Matija Draganovi 0036420687

SEMINARSKI RAD - SPVP

Zatita u sluaju pojave poara Adaptivni aktivni sustav zatite Univerzalna izvedba Raznolike mogunosti primjena

4. travanj 2013

Zatita u sluaju poara

Saetak
Tema ovog projekta je zatita u sluaju poara. U tekstu je opisan sustav za zatitu u sluaju pojave poara, primarno projektiran za ugradnju u tzv. inteligentnu kuu. Na poetku je dan kratki uvod u problematiku, te su navedene osnovne ideje. Prikazane su mogue izvedbe sustava, od osnovne do konanog rjeenja, provedena detaljna analiza, te izveden zakljuak. Projektirani sustav karakteriziraju velika fleksibilnost pri ugradnji i nadogradnji, jednostavnost izvedbe te prilagodljivost radnim uvjetima. Najveu prednost predstavlja mogunost nadzora velikog prostora, tj. koritenja velikog broja senzora.

Sadraj
1. UVOD................................................................................................................3 2. ZATITA U SLUAJU POARA...............................................................................4 2.1. Sustavi zatite od poara...............................................................................4 2.1.1. Osnovne karakteristike...........................................................................4 2.1.2. Podjela..................................................................................................5 2.1.3. Aktivni sustavi zatite.............................................................................5 3. INTELIGENTNA KUA SUSTAV ZATITE U SLUAJU POARA.................................6 3.1. Projektni zahtjevi.........................................................................................7 3.2. Osnovne karakteristike sustava......................................................................7 3.3. Izvedbe sustava...........................................................................................8 3.3.1. Osnovna izvedba....................................................................................9 3.3.2. Poboljana izvedba...............................................................................11 3.3.3. Konani sustav.....................................................................................15 3.3.4. Odabir senzora.....................................................................................19 3.3.5. Sustav za gaenje poara......................................................................19 3.3.6. Analiza projektiranog sustava.................................................................21 4. ZAKLJUAK......................................................................................................24 5. LITERATURA.....................................................................................................25 6. POJMOVNIK.....................................................................................................26

Ovaj seminarski rad je izraen u okviru predmeta Sustavi za pracenje i voenje procesa na Zavodu za elektronike sustave i obradbu informacija, Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Sveuilita u Zagrebu. Sadraj ovog rada moe se slobodno koristiti, umnoavati i distribuirati djelomino ili u cijelosti, uz uvjet da je uvijek naveden izvor dokumenta i autor, te da se time ne ostvaruje materijalna korist, a rezultirajue djelo daje na koritenje pod istim ili slinim ovakvim uvjetima.

Zatita u sluaju poara

1. Uvod
Jo od daleke povijesti ovjek na dom gleda kao na mjesto gdje se osjea sigurno i zatieno od opasnosti izvan njega. Moderne tehnologije omoguuju visok stupanj sigurnosti, ako ih se pravilno upotrijebi. Poar je jedna od najveih moguih opasnosti, to po ljudske ivote, to za objekte i okolinu u kojima se pojavi. Stoga je osnovna ideja ovog projekta zatita ljudi i objekata u sluaju pojave poara. Primarni cilj projekta je ostvariti sustav koji bi preventivno i korektivno djelovao u sluaju pojave poara. Sustav je namijenjen za primjenu u tzv. inteligentnoj kui. U slijedeim poglavljima bit e opisane neke ideje vezane uz ovu problematiku, dizajn, te specifikacija jednog takvog sustava. Konano, analizirat e se kvaliteta sustava, uoiti nedostaci i prednosti, te predloiti mogua poboljanja.

