You are on page 1of 19

BENJAMIN KALAJ

UVOD

Kalajev reim nije posebno obraivan u naoj historijografiji , mada po svom znaenju i historijskom uinku predstavlja nezaobilaznu temu ne samo moderne historije Bosne i Hercegovine nego i ire. Prije rata pisalo se o Kalaju i njegovoj upravi u Bosni i Hercegovini u prilinoj mjeri, ali parcijalno i uopteno i najee bezkoritenja arhivske grae. Poslije rata uinjena je dostupnom arhivska graa Zajednikog ministarstva finansija i Zemaljske vlade za Bosnu i Hrecegovinu, to je omoguilo ire istraivanje austrougarske uprave U BiH, pa , u sklopu nje i Kalajevog reima. To je rezultiralo pojavom veeg broja priloga, lanaka, rasprava i monografija o pojedinim pitanjima vezanim za tu problematiku . U tim radovima proirena su saznanja i o Kalajevom reimu, ali je jo uvijek izostala njegova cjelovitost. Upravo iz gore navedenih injenica, odabrao sam ovu temu koja je moe se rei otila u zaborav , a svojim znaajem sigurno ne zasluuje takav odnos. U ovom maturskom radu obradit u temu Kalajev reim u BiH , jer Kalaj je sigurno jedna od najbitnijih linosti na prostorima BiH u periodu A-U vladavine 1. PRETPOSTAVKE KALAJEVOG REIMA Uvoenje Kalajevog reima u Bosni i Hercegovini uslovile su politike, socijalne i nacionalne prilike u BiH , A-U, i na Balkanu, koje su presudno uticale na dormulisanje ciljeva reima, izgradnju njegove fizionomije i odabiranje metoda i sredstava djelovanja. Uveden u trenutku kada se okupaciona uprava nalazila u dubokoj krizi izazvanoj hercegovakim ustankom 1882, Kalajev reim je imao zadatak da, prije svega, povrati snano uzdrman autoritet vlasti Monarhije u Bosni i Hercegovini, a zatim izgradi politike i socijalne uslove za trajno uvrenje Monarhije u ovoj zemlji. Mada su ovako ambiciozni zadaci prevazilazili snage i mogunosti Austrougarske Kalajev reim se izgrauje kao faktor koji treba da ih rijei. Ta izgradnja bila je odreena strukturom stanovnitva u Bosni i Hercegovini , politikim i nacionalnim odnosima unutar Monarhije i, s tim u vezi, meunarodnopravnim i dravnopravnim poloajem Bosne i Hercegovine, i najzad , balkanskom politikom A-U . Svi su ti elementi davali osnovu za zavoenje jednog sistema uprave, koji je , u biti, konsekventno provoen punih dvadeset godina. Svaki od njih zasluuje iru obradu, ali zbog obima maturskom prisiljen sam da naveden samo najbitnije karakteristike i injenice neophodne da

bi se shvatio socijalni i politiki okvir koji su odredili uobliavanje i funkcionisanje tog sistema. 1.1.Ideja o funkciji reima kao nosioca Zapadnog duha i o uvanju i daljnjoj izgradnji posebnosti Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je prestavljala zemlju najvie isturenu prema zapadu. Ali, pored toga , ona je ostala zatvorena za uticaje sa Zapada, tako da ju je okupacija zatekla u socijalnom i politikom stanju karakteristinom za zemlje Istoka.

