F.

KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

Lokalni gubici u transformatoru i statistika

Franjo Kelemen, Konar Energetski transformatori d.o.o
SaetakProraun dodatnih gubitaka u transformatoru predmet je kontinuiranog istraivanja. Potreba za brzim i prihvatljivo tonim iznalaenjem rjeenja moe se zadovoljiti kombinacijom trodimenzionalnog magnetostatikog prorauna metodom konanih elemenata te statistikog modela gubitaka u feromagnetskim materijalima. Ovaj rad predstavlja uvodni korak u takvu kombiniranu metodu prorauna dodatnih gubitaka u konstrukcijskim elementima transformatora. Kljune rijeiDodatni gubici u transformatoru, metoda konanih elemenata, statistiki model gubitaka.

UVOD

A. Funkcijska veza izmeu dodatnih gubitaka i indukcije Poznato je da su dodatni gubici izvan namota unutar materijala s gubicima funkcija vektora magnetske indukcije i frekvencije narinutog napona. U nekom volumenu prostora materijala sa (konstantnim) znaajkama (,) vrijedi relacija za vrtlone struje:
2 Pg ,vs = Fe f 2 Bmax Vef

TATISTIKA analiza dodatnih gubitaka u transformatoru temelji se na praenju mjerenja dodatnih gubitaka izvan namota i povezivanja prediktivnih varijabli (tokova, indukcije) preko koeficijenata i eksponenata s pojedinim mjerenjima, uz minimizaciju kvadrata odstupanja. Procjena na temelju dvodimenzionalnog prorauna polja sadri u sebi priblienja jer model za proraun polja ne sadri konstrukcijske elemente u kojima dodatni gubici izvan namota nastaju. Proraun dodatnih gubitaka na temelju trodimenzionalne raspodjele magnetskog polja nadogradnja je tog baznog, dvodimenzionalnog prorauna te se oekuje bolje poklapanje mjerenih i raunskih vrijednosti. Za potrebe 3D magnetostatikog prorauna polja koriten je programski paket Ansoft Maxwell v10, a za potrebe nelinearnog matematikog programiranja programski paket MathSoft MathCad 13. U radu su koriteni projektni podaci i podaci mjerenja iz dokumentacije tvrtke Konar energetski transformatori d.o.o. prema kojima su napravljeni modeli transformatora i statistiki modeli. II MATEMATIKI MODEL DODATNIH GUBITAKA

(1) (2)

te relacija za gubitke histereze:

Pg ,h = Fe f ( Bmax ) Vef

gdje su , , nepoznate konstante materijala, f frekvencija uzbude, Bmax vrna vrijednost modula vektora magnetske indukcija, Vef efektivni volumen u kojem nastaju gubici. Vektor magnetske indukcije je funkcija vremena i prostora, osim toga, nije u fazi, ni konstantan po cijelom volumenu promatranog materijala. Za toan proraun gubitaka potrebno je poznavati tone znaajke materijala te vrijednost rezultante indukcije u materijalu (sekundarni efekt polja zbog vrtlonih struja). Magnetostatiki trodimenzionalni proraun polja sadri odreena zanemarenja i ne uzima u obzir reakciju materijala na narinuto polje, ali je znaajno poboljanje u odnosu na magnetostatiki dvodimenzionalni proraun. Za nelinearne materijale ne vrijedi u potpunosti relacija (1) jer relativna permeabilnost i dubina prodiranja u materijal nisu konstantne, pa je bolji openitiji model .

Matematiki model dodatnih gubitaka izvan namota temelji se na teoretskim relacijama veze gubitaka zbog vrtlonih struja i gubitaka zbog histereze. Materijali upotrijebljeni u konstrukciji transformatora su veinom feromagnetski (konstrukcijski elici) te sadre obje komponente gubitaka, no za njih nisu poznati toni oblici krivulje histereze jer nemaju garantirana magnetska svojstva. Nepoznati koeficijenti, uz odabir odgovarajuih nezavisnih varijabli za proraun mogu se odrediti i statistikim putem. Dosadanja praksa bila je modeliranje dodatnih gubitaka na temelju dijela magnetostatikog rasipnog toka izraunatog dvodimenzionalnim proraunom na rotacijsko simetrinom modelu. Ova analiza napravljena je u svrhu poboljanja procjene iznosa dodatnih gubitaka izvan namota.

Pg ,vs = Fe f 2 ( Bmax ) VFe

(3)

B. Ekvivalentna indukcija Ekvivalentna indukcija koritena kao nezavisna varijabla u statistikoj analizi definira se u sljedeem obliku:

Bek =

( B
S

n ,max

dS
, (4)

dS
S

gdje je Bn,max maksimalni iznos normalne komponente

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA indukcije u nekoj toki povrine materijala. Ovakav odabir nezavisne varijable vezan je uz relaciju (1) koja opisuje gubitke vrtlonih struja. Naime, gledano s pozicije gubitaka, svejedno je kojeg je smjera indukcija, a ovisnost je kvadratna, te je prirodno uzeti ekvivalent kao srednju vrijednost raspodjele kvadrata. Magnetski tok moe na pojedinim dijelovima povrine ulaziti, a na pojedinim izlaziti te je ukupni magnetski tok kroz povrinu smanjen. Uz to, tok je linearna funkcija indukcije (a sadri implicitno i povrinu materijala). Zbog toga se gubici pokuavaju povezati direktno s indukcijom. C. Funkcijska veza rasipnog toka i ukupnih dodatnih gubitaka Ukupni dodatni gubici u transformatoru rezultat su djelovanja rasipnog magnetskog polja namota. Rasipno polje stvara dodatne gubitke u namotima zbog pojave skin efekta (skin efekt zbirno ukljuuje efekt potiskivanja struje zbog djelovanja vlastitog polja vodia i efekt blizine drugih vodia i njihovog polja). Jednako tako, dodatni gubici nastaju u svim vodljivim materijalima kroz koje polje prolazi. Sam iznos gubitaka u pojedinim konstrukcijskim elementima moe se izraunati ukoliko je poznata raspodjela polja u prostoru. Protjecani namoti transformatora predstavljaju izvor polja, a utjecaj vanjskog prostora ispunjenog magnetskim materijalima na oblik polja u namotu je zanemariv. Sluaj s vanjskim rasipnim poljem je drukiji. Znaajke materijala, geometrija i poloaj odreuju koliki e dio od ukupnog rasipnog toka se kroz njih zatvoriti i time proizvesti dodatne gubitke zbog vrtlonih struja i histereze. U dvodimenzionalnom proraunu polja na rotacijsko simetrinom modelu jedne faze transformatora zbog krune simetrije nije mogue modelirati stezni sustav transformatora, a i raspodjela magnetskog polja na stranicama kotla ne odgovara stvarnoj. Zbog toga se pretpostavlja da korelacija dodatnih gubitaka izvan namota i rasipnog polja izraunatog na dvodimenzionalnom modelu ne moe biti tako dobra kao ona na temelju trodimenzionalne raspodjele. Na trodimenzionalnom modelu mogue je izravno odrediti magnetostatike tokove u konstrukcijske elemente obuhvaene analizom. D. Ukupni rasipni tok i rasipni tok izvan jarma Ve je naglaeno da je rasipno polje odgovorno za nastanak dodatnih gubitaka. Dodatni gubici izvan namota se zato mogu procijeniti na temelju toka. Geometrija transformatora razlikuje se po obodnom kutu promatranja, pa ukupni rasipni tok nije najbolji izbor za modeliranje dodatnih gubitaka. Potrebno je uzeti u obzir samo dio toka izvan jarma. Taj dio odgovoran je za nastanak dodatnih gubitaka izvan namota. Na temelju njega vri se procjena dodatnih gubitaka u programskom paketu PRO. E. Formulacija zadae

Na temelju mjerenih dodatnih gubitaka, odnosno dodatnih gubitaka izvan namota izraunatih iz mjerenja ukupnih gubitaka kratkog spoja i I2R gubitaka te projektnog podatka za dodatne gubitke zbog skin efekta potrebno je odrediti nepoznate koeficijente materijala uz koje se dobiva najmanje odstupanje od mjerenih vrijednosti. Prenoenjem zadae u trodimenzionalni prostor, modelirani su konstrukcijski elementi za koje se smatra da su mjesto nastanka veine dodatnih gubitaka izvan namota. F. Nelinearna regresija Iz mjerenja provedenih na transformatoru mogu se odrediti samo ukupni dodatni gubici izvan namota, a ne mogu se odrediti pojedine komponente izmjerenih gubitaka (na temelju ispitnog protokola). Ujedno, odreeni parametri mogu primiti samo vrijednosti iz odreenih intervala, a meusobni odnosi su takoer definirani. Problem se zato rjeava nelinearnim matematikim programiranjem. III NELINEARNO MATEMATIKO PROGRAMIRANJE Veina optimizacijskih metoda nelinearnog matematikog programiranja odnosi se na minimizaciju neogranienih problema. Neogranien problem nelinearnog programiranja moe se prema [3] simboliki izraziti kao traenje rjeenja (5) min f ( x )
xn

gdje je x n-lani vektor varijabli. Ogranien problem matematikog programiranja moe se simboliki zapisati kao:

nelinearnog

min f ( x) n
x\

gi ( x ) 0; i 1, 2..m h j ( x ) = 0; j 1, 2,..k
a skup potencijalnih rjeenja dan je relacijom

(6)

F = {x \ n : gi ( x ) 0, i = 1, 2,..., m; h j ( x ), j = 1, 2,..., k } (7)

1. Metode optimizacije neogranienih problema nelinearnog matematikog programiranja Metode optimizacije neogranienih problema nelinearnog matematikog programiranja (Lit. [3]) mogu se podijeliti u nekoliko osnovnih skupina: 1) gradijentne metode 2) konjugirano-gradijentne metode 3) Newtonova metoda 4) modificirane Newtonove metode 5) kvazi Newtonove metode

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA 6) metode bez implementacije derivacija. Neke metode zahtijevaju dvostruku neprekidnu diferencijabilnost, neke neprekinutost prve derivacije, a neke samo neprekinutost funkcije cilja. 2. Ogranieni problemi

odnosno dnu kotla. Zanemarene su bone stranice kotla zbog postojanja magnetskih zaslona. 1. Kotao