Zatita u sluaju poara

2. Zatita u sluaju poara

2.1. Sustavi zatite od poara
2.1.1. Osnovne karakteristike

Zatita od poara [5] podrazumijeva detaljnu analizu i prouavanje poara i popratnih efekata, kao i razvoj, proizvodnju, testiranje te primjenu adekvatnih sustava zatite. U razliitim objektima, bilo da se nalaze na kopnu, moru ili je pak rije o transportnim sredstvima, vlasnici i korisnici su odgovorni za odravanje boravinog prostora u skladu s osnovnim sigurnosnim zahtjevima propisanim postojeim normama. Graevinski objekti moraju biti konstruirani u skladu s propisima kojima se postie zadovoljavajui stupanj sigurnosti. Nakon zavretka izgradnje, objekti se moraju adekvatno odravati prema takoer propisanim pravilima i propisima, a sve u svrhu postizanja to veeg nivoa zatite objekata i ljudi od potencijalnih opasnosti od poara. Takoer, u sluaju pojave poara, informacije o strukturi objekata te (ne)postojeim sigurnosnim sustavima pomau zaduenim slubama za brzo, efikasno i sigurno djelovanje. U novije doba sve se vie koriste automatizirani sustavi zatite koji djeluju neovisno o ovjeku. Stoga je od velike vanosti da takvi sustavi efikasno obavljaju svoju zadau. Postoje razni sustavi koji slue za nadzor, kontrolu i zatitu u sluaju pojave poara. Detaljnije prouavanje ove problematike, razvoj tehnologije te openito poveanje svijesti o ovom problemu, dovelo je do razvoja znaajnog broja komercijalnih sustava koji se danas vrlo lako ugrauju u gotovo svaki objekt. Stoga je za projektiranje jednog takvog sustava korisno prouiti to je do sada napravljeno, kao i osnovne karakteristike dotinih sustava. Osnovne karakteristike koje sustav za zatitu od poara mora zadovoljiti su: Pouzdanost Efikasnost Zatita ljudskih ivota Minimiziranje mogue tete

Zatita u sluaju poara

U pravilu svaki sustav zatite mora zadovoljavati ove zahtjeve. Ono po emu se uglavnom razlikuju su princip rada, tehnologija izrade, financijsko optereenje i sl.

2.1.2.

Podjela

Sustavi, tj. metode zatite od poara se u principu dijele na: Pasivnu zatitu Aktivnu zatitu Edukaciju & prevenciju

Pasivna zatita podrazumijeva upotrebu pasivnih komponenti, kao to su npr. ugradbeni zidovi otporni na vatru (tzv. firewalls), implementacija posebnih vrata ili pregrada kojima se sprijeava daljnje irenje poara i sl. Aktivna protupoarna zatita podrazumijeva automatiziranu detekciju i suzbijanje poara, npr. pomou ugraenih detektora poara te sustava za automatsko gaenje (npr. rasprivai vode, engl. sprinklers [6]). Edukacija i prevencija je moda i najvaniji faktor protupoarne zatite. O opasnostima od poara je potrebno educirati sve korisnike odreenih objekata, kao i slube zaduene za suzbijanje poara i pomaganje unesreenima. Potrebno je korisnike upoznati sa karakteristikama objekata, strukturom graevine, postojeem (ako postoji) zatitnom sustavu, mogunosti pojave poara, procedurama u sluaju poara i sl. pojedinostima koje poveavaju sigurnost, te minimiziraju moguu tetu. Ovaj rad je temeljen na projektiranju jednog aktivnog sustava protupoarne zatite. Da bi se dolo do mogueg rjeenja potrebno je poznavati osnovne karakteristike ovakvih sustava, koje su prikazane u slijedeem odlomku.

2.1.3.

Aktivni sustavi zatite

Aktivni sustavi zatite (engl. AFPS, Active Fire Protection Systems) su sastavni dio cjelokupne protupoarne zatite. Karakteriziraju ih elementi i/ili podsustavi koji djeluju na principu pobude i odziva, tj. kod odreenih dogaaja djeluju prema unaprijed predvienom scenariju.
5

Zatita u sluaju poara

Aktivni protupoarni sustavi se mogu sastojati od podsustava, ali najee se sastoje slijedeih osnovnih dijelova: Sustav za detekciju Sustav za suzbijanje, tj. gaenje poara Alarmni sustav

nekoliko

Zadaa sustava za detekciju jest, kako se moe zakljuiti i iz samog naziva, efikasna detekcija poara. Poar se moe detektirati na nekoliko naina, a najee se koristi detekcija dima [9], plamena [7] ili topline [8]. Sustav za suzbijanje djeluje nakon detekcije, odnosno pojave poara. Njegova zadaa je brzo i efikasno eliminirati poar, tj. ukloniti ga nekom od metoda gaenja (npr. rasprivai vode, gaenje pjenom ili specijalnim plinom i sl). Konano, zadaa alarmnog sustava je upozoriti prisutne o opasnosti od poara, te inicirati daljnje postupke eliminiranja opasnosti. Napredniji sustavi omoguuju interaktivno prikupljanje informacija o karakteristikama poara (npr. lokalizacija poara, opseg zahvaenog podruja, podaci o prisutnim osobama i sl.), te kontaktiranje slubi zaduenih za pomo u takvim situacijama (npr. vatrogasci i hitna sluba). Dakle, osnovna karakteristika aktivnog sustava zatite je da samostalno djeluje u sluaju pojave opasnosti. Stoga je prilikom projektiranja jednog takvog sustava vrlo bitno pravilno predvidjeti sve mogue situacije, te adekvatno podesiti ponaanje sustava.