Najvanija ideja koju je trebalo posaditi na bosanskohercegovako tlo bila je , razumljivo, austrougarska dravna ideja. Ukorijenjivanje te ideje imalo je da u narodu BiH potisne dotada postojee dravne ideje i da ga trajno i vrsto vee za Austro-Ugarsku. Kalajev stav je bio: Evropske institucije treba da se uvode sa obazrivou i postepenim adaptiranjem na postojee prilike. Ali zemla nije bila srednjovjekovna u smislu kako se to u Zapadnoj Europi shvatalo. Najzad, austrougarska ideja bila je da BiH , kao centralnu Jugoslovensku oblast, iskljui iz Jugoslovenskog jedinstva. Ta misao , koju su od poetka isticali zvanini faktori Monarhije , otro je kritikovana od opozicije u austrougarskoj delegaciji 1878. Uvoenje Etniku granicu izmeu Srba i Hrvata Kalaj je dao prema podacima Konsantina Porfirogeneta. Ta se granica na teritoriji Bosne i Hercegovine kretala linijom Imotski - izvor Vrbasa - dolina Vrbasa do njegovog ua u Savu. Po Kalajevom tvrenju Ova granina linija zadrala se da najnovijeg vremena, pa je, iako ne u politikom pogledu, ipak u etnikom pogledu vidljiva za svakog paljivijeg posmatraa. Otuda je, po tome, etniki jedan dio Basne imao hrvatski karakter, koji se ouva i pored vjekovnog zajednikog ivota i zajednike sudbine Srba i Hrvata. Mada se sama u najkrupnijim potezima dotakao istorije Basne u "Istoriji Srba", Kalaj je, kako se vidi, ve tada doao da 'Odreenih istorijskih saznanja i pogleda, koji e mu posluiti kao osnova za iz, gradnju nacionalne ideologije i dravne politike svoga reima. Najvaniji od njih su shvatanje o prisustvu duha separatizma u Basni, koji se razvija pod uticajem geografskog faktora, vjerskih prilika u zemlji i, s tim u vezi, spoljnag faktara, ta je imalo za posljedicu izgradnju njene politike individualnasti i posebnog puta historijskog razvoja u odnosu na Srbiju Ova shvatanja Kalaj e zadrati i kao zajedniki ministar finan-sija I ugradIti Ih u nacionalnu ideolagiju I dravnu paht1ku svaJe uprave u Basni i Hercegavinu. Pri tome e duga nastajati da pomiri, koliko je gad to bila mogue, svoJe poglede iznesene u "Istoriji Srba" sa nacionalnom ideologijam koju je' pokuao da ozvanii je poetkom devedesetih gac1ina uinia pakuaj .da ozvanii "bosansku naciju", bio je PriSiljen da taj svoj potez