Od konstrukcijskih povrina na kotlu zanimljivi su poklopac i dno kotla (nezaslonjeni). Pretpostavka je da u ostalim dijelovima kotla ne nastaju gubici. Model kotla napravljen je na temelju konstrukcijskih crtea. 2. Tlana konzola

Za rjeavanje ogranienih problema razvijeno je vie metoda. Dvije su osnovne ideje rjeavanje ogranienih problema. Kako je, u principu, neogranien problem jednostavniji od ogranienog, prva ideja je da se problem svede na niz neogranienih ili na jedinstven neogranien problem (sekvencijalne metode). Druga mogunost je transformacija ogranienog problema u vie jednostavnijih ogranienih problema koji se zatim rjeavaju kvadratnim ili linearnim programiranjem. Rjeavanje problema nelinearnog matematikog programiranja u ovom sluaju se provodi algoritmima i rutinama implementiranim u programski paket MathCAD. B. Volumen u kojem nastaju gubici Magnetostatiki proraun polja ne uzima u obzir opiranje vodljivog materijala prolasku elektromagnetskog polja. Iz tog razloga se volumen u kojem nastaju gubici mora korigirati. Gubici u materijalu padaju eksponencijalno s dubinom ulaska EM polja prema zakonu prodiranja prema relaciji:

Tlana konzola nalazi se iznad namota i djeluje kao kolektor rasipnog toka. Zbog toga se na njoj promatra vie povrina i to su bone stranice tlane konzole, donja stranica (stranica prema namotu) te stranja stranica (stranica prema stezniku). Podaci o ekvivalentnim indukcijama i magnetostatikim tokovima daju se zasebno za svaku povrinu.

Pg ,vs e
2 .

2x d

, gdje je d dubina

d=

(8)

Slika 1 Promatrane povrine na tlanoj konzoli

Volumen u kojem nastaju gubici u materijalu bit e modeliran mnoenjem promatrane povrine i dvije dubine prodiranja. IV ODABIR MODELA TRANSFORMATORA Trodimenzionalni model transformatora upotrijebljen za analizu sastoji se od namota, jezgre, steznika, tlanih konzola, vlanih motki i kotla transformatora. U veini sluajeva modelirana je polovica srednje faze transformatora ili osmina srednje faze s usrednjenim razmacima prema jarmu. A. Konstrukcijski elementi transformatora u rasipnom polju
Slika 2 Povrina vlanih motki koritena u analizi

Pretpostavka modela je da dodatni gubici izvan namota nastaju glavninom u masivnim eljeznim magnetskim/nemagnetskim elementima konstrukcije i to u vlanim motkama, stezniku, tlanim konzolama i poklopcu,

3. Vlana motka Vlane motke su standardnih poprenih presjeka, a smjetaj i broj preuzet je iz projektne dokumentacije odnosno konstrukcijskih crtea. Promatrana povrina na kojoj je

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA raunata ekvivalentna indukcija i magnetostatiki tok odnosi se na zbirnu povrinu irih stranica svih motki prema namotu (Slika 2). 4. Steznik C. Znaajke materijala

Steznik je konstrukcijski element u kojeg takoer ulazi rasipno polje transformatora dijelom u bonu, u stranju te u donju stranicu (Slika 3). Dio bone stranice steznika koji ostvaruje kontakt s tlanim konzolama iskljuen je iz izrauna magnetostatikog toka, odnosno, ekvivalentne indukcije jer je ve ubrojen u doprinosu tlanih konzola.

Znaajke materijala upotrijebljenih za izradu steznog sustava i kotla nisu garantiranih magnetskih svojstava i njihove tone karakteristike su nepoznate. U izradi trodimenzionalnih raunalnih modela koritene su procijenjene vrijednosti permeabilnosti i vodljivosti materijala navedene u tablici.
Tablica 1 Permeabilnost i elektrika vodljivost materijala u raunalnom modelu

Materijal Konstrukcijski elik Materijal vlanih motki Bakar Vakuum

Relativna permeabilno st (r) 170 1 1 1

Vodljivost () [MS/m] 10 10 58 -

Slika 3 Promatrane povrine na stezniku

Potrebno je naglasiti da permeabilnost konstrukcijskog elika nije konstanta pri niskim jakostima polja H ve je nelinearna funkcija jakosti polja, odnosno, magnetske indukcije. Neka priblienja dana su u literaturi [4]. D. Utjecaj nesimetrije smjetaja namota u prozoru i jezgre u kotlu Namot je nesimetrino smjeten u prozoru jezgre transformatora. Pod nesimetrijom se misli na razliitu udaljenost vrh namota gornji jaram te dno namota donji jaram za isti namot. Ova nesimetrija je od objekta do objekta razliita. Magnetostatiki proraun polja izveden je na modelima polovice faze transformatora, odnosno na modelima s usrednjenim udaljenostima namot-jaram kako bi se obuhvatio utjecaj spomenute nesimetrije. Isti je sluaj i zbog nesimetrinog smjetaja aktivnog dijela u kotao. Razliite su udaljenosti vanjski namot bona stranica kotla za visoko i niskonaponsku stranu transformatora. No, ova asimetrija nema toliko izraen utjecaj. V ODABIR PROMATRANIH OBJEKATA

B. Geometrija modela Prikaz geometrije modela dan je slikom (Slika 4). Transformatori sa znaajnijom razlikom izmeu udaljenosti vrh namota gornji jaram te dno namota donji jaram modelirani su polovicom srednje faze, ako su trofazni, odnosno, etvrtinom cijelog transformatora, ukoliko su jednofazni. Objekti koji nisu (znaajno) asimetrini s obzirom na udaljenost namot - jaram, modelirani su osminom sredinje faze.

Slika 4 Tipina geometrija trodimenzionalnog modela polovice faze transformatora (lijevo izometrijski prikaz; desno bokocrt)

Objekti za analizu su birani tako da lee u to irem rasponu snaga gubitaka kako bi se mogla jednoznano odrediti krivulja koja dovoljno dobro moe procijeniti dodatne gubitke izvan namota u itavom rasponu snaga. Uzeti su i jednofazni i trofazni transformatori frekvencije 50 i 60 Hz. Trenutno je obraeno 14 objekata u tri poloaja regulacije te su dobivene 42 vrste toke za procjenu koeficijenata materijala.

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA A. Objekti obuhvaeni analizom Analizom je obuhvaeno etrnaest objekata: 1) Objekt 1, trofazni, trostupna jezgra, 50 Hz 2) Objekt 2, jednofazni, trostupna jezgra, 50 Hz 3) Objekt 3, trofazni, trostupna jezgra, 50 Hz 4) Objekt 4, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 5) Objekt 5, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 6) Objekt 6, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 7) Objekt 7, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 8) Objekt 8, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 9) Objekt 9, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 10) Objekt 10, jednofazni, trostupna jezgra, 60 Hz 11) Objekt 11, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 12) Objekt 12, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 13) Objekt 13, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz 14) Objekt 14, trofazni, peterostupna jezgra, 50 Hz. B. Definicija elektrinih i magnetskih naprezanja Izvore polja za rjeavanje metodom konanih elemenata predstavljaju provodne struje izvora. Podaci za proraun unose se kao maksimalne vrijednosti ukupnih amperzavoja pojedinih namota. Zbog toga rjeenje polja odgovara modulu prvog harmonika vektora magnetske indukcije u odreenoj toki prostora dielektrika. U obzir nije uzet odziv materijala (feromagnetika), pomak u fazi i ostali sekundarni efekti. VIII C. Rubni uvjeti Definicijom izvora struje u proraunu automatski se generira uvjet simetrije na plohi koja raspolavlja sredinju fazu. Drugi rubni uvjet postavljen je na granicu regije koja se nalazi na simetrali prozora transformatora. Ovaj rubni uvjet takoer spada u skupinu simetrinih uz dodatak da je vektor magnetske indukcije na rubu u smjeru vektora normale na plohu na kojoj je postavljen. Sredinja i krajnja faza transformatora zapravo nisu u geometrijskom ni elektrinom smislu potpuno simetrine, ali smatra se da je utjecaj susjedne faze na raspodjelu rasipnog polja izvan jarma zanemariv. VI AUTOMATIZACIJA CRTANJA MODELA Izrada trodimenzionalnog modela transformatora u predprocesoru programskog paketa Maxwell 3D v10 je vremenski zahtjevan proces. Osim geometrije modela,

potrebno je definirati i znaajke materijala, protjecanja pojedinih namota u odreenim poloajima regulacije, izvriti proraune te akviziciju podataka. Na svim modelima promatrane povrine se moraju adekvatno oznaiti i imenovati kako bi se mogao obaviti proraun. Automatizacija procesa mogua je samo u fazi crtanja modela i u proraunu na ve definiranim konstrukcijskim povrinama. U tu svrhu su napravljene makro datoteke u koje se upisuju parametri transformatora na temelju kojih se generira trodimenzionalni model te datoteke s kojima se vri akvizicija podataka na temelju standardnih (manualno dodijeljenih) imena povrina. VII REZULTATI MAGNETOSTATIKOG PRORAUNA I PODACI
PO OBJEKTIMA

Na svakom modelu izvrena su tri magnetostatika prorauna (u plus, nula i minus poloaju regulacije), na promatranim konstrukcijskim povrinama izvedeni su prorauni magnetostatikog toka i ekvivalentne indukcije. Relacije koritene za usrednjenu vrijednost ekvivalentnih magnetskih indukcija te magnetskih tokova za n povrina su sljedee:

Bek =

(B )
i =1 ek ,i

Si

S
i =1

,B

ek ,i

B
Si

2 n ,max

dSi
(9)

dSi
Si

sr =

i =1

(10)

PREGLED REZULTATA MAGNETOSTATIKOG

PRORAUNA ZA SVE OBJEKTE

Rezultati magnetostatikog prorauna ekvivalentnih indukcija i rasipnog toka transformatora koji ulazi u plohe metalnih dijelova koriste se za predvianje, odnosno, procjenu koeficijenata veze istih i dodatnih gubitaka. Izgled normalne komponente vektora magnetske indukcije u odreenim ravninama izvan namota dane su slikom (Slika 5)za jedan objekt. Slika zorno prikazuje kako raspodjela rasipnog polja u namotu i blizini namota vjerno slijedi geometriju namota, dok poveanjem udaljenosti mijenja oblik. Modul normalne komponenta indukcije na povrini tlane konzole dan je za jedan objekt slikom (Slika 6).