3. Inteligentna kua sustav zatite u sluaju poara

6

Zatita u sluaju poara

3.1. Projektni zahtjevi

Osim osnovnih zahtjeva navedenih u poetnim poglavljima, koje svaki sustav zatite mora zadovoljiti, prilikom izrade ovog projekta bilo je potrebno zadovoljiti i neke zahtjeve karakteristine za implementaciju u okruenje inteligentne kue. To su: projektiranje inteligentne senzorske mree s mogunosti koritenja velikog broja senzora ostvarenje komunikacije s ostalim sustavima inteligentne kue (mogunost oitavanja stanja protupoarnih senzora)

Kako je ovo ostvareno bit e opisano u slijedeim poglavljima.

3.2. Osnovne karakteristike sustava

Osnovna struktura sustava je slina ve postojeim komercijalnim proizvodima, opisanim u prethodnim poglavljima. Principijelna shema sustava je prikazana slijedeim blok dijagramom.

Zatita u sluaju poara

Slika 1. Blok shema sustava zatite u sluaju poara.

Cjelokupni sustav se sastoji od podsustava za detekciju i suzbijanje poara, komunikacijskog te alarmnog podsustava. Struktura i nain rada pojedinih dijelova bit e opisani u slijedeim poglavljima. Kompletni sustav je baziran na primjeni Arduino [1] razvojne platforme (Duemilanove verzija), te komercijalno dostupnih sklopova. Potrebni elementi za implementaciju ovog sustava su: Arduino razvojna platforma Arduino Ethernet modul (shield) detektori poara (senzori za dim, plamen, vatru ili sl.) ureaji za gaenje poara adekvatni audio sustav

3.3. Izvedbe sustava

Zatita u sluaju poara

Kao to je ranije napomenuto, kompletni sustav je osnovan na primjeni Arduino razvojne platforme. Pri projektiranju sustava krenulo se od osnovne implementacije sa samo jednim Arduino sustavom. Nakon to su takvom izvedbom zadovoljeni samo osnovni projektni zahtjevi, razvijen je sustav zasnovan na koritenju vie Arduino mikrokontrolera, sa poboljanim mogunostima. Na kraju se nalazi opis konane izvedbe sustava, koja zadovoljava poetne specifikacije.

3.3.1.

Osnovna izvedba

Zatita u sluaju poara

Osnovna izvedba sustava zatite u sluaju poara je predstavljena slijedeom slikom.

Slika 2. Osnovna izvedba sustava zatite u sluaju poara.

Kod osnovne izvedbe koristi se jedan Arduino razvojni sustav sa ugraenim Ethernet modulom (shield-om). Digitalni izlazi 10, 11, 12 i 13 se koriste za komunikaciju sa Ethernet mreom. I/O pinovi br. 4, 6 i 8 su deklarirani kao ulazi, te se na njih spajaju senzori, tj. detektori poara (S0, S1, S2). Pinovi 5, 7 i 9 su deklarirani kao izlazni i na njih se spaja sustav za gaenje poara (SP0, SP1, SP2). Takoer, na pin 3 je spojena sklopka za iskljuivanje/ukljuivanje kompletnog sustava, te na pin 2 alarmni audio sustav. Sustav radi na slijedeem principu: Arduino predstavlja centralnu jedinicu sustava. Na njegove ulaze su spojena tri senzora (detektora poara), te pripadni elementi za gaenje poara. Centralna jedinica takoer ima ulogu LAN servera, te je preko Ethernet modula spojena na kunu Ethernet mreu. Glavno kuno raunalo (ili bilo koje klijent raunalo spojeno na kuni LAN) moe, spajanjem na centralnu jedinicu, lako oitati stanja poarnih senzora.

