Sie sind auf Seite 1von 23

01_MT2

Predrag Kvasnika

Geotehniko projektiranje, parametri i geotehniki istraivaki radovi - Eurokod 7

Sadraj
Regulativa eurokodovi Istraivaki radovi Prikaz rezultata ispitivanja

to sve treba poznavati u vezi s projektom?


Svojstva tla

Proraunski model

Projekt
Djelovanja: optereenja i pomaci

Norme (parcijalni koeficijenti)

Granine vrijednosti pomaka

Dimenzije

Veza EC7/1 i EC7/2 s normama za: ispitivanje tla i graenje geotehnikih graevina

regulativa

to kae regulativa?
Konstrukcijski Eurokodovi (Eurocodes) obuhvaaju skupinu normi za konstruktorsko i geotehniko projektiranje graevina. One trebaju posluiti kao sredstvo da se dokae kako graevine udovoljavaju osnovnim zahtjevima. U nadlenosti su Povjerenstva Europske unije (CEN). Eurokod 7 (za geotehniku) se sastoji od dva dijela: EN 1997-1: 2004, Geotehniko projektiranje Dio 1. Opa pravila (izaao i kao British standard 1997-1:2004) EN 1997-2 : 2007, Geotehniko projektiranje Dio 2. Terenska i laboratorijska ispitivanja

Eurokod 7/1 granina stanja


Po metodi graninih stanja se konstrukcija ili njeni dijelovi moraju projektirati tako da zadovolje osnovne zahtjeve. U eurokodu se definiraju dvije vrste graninih stanja: Granina stanja nosivosti - ULS su projektne situacije koje ukljuuju ruenje konstrukcije ili neku drugu vrstu sloma, npr. prekomjerne deformacije u tlu prije sloma, opasnost za ljude ili prekomjerni ekonomski gubitak. Granina stanja uporabivosti - SLS su projektne situacije koje ukljuuju stanja preko kojih traeni zahtjevi za konstrukcije vie nisu zadovoljeni, npr. prevelika slijeganja, deformacije, vibracije i lokalno oteenje konstrukcije pri normalnoj uporabi.

Projektne situacije
Opaska: uvodi se pojam projektne situacije. Projektna situacija je skup djelovanja (sila, promjena temperature, deformacija) koje mogu djelovati istovremeno na graevinu. Projektant treba razmotriti sve takve situacije. U praksi se odaberu samo najnepovoljnije. Situacije trebaju biti realne: recimo nema smisla razmatrati stabilnost graevine kao da na nju istovremeno djeluju najjai potres i pritisak stogodinje vode. Nizanjem projektnih situacija, projektant stvara scenarij nepovoljnih djelovanja u kojima graevina uvijek mora izai kao pobjednik.

Eurokod 7 granina stanja


GS-nosivosti, kod dobro projektiranih konstrukcija, je malo vjerojatna, dok je GS-uporabivosti vie vjerojatna. Projektiranje prema GS zahtijeva da se provjere projektne situacije koje obuhvaaju sve mogue mehanizme sloma. ULS i SLS su nezavisna stanja i treba ih odvojeno tretirati. Najee e samo jedno od njih biti bitno za dimenzioniranje. U geotehnici se tako klizita uglavnom dimenzioniraju prema GSnosivosti, a plitki temelji prema GS-uporabivosti.

EC7/1 proj. vrij. optereenja


aktivne sile

Fd

= F Fk ,

temelj

gdje je: Fd projektna vrijednost, F parcijalni koeficijent optereenja (>1,0), a

ha

klizna ploha

Fk karakteristina vrijednost optereenja (aktivne sile).

EC 7/1 proj. vrij. svojstava materijala


Projektna vrijednost svojstva materijala se odreuje prema izrazu: d = k / M.
' d' < '
c' cd' < c '

gdje je k M

karakteristina vrijednost svojstva gradiva, parcijalni koeficijent gradiva (> 1,0).