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

(a)

c)
Slika 6 Raspodjela modula normalne komponente magnetske indukcije po povrini tlane konzole jednog modela; (a) pogled prema stezniku; (b) pogled od simetrale stupa prema susjednoj fazi; (c) pogled od strane namota prema kotlu transformatora.

A. Ekvivalentne indukcije i magnetostatiki tokovi Podaci o ekvivalentnim indukcijama i magnetostatikim tokovima za sve objekte dani su tablicama (Tablica 2). (b)
Slika 5 Raspodjela modula radijalne komponente indukcije na jednom modelu (u smjeru simetrale stupa) (a) u visini VN namota [T]; (b) u visini donjeg ruba steznika [T].

IX REZULTATI MJERENJA I RAUNSKI PODACI O DODATNIM

GUBICIMA

Mjerene vrijednosti dodatnih gubitaka izvan namota dobivaju se raunski iz mjerenih ukupnih gubitaka u pokusu kratkog spoja te mjerenih I2R gubitaka. A. Rezultati mjerenja ukupnih gubitaka transformatora po objektima Rezultati mjerenja ukupnih gubitaka u pokusu kratkog spoja preraunati na 75o C za sve proizvedene transformatore dani su u tablici. U sluaju da je proizvedeno vie objekata prema istom projektnom rjeenju, uzima se aritmetika srednja vrijednost izmjerenih veliina. Usrednjeni podaci su dani tablicom (Tablica 4).

a)

b)

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

Tablica 2 Ekvivalentne indukcije (VRNE VRIJEDNOSTI) na pojedinim povrinama konstrukcijskih elemenata za sve objekte
Bek Bek Bek Bek Bek Bek Bek Bek f Pol. steznik steznik vlane konzola konzola steznik konzola poklopac [Hz] reg. bono dolje motke bono dolje iza iza [mT] [mT] [mT] [mT] [mT] [mT] [mT] [mT]

Tablica 3 Podaci o magnetostatikim tokovima u konstrukcijske elemente izraeni kao VRNE vrijednosti po fazi
Tok steznik f Pol. bono [Hz] reg. [mWb/ fazi] + 4,88 5,76 6,88 13,36 10,16 7,12 15,54 19,20 22,22 Tok Tok Tok Tok Tok kon. Tok kon. Tok pok. steznik steznik vlane kon. iza dolje iza [mWb/ dolje motke bono [mWb/ [mWb/ [mWb/ fazi] [mWb/ [mWb/ [mWb/ fazi] fazi] fazi] fazi] fazi] fazi] 0,24 0,32 0,40 1,92 1,52 0,80 6,10 7,60 9,64 5,68 9,92 15,12 81,60 58,80 38,16 0,64 0,80 1,04 3,84 3,08 2,40 3,60 2,96 2,20 53,76 44,80 33,68 3,36 4,00 4,72 5,60 4,16 2,96 11,16 13,48 15,48 17,72 14,88 10,88 9,28 7,28 4,36 8,00 7,12 6,80 8,72 10,48 12,56 14,00 10,56 7,52 51,16 65,32 74,48 41,76 35,44 26,00 29,74 24,24 16,52 22,80 20,72 19,36 78,08 75,70 75,34 26,08 24,73 22,87 36,44 32,36 27,74 34,96 31,84 27,92 21,98 21,20 20,40 27,56 25,60 23,54 58,86 65,52 68,46 46,64 43,36 34,72 12,80 15,28 18,32 19,52 14,72 10,16 59,52 71,00 84,30 58,20 47,30 36,72 36,90 29,40 19,28 32,16 28,96 25,60 94,18 93,62 89,68 35,63 33,09 30,31 37,50 32,84 28,68 41,36 37,04 32,16 27,78 26,62 25,40 36,96 33,88 30,68 71,36 77,84 81,18 60,88 55,52 45,04 1,36 1,60 1,84 1,84 1,60 1,20 15,72 19,12 21,64 15,44 17,32 9,08 10,96 9,72 5,60 7,84 6,88 6,72 50,48 58,14 92,82 19,51 18,23 15,57 8,40 6,96 7,04 23,20 19,60 16,08 5,68 6,40 6,08 7,84 7,04 6,20 23,00 27,00 25,68 17,84 17,84 15,68 14,08 16,80 20,08 30,48 22,96 16,16 66,24 83,94 95,94 120,22 91,46 53,94 35,28 26,82 14,82 38,80 34,80 31,36 60,76 58,00 51,82 44,83 42,17 39,23 36,68 32,16 28,12 54,32 49,28 43,20 43,14 42,00 40,70 46,54 42,28 38,16 79,38 83,52 91,48 71,84 65,52 53,20 Model 1/8 faze Model 1/2 faze Model polovi ce faze Model 1/2 faze Model 1/2 faze Model 1/8 faze Model 1/2 faze Model 1/8 faze Model 1/2 faze Model polovi ce faze Model 1/8 faze

Objekt

Tip

Objekt

Tip

+ 1 50 0 + 2 50 0 + 3 50 0 + 4 50 0 + 5 50 0 + 6 50 0 + 7 50 0 + 8 50 0 + 9 50 0 + 10 50 0 + 11 60 0 + 12 50 0 + 13 50 0 + 14 50 0 -

2,85 3,45 4,19 3,67 2,81 1,99 6,97 8,52 10,20 12,59 9,20 5,58 5,37 4,33 2,95 6,56 5,85 5,00 16,77 16,24 15,44 8,70 8,04 7,35 2,59 2,27 2,02 9,59 8,85 8,01 3,65 3,53 3,40 7,13 6,40 5,73 7,90 8,03 9,03 8,5 8,39 6,84

8,32 10,01 12,18 10,79 8,55 5,96 32,33 41,44 47,05 37,96 32,40 27,83 18,32 16,29 11,40 24,77 22,33 19,76 45,98 46,41 45,60 24,90 22,59 22,25 17,27 15,03 11,68 32,85 30,93 28,54 13,87 13,18 12,15 34,63 31,96 29,18 35,58 39,65 41,32 36,44 35,16 27,82

11,25 18,26 27,18 56,16 43,80 33,87 15,80

34,58 40,98 49,02 49,34 37,81 25,90 78,37

21,35 25,45 30,51 28,15 21,21 15,13 46,95 58,82 67,10 79,89 67,29 50,77 44,22 36,00 24,58 48,12 43,41 40,33

165,60 197,59 237,13 205,95 154,93 104,80 613,56 713,09 863,99 609,76 488,89 382,45 373,47 299,02 196,45 374,53 338,20 291,02

1,02 1,21 1,34 1,03 0,84 1,51 1,82 3,79 2,55 7,81 6,21 2,86 2,17 1,67 0,69 2,09 1,83 2,20 16,62 15,30 10,56 3,92 3,99 3,71 1,77 1,76 1,39 2,71 2,13 1,45 1,28 1,38 1,60 2,84 2,36 1,85 3,76 8,77 5,26 5,91 3,29 3,5

7,69 9,18 10,99

Model osmine faze

50

0 +

Model 1/8 faze

12,12 9,43 6,63

Model osmine faze

50

0 +

30,37 101,80 46,69 109,35 50,03 150,46 44,79 125,93 38,69 100,36 59,88 54,45 47,05 48,82 46,38 44,42 77,87 63,76 41,23 74,94 66,80 62,41

Model 35,00 polovice faze 39,80 35,69 Model 27,84 polovice faze 18,05 10,16 7,81 4,48 Model polovice faze

27,42

50

0 +

47,88 10,54 33,24 16,14 16,60 12,68 7,34 11,76 10,32 9,04 27,44 26,58 25,38 13,60 12,69 11,71 5,64 4,90 4,24 17,44 15,68 13,52 11,42 11,32 11,18 14,92 13,06 11,40 16,14 16,84 18,20 18,24 17,60 14,48 9,34 7,50 3,40 3,16 2,16 4,88 4,40 4,16 9,70 9,68 8,98 3,57 3,33 3,00 3,26 2,82 2,00 7,52 7,04 6,48 2,42 2,34 2,24 7,32 6,84 6,28 7,92 6,96 9,32 8,96 9,20 6,80

50

0 +

Model 1/2 faze

50

0 +

Model 16,46 osmine faze 14,94 53,86 Model 53,11 polovice faze 52,89 Model 24,62 osmine faze 23,16 Model 17,67 polovice faze 15,05 22,81 Model 20,73 polovice faze 18,24 Model 14,15 polovice faze 13,68 Model 17,92 polovice faze 16,20 Model 38,49 polovice faze 40,86 33,18 Model 29,84 osmine faze 24,22 35,37 19,67 14,54 19,79 26,06

18,32

50

0 +

111,52 22,12 109,22 22,00 106,76 20,56 36,73 33,62 27,14 1,44 1,28 1,04 2,72 2,56 2,32 1,48 1,44 1,40 4,40 1,36 1,28 3,04 3,60 3,60 35,12 24,24 9,60 10,21 9,67 8,70 6,54 5,78 4,78 7,92 7,12 5,92 6,16 5,96 5,80 9,06 8,10 7,20 16,34 18,32 18,90 15,36 14,80 11,92

48,64 184,39 112,49 946,91 49,73 187,17 109,33 939,67 65,71 183,51 106,61 891,31 44,93 101,55 41,89 36,48 36,13 33,24 29,85 61,68 60,18 58,38 29,94 28,64 27,58 57,59 56,72 55,57 97,62 94,36 35,54 31,01 26,45 86,46 77,04 67,47 49,17 48,93 46,57 86,53 78,87 70,04 61,79 58,36 54,14 19,86 17,90 15,21 51,15 46,71 41,41 32,32 31,10 29,86 58,05 53,66 49,07 73,26 81,07 84,80 61,18 58,98 47,65 445,21 409,97 375,91 300,64 261,69 230,52 533,34 477,72 415,37 289,40 276,70 262,45 433,37 397,96 360,32 627,68 673,41 710,73 564,24 514,97 417,88