argumentovano brani ad napada brojne opozicije pri emu se pozivao i na svoju "Historiju Srba". Citirani Kalajevi istupi pokazuju da on dugo vremena nije javno odstupao od svojih osnovnih teza izloenih u ,,Istoriji Srba". Istina, nije tvrdio i dalje da je Bosna srpska zemlja u etnikom pogledu, ali to nije ni poricao. Preko toga osjetljivog pitanja jednostavno je prela-zio iz politikih razloga. Tek je krajem 1899. u budetskom odboru austrijske delegacije javno osporio srpski karakter Bosne u etnikom i ,istorijskom pogledu. Na sjednici odbora odranoj 13. decembra on je, izmeu ostalog, rekao: "Nije ispravno i ne moe se historijski dokaza ti, da su ,Bosna i HerCegovina srpske zemlje . Proti tomu govore kako dananje etnografske vlastitosti, tako i historijski razvoj. Ali, i tada je intimno ostao pri nekim svojim stavovima. Da li je to bila stvar ,line sujete ovjeka kojega, i pored blistave politike karijere, nikada nisu naputale ni naune ambiCije je to bio dio politike taktike u odreenom momentu, te to je pouzdano utvrditi. Tim povodom on je pisao Kueri: "Ja ovdje neu da gubim vrijeme u diskusiji o tame koliko se mO'ja knjiga ispravno citira i koliko takvi citati mogu uopte da pokriju zahtjeve srpskih radikalnih politiara."I? Sama injenica da se tim rijeima obratio svom najbliem saradniku, pokazuje ipak da je Kalaj lino zadrao neke poglede do kojih je doao jo prije dvadeset i vi'e godina i da je mogao argumentovano da ih brani. To potvruje i podatak da njegova "Istorija Srba" nije bila zvanino zabranjena u Bosni. Nema sumnje da je on pod "ispravnim citiranjem" podrazumijevao prije svega ,svoju misao o posebnom politikom razvitku Bosne. Gledana sa te strane, knjiga zaista nije davala dovoljno argumenata aspiracijama srpskih "radikalnih politiara." Ono to je u tom pogledu moglo da umanji srpske pretenzije na Bosnu sa stanita Kalajeve knjige bila je njegov a tvrd-nja da jedan dio stanovnitva ine Hrvati. Da bi se to bolje argumentovalo uvoenje "bosanske nacije", Kalaj obrazlae ideju o istorijskom kontinuitetu bosanske politike posebnosti, koja se ouvala' sve do najnovijeg vremena. Tu je ideju izloio u najkrupnijim potezima u austrijskoj. delegaciji 1893. Odbacujui O'ptube da je ime "BOnjak" i "bosanska nacija" izmislio, on je tom prilikom rekao: "Ime Bosna javlja se kod Konstantina Porfirogenita. U svim slavo-bosanskim poveljama javlja se samo ime Bosna i ban Bosne. Kada su bOsanski kraljevi uzeli -titulu ,srpskih kraljeva' nazi-vali su se ,Kralj Bosne, Srbljim i Primoriu. U svim -poveljama javljaju se ove tri oznake. Ja neu da govorim o tome da ,su druge nacije ovu zemlju i ovaj narod uvijek pod tim imenom poznavale ... Ja dakle nije-sam izmislio bosansko ime i naciju ... Ja sam iz istorije vidio jedno i jedno vidim od kada sam u Bosni, da se naime ova zemlja ,od kada je nekada bila u procvatu - a nekada je bila u procvatu, vrlo naseljena i pod svojim kraljevima -, uvijek osjeala kao neto odvojeno, koja o svojim najuim smdnic1JIna i susjedima nije htjela nita vie da zna nego da ih pokori, ako je bilo mogue. I jo jedno.

Pored ideje o istorijskom kontinuitetu bosanske posebnosti, Kalaj je, kao to se vidi iz njegovog citiranog izlaganja, istakao i ideju da se na posebnost mogla i moe odrati samo pod zatitom jedne mone sile_ Tu je misao izvLkao iz istorijs'ke injenice da je Bosna u prolostI. bila pod vlau Vizantije, Maarsrke i Turske, a da se u najnovije vrijeme nala u

sastavu Habsburke Monarhije. Smisao ove ideje sasvim je jasan. Trebalo je u zemlji odomaiti ideju da Bosna i Hercegovina moe imati poseban nacionalni razvoj samo u okvirima Monarhije, a da glav-na opasnost njenom takvom razvitku prijeti od Srbije i Crne Gore, ijim se pretenzijama i uticajima ne moe ,suprotstaviti bez pokroviteljstva Monarhije. Po Kalajevom miljenju, temelj bosanske posebnosti u srednjem vi.' odnosu na Srbe i Hrvate dalo je bogumilstvo, koje je stalno inspirisalo Bosnu da se bori za ouvanje svoje individualnosti. "Ovaj instinkt tenje za posebnou ispoljio se kod Bosanaca, dakle kod onih koje mi u predtursko vrijeme tako oznaavamo, u bogumilskoj religiji, koju su priznavali njihovi vodei, posjedniki elementi. Da bi dokazao svoju formulu o kontinuitetu bosanske posebnosti i poslije turskog osva-janja, Kalaj istice tezu i O Muslimanima kao daljim nosiocima burgumilskog separatizma ,i, s tim u vezi, uvarima bosanske politike i nacionalne posebnosti. Sa turskim osvajanjem Bosne pretean dio bosanskohercegovakog plemstva, a bogumilskog u cjelini, primio je Islam. Iz ideje o muslimanskom plemstvu kao nasljedniku bogumilskog mentaliteta kao vodeem elementu Kalaj je doao na misao o Musilimanima kao nosiocima bosanske nacije. Ono to Kalaj nije mogao iz razumljivih razloga da kae javno i precizno o funkciji Muslimana u izgradnji bosanske nacije, to je inio Bonjak. Bonjatvo , bosanska narodna ideja , ima svoj korijen i svoju osnovu , tvrdu kao ivac kamen u povijesti nae domovine , a mi smo muhamedovci od vajkada glavni predstavnici i nosioci uzviene ideje.

