You are on page 1of 5

UGARSKO-POLJSKA KRONIKA O NASILNOJ SMRTI KRALJA ZVONIMIRA

Seminarski rad

SADRAJ

1. UVOD ..................................................................................................... 3 2. NASILNA SMRT ................................................................................... 3 3. UGARSKO-POLJSKA KRONIKA ...................................................... 4 4. ZAKLJUAK ......................................................................................... 5 5. LITERATURA ........................................................................................ 5

1. UVOD Na hrvatskom prijestolju 1075. pojavljuje se Dmitar Zvonimir poznat kao Bojom milou knez Hrvatske i Dalmacije. Nasljednik je dobro obnovljene drave kojom vlada dostojanstveno i vrsto, te pokuava raskinuti odnose s vladarskom kuom Trpimirovi. U crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu, papinski poslanik Gebizon okrunio ga za kralja i time postaje vazal pape Grgura VII. Promjena vanjske politike dogaa se u vrijeme prerane smrti Zvonimirova sina Radovana, a ubrzo nakon toga umire i papa Grgur VII. Takve okolnosti onemoguile su osnivanje nove dinastije u Hrvatskoj. Zvonimirova vladavina ostavila je veliki utjecaj na gospodarskom, kulturnom napretku i obnavljanju vlasti na teritoriju od Drave do Neretve, od mora do Drine.1 Vojna i politika snaga drave bila je na vrhuncu.2 Nedostatkom izvora, rasprave se vode o podrijetlu, godini krunidbe i samoj smrti kralja Zvonimira. Hrvatska historiografija veliki interes pridaje raznim izvorima, tumaenjima o smrti kralja Zvonimira. Upravo pomanjkanjem prvorazrednih izvora, pitanje smrti nije konano rijeeno. Polemika prirodne ili nasilne smrti donijela je brojne rasprave, te je i danas aktualno pitanje u kojem prevladava miljenje prirodne smrti, dok nasilna dobiva znaenje legende. Postoji oko dvanaest izvora iz kojih moemo vidjeti kakva je smrt bila.3 Znaajni su stariji izvori koji govore o naravnoj smrti; isprava kralja Stjepana II. i Toma Arhiakon. Spominju se mlai izvori koji su preteito legendarnog karaktera; ugarsko-poljska kronika, Ivan Tomai, Historia Salonitanorum pontificum.4 U seminarskom radu panju u posvetiti mlaem izvoru ugarsko-poljskoj kronici.

2. NASILNA SMRT Izvori o nasilnoj smrti nastaju kroz dui vremenski period, pisani su u razliito vrijeme i na razliitom mjestu. Historiografija 19.st. odbacuje nasilnu Zvonimirovu smrt, smatrajui je legendom koja je uslijedila prijestolnom borbom i dolaskom nove dinastije Anuvinaca. Autori legenda nisu posjedovali autentine dokumente pa su promjenu dinastije objanjavali sluei se slinim dogaajima iz blie prolosti, upravo su takvi elementi vidljivi u
1 2

Ferdo ii, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1990., 589. Isto,556. 3 Draen Nemet, Smrt hrvatskog kralja Zvonimira- problem, izvori, tumaenja, Zavod za hrvatsku povijest, Vol.38, Zagreb 2000., 74. 4 Nada Klai, Izvori za hrvatsku povijest do 1526., Zagreb, kolska knjiga, 1972., 70.

Zvonimirovoj smrti.5 Po miljenjima mnogih legende se upotrebljavaju u skladu s vlastitim interesima i ire u sveenikim krugovima koji su u to vrijeme bili najpismeniji.

3. UGARSKO-POLJSKA KRONIKA Za hrvatsku povijest znaajno je tree poglavlje O pobjedi kralja Atile u kojoj nalazimo elemente o nasilnoj smrti kralja Zvonimira.6 Ugarsko-poljsku kroniku kritika historiografija odbacuje, smatrajui da se nezna autor kronike. Unato tome mnogi je smatraju legendom vjerojatno iz 14.st. Nepoznati pisac kronike spominje ugarskog kralja Akvilu (Atilu) kojem se u snu ukazao aneo koji govori da mu gospodin bog Isus Krist zapovijeda da osveti izabranog kralja Kazimira koje su izdajom sramotno ubili rijeima nikada nee biti kralja nad nama, nego emo mi sami vladati.7 Spominje da je Kazimir vladao krajevima Slavonije i Hrvatske, pa po miljenjima mnogih povjesniara smatra se da je to Zvonimir. Ugarski kralj kree prema Veneciji i putem sagradi grad Akvileju po Akvili- kralju Ugra.8 Dolaze u granice Hrvatske i Slavonije, izmeu rijeke Save i Drave, gdje se sukobljavaju s prvacima Hrvatske i Slavonije. Bitka je trajala osam dana i zavrila kobno za prvake. Pobjeda ugarskog kralja je prikazana kao Boja osveta za ubojstvo Zvonimira, te se time uspostavlja i opravdava ugarska vlast na hrvatskom prostoru. Nakon bitke, prelazi rijeku Dravu koja ga potie na razmiljanje da li da osvojenu zemlju vrati ili zadri. Odluio se za enidbu slavenskim i hrvatskim enama zadravi tako zemlju mirnom i spokojnom.9 Preavi Tisu zemlju nazove Ugarska, te ju podijeli prvacima i barunima. ena ugarskog kralja rodila mu sina Kolumana koji je uzeo enu iz Hrvatske. Poslije smrti Akvile, Kolumanova ena rodi sina Belu. Bela se oeni Grkinjom iz konstantinopolskog carstva i u Ugarskoj rodi sina Gejzu. Ugarsko-poljska kronika samu smrt kralja opisuje veoma turo; zbog njigova kralja Kazimira kojega su izdali i sramotno ubili.10 U ugarskoj povijesti Zvonimir je popularan kralj pa osvetniki ulaze u zemlju da osvete ubojstvo i da zemlju pokore svojoj vlasti. Maari kao osvetnici lagaliziraju dolazak nove dinastije- Anuvince.
5 6

D. Nemet, Smrt, ZHP, 89. Isto, 79. 7 N. Klai, Izvori, 73. 8 Isto, 73. 9 Isto, 73. 10 Isto, 73.

4. ZAKLJUAK Historiografija i danas pridaje veliki interes i prouavanje smrti kralja Zvonimira. Upravo pomanjkanjem prvorazrednih izvora, pitanje smrti nije konano rijeeno. Mnogi povjesniari odbacuju nasilnu smrt smatrajui je legendom koja je nastala kroz due vremensko razdoblje. Ugarsko-poljska kronika mlai je izvor, vjerojatno iz 14 st. kojoj se prepisuju elementi legende. Nastala u vrijeme prijestolnih borbi i dolaskom Anivinaca na vlast. Osvajanjem Hrvatske i pokoravanjem ugarskoj vlasti osveuju smrt kralja Zvonimira. Izvori o nasilnoj smrti nastaju u razliito vrijeme pod utjecajem razliitih interesa i upravo nam ne ostavljaju dovoljno dokaza koje upuuju na ubojstvo kralja od strane hrvatskog naroda.