50

0 +

50

0 +

50

0 +

10

50

0 +

11

60

0 +

12

50

0 +

Model 1/2 faze

32,06 121,40 42,99 137,58 58,09 137,57 35,39 115,61 25,32 106,48 13,86 86,63

13

50

0 +

14

50

0 -

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA B. Rezultati mjerenja I2R gubitaka transformatora po objektima

Tablica 4 Usrednjene vrijednosti mjerenih transformatora prema pojedinom projektu

Objekt 1 f [Hz] 50 Pol. reg. + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 14 50 0 T [oC] 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75

gubitaka
Pk [kW] 595,31 526,41 631,56 227,40 223,63 275,63 315,03 311,82 337,38 548,35 480,08 542,62 700,79 680,16 786,90 571,29 541,64 513,71 599,99 583,01 668,53 514,25 474,98 483,94 995,88 952,92 1074,02 142,83 143,95 146,48 716,62 730,18 825,59 1043,67 1070,34 1110,73 737,46 728,41 880,33 541,15 552,70 548,11

kratkog

spoja

50

50

50

Situacija s I2R gubicima u pokusu kratkog spoja je slina onoj s ukupnim gubicima. Na nju utjee sluajna fluktuacija vodljivosti bakra, greke mjerenja i mjernog instrumenta. Rezultati mjerenja u tri poloaja regulacije za sve proizvedene transformatore obuhvaene ovom analizom dani su tablicom. Kao najvjerojatnija vrijednost gubitaka kod vie transformatora napravljenih po istom objektu uzima se aritmetika sredina izmjerenih vrijednosti. U tablici (Tablica 5) se nalaze ove vrijednosti.
Tablica 5 Usrednjene transformatora mjerene
f [Hz] 50

50

vrijednosti
Pol. T [oC] reg. + 75 0 75 75 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75

mjerenih
I2R [kW] 446,22 413,53 553,67 135,02 150,54 216,99 282,13 267,64 278,31 400,42 379,32 463,13 533,16 530,78 664,63 449,39 425,21 397,90 513,95 456,79 495,71 352,02 347,72 371,31 603,36 571,57 694,40 111,80 115,03 118,57 594,17 625,92 720,87 838,96 887,05 936,22 566,09 545,78 615,51 365,24 411,70 436,13

I2R

gubitaka

50

Objekt 1

50

50

50

50

50

50

10

60

50

11

50

50

12

50

50

13

50

50

9
Usrednjeni mjereni Pk gubici za sve transformatore 1200.00 Mjereni Pk gubici u pokusu kratkog spoja [kW] 1000.00 800.00 600.00 400.00 200.00 0.00 + 1 2 3 4 5 6 7 0 Poloaj regulacije 8 9 10 11 12 13 14

50

10

60

11

50

12

50

13

50

Slika 7 Usrednjene vrijednosti mjerenih gubitaka u pokusu kratkog spoja za sve transformatore

14

50

0 -

Usrednjeni ukupni gubici u pokusu kratkog spoja prikazani su grafiki slikom (Slika 7). Ukupni gubici u pokusu kratkog spoja sadre (sluajne) greke u mjerenju te pogreku mjernog instrumenta.

Vrijednosti gubitaka grafiki su prikazane na slici (Slika 8).

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

Usrednjeni mjereni I2R gubici za sve transformatore 1000.00 Mjereni I2R gubici u pokusu kratkog spoja [kW] 900.00 800.00 700.00 600.00 500.00 400.00 300.00 200.00 100.00 0.00 + 1 2 3 4 5 6 7 0 Poloaj regulacije 8 9 10 11 12 13 14

Tablica 6 Usrednjene vrijednosti ukupnih dodatnih gubitaka izraunate iz mjerenih vrijednosti Pk i I2R
Objekt 1 f [Hz] 50 Pol. T [oC] Pdod [kW] reg. + 75 149,09 0 75 112,89 75 77,90 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 92,38 73,09 58,64 32,91 44,17 59,07 147,93 100,76 79,50 167,64 149,38 122,27 121,90 116,43 115,81 86,04 126,23 172,82 162,23 127,26 112,62 392,52 381,35 379,62 31,03 28,93 27,91 122,45 104,26 104,72 204,70 183,29 174,51 171,38 182,63 264,82 175,91 141,00 111,98

50

50

50

Slika 8 Usrednjene vrijednosti I2R gubitaka za sve transformatore u tri poloaja regulacije

50

50

C. Dodatni gubici izraunati oduzimanjem mjerenih I2R gubitaka od ukupnih gubitaka u pokusu kratkog spoja Mjereni dodatni gubici u transformatoru dobivaju se oduzimanjem dvaju relativno bliskih izmjerenih vrijednosti te se mjerne nesigurnosti tih mjerenja u nekoj mjeri podupiru, odnosno, uveava se mjerna nesigurnost rezultata. Izmjerene ukupne dodatne gubitke opet je potrebno svesti na srednju vrijednost za pojedini projekt transformatora. Kao najvjerojatnija vrijednost mjerenih ukupnih dodatnih gubitaka uzima se aritmetika sredina izmjerenih vrijednosti i te se vrijednosti nalaze u tablici (Tablica 6). Grafiki prikaz ovih gubitaka dan je slikom (Slika 9).

50

50

50

10

60

11

50

12

50

13

50

Usrednjeni ukupni dodatni gubici izraunati iz mjerenih Pk i I2R gubitakaza sve transformatore

14

50

400.00 Usrednjeni ukupni dodatni gubici u pokusu kratkog spoja [kW] 350.00 300.00 250.00 200.00 150.00 100.00 50.00 0.00 + 1 2 3 4 5 6 0 Poloaj regulacije 7 8 9 10 11 12 13 14

D. Dodatni gubici zbog skin efekta (dodatni gubici u namotima) Dodatni gubici u transformatoru izvan namota dobivaju se oduzimanjem izraunatih gubitaka zbog skin efekta u namotima od izmjerenih ukupnih dodatnih gubitaka. Greka prorauna gubitaka zbog skin efekta u programskom paketu PRO se zanemaruje. Projektne vrijednosti gubitaka navedene su u tablici (Tablica 7). Grafiki prikaz dodatnih gubitaka u namotima transformatora dan je slikom (Slika 10).

Slika 9 Usrednjene vrijednosti ukupnih dodatnih gubitaka dobivenih iz mjerenih Pk i I2R gubitaka po objektima

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA E. Mjereni dodatni gubici izvan namota
Tablica 7 Dodatni gubici zbog skin efekta iz projektnih podataka
Objekt 1 f [Hz] 50 Oznaka vr. Projekt Pol. reg. + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 14 50 Projekt 0 T [oC] 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 Pskin [kW] 74,50 60,00 47,70 35,70 28,00 28,90 11,50 14,40 21,80 71,90 51,70 44,80 130,10 77,40 66,60 55,80 57,70 64,50 45,90 45,10 47,80 74,00 63,90 57,00 138,30 109,90 156,60 16,50 16,00 15,60 51,40 46,60 43,40 141,80 132,30 126,70 70,80 93,10 129,00 79,80 59,20 50,60

10

50

Projekt

Nakon obrade podataka mjerenja te skupljanja projektnih podataka moe se iznijeti procjena dodatnih gubitaka izvan namota. Daljnje dijeljenje dodatnih gubitaka izvan namota na gubitke u stezniku, vlanim motkama, tlanim konzolama itd. nije mogua jer mjerenjem su obuhvaene samo zbirne vrijednosti gubitaka.
Tablica 8 Dodatni gubici izvan namota izraunati na temelju mjerenih podataka o gubicima Pk, I2R te raunskih dodatnih gubitaka u namotu
Objekt f [Hz] Pol. reg. + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 13 50 0 + 14 50 0 T [oC] 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 Pdod izvan namota [kW] 74,59 52,89 30,20 56,68 45,09 29,74 21,41 29,77 37,27 76,03 49,06 34,70 37,54 71,98 55,67 66,10 58,73 51,31 40,14 81,13 125,02 88,23 63,36 55,62 254,22 271,45 223,02 14,53 12,93 12,31 71,05 57,66 61,32 62,90 50,99 47,81 100,58 89,53 135,82 96,11 81,80 61,38

50

Projekt

50

Projekt

50

Projekt

50

50

Projekt

50

50

Projekt

50

50

Projekt

50

50

Projekt

50

10

60

Projekt

50

11

50

Projekt

50

12

50

Projekt

50

13

50

Projekt

50

10

60

11
Raunati gubici skin efekta prema projektnoj dokumentaciji (program GUB) za sve transformatore

50

12
Raunati gubici skin efekta u pokusu kratkog spoja [kW] 160,00 140,00 120,00 100,00 80,00 60,00 40,00 20,00 0,00 + 0 Poloaj regulacije 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 -

50

F. Pregled (struktura) gubitaka u pokusu kratkog spoja Struktura gubitaka u pokusu kratkog spoja dana je tablicom (Tablica 9), na temelju koje je napravljen grafiki prikaz za sve promatrane objekte kako bi se uoili razmjeri izmeu pojedinih pribrojnika u ukupnim gubicima kratkog spoja u transformatoru (Slika 11).