2. PRIPREMANJE UVOENJA BOSANSKE NACIJE

U toku prve decenije svoga postojanja reim se ne izjanjava direktno o nacionalnom pitanju u Bosni i Hercegovini. Najee se narod Hercegovini naziva "na narod", koji se dijeli :na tri konfesije nacije samo se maglovito nazire, jer reim, iz uvjerenje da je to prerano, izbjegava da je istie. Otuda uprava usmjerava napore na pripremanju uslova za prihvatanje bosanske nacionalne ideologije od domaeg stanovnitva. Pri tome ona izgrauje poseban odnos prema svakoj konfesionalnoj grupi i uvaava zateene razlike izmeu njih. Ukoliko te razlike slue razbijanju nacionalnih idealogija koje bi vodile Bosnu i Hercegovinu u jednu srpsku, hrvat-sku ili jugoslovensku dravu, vlasti nastoje da ih to vie prodube.

2.1.

Pokretanje prvih reimskih listova i njihova funkcija

Prvi zadatak Kalajeve uprave bio je da. poradi na tome da se priblii svakOj od Vjerskih grupa. To ona ini davanjem podrske i inicijative za pokretanje listova namijenjenih pojedinim konfesijama. Listovi su imali da slue kao dokaz da e se pod zatitom vlasti

uvati zateene konfesionalne razlike i kao. sredstva za razvijanje kod svake vjerske grupe osjeaja vezanosti za Bosnu i Hercegovinu kao posebnu cjelinu u jugoslovenskom nacionalnom prostoru a Monarhiju kao okvir u kome je jedino mogue ouvanje te cje1.ine. Pokretanje takvih listova poelo je u 1884. godinu, kada se reim osjetio dovoljno jakim da moe preko njih da pokrene makar u rudimentarnom vidu neka nacionalno-politika i kulturna pitanja u zemlji. Prvi list te vrste bio je "Vatcul1" ("Domovina"), koji poinje da izlazi od septembra 1884. Molbu za izdavanje lista pad tim nazivom i na turskom jeziku podnosi Zemaljskoj vladi ine grupe urednih sarajevskih Muslimana , Predsjednik UlemaMedlisa Hulusi-efendija. On je u molbi ukazao na 'Dunost i uvanja u Sarajevu jednog "nezvaninog turskog lista', koji je sliio prosvjeivaniu naroda i koji bi objanjavanjem za i protiv mjera vlade olakao komuniciranje izmeu vlasti i muslimanskog dijela stanovnitva.Kako je Hulusi-efenclija predstavljao., prema ocjeni Zemaljske vlade, "stalno lojaInu i povjer1jivu linost",z nema razloga za sumnju u to da je inicijativa za pokretanje ,,Vatana" nastala u dosluhu sa vlastima. Na takav zakljuak upuuje i lakoa sa kojom je odobrena koncesija za izdavanje lista. Van svake sumnje je da je pokretanje "Vat31na" imala daleko ire ciljeve od onih koje su zvanina istakli osnivai. Sam naziv lista ukazivao. je na to da mu je cilj da radi u pravcu izmirenja Muslimana sa novom upravom, razvijajui kod njih osjeanje ljubavi za Basnu i Hercegovinu i vrste vezanosti za Monarhiju. Takva programska orijentacija jasno se vidi iz prvih lwojev8 lista. U jednom kasnijem broju objavljen je lanak "Patriotizam u kome se istie ljubav prema domovini . Bez obzira na to to je veoma ogranien broj domaih ljudi znao turski jezik, pokretanje jednog javnog organa na tom jeziku godilo je muslimanskom svijetu, pa je zbog toga reim vidio u "Vatanu" i sredstvo za to bezbolnije prihvatanje novog stanja od strane Muslimana. Sama injenica da takav list izlazi u zemlji koja je 'tek dola pod upravu jedne hrianske drave imala je da slui kao dokaz da Monarhija garantuje bosanskohercegovakim Muslimanima ouvanje njihove konfesionalne poseb-nosti i da zbog toga nema nikakvih razloga da bilo ta trae i oekuju od Turske, a posebno da rade na tome da dou ponovo pod njenu upravu. "Vatan" se alio to okupacija nije sprovedena mirnim putem. Treba rei da je tampanje lista na Turskom jeziku imalo da sIuiirim ciljevima . Od ukupno 403 pretplat-nika u 1895. godini, 132 su se nalazila izvan Bosne i Hercegovine. U 1897. godini bilo je vie od polovine pretplatnika van granica Bosne i Hercegovine. Takav pravac list najavljuje u svom prvom broju, ukazujui na imovinskopravnu nesigurnost Muslimana u oblastima prikljuenim Srbiji i Crnoj Gori poslije Berlinskog kongresa i nazivajui Crnu Goru starim dumaninom muhamedanaca. kao prijatelj Austro-Ugarske.