10

Zatita u sluaju poara

Centralna jedinica periodiki provjerava stanja senzora. Ukoliko neki od senzora detektira poar, te se aktivira, centralna jedinica pokree zvuni alarm, aurira podatke na serveru, te inicijalizira sustav za gaenje. Sustav za gaenje ne djeluje odmah, ve prieka otprilike 1 minutu, te tada aktivira raspriva vode koji se nalazi u zoni aktiviranog senzora. Ako se senzor(i) deaktivira(ju), centralna jedinica gasi zvuni alarm i sustav za gaenje poara, te airura stanja senzora na serveru. Ukoliko je dolo do sluajnog ili neregularnog ukljuivanja senzora, postoji mogunost da se sustav za gaenje pokrene bez potrebe. Zato se taj sustav prvo inicijalizira, pa ukljuuje tek nakon 1 minute, to omoguava da senzor poprimi pravu vrijednost (npr. grekom se aktivirao, pa se za par sekundi deaktivira) ili se sustav moe resetirati pomou tipke na centralnoj jedinici. Kako je ranije navedeno, komunikacija s ostalim sustavima inteligentne kue je ostvarena preko kune Ethernet mree. Centralna jedinica je programirana tako da ostvaruje funkciju LAN servera. Ako neki sustav eli oitati stanja protupoarnih senzora, jednostavno se spoji na centralnu jedinicu (pozivanjem IP adrese cetralne jedinice), koja zatim alje podatke o statusu pojedinih senzora. Za potrebe projektiranja i testiranja ispravnosti sustava, podaci se alju u obliku HTML kda, proizvoljnog formata poruka. Oblikovanje poruka je u potpunosti fleksibilno, te se moe prilagoditi bilo kojem eljenom formatu (po elji definira projektant sustava), neovisno je li rije o binarnom, HTML kdu ili sl. strukturi. Iz priloene sheme se jasno je da ostvareni sustav dobro obavlja svoju funkciju ali ima jednu veliku manu dozvoljava spajanje samo 3 senzora. To je dovoljno dobro za neki manji prostor, al ne i za neke zahtjevnije primjene. Stoga se krenulo u poboljanje ovog sustava, prikazano u slijedeem poglavlju.

3.3.2.

Poboljana izvedba

11

Zatita u sluaju poara

Poboljana izvedba prethodno opisanog sustava prikazana je slijedeom slikom.

Slika 3. Poboljana izvedba protupoarnog sustava.

Poboljana izvedba temelji se na primjeni vie Arduino jedinica, programiranih po potrebi. Sastoji se od centralne jedinice te tri senzorska vora, koji pokrivaju pojedine zone. Na svaki senzorski vor je spojeno po 5 senzora s pripadnim sustavom za gaenje. Tako je dobiveno ukupno 15 senzora rasporeenih u 3 zone, to je u odnosu na osnovnu izvedbu utrostruenje mogueg broja senzora, tj. poveanje prostora koji se moe nadzirati. Senzorski vorovi periodiki provjeravaju stanja pripadnih senzora. Ukoliko doe do promjene stanja senzora, senzorski vor kontaktira centralnu jedinicu, te inicira komunikaciju. Centralna jedinica takoer periodiki provjerava stanja svojih ulaza, te pri aktivaciji prihvaa dolazne zahtjeve za komunikaciju.

12

Zatita u sluaju poara

Dakle, kada se aktivira neki od senzora, pripadni senzorski vor alje zahtjev za komunikaciju centralnoj jedinici. Kada centralna jedinica detektira zahtjev, alje potvrdu senzorskom voru da je spremna za komunikaciju. Senzorski vor tada alje podatke centralnoj jedinici i to redom adresu zone, adresu senzora, te status senzora (koji moe biti ON ili OFF). Znai, pri svakom ukljuivanju/iskljuivanju pojedinog senzora, pripadni senzorski vor alje status senzora centralnoj jedinici. Centralna jedinica po primitku podataka aurira vlastite podatke o (svim) senzorima u mrei, te po potrebi ukljuuje/iskljuuje alarm, airura podatke na serveru, tj. inicira adekvatne postupke kao i kod osnovne izvedbe. Komunikacijski protokol izmeu senzorskog vora i centralne jedinice prikazan je slijedeom slikom.

Slika 4. Komunikacijski protokol.

Centralna jedinica i senzorski vor koriste dvije linije za komunikaciju. Kod senzorskog vora pin 13 je izlazni, a 12 ulazni, dok su kod centralne jedinice pinovi 4, 6 i 8 ulazni, a 5, 7 i 9 izlazni. Izlaz senzorskog vora se spaja na ulaz centralne jedinice, a ulaz senz. vora spaja se na izlaz centralne jedinice.