Slika 10 Dodatni gubici u namotu prema projektnim podacima za sve transformatore u tri poloaja regulacije

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA X

Tablica 9 Struktura gubitaka kratkog spoja promatranih transformatora
Objekt f Pol. T Pk [kW] [Hz] reg. [oC] + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 7 50 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 + 14 50 0 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 75 595,3 526,4 631,6 227,4 223,6 275,6 315,0 311,8 337,4 548,4 480,1 542,6 700,8 680,2 786,9 571,3 541,6 513,7 600,0 583,0 668,5 514,3 475,0 483,9 995,9 952,9 1074,0 142,8 144,0 146,5 716,6 730,2 825,6 1043,7 1070,3 1110,7 737,5 728,4 880,3 541,2 552,7 548,1 I2R [kW] 446,2 413,5 553,7 135,0 150,5 217,0 282,1 267,6 278,3 400,4 379,3 463,1 533,2 530,8 664,6 449,4 425,2 397,9 514,0 456,8 495,7 352,0 347,7 371,3 603,4 571,6 694,4 111,8 115,0 118,6 594,2 625,9 720,9 839,0 887,1 936,2 566,1 545,8 615,5 365,2 411,7 436,1 Pdod [kW] 149,1 112,9 77,9 92,4 73,1 58,6 32,9 44,2 59,1 147,9 100,8 79,5 167,6 149,4 122,3 121,9 116,4 115,8 86,0 126,2 172,8 162,2 127,3 112,6 392,5 381,4 379,6 31,0 28,9 27,9 122,5 104,3 104,7 204,7 183,3 174,5 171,4 182,6 264,8 175,9 141,0 112,0 Pdod Pskin izvan [kW] namota [kW] 74,5 74,6 60,0 52,9 47,7 30,2 35,7 56,7 28,0 28,9 11,5 14,4 21,8 71,9 51,7 44,8 130,1 77,4 66,6 55,8 57,7 64,5 45,9 45,1 47,8 74,0 63,9 57,0 138,3 109,9 156,6 16,5 16,0 15,6 51,4 46,6 43,4 141,8 132,3 126,7 70,8 93,1 129,0 79,8 59,2 50,6 45,1 29,7 21,4 29,8 37,3 76,0 49,1 34,7 37,5 72,0 55,7 66,1 58,7 51,3 40,1 81,1 125,0 88,2 63,4 55,6 254,2 271,5 223,0 14,5 12,9 12,3 71,1 57,7 61,3 62,9 51,0 47,8 100,6 89,5 135,8 96,1 81,8 61,4

11

I2R GUBICI I GUBICI ZBOG SKIN EFEKTA

50

50

50

I2R i gubici zbog skin efekta direktne su funkcije vodljivosti materijala, odnosno, njegovom specifinom otporu. Vodljivost isporuenog bakra kree se u uskom pojasu tolerancija, ipak razlike izmeu izraunatih i mjerenih I2R gubitaka su nekad zamjetne. Pogreka u specifinoj vodljivosti bakra se reflektira i u raun gubitaka zbog skin efekta te moe dovesti do poveanja/smanjenja iznosa dodatnih gubitaka izvan namota transformatora.
Struktura gubitaka u pokusu kratkog spoja za promatrane transformatore

50

50

100%
Gubici u postocima ukupnih [%]

50

80% 60% 40% 20% 0%

+ 1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6 + 7 + 8 + 9 + 10 + 11 + 12 + 13 + 14 -

50

50

10

60

Transformatori (+,0,-) pol. reg. Dodatni gubici izvan namota Dodatni gubici u namotima zbog skin efekta I2R Gubici

11

50

12

50

13

50

Slika 12 Struktura gubitaka kratkog spoja u relativnim vrijednostima za sve transformatore

XI STATISTIKI MODEL U MATHCAD-U Statistiki model u MathCAD-u temelji se na pretpostavljenim eksponencijalnim ovisnostima gubitaka u pojedinim konstrukcijskim elementima o ekvivalentnoj indukciji. Razdvajanjem promatranih povrina nuno je primijeniti optimizacijske metode nelinearnog matematikog programiranja jer mjereni podaci o gubicima u pojedinim konstrukcijskim elementima nisu poznati. Odabrana je minimizacija u smislu minimuma sume kvadrata odstupanja. Dva su osnovna smjera koja se mogu primijeniti. Jedan je traenje minimuma kvadrata apsolutnih odstupanja, a drugi je minimizacija kvadrata relativnih odstupanja (pokuaj prilagodbe statistike krivulje u ui pojas vjerojatnih vrijednosti na cijeloj domeni). A. Ulazni podaci i datoteke Ulazni podaci u proraun su ekvivalentne indukcije na povrinama elemenata, povrine elemenata izraene po fazi, frekvencije mree, vodljivosti i permeabilnosti materijala.

Struktura gubitaka u pokusu kratkog spoja za promatrane transformatore

1200.00

1000.00

800.00 Gubici [kW]

600.00

400.00

200.00

0.00
+ 1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6 + 7 + 8 + 9 + 10 + 11 + 12 + 13 + 14 -

Transformatori prema broju objekta (+,0,-) pol. reg.

Dodatni gubici izvan namota Dodatni gubici u namotima zbog skin efekta I2R Gubici

Slika 11 Graf raspodjele gubitaka u apsolutnim iznosima u pokusu kratkog spoja

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA Podaci su organizirani u matrice s rasporedom elemenata kao u tablici (Tablica 10).
Tablica 10 Povrine konstrukcijskih elemenata izraene po fazi [m /fazi]
Pov. stez. Pol. bono Objekt f [Hz] reg. [m2/ fazi] + 1 50 0 + 2 50 0 + 3 50 0 + 4 50 0 + 5 50 0 + 6 50 0 + 7 50 0 + 8 50 0 + 9 50 0 + 10 60 0 + 11 50 0 + 12 50 0 + 13 50 0 + 14 50 0 5,16 5,16 5,16 4,74 4,74 4,74 2,39 2,39 2,39 5,65 5,65 5,65 2,74 2,74 2,74 4,28 4,28 4,28 3,15 3,15 3,15 2,91 2,91 2,91 2,23 2,23 2,23 4,24 4,24 4,24 3,21 3,21 3,21 3,36 3,36 3,36 2,93 2,93 2,93 2,77 2,77 2,77 Pov. Pov. Pov. stez. vl. kon. dolje mot. bono [m2/ [m2/ [m2 fazi] fazi] /fazi] 0,3 0,3 0,3 1,57 1,57 1,57 0,17 0,17 0,17 0,15 0,15 0,15 0,13 0,13 0,13 0,15 0,15 0,15 0,14 0,14 0,14 0,25 0,25 0,25 0,21 0,21 0,21 0,29 0,29 0,29 0,13 0,13 0,13 0,17 0,17 0,17 0,13 0,13 0,13 0,14 0,14 0,14 0,18 0,18 0,18 0,17 0,17 0,17 Pov. Pov. kon. kon. dolje iza [m2/ [m2/ fazi] fazi] 0,79 0,79 0,79 0,6 0,6 0,6 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 Pov. pok. [m2/ fazi] Pov. stez. iza [m2/ fazi] Tip. 2

12

Viedimenzionalnost problema oteava pronalaenje globalnog minimuma funkcije. Ujedno, metode su jako osjetljive na postavljene poetne uvjete. Zbog navedenih injenica potrebno je paljivo birati promatrane objekte kako bi procjene rezultata bile vjerodostojne. Poveanjem broja modeliranih objekata utjecaj pojedinih u ukupnom trendu rezultata biti e sve manje znaajan. D. Funkcije modela gubitaka Inicijalni koeficijenti u statistikom modeliranju ovise o tipu matematikog modela. Prije procjene inicijalnih koeficijenata potrebno je poznavati funkcije modela gubitaka. Gubici zbog histereze i gubici zbog vrtlonih struja modeliraju se relacijama (1) i (2). Ukupni dodatni gubici izvan namota mogu se napisati kao zbroj gubitaka po dijelovima, odnosno, prema relaciji: MODEL 1 2 : P = 8 ( B 2 f j ,i 2 S + B f j ,i 2 S ); (11)
dod , j

11,39 5,27

11,39 5,27 Model 1/2 faze 11,39 5,27

0,43 1,14 0,43 1,14 0,43 1,14 0,16 0,16 0,16 0,3 0,3 0,3 0,7 0,7 0,7 1,9 1,9 1,9

27,21 4,84 Model 1/2 27,21 4,84 faze 27,21 4,84 5,79 5,79 5,79 11,3 11,3 11,3 9,85 9,85 9,85 2,46 Model 1/8 2,46 faze 2,46 5,79 Model 1/8 5,79 faze 5,79 2,9 2,9 2,9 Model 1/8 faze

0,49 0,08 0,49 0,08 0,49 0,08 0,6 0,6 0,6 0,1 0,1 0,1

0,27 1,81 0,27 1,81 0,27 1,81 0,35 1,86 0,35 1,86 0,35 1,86 0,27 1,12 0,27 1,12 0,27 1,12 0,3 0,3 0,3 1,45 1,45 1,45

0,54 0,09 0,54 0,09 0,54 0,09

1,04 0,16 14,21 4,44 Model 1/8 1,04 0,16 14,21 4,44 faze 1,04 0,16 14,21 4,44 1,22 1,22 1,22 0,1 0,1 0,1 12,94 3,26 12,94 3,26 Model 1/2 faze 12,94 3,26

i =1

( )
ef

j ,i

50

j ,i

( )
ef

j ,i

50

j ,i

2,08 0,13 14,63 3,04 Model 1/2 2,08 0,13 14,63 3,04 faze 2,08 0,13 14,63 3,04 0,49 0,08 10,03 2,31 0,79 0,79 0,79 0,1 0,1 0,1 0,49 0,08 10,03 2,31 Model 1/2 faze 0,49 0,08 10,03 2,31 16,59 4,34 16,59 4,34 Model 1/2 faze 16,59 4,34

0,23 1,02 0,23 1,02 0,23 1,02 0,35 0,94 0,35 0,94 0,35 0,94 0,31 0,88 0,31 0,88 0,31 0,88 0,28 1,03 0,28 1,03 0,28 1,03 0,3 0,3 0,3 1,41 1,41 1,41

0,79 0,08 12,65 3,29 Model 1/2 0,79 0,08 12,65 3,29 faze 0,79 0,08 12,65 3,29 0,54 0,09 0,54 0,09 0,54 0,09 9,82 9,82 9,82 3,45 3,45 Model 1/2 faze 3,45

gdje indeks j predstavlja redak u matrici (jedan poloaj regulacije za pojedini objekt, a indeks i stupac, odnosno, promatrani konstrukcijski element), a , , su stupasti vektori nepoznatih koeficijenata materijala. Gubitke se moe modelirati i jednostavnije, pod pretpostavkom da se zbroj kvadratne funkcije i funkcije ope potencije moe dovoljno dobro aproksimirati novom funkcijom potencije s drugaijim vodeim koeficijentom i eksponentom. Ovakva aproksimacija upotrebljava se zbog relativno malog broja vrstih, izmjerenih, toaka prema kojima se ukalupljuje model. Funkcija modela gubitaka prema ovakvoj raspodjeli dana je sljedeom relacijom: MODEL 2:
8 ni f , j = i j ,i ( Bef ) 2 S j ,i ; Pdod j ,i 50 i =1 2

