u smjeru te otputene veze
moe se zadati jednina sila i provjeriti naelom virtualnoga rada da li dobiveni dijagrami
reznih sila doista daju poznati pomak. Novonastali sustav zove se usporedni sustav.
U konkretnom primjeru pominog okvira oslobaaju se sve tri veze na desnom osloncu
tako da nastaje usporedni sustav u obliku poligonalne konzole kao to je prikazano na crteu
D2.12. Promatra se kut zaokreta na desnoj strani. U tu svrhu na tom mjestu zadaje se jednini
moment. Pripadni dijagram momenata prikazan je na crteu D2.12. U primjeni naela
virtualnoga rada zanemaruje se utjecaj posminog i uzdunog deformiranja.
Konkretna primjena naela virutalnog rada daje
odnosno
dx M m
EI
x x

=
1

( ) ( ) { } ( )
( ) 0 2 . 11 5 . 11 100 5 . 100
1
2 / 2 66 122
5
1
2 / 145 122 3 / 2 * 150 2 / 66 267
1
+
= + + + =
EI
EI EI

Rezultat nije identino jednak nuli zbog zaokruivanja u iterativnim postupcima.


Crte D2.12 Defomacijska kontrola na pominom okviru


312 1. Neodreeni punostijeni nosai
Graevna statika II Mihanov, Trogrli
D2.4.2 VIESTRUKA ITERACIJA NA POMINIM OKVIRIMA
Metoda se primjenjuje na proraun viepoljnih regularnih okvira. Kod ovakvih okvira
preklapanje sustava u poluokvir nije konzistentno jer se pojavljuje p+2 polupreke iznad p+1
stupova gdje je p broj polja okvira. Nekonzistentnost je posebno izraena ako nema simetrije
u svojstvima stupova ili preki ili ako je broj katova u poljima razliit. Takav sluaj
predstavlja okvir na crteu D2.13. Zbog nekonzistencije proraun nije mogue izvriti u
jednoj globalnoj iteraciji. Dakle proraun nepominog sustava po Crossu (crte D2.13c) plus
proraun pominog sustava na negativne pridrajne fiktivne sile (crte D2.13c), jer se
rastvaranjem poluokvira u stvarno zadani okvir poremeti ravnotea momenata u veem broju
vorova, vidjeti crte D2.13a i b. Neuravnoteeni momenti sada predstavljaju optereenje za
drugi globalni korak, vidjeti crte D2.13c, u kojemu se ponovo rauna nepomini okvir po
Crossu a pripadne fiktivne reakcije postave kao optereenje na poluokviru, kojeg se ponovo
rjeava po Csonka-Werner metodi. Globalna iteracija nepomini-pomini sustav se ponavlja
dok neurovanoteeni momenti ne postanu zanemarljivo mali.


(a) (b) (c)

Crte D2.13 Rastav okvira na pridrani i pomini model u prvom stupnju iteracije



(a) (b) (c)
Crte D2.13 Priprava optereenja za drugi stupanj iteracije


D2.5 LITERATURA

[D2.A1] Aneli M., Statika neodreenih tapnih konstrukcija, DHGK Zagreb 1933.
Dodatak 2 Itrerativne metode 313
Mihanovi, Trogrli Graevna statika II
[D2.1] uri M. i Jovanovi P., Teorija okvirnih konstrukcija, Graevinska knjiga
Beograd, 1977.
[D2.N1] Noris C. D., Wilbur J. B. and Utku S., Elementary Structural Analysis, McGraw-
Hill, New York 1976.
[D2.P3] Prokofjev I.P. i Smirnov A. F., Teorija konstrukcija III, Graevinska knjiga,
Beograd 1961.
[D2.S1] Schreyer., Ramm H. und Wagner W., Prakticshe Baustatik Teil 2,
Verlagsgesellschaft, Stuttgart 1960.