2.2. Prvi koraci na oivljavanju predislamske tradicije kod Muslimana i na potpomaganju njegovanja njihovih kulturnih tekovina

Od poetka okupacije nova uprava nastoji da kod bosanskohercegovakih Muslimana potisne dravnu ideju i emotivnu vezanost za Tursku, jer u tome vidi osnovnu pretpostavku njihovog djelovanja kao konstruktuvne snage u zaposjednutoj zemlji. U to vrijeme postojali su ljudi koji slue vlastima kao oslonac u sprovoenju politikih i drugih mjera u zemlji. Meu njima se posebno istie Mehmed beg Kapetaovi, poznat jo od ranije kao prijatelj A-U. Za svoje zasluge za VrIjeme ustanka Hercegovini i u toku okupacije Kapetanovi je 1883. dobio pravo na plemiku titulu sa dodatkom "od Vitine", koje mu je na vlastito traenje odobrio car. Iste godine imenovan je za lana Vakufskog povjerenstva i lana komisije za prevoenje zakona i naredaba, a 1884. postao je lan komisije za izdavanje tapija za umsko zemljite. Vlastima je posebno dobro dola njegova sklonost literarnom i publicistikom radu, jer je takvih ljudi meu Muslimanima bilo malo. Poto je pokazao raspoloenje za javni rad u interesu nove uprave, vlasti se bogato koriste njegovim uslugama. Svoja politika uvjerenja Kapetanovi prvi put ire izlae u javnosti u brouri "ta misle muhamedanci u Bosni", koju je objavio 1886. godine. Broura se pojavila kao odgovor na spis "Sadanjost i najblia budunost Bosne i Hercegovine", koji je izaao iste godine u Lajpcigu.3 U tom spisu, pisanom sa katolikog i hrvatskog stanovita, kritikuje se bosanskohercegovaka uprava, jer sprovodi maarske politike tendencije i trai oslonac u muslimanskom elementu, koji preferira na svim linijama. U spisu se dalje ukazuje na kratkovidnost takve politike i tvrdi da su Muslimani neprijatelji okupacije, poto im je krajnji cilj ponovno vraanje Bosne i Hercegovine pod upravu sultana. On kae da je ta tvrdnja najvie "dirnula" muslimanski svijet i dodaje da piscu spisa "pred cijelim svijetom kaemo: da to nije istina!" Prava istina je da Bosna "moe biti sve drugo, ali turska nikada". Kako se vidi, Kapetanovi je ovdje tvrdio da su bosanskohercegovaki Muslimani napustili tursku dravnu ideju. Ovom tvrdnjom kao i slinom tvrdnjom iznesenom u jednom lanku u "Dje Presse" 1879, Kapetanovi je bio prvi Musliman koji je u publici izrazio stav potrebe emancipacije bosanskohercegovakih Muslimana od Turske.6 U narodnosnom pogledu on smatra da svi stanovnici Bosne i Her-cegovine pripadaju jednoj naciji. "Bonjak koje vjere bio da bio, on je opet ostao pri svojoj narodnosti."7 Ali, u buduem razvoju Bosne treba da imaju vodeu ulogu Muslimani, odnosno muslimansko plemstvo kao uvar dravne tradicije i kao elemenat koji je zbog svog bogumilskog porijekla odravao kontinuitet sa bosanskim srednjim vijekom.