(12)

0,91 0,12 11,73 3,05

0,91 0,12 11,73 3,05 Model 1/2 faze 0,91 0,12 11,73 3,05

0,35 1,18 0,35 1,18 0,35 1,18

0,85 0,11 12,33 2,88

0,85 0,11 12,33 2,88 Model 1/8 faze 0,85 0,11 12,33 2,88

Gdje su , n stupasti vektori nepoznatih koeficijenata materijala, a i, j indeksi stupaca, odnosno, redaka matrica. Najopenitiji sluaj dolazi kod pretpostavljene nelinearne ovisnosti permeabilnosti materijala: MODEL 3: P
dod , j 8 ni f = i j ,i ( Bef ) j ,i j ,i ( ) k S j ,i ; i =1 50 2

(13)

B. Izraun dubine prodiranja, volumena i varijabli prorauna Dubine prodiranja i volumeni za pojedine elemente izraunavaju se iz podataka u povrinama, frekvenciji te znaajkama materijala. C. Implementacija metoda optimizacije (nelinearnog matematikog programiranja) Optimizacija se provodi konjugirano gradijentnim i kvazi Newtonovim metodama. Poznavanje samo ukupnih dodatnih gubitaka izvan namota znatno komplicira statistiko modeliranje raspodjele dodatnih gubitaka izvan namota.

gdje su , n stupasti vektori nepoznatih koeficijenata materijala, j,i dubina prodiranja pri indukciji Bj,i, relativna permeabilnost kao nelinearna funkcija indukcije, k koeficijent povrine, a i, j indeksi stupaca, odnosno, redaka matrice. Za primjenu metoda nelinearnog matematikog programiranja, funkcije se preoblikuju u oblik koji sadri kvadrate apsolutnih, odnosno, relativnih odstupanja u svrhu upotrebe metode najmanjih kvadrata. Izgled funkcija sume kvadrata odstupanja dan je za prva dva tipa modela sljedeim relacijama:

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

2

13

2 2 f 8 i ( Bef ) j ,i 2 S j ,i + XII USPOREDBA STATISTIKIH MODELA N j ,i ( P ) 50 F1 ( , , ) = dod ,mj j j =1 i =1 f j Modeli se mogu samo djelomice usporediti na temelju j ,i 2 B S + j ( ef ) j ,i j ,i 50 jakosti statistike veze, odnosno koeficijenata determinacije i 2 korelacije izmeu izraunatih i mjerenih vrijednosti. 2 2 f Kvalitativna usporedba mogua je na temelju grafikih 8 i ( Bef ) j ,i 2 S j ,i + j ,i 50 ( P ) prikaza odnosa mjerenih i raunskih vrijednosti iz poglavlja dod ,mj j i =1 f j ,i j XIF. + j ( Bef ) 2 S j ,i N j ,i 50 F2 ( , , ) = A. Odnos izmeu mjerenih i raunskih gubitaka ,mj ) ( Pdod j =1 Koeficijenti i rezultati na temelju MODELA 1 s j minimizacijom apsolutnih odstupanja Rezultati statistikog modeliranja na temelju relacije (11) dani su grafovima (Slika 13, Slika 14). Koeficijenti uz 2 2 N 8 ni f pojedine materijale i povrine, raspodjela gubitaka po ,mj ) F3 ( , n ) = i j ,i ( Bef ) j ,i 2 S j ,i ( Pdod j j =1 i =1 promatranim povrinama dani su u tablici (Tablica 11). 50

Raunski dodatni gubici [kW]

8 f j ,i 2 ni ,mj ) Bef ) j ,i 2 S j ,i ( Pdod i ( N j 50 . (14) F4 ( , n ) = i =1 ,mj ) ( Pdod j =1 j

Odnos izmeu ra unskih gubitaka i mjerenih dodatnih gubitaka izv an namota

100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 20 40 60 80 100

Iznosi varijabli , , , , n kod kojih funkcije F1, F2, F3 i F4 poprimaju (globalni) minimum rjeenja su za koeficijente materijala funkcija statistikog modela. Opi oblik jednadbi (14) sugerira 24-dimenzionalno, odnosno, 16-dimenzionalno rjeenje za koje ima relativno malo referentnih toaka. E. Koeficijenti materijala

Mjereni dodatni gubici [kW]

1 2 7 12 3 8 13 4 9 14 5 10 Pra=Pmj 6 11

Raunski dodatni gubici [kW]

Dodatni gubici izvan namota, nastali zbog rasipnog polja transformatora, javljaju se dominantnim dijelom u dijelovima od konstrukcijskog elika, dok se manjim dijelom razvijaju u materijalu vlanih motki i jezgri. Magnetske i elektrike znaajke konstrukcijskog elika nisu garantirane i mogue je da se u odreenoj mjeri mijenjaju od objekta do objekta. Situacija s materijalom vlanih motki je slina. Nelinearnost materijala u podruju niskih iznosa indukcija je isto tako veoma utjecajna na rezultat. Sva rjeenja polja, ekvivalentne magnetske indukcije i magnetostatiki tokovi u materijalima izraunati su uz pretpostavku da je materijal vlanih motki relativne permeabilnosti jednake jedinici. F. Analiza dobivenih rezultata Za analizu kvalitete procjene dodatnih gubitaka na temelju statistikog modeliranja koristit e se, uz pretpostavku normalne razdiobe, standardno odstupanje i Pearsonov koeficijent korelacije.

Slika 13 Usporedba procijenjenih dodatnih gubitaka izvan namota na temelju statistikog modela i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota (MODEL 1)

Odnos izmeu raunskih gubitaka i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota 100 80 60 40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 Mjereni dodatni gubici [kW] 1 6 11 2 7 12 3 8 13 4 9 14 5 10 Pra=Pmj 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Slika 14 Prikaz postotne pogreke procjene dodatnih gubitaka izvan namota na temelju relacije (Pra-Pmj)/Pmj*100% (MODEL 1)

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA Bitni koeficijenti za kvantitativnu ocjenu modela su koeficijenti determinacije i korelacije, a dani su tablicom (Tablica 12). U usporedbi s projektnim podacima, model daje znaajno poboljanje procjene dodatnih gubitaka. Ipak, kao to je vidljivo u tablici (Tablica 11), koeficijenti uz pojedine komponente gubitaka su gotovo jednaki nuli. Gledano sa stajalita statistike, oni su zanemarivi i sadrani u ostalim lanovima funkcije modela.
Tablica 11 Procjena dodatnih gubitaka po fazi na temelju MODELA 1 uz minimizaciju apsolutnog odstupanja
Objekt Pol. reg. + 1 0 + 2 0 + 3 0 + 4 0 + 5 0 + 6 0 + 7 0 + 8 0 + 9 0 + 10 0 + 11 0 + 12 0 + 13 0 + 14 0 Pdod, Pdod, Pdod Pdod, Pdod, Pdod, Postotna vlane steznik konzola poklopac ukupno mjereno pogreka motke [%] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] 0,01 0,00 0,00 0,08 0,04 0,02 0,00 0,00 0,00 0,01 0,01 0,00 0,01 0,01 0,01 0,03 0,03 0,02 0,02 0,04 0,06 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,04 0,04 0,05 0,03 0,03 0,02 7,91 5,08 2,19 21,06 13,55 8,29 1,24 1,77 2,55 2,40 1,36 0,62 7,16 5,84 4,32 17,98 15,26 12,84 21,31 28,79 42,22 6,66 5,05 3,92 40,59 39,96 35,96 6,23 5,70 5,13 12,89 10,35 7,82 9,59 8,08 6,63 26,78 30,82 34,32 19,84 16,52 10,89 18,72 15,76 12,1 9,82 8,04 6,17 0,41 0,97 2,00 20,17 12,86 8,08 14,91 13,59 12,57 13,19 11,62 9,05 1,20 3,91 8,51 6,93 5,96 4,91 10,04 9,79 9,72 3,84 3,54 3,31 11,07 10,59 10,02 11,44 11,13 10,73 5,43 9,23 15,91 5,43 2,96 1,00 0,06 0,04 0,01 1,88 1,19 0,25 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,05 0,04 0,05 0,25 0,26 0,22 0,05 0,21 0,10 0,05 0,05 0,03 26,75 27,96 48,8 0,04 0,05 0,06 0,11 0,07 0,03 0,09 0,06 0,04 0,19 1,02 0,37 0,49 0,15 0,17 26,7 20,88 14,3 32,84 22,83 14,74 1,66 2,76 4,57 22,61 14,25 8,74 22,14 19,48 16,96 31,46 27,16 22,13 22,59 32,95 50,89 13,66 11,07 8,86 77,39 77,73 94,49 10,12 9,30 8,51 24,09 21,02 17,89 21,14 19,29 17,41 32,43 41,12 50,66 25,8 19,68 12,08 24,86 17,63 10,07 56,33 45,09 29,44 7,14 9,92 12,42 24,02 15,85 11,07 17,83 15,00 13,86 22,03 19,58 17,10 13,37 27,04 41,67 29,41 21,12 18,54 74,34 90,48 84,74 21,20 19,15 18,32 23,68 19,22 20,44 20,97 17,00 15,94 33,23 29,54 44,97 32,04 27,27 20,46 7,41 18,43 42,03 -41,71 -49,38 -49,93 -76,73 -72,17 -63,21 -5,88
Ra unski dodatni gubici [kW] Odnos izme u ra unskih gubitaka i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0 1 5 9 13 20 40 60 2 3 Mj ereni dodatni gubici [kW] 6 7 10 14 11 Pra =Pmj 80 4 8 12 100

14

Tablica 12 Kvantitativna ocjena veze izmeu izraunatih te mjerenih vrijednosti dodatnih gubitaka (MODEL 1)
Veliina Koeficijent determinacije Koeficijent korelacije Standardno odstupanje relativne pogreke prorauna Iznos 0,811 0,900 37 %

B. Koeficijenti i rezultati na temelju MODELA 2 s minimizacijom apsolutnih odstupanja Tablica 13 prikazuje raspodjelu gubitaka po konstrukcijskim elementima dobivena statistikim MODELOM 2 s ciljem minimizacije sume kvadrata apsolutnih odstupanja od mjerenih vrijednosti.