13

Zatita u sluaju poara

Senzorski vor uvijek inicira komunikaciju, i to postavljanjem svog izlaza u stanje logike 1 (Request To Send) (stanje 1 na slici). Kada centralna jedinica prihvati zahtjev za komunikaciju, postavi svoj izlaz prema senz. voru u stanje 1 (Clear To Send) (stanje 2). Tada i senzorski vor i centralna jedinica priekaju neko vrijeme (inicijalno postavljeno na 30 ms), pa vor krene slati podatke (bitove), u razmaku od 10 ms (stanje 3). Prvo alje N bitova adrese zone (u sluaju 3 bita, mogue je adresirati n = 2^3 = 8 zona, s brojem spojenih zona poveava se i broj bitova adrese) u kojoj je detektirana promjena statusa senzora, zatim N bitova adrese senzora u aktivnoj zoni (stanje 4) (uvijek vrijedi N = 3, jer je mogue max. 5 senzora po zoni, a s 3 bita je mogue adresirati 8 senzora, to je i vie nego dovoljno), te na kraju 1 bit koji oznaava status senzora(stanje 5) (1 = ON, 0 = OFF). Za to vrijeme centralna jedinica na svom ulazu ita pristigle bitove, u trenutcima koji su oznaeni strelicama na prethodnoj slici. Na kraju komunikacije senzorski vor vraa vrijednost pripadnog izlaza na 0, a i centralna jedinica svoj izlaz postavlja u stanje 0, te nastavi s normalnim radom (stanje 6). U opisanoj izvedbi vidljivo je poboljanje sustava u smislu poveanja broja moguih senzora. Ipak, ostvareni broj moguih senzora je konaan, to opet moe biti nedovoljno. Stoga je ovaj sustav modificiran, a rezultat je prikazan u slijedeem poglavlju.

14

Zatita u sluaju poara

3.3.3.

Konani sustav

15

Zatita u sluaju poara

Razmatranjem prethodnih izvedbi razvijen je konani sustav zatite od poara, prikazan slijedeom slikom.

Slika 5. Konana izvedba sustava zatite u sluaju poara.

Ova izvedba je slina onoj iz prethodnog poglavlja, ali se pojavljuje novi element -> usmjeriva. Usmjeriva je takoer izveden na bazi Arduino platforme, a njegova uloga je jednostavno proslijeivanje, tj. usmjerivanje podataka.

16

Zatita u sluaju poara

Kompletni sustav radi na slijedeem principu: Kao i ranije, senzorski vorovi prate stanja svojih ulaza i detektiraju promjene stanja senzora. Kada se dogodi promjena stanja, vor inicira komunikaciju, ali ovaj put ne direktno sa centralnom jedinicom, ve sa nadreenim usmjerivaem. Usmjeriva radi tako da aktivno prati stanja svojih ulaza. Ukoliko se neki od ulaza aktivira, znai da neki senzorski vor eli poslati podatke centralnoj jedinici. Usmjeriva prima podatke od senz. vora te ih proslijeuje centralnoj jedinici. Centralna jedinica prihvaa podatke te slijedi daljnja obrada. Cijela komunikacija se obavlja pomou protokola opisanog kod prethodne izvedbe. Ovim sustavom znaajno je povean broj moguih senzora (na centralnu jedinicu se spajaju 3 usmjerivaa, koji mogu primiti po 5 vorova, sa 5 senzora => ukupno 3*5*5 = 75 senzora). Dakle, koritenjem usmjerivaa je uspjeno povean broj senzora, ali nije konaan to je i glavna prednost ovog sustava. Ova mogunost se moe izvesti zbog toga to je mogue kombinirati vie usmjerivaa, na vie razina, tj. na svaki usmjeriva spojiti po jo 5 usmjerivaa, sa po 5 senzorskih vorova, prema slijedeoj shemi. Zbog jednostavnosti komunikacije i koritenja istog komunikacijskog protokola mogua je izgradnja proizvoljne senzorske mree alarmnog sustava.

17

Zatita u sluaju poara

Slika 6. Konana izvedba - vie razina.

Ovakvim sustavom dobivena je mogunost projektiranja protupoarne zatite koja podrava neogranieni broj moguih senzora, tj. omoguuje nadziranje velikog prostora.

18

Zatita u sluaju poara

3.3.4.