2.3.

Suzbijanje pojava srpsko-hrvatske saradnje

Zaotravanje srpsko-hrvatskog spora poslije Berlinskog kongresa snano se manifestovalo i u Bosni i Hercegovini. Ali, i bez toga, u njoj je postojao izraen antagonizam izmeu pravoslavnog i katolikog stanovnitva naslijeenen jo iz razdoblja turske uprave. Prilikom svog puta kroz Bosnu i Hercegovinu 1872. Kalaj je zapazio d'a nema nika-kvog jedinstva izmeu pravoslavnih i katolika, da meu njima postoji netrpeljivost i da jedni druge potkazuju

vlastima. Turci se time koriste i jo vie produbljuju nesuglasice meu njima. Zbog svega toga, oni su, po Kalajevom miljenju, nesposobni da preduzmu bilo to ozbiljno protiv turske uprave. Ovo ranije steeno iskustvo Kalaj prenosi i na :svoju npravu. Istina, njegova u,pravasprea1va sporove izmeu pripadnika ovih narodnih grupa koji ugroavaju javni red i sigurnost, ali istovremeno i preduzima potrebne mjere da ne doe do njihovog pribliavanja na nacionalnoj, srpskohrvatskoj osnovi. Taj je posao bio umnogome olakan postojeom netrpeljivou i nepovjerenjem izmeu katolika i pravoslavnih. Osnovu takvim odnosima inile su razliite politike orijentacije obje strane, koje su se ispoljile jo u ustanku 1875. Do 1878, kao i agresivno dranje nadbiskupa tadlera. To nepovjerenje ispoljavalo se u razliitim situacijama i povo-dima. Mostarski katolici su npr., inspirisani od svetenstva, pokrenuli 1887. akciju protiv novog upravitelja dravne osnovne kole zato 'to je bio Srbin, i zbog toga su mnogi najavili odbijanje slanja svoje djece u kolu.2 Na drugoj strani, meu Srbima se javljaju otpori akcijama a kod hrvata staLna bojazan od pohrvaivanja zemlje. Ocjenjujui ne ba uspjelu zbirku "Srpske narodne pjesme, gerzovske i djevojake iz Bosne", koju je prikupio ,P. Mirkovi, "Bosanska vila" je pisala:

"No i sada, kako je, tako je bolje nego da Hrvati kupe i pohrvauju"

Takvi odnosi umanjivali su mogunosti politikog pribliavanja i saradnje praVoslavrjih i katolika, i ako se tome doda i odlunost vlasti da takvu saradnju osujeti, onda ne iznenauje injenica da su inicijative za pribliavanje bile ne samo veoma rijetke nego i uzaludne. U pribliavanju pravoslavnih i katolika na srpsko-hrvatskoj osnovi vlasti su vidjele opasnost za svoju bosansku politiku i zaetke jedne ire jugoslovenske politike, koja bi, ba zato to je nastala na tlu Bosne i Hercegovine kao spornom izmeu Srba i Hrvata, morala voditi razrjeenju jugoslovenskog pitanja na nain nepovoljan za Monarhiju. Otuda je reim u korijenu sasijecao pokuaje pribliavanja na toj osnovi. Prema raspoloivim izvorima, prvi takav pokuaj pribliavanja, a izgleda da je to bio i posljednji u razdoblju Kalajeve uprave, uinjen je u Mostaru 1888. Povodom sahrane mitropolita Leontija Radulovia grupa mostarskih Hrvata pokrenula je inicijativu kod katolikog svetenstva i graana da i oni uestvuju na sahrani. Na dan mitropolitove srnrti grupa se obraa biskupu Buconjiu sa prijedlogom da na katolikoj crkvi zazvoni posmrtno zvono, ali biskup to odbija. Odmah zatim pojavio se u gradu jedan "Oglas", potpisan sa "domai", u kome se osuuje ovaj Buconjiev postupak i ukazuje na primjere saradnje izmeu Srba i Hrvata u Dalmaciji.