EC7 geotehnike kategorije


Prva geotehnika kategorija Samo male i jednostavne konstrukcije za koje je mogue osigurati zadovoljenje bitnih zahtjeva na osnovi iskustva i kvalitativnih geotehnikih istraivakih radova sa zanemarivim rizikom za vlasnitvo ili ivote. Druga geotehnika kategorija Uobiajeni tipove konstrukcija i temelja bez pretjeranog rizika ili izuzetno tekih uvjeta u temeljnom tlu ili uvjeta optereenja. Konstrukcije zahtijevaju brojane geotehnike podatke i proraune kako bi se osiguralo da e bitni zahtjevi biti zadovoljeni, no mogu biti upotrijebljeni rutinski postupci za terenske i laboratorijske pokuse, kao i za projektiranje i izvedbu. Trea geotehnika kategorija Ukljuuje vrlo velike ili neuobiajene konstrukcije, za koje su rizici vei od uobiajenih; konstrukcije s posebno tekim optereenjima i/ili loim stanjem temeljnog tla, kao i konstrukcije u podrujima visoke seizminosti.

EC7/1 - Geotehnike kategorije


Geot. k. 1. Prva Ukljuuje Manje i relativno jednostavne graevine Projektni zahtjevi Samo za uvjete temeljnog tla za koje se iz usporedivog iskustva zna da zadovoljavaju Trae se brojani geotehniki parametri. Bitni se zahtjevi dokazuju proraunima. Projektni postupci Rutinske metode projektiranja i gradnje

2. Druga Uobiajene graevine, gdje nema posebnih zahtjeva u odnosu na tlo ili/i konstrukciju 3. Trea Konstrukcije ili dijelovi kons. koji nisu obuhvaeni u 1. i 2.

Rutinske metode projektiranja, terenskih i laboratorijskih ispitivanja, te gradnje.

Ukljuene nestandardne (sloene) metode projektiranja i gradnje

Primjeri geotehnikih kategorija

Granina stanja nosivosti ultimate limit state ULS


Treba provjeriti da ne moe nastupiti granino stanje nosivosti (ako je primjenljivo) u sluajevima: STR, GEO, EQU, HYD i UPL - znaenje pojedinih kratica definira se u nastavku =>

Granina stanja nosivosti ultimate limit state - ULS


STR unutarnji slom ili velike deformacije konstrukcije ili dijelova konstrukcije, ukljuujui temelje, pilote, podrumske zidove i sl. u sluaju kad vrstoa materijala konstrukcije jest bitna za otpornost, GEO slom ili velike deformacije temeljnog tla, kada je vrstoa tla ili stijene jest bitna za otpornost, gubitka ravnotee konstrukcije ili temeljnog tla,

Granino stanje nosivosti za STR/GEO

Granina stanja nosivosti ultimate limit states - ULS


EQU - gubitak ravnotee graevine, promatrane kao kruto tijelo, u sluajevima kada vrstoe materijala konstrukcije i temeljnog tla nisu bitne za otpornost, UPL - gubitak ravnotee konstrukcije i tla zbog uzgona ili drugih djelovanja u vertikalnom smjeru, HYD bujanje tla zbog utjecaja vode, interna erozija i iznoenje estica (piping) u tlu, uzrokovane hidraulikim gradijentima.

Granino stanje nosivosti za EQU,UPL i HYD

Granino stanje uporabe - SLS

Ekonomski opravdani vijek graevine


Novost koju ovdje nude eurokodovi odnosi se na prihvaanje vremena kao kategorije u projektiranju. S graevinom se postupa kao s industrijskim pogonom ili strojem koji ne traje vjeno, ve e prije ili kasnije biti zamijenjen neim drugim.

Ekonomski opravdani vijek graevine


(nastavak) Ekonomski opravdani radni vijek ne odreuje se samo temeljem trokova projektiranja, graenja i uporabe, ve i na temelju trokova nastalih zbog smetnji koje graevina uzrokuje, te rizika i posljedica loma graevine tijekom uporabe. Smisao je osnovnih zahtjeva da se graevina projektira i izvede tako kako bi tijekom ekonomski opravdanoga radnog vijeka imala usklaen odnos izmeu trajnosti i trokova odravanja. Ekonomski opravdani radni vijek ne moe se ni zamisliti bez prosudbe o izboru materijala. To se posebice odnosi na sintetine materijale, ija trajnost na dulji rok jo nije dokazana.