-10,12 -21,07 24,15 29,87 22,37 42,80 38,74 29,41 68,93 21,84 22,13 -53,56 -47,58 -52,18 4,10 -14,09 11,51 -52,25 -51,44 -53,55 1,73 9,36 -12,46 0,79 9,21 -2,39 39,20 12,65 -19,49 -27,84 -40,96
Raunski dodatni gubici [kW]

Slika 15 Usporedba procijenjenih dodatnih gubitaka izvan namota na temelju statistikog modela i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota (MODEL 2)
Odnos izmeu raunskih gubitaka i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota

100 80 60 40 20 0 -20 -40 -60 -80 -100 0

13,50

20

40

60

80

100

Element

steznik steznik bono dolje 0 0,005 1,802

steznik vlane konzola konzola konzola poklopac iza motke bono dolje iza 0 0,725 1,81 0 0,005 1,807 0 0,005 1,799 0,162 0,006 1,799 0,324 0,006 1,814 0 0,006 1,809

Koeficijent 0 * Koeficijent 0,005 * Koeficijent 1,802 *

1 5 9 13

[kW] 2 Mjereni dodatni gubici 3

4 8 12

6 10 14

7 11 Pra=Pmj

2 * P = 8 ( B 2 f j ,i 2 S + B f j ,i 2 S ); i ( ef ) j ,i 50 dod , j j ,i j ( ef ) j ,i j ,i 50
j

i =1

Slika 16 Prikaz postotne pogreke procjene dodatnih gubitaka izvan namota na temelju relacije (Pra-Pmj)/Pmj*100% (MODEL 2)

(MODEL 1)

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

15

Tablica 13 Raspodjela dodatnih gubitaka izvan namota po promatranim konstrukcijskim elementima za sluaj minimizacije apsolutnih odstupanja (MODEL 2)
Objekt Pol. reg. + 1 0 + 2 0 + 3 0 + 4 0 + 5 0 + 6 0 + 7 0 + 8 0 + 9 0 + 10 0 + 11 0 + 12 0 + 13 0 + 14 0 Pdod, Pdod, Pdod Pdod, Pdod, Pdod, Postotna vlane steznik konzola poklopac ukupno mjereno pogreka motke [%] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] 1,08 0,66 0,23 11,94 7,1 3,03 0,23 0,34 0,50 1,36 0,79 0,37 1,85 1,47 1,18 5,44 4,79 4,22 4,47 7,47 9,85 1,95 1,53 1,07 2,53 2,34 1,79 1,97 1,85 1,71 3,52 2,92 2,27 2,73 2,25 1,82 7,00 8,37 9,50 6,05 4,96 3,17 7,38 4,80 2,00 25,07 16,80 10,18 1,09 1,54 2,20 2,41 1,38 0,64 5,92 4,72 3,90 18,62 16,77 15,19 11,91 18,66 23,52 3,66 2,84 2,16 36,51 37,25 35,23 4,41 4,21 3,82 8,46 6,75 5,14 8,03 6,66 5,3 21,63 27,36 28,18 17,52 14,72 9,54 16,56 13,71 10,25 8,41 6,75 5,04 0,26 0,69 1,53 17,64 10,76 6,45 12,72 11,48 10,54 11,08 9,63 7,32 0,83 3,06 7,20 5,59 4,74 3,83 8,71 8,47 8,40 3,59 3,29 3,05 9,85 9,38 8,83 10,05 9,75 9,36 4,29 7,69 14,00 4,37 2,24 0,68 0,06 0,03 0,01 1,8 1,13 0,24 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,05 0,04 0,05 0,24 0,24 0,21 0,05 0,20 0,09 0,05 0,05 0,03 25,97 27,15 47,48 0,04 0,04 0,06 0,10 0,06 0,03 0,09 0,06 0,04 0,18 0,98 0,35 0,47 0,14 0,16 26,70 20,88 14,30 32,84 22,83 14,74 1,66 2,76 4,57 22,61 14,25 8,74 22,14 19,48 16,96 31,46 27,16 22,13 22,59 32,95 50,89 13,66 11,07 8,86 77,39 77,73 94,49 10,12 9,30 8,51 24,09 21,02 17,89 21,14 19,29 17,41 32,43 41,12 50,66 25,8 19,68 12,08 24,86 17,63 10,07 56,33 45,09 29,44 7,14 9,92 12,42 24,02 15,85 11,07 17,83 15,00 13,86 22,03 19,58 17,1 13,37 27,04 41,67 29,41 21,12 18,54 74,34 90,48 84,74 21,2 19,15 18,32 23,68 19,22 20,44 20,97 17,00 15,94 33,23 29,54 44,97 32,04 27,27 20,46 7,41 18,43 42,03 -41,71 -49,38 -49,93 -76,73 -72,17 -63,21 -5,88 -10,12 -21,07 24,15 29,87 22,37 42,8 38,74 29,41

C. Koeficijenti i rezultati na temelju MODELA 3 s minimizacijom apsolutnih odstupanja Tablica 15 prikazuje raspodjelu gubitaka po konstrukcijskim elementima dobivenu MODELOM 3 s ciljem minimizacije sume kvadrata apsolutnih odstupanja od mjerenih vrijednosti. Krivulja relativne permeabilnosti u ovisnosti o indukciji pribliena je sljedeom funkcijom [4]: B [T ] 124,55 + 177, 23 cos(18, 275 T -1 1, 698); B < 0,15 T (15)
r ( B ) =
1000 B [T ] 0,15 1000 ); B 0,15 T 1,8+197 exp(0,233 [ T ]

350

300

Relativna permeabilnost

68,93 21,84 22,13 -53,56 -47,58 -52,18 4,10 -14,09 11,51 -52,25 -51,44 -53,55 1,73 9,36 -12,46 0,79 13,50 9,21 -2,39 39,20 12,65 -19,49 -27,84 -40,96

250

200

150

100

50

0.5

1.5

Magnetska indukcija [T] Eksponencijalni pad Kosinusna aproksimacija

Slika 17 Aproksimacija krivulje ovisnosti relativne permeabilnosti o indukciji

100 Odnos izmeu raunskih gubitaka i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota

90 Raunski dodatni gubici [kW] 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0

1 5 9 13

Element

steznik steznik bono dolje 0,302 2,1

steznik vlane konzola konzola konzola poklopac iza motke bono dolje iza 0,305 1,991 0,305 2,331 0,296 1,689 0,301 1,689 0,310 2,006 0,308 2,119

Koeficijent 0,303 * Koeficijent 2,087 n*

* P

dod , j

ni f = i j ,i ( Bef ) j ,i 2 S j ,i ; (MODEL 2) i =1 50 8

20

40

60

80
4 8 12

100

Tablica 14 Kvantitativna ocjena veze izmeu izraunatih te mjerenih vrijednosti dodatnih gubitaka za MODEL 2
Veliina Koeficijent determinacije Koeficijent korelacije Standardno odstupanje relativne pogreke prorauna Iznos 0,860 0,927 35,91 %

Mjereni dodatni gubici [kW] 2 3

6 10 14 7 11 Pra=Pmj

Grafiki prikaz rezultata dan je slikama (Slika 15, 16).

Slika 18 Usporedba procijenjenih dodatnih gubitaka (MODEL 3) izvan namota na temelju statistikog modela i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

16

Objekt

Pdod, Pdod, Pdod Pdod, Pdod, Pdod, Postotna Pol. vlane steznik konzola poklopac ukupno mjereno pogreka reg. motke [%] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] [kW/fazi] + 5,02 3,31 1,32 37,13 22,98 12,09 0,84 1,22 1,75 4,03 2,51 1,3 7,02 5,65 4,43 15,69 13,55 12,1 13,2 21,13 27,76 5,01 4,01 2,87 22,03 21,21 18,91 5,82 5,46 5 14,7 12,55 10,22 12,06 10,02 8,19 18,16 21,46 24,11 18,77 16,83 10,78 1,82 1,28 0,67 5,92 3,63 2,23 0,37 0,49 0,64 0,72 0,47 0,28 1,42 1,18 1,02 4,2 3,81 3,47 3,29 5,17 7,66 1,16 0,95 0,74 10,9 10,92 9,86 1,26 1,21 1,12 2,12 1,72 1,34 1,87 1,6 1,32 5,2 6,7 7,16 4,02 3,37 2,25 14,97 12,85 10,17 8,15 6,83 5,4 0,46 1 1,88 16,35 10,98 7,27 12,44 11,46 10,69 11,19 10 8,02 1,26 3,6 7,17 6,15 5,38 4,53 8,21 8,02 7,97 4,25 3,96 3,73 8,8 8,46 8,06 9,23 9 8,71 4,94 7,91 12,81 4,84 2,83 1,08 0,26 0,17 0,04 5,43 3,71 1 0,04 0,05 0,06 0,07 0,05 0,14 0,21 0,17 0,23 0,9 0,92 0,82 0,22 0,77 0,39 0,24 0,24 0,16 34,99 36,18 55,51 0,2 0,23 0,3 0,43 0,28 0,15 0,36 0,26 0,17 0,69 2,83 1,21 1,55 0,58 0,64 26,7 20,88 14,3 32,84 22,83 14,74 1,66 2,76 4,57 22,61 14,25 8,74 22,14 19,48 16,96 31,46 27,16 22,13 22,59 32,95 50,89 13,66 11,07 8,86 77,39 77,73 94,49 10,12 9,3 8,51 24,09 21,02 17,89 21,14 19,29 17,41 32,43 41,12 50,66 25,8 19,68 12,08 24,86 17,63 10,07 56,33 45,09 29,44 7,14 9,92 12,42 24,02 15,85 11,07 17,83 15 13,86 22,03 19,58 17,1 13,37 27,04 41,67 29,41 21,12 18,54 74,34 90,48 84,74 21,2 19,15 18,32 23,68 19,22 20,44 20,97 17 15,94 33,23 29,54 44,97 32,04 27,27 20,46 7,41 18,43 42,03 -41,71 -49,38 -49,93 -76,73 -72,17 -63,21 -5,88 -10,12 -21,07 24,15 29,87 22,37 42,8 38,74 29,41 68,93 21,84 22,13 -53,56 -47,58 -52,18 4,1 -14,09 11,51 -52,25 -51,44 -53,55 1,73 9,36 -12,46 0,79 13,5 9,21 -2,39 39,2 12,65 -19,49 -27,84 -40,96 0 +

Raunski dodatni gubici [kW]

Tablica 15 Raspodjela dodatnih gubitaka izvan namota po promatranim konstrukcijskim elementima za sluaj minimizacije apsolutnih odstupanja (MODEL 3).