2.4.

Uvoenje bosanske zastave i grba kao simbola posebnosti Bosne i Hercegovine

Voena ciljevima svoje nacionalne i dravne politike, nova uprava pokuava da odmah iza okupacije uvede bosansku zastavu i grb. Ali, politika osjetljivost i odsustvo tradicije u tom pogledu u zemlji odloie definitivno rjeenje toga pitanja za itavu jednu deceniju. Interesantno je da je povod za rad na uvoenju bosanskog grba dalo Zemaljskoj vladi gradsko zastupstva u Livnu svojom molbom od maja 1879. u kojoj je trailo odobrenje za slubenu upotrebu peata sa bosanskim zemaljskim grbom.1 I Vlada i Zajedniko ministarstvo finansija nali su da je taj zahtjev opravdan, ,pa je Ministarstvo sugerisalo Vladi da se u zemlji ispitaju raspoloivi istorijski izvori i tim putem utvrdi autentian bosanski grb. Godinu dana kasnije upuuje sreski predstojnik u Visokom upit Zemaljskoj vladi kako da se vlasti ponaaju prema obiaju pravoslavnog stanovnitva da prilikom svojih sveanosti ]stiu zastave sa krstom. To je bi,o povod da Vlada izda uputstvo o javnoj upotrebi "slovenskih trikolora". Prema tom uput-stvu, dozvoljava se slobodna upotreba trikolora, s tim da se na njima ne nalaze grbovi.Zajedniko ministarstvo finansija je odobrilo to uputstva, ali je istovremeno zatrailo od Vlade da organizuje is,raivanja radi utvrivanja tradicionalnih boja zemlje, koje bi posluile kao osnova za bosansku zastavu. Istraivanja bosanskog grba i zastave pokazae koliko je taj rad, kome su vlasti nastojale da daju vid objektivnog naunog postupka . bio optereen politikim motivima koji su na kraju bili odluujui.

Zemaljski poglavar vojvoda od Virtemberga prvo se obraao gvardijanu fojnikog samostana sa zahtjevom da iz samostanskog arhiva prikupi podatke o bosanskom srednjovjekovnom grbu. Istovremeno je zamolio Zemaljsku vladu u Zagrebu da angauje hrvatske istoriare na istraivanju bosanskog grba, to je ona i uinila, pa je Raki, nakon opsenijih istraivanja, dao svoje miljenje o grbu. U meuvremenu su izvrena i istraivanja ostataka srednjovjekovnog grba na porodinoj kui begova Kulenovia u Jajcu, koji kako kae Virtem-berg, vode porijeklo od "hrvatskog bana Kulina". Pronaeni ostaci, po njegovom miljenju, govore u korist verzjiji bosanskog grba koju je dao Raki.5 U ova istraivanja umijeao se i Mehmed-beg Kapetanovi, koji Virtemberga upozorava na jedan veliki steak, koji se nalazio na putu od Mostara prema itluku li optini Donje Brotnjo, na kome je isklesan veliki tit, a na titu polumjesec sa zvijezdom." Dok se ovako tragalo za autentinim bosanskim grbom, neke gradske optine u Bosni, kao sarajevska i livanjska, poinju da upotrebljavaju peate sa grbom koji je u zbirci Pavla Ritera Vitezovia izdatoj u Beu 1701. oznaen kao bosanski. Dalja istraivanja bosanskog grba vrena su iskljivo izvan Bosne i Hercegovine, jer odgovarajui izvornog materijala na domaem tlu nije bilo. Poslije prvih istraivanja u Bosni, vojvoda od Virtemberga doao je do zakljuka da ;je odsustvo bilo kakve tradicije u bosanskom grbu Rezultat toga to su se Turci "gnuali" svakog sjeanja na nezavisnu Bosnu, pa zbog toga ni zajedniko sjeanje na grb nije moglo da preivi stoljetnu tursku upravu .