Odabir senzora

Opisani sustav je projektiran tako da dozvoljava spajanje gotovo bilo kojeg komercijalno dostupnog senzorskog sustava. Kada je rije o detekciji poara mogua rjeenja su: Detektori dima Detektori plamena Detektori topline

Odabir detektora, tj. senzora, se provodi s obzirom na vie faktora temeljenih na prostoru u koju se ugrauju, specifinim radnim uvjetim i sl. (npr. u kuhinjama i sl. prostorijama se uglavnom koriste detektori topline jer se detektori dima lako aktiviraju). Od navedenih, najee su u upotrebi detektori dima. Detektori plamena se ne koriste esto, ve u posebnim uvjetima (lako se aktiviraju na svjetlost i sl. pojave.). Detektori topline se mogu podesiti tako da se aktiviraju na brzu promjenu temperature ili pak pri prijelazu neke zadane granice. Iz samo ovih osnovnih karakteristika lako se moe zakljuiti da je odabir senzora najbolje ostaviti izvoau radova prilikom ugradnje sustava, koji mora procijenti koja rjeenja je najbolje koristiti. U tome uvelike pomae projektirani sustav koji nudi veliku fleksibilnost i univerzalnost.

3.3.5.

Sustav za gaenje poara

19

Zatita u sluaju poara

Kao i u sluaju senzora, postoji nekoliko vrsta sustava (tehnika) za gaenje, npr. pomou vode, pjene, specijalnih biorazgradivih spojeva i sl. Takoer, kao i kod senzora, odabir je najbolje prepustiti izvoau radova. Kako je rije o implemenaciji ovog sustava u inteligentoj kui, logino je za oekivati da je okolina puna elektronikih naprava koje bi se, ako je ikako mogue, trebale zatiti pa stoga i to treba uvaiti. U veini implementacija koriste se rasprivai vode (engl. sprinkler systems). U takvim sustavima kao kvalitetno rjeenje se namee koritenje tzv. water mist sustava, poznatog jo pod nazivom micromist. Ovaj sustav koristi rasprivae koji koriste vrlo male koliine vode, te tako dodatno ne unitavaju prostor. Takoer, karakterizira ih velika efikasnost gaenja (veina poara ugaena za 1 min, najdue gaenje cca. 5 min), te velika pouzdanost.

20

Zatita u sluaju poara

3.3.6.

Analiza projektiranog sustava

21

Zatita u sluaju poara

Konano rjeenje predstavlja kvalitetnu osnovu za izgradnju odgovarajueg sustava zatite za bilo koji objekt. Princip rada te lakoa projektiranja jednog takvog sustava osigurava veliku fleksibilnost pri ugradnji i upotrebi. Jedna od najbitnijih karakteristika sustava je i mogunost koritenja gotovo neogranienog broja senzora, tj. nadziranja velikog prostora. Prilikom projektiranja vrlo je lako prilagoditi cjelokupni sustav prema prostornim zahtjevima. Implementacija kompletnog sustava se sastoji od programiranja Arduino jedinica, te povezivanja prema potrebama. Zbog velike univerzalnosti sustav je vrlo lako modificirati, i to ne samo promjenama u strukturi senzorske mree, ve i odabirom potrebnih senzora te ureaja za gaenje poara, te tako sustav potpuno prilagoditi radnim uvjetima. S obzirom na elektroniku izvedbu, sustav je vrlo stabilan i pouzdan, ponajvie jer se koristi potpuno digitalni komunikacijski sustav koji rjeava mnoge probleme pri prijenosu podataka poput smetnji, guenja signala, gubitka podataka i sl. Komunikacija s ostalim (moguim) postojeim sustavima, ostvarena je putem Ethernet mree. Na taj nain bilo koji sustav spojen na kuni LAN lako moe oitati stanje protupoarnog sustava, ukoliko je to potrebno, te inicirati daljnje radnje. Konano, moe se zakljuiti da su glavne prednosti ostvarenog sustava lakoa ugradnje/nadogradnje, univerzalnost primjene te velika fleksibilnost pri prilagoavanju stvarnim potrebama. Naravno, kao i veina komercijalnih sustava, i ovo rjeenje ima i neke nedostatke, odnosno nudi mogunosti poboljanja. Jedan od nedostataka jest financijski faktor. Naime, ukoliko je potrebno nadzirati vei prostor, potrebno je i vie senzora. Poveanje broja senzora zahtjeva i poveanje broja potrebnih Arduino razvojnih jedinica, tj. potrebne opreme, to u konanici poveava trokove. Slijedei problem je mogui kvar sustava. Ukoliko doe do kvara nekog od npr. senzorskih vorova, zbog naina komunikacije sa centralnom jedinicom nije mogue saznati da odreeni dio senzorske mree nije u pogonu. Isto se ponavlja u sluaju kvara pojedinog usmjerivaa, nekog senzora ili ureaja za gaenje poara. Stoga bi bilo potrebno osmisliti provjeru rada (tj. ispravnosti) sustava. S obzirom na ovaj problem, lako je zakljuiti da postoji mogunost za poboljanje komunikacijskog protokola.
22