Odnos izmeu raunskih gubitaka i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota

100 80 60 40 20 0 -20 0 -40 -60 -80 -100

Mjereni dodatni gubici [kW]

20

40

60

80

100

0 +

0 +

1 6 11

2 7 12

3 8 13

4 9 14

5 10 Pra=Pmj

0 +

0 +

Slika 19 Prikaz postotne pogreke procjene dodatnih gubitaka MODELA 3 izvan namota na temelju relacije (Pra-Pmj)/Pmj*100%

0 +

0 +

0 +

0 +

10

0 +

11

0 +

Uvoenje utjecaja nelinearne relativne permeabilnosti materijala u funkciji cilja nije potpuno egzaktno, jer ona direktno utjee i na efektivnu indukciju materijala. No, vano je primijetiti kako statistika veza izmeu raunskih i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota uvoenjem nelinearnosti jaa. Procjenom mjerne nesigurnosti mjerenja ukupnih gubitaka i I2R gubitaka na 1% moe se grubo odrediti pojas nesigurnosti mjerenja. Nedostatak rutinskog mjerenja dodatnih gubitaka je u tome to se iznosi dobivaju oduzimanjem te je prenesena mjerna nesigurnost to vea to su vrijednosti blie. Ova pojava prikazana je slikom (Slika 20).
Procjena prenesene mjerne nesigurnosti na dodatne gubitke
Procjena prenesene mjerne nesigurnosti [%]
20

12

0 +

13

0 +

15

14

0 -

10

steznik steznik Element bono dolje Koeficijent 0,303 0,302 * Koeficijent 2,087 2,100 n*
2

steznik vlane konzola konzola konzola poklopac iza motke bono dolje iza 0,305 1,991 0,305 2,331 0,296 1,689 0,301 1,689 0,310 2,006 0,308 2,119

20

40

60

80

100

* P

dod , j

8 ni f = i j ,i ( Bef ) j ,i j ,i ( ) k S j ,i ; ; k=2, osim za vlane i =1 50

Mjereni dodatni gubici [kW] Procjena sloene mjerne nesigurnosti razlike Krivulja aproksimacije

motke (MODEL 3)
Tablica 16 Kvantitativna ocjena veze izmeu izraunatih te mjerenih vrijednosti dodatnih gubitaka za MODEL 3
Veliina Koeficijent determinacije Koeficijent korelacije Standardno odstupanje relativne pogreke prorauna Iznos 0,909 0,954 30,35 %

Slika 20 Mjerna nesigurnost u postocima mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota uz procjenu mjerne nesigurnosti mjernog kruga na 1%

Jednadba aproksimacijske krivulje dobivene regresijom mjerne nesigurnosti na intervalu Pdod,mj(0100) kW je: (16) Ako se na istom grafu prikae pojas nesigurnosti i odstupanja Modela 3 dobiva se prikaz na slici (Slika 21).

u = 3, 429 + 14,393 e

0,08P ''dod ,mj

Grafiki prikaz odnosa procijenjenih gubitaka prema modelu i mjerenih dan je slikama (Slika 18, 19).

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

17

Odnos izmeu raunskih gubitaka i mjerenih dodatnih gubitaka izvan namota

60 Postotna pogreka procjene [%] 40 20 0 0.00 -20 -40 -60 -80 Mjereni dodatni gubici [kW] 20.00 40.00 60.00 80.00 100.00

Slika 21 Relativna pogreka prorauna prema Modelu 3 uz prikaz procijenjenog pojasa prenesene mjerne nesigurnosti

dijelovima (ve magnetostatika raspodjela vektora magnetske indukcije), te to nije uzeta u obzir reakcija realnog materijala s gubicima (0) na narinuto elektromagnetsko polje. Prednost magnetostatikog prorauna je mogunost upotrebe nelinearnih materijala (programski paket Maxwell), manji hardverski i softverski zahtjevi na raunalo i, naravno, brzina. Toniji proraun polja te iznosa dodatnih gubitaka u konstrukcijskim elementima mogu je jedino uz poznavanje egzaktnih znaajki materijala. Promjena bilo kojeg parametra povlai za sobom promjenu dubine prodiranja, volumena, povrine petlje histereze, raspodjelu rasipnog toka na prostoru modela itd., to se reflektira na statistiki model i koeficijente. Statistiki model dan relacijama (1) i (2) je vrlo jednostavan. Razrada sloenijih modela je u tijeku. U kombinaciji sloenijeg modela, korigiranih mjerenih dodatnih gubitaka te veeg broja referentnih toaka oekuje se smanjenje disperzije rezultata prorauna od rezultata mjerenja. XIII NASTAVAK ISTRAIVANJA Parcijalni rezultati statistike analize lokalnih gubitaka u transformatoru s jednostavnim modelom gubitaka u feromagneticima idu u prilog iznesenoj kombiniranoj metodi prorauna. U daljnjem istraivanju potrebno je: 1) uporabiti sloeniji model gubitaka histereze i gubitaka vrtlonih struja, 2) analizirati rezultate mjerenja elektrine i magnetske vodljivosti materijala te izvriti povratnu supstituciju u model, 3) uvesti nelinearne karakteristike magnetiziranja materijala u proraun metodom konanih elemenata u Ansoft Maxwell-u, 4) poveati broj referentnih toaka u statistikom modelu (udvostruiti broj promatranih objekata), 5) proiriti broj utjecajnih povrina (nezaslonjeni dijelovi stranice kotla), 6) podrobnije analizirati utjecaj prenesene mjerne nesigurnosti na iznos dodatnih gubitaka izvan namota, 7) istraiti utjecaj povrine elementa, 8) istraiti utjecaj fluktuacije vodljivosti bakra na I2R i gubitke zbog skin efekta u bakru transformatora, 9) istraiti utjecaj nelinearnosti na efektivni volumen.

Sa slike je vidljivo da se odstupanja pri niskim iznosima mjerenih dodatnih gubitaka djelomino mogu objasniti prenesenom mjernom nesigurnou (odstupanja su posljedica i statistikog modela te nelinearnog programiranja s minimizacijom apsolutnih vrijednosti odstupanja). D. Usporedba koeficijenata determinacije i korelacije za statistike modele Pregled koeficijenata determinacije i korelacije za modele dan je tablicom:
Tablica 17 Usporedba koeficijenata determinacije i korelacije razliitih modela
Statistiki model MODEL 1 MODEL 2 MODEL 3 Koeficijent determinacije 0,811 0,860 0,909 Koeficijent korelacije 0,900 0,927 0,954 Standardno odstupanje [%] 37 36 30

Iz tablice koeficijenata determinacije i korelacije vidljivo je da su svi prorauni prema modelima iz trodimenzionalnog prorauna u jakoj statistikoj vezi s varijablama prediktorima. Konanu ocjenu o poboljanju tonosti modela nije mogue donijeti na temelju ove usporedbe jer su statistiki modeli iz 3D prorauna i izvedeni na temelju mjerenja gubitaka na promatranom skupu transformatora, pa je vee poklapanje i oekivano. E. Analiza primijenjenog modela i naina prorauna Primijenjeni 3D magnetostatiki proraun ima nedostatke, ali i prednosti u odnosu na trodimenzionalni kvazistatiki proraun. Nedostatak je u tome to rezultat nisu gubici u pojedinim

XIV LITERATURA
[1] [2] [3] Z. Haznadar, . tih, Elektromagnetizam 1, prvo izdanje, Zagreb: kolska knjiga, 1997, str. 337-377 Z. Haznadar, . tih, Elektromagnetizam 2, prvo izdanje, Zagreb: kolska knjiga, 1997, poglavlja 9 i 10. Gianni Di Pillo, Laura Palagi, Nonlinear Programming: Introduction, Unconstrained and Constrained Optimization, [On Line]. Tech. Rep. 25-01. Dostupno: http://ftp.dis.uniroma1.it/PUB/OR/palagi/papers01/tr25-01.pdf, Nadnevak zadnje posjete: 31.08.2006, str. 1, 7-19, 21-33 J. Turowski, Tehnieskaja elektrodinamika, prijevod s poljskog na ruski, Moskva: Energija, 1974, poglavlja 6,7, 10.

[4]

F. KELEMEN: LOKALNI GUBICI U TRANSFORMATORU I STATISTIKA

J. S. Hsu, H. H. Woodson, S. P. Liou (1989, May), Experimental Study of Harmonic-Flux Effects in Ferromagnetic Materials. IEEE Trans. On Magnetics. 25(3). str. 26782685 [6] M. Elleuch, M. Poloujadoff (2003, March), Analytical Model of Iron Losses in Power Transformers, IEEE Trans. Magn.. [Online], 39(2), pp. 973979 [7] M. Amar, F. Protat (1994, March), A Simple Method for the Estimation of Power Losses in Silicon Iron Sheets under Alternating Pulse Voltage Excitation, IEEE Trans. Magn.. [Online], 30(2), str. 942944 [8] E. Uk, V. Janrik, The Measurement of Magnetic Parameters in a Stacked Yoke, IEEE Trans. Magn.. [Online], 30(2), str. 10701071 [9] C. Yongbin, Y. Junyou, Y. Hainian, T. Renyuan, Study on Eddy Current Losses and Shielding Measures in Large Power Transformers, IEEE Trans. Magn.. [Online], 30(5), str. 30683070 [10] W. Z. Fam, Measurement of Transformer and Shunt Reactor Load Losses using a Poynting Vector Probe, IEEE Trans. Magn.. [Online], 25(5), str. 34023404 [5]

18