Zatita u sluaju poara

Takoer, komunikacija izmeu pojedinih senzorskih vorova i centralne jedinice se provodi samo u sluaju promjene stanja nekog senzora. Ukoliko se koriste senzori koji kontinuirano mjere neku veliinu, nije mogue oitati eljenu vrijednost u nekom proizvoljnom trenutku. Tek kada se senzor aktivira (npr. izmjeri vrijednost mjerne veliine veu od doputene), kontaktira se centralna jedinica te dojavljuje da je senzor aktiviran. Stoga bi bilo potrebno ostvariti dvosmjernu komunikaciju, tj. da i centralna jedinica moe inicirati komunikaciju, te proizvoljno oitavati stanja senzora, tj. upravljati radom pojedinih ureaja. Od ostalih poboljanja mogua je implementacija sustava za kontroliranje prisutnosti osoba u nadziranom prostoru, ostvarivanje jedinstvene komunikacijske veze s nadlenim slubama, neovisno napajanje sustava i sl.

23

Zatita u sluaju poara

4. Zakljuak
Konani rezultat ovog rada je adaptivni aktivni sustav zatite u sluaju poara. Iako je primarno zamiljen za implementaciju prilikom izgradnje inteligentne kue, konani proizvod se lako moe primjeniti u bilo kojem objektu. Glavne karakteristike sustava su velika fleksibilnost i prilagodljivost uvjetima u koje se ugrauje te jednostavnost modifikacija i mogunost nadzora velikog prostora. Ostvarena tehnoloka izvedba pomou samo jedne vrste kontrolera uvelike olakava izgradnju, s aspekta nabave potrebnih elemenata te usklaivanja istih. U tekstu je prikazano nekoliko moguih izvedbi, od najjednostavnije do konanog rjeenja. Navedene su karakteristike pojedinog rjeenja, te na kraju provedena analiza cjelokupnog sustava. Pri tome su uoene glavne prednosti i nedostaci, te opisane mogunosti poboljanja.

24

Zatita u sluaju poara

5. Literatura
[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] Arduino Home Page. URL: http://www.arduino.cc/ (2009-04-01) Baumax. URL: http://www.baumax.hr/Content.Node/wohnen/brandverhuetungbrandschutz.php/ (2009-03-25) Ambient Alert. URL: http://www.ambientalert.com/fa_systems/fa_main.html (200903-25) Stanford. URL: http://cool-palimpsest.stanford.edu/waac/wn/wn17/wn17-2/wn17206.html (2009-03-26) Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Fire_protection (2009-04-10) Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Fire_sprinkler_system (2009-04-10) Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Flame_detector (2009-04-10) Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Heat_detector (2009-04-10) Wikipedia. URL: http://en.wikipedia.org/wiki/Smoke_detector (2009-04-10)

[10] Northeast Document Conservation Center. URL: http://www.nedcc.org/resources/leaflets/3Emergency_Management/02IntroToFireD etection.php (2009-04-15)

25

Zatita u sluaju poara

6. Pojmovnik
Pojam Active Fire Protection System Firewall Kratko objanjenje Sustav aktivne zatite od poara. Zid ili prepreka otporna na vatru koja slui za zaustavljanje irenja poara ili odjeljivanje odreenih podruja i sl. Raspriva vode, esto se koristi za izgradnju sustava za gaenje poara. Izvedba posebne vrste rasprivaa vode. Vie informacija potraite na http://en.wikipedia.org/wiki/Active_fire_protection

http://en.wikipedia.org/wiki/Firewall_(construction)

Sprinkler

http://en.wikipedia.org/wiki/Fire_sprinkler

Water mist

http://www.southernfiresprinklers.co.uk/watermist.htm

26