Ustanak u Hercegovini 1882. i diskusije koje su iza toga slijedile o dravnopravnom poloaju Bosne i Hercegovine privremeno prekidaju zvanino zapoeti rad na istraivanju i uvoenju bosanskog grba i zastave. Kalajeva uprava postepeno i bez urbe priprema upotrebu ovih amblema, pri 6emu u prvi plan pri njihovom izboru stavlja politike motive, a heraldike uvaava u mjeri u kojoj se uklapaju u politike. Kalaj je izvjetavao ugarskog ministra predsjed-nika Vekerlea da su prilike u Bosni i Hercegovini potkraj osamde-setih godina nalagale da se vlada definitivno odlui o bosanskom grbu i zastavi, "jer je u Bosni i Hercegovini mnotvo optina i ak vlasti upotrebljavalo potpuno netaan grb kao zemaljski grb", dok se stanovnitvo sluilo zastavama u hrvatskim i srpskim bojama, to je dalo povod neprijatnostima i to se vie nije moglo trpiti iz politikih i osobito iz dravno-pravnih razloga. Ovaj izbor bio je pogodan i zbog toga to je , rb imao crvenu i utu boj u. To je omoguavalo reimu da lake potisne boje srpske i hrvatske zastave, jer je vaio princip da se boja zastave daje prema boji grba. Kalaj je smatrao da crvena i uta boja "kao nacionalno neutralne izgledaju potpuno podesne za Bosnu i Hercegovinu i da e one morati uiniti kraj zloupotrebama injenim sa hrvatskim i srpskim bojama." Naredbu o uvoeniu bosanskog grba i zastave izdala je Zemaljska vlada poetkom 1889. godine. Poto je grb bio manje osjetljiva stvar, u naredbi je dat samo njegov opis i naloena upotreba u administraciji, dok su oko upotrebe zastave izraeni takt i oprez. Prema ovoj naredbi, dravne ustanove obavezne su da istiu zastave objiu drava Monarhije i crvenoutu zemaljsku zastavu, dok za drutva i privatna lica ostaje na snazi naredba iz 1880. o slobodno i upotrebi trikolora.19 To je, u stvari, .znailo izbjegavanje opasnosti da pojedini inovnici u svoioi prevelikoj revnosti ponu da vre pritisak na privatna lica da istiu bosansku zastavu i tako da je u osjetljivoj mjeri daju vid politikog nasilja,to je vlada eljela da izbjegne. Zato se ona na poetku zadovoljila samo uvoenjem bosanske zastave u dravna nadletva, da bi kasnije, po uzoru na njih, tu zastavu kao svoju prihvatio i narod. i izazvala je zabrinutost kod vlasti. Kalaj je tvrdio da se ona ispoljava u povecanoj samosvijesti srpsko-pravoslavnog dijela stanovnitva", ali se ne pokazuje kao neposlunost ili neprijateljski odnos prema upravi, nego samo kao povearno samoosjeanje, jedno izraenije ispoljavanje srpske svijesti". Toj pojavi kao i nekim drugim vezanim za nju, trebalo je, po Kalajevam miljenju, uklonit!i tlo u zemlji upotrebom razliitih sredstava.2 Jedno od takvih sredstava bilo je i uvoenje bosanske nacije.

2.5.

Pokretanje Bonjaka i pokuaj proglaenja bosanske nacije

Devedesete godine devetnaestog vijeka poele su na slovenskom jugu, pa i u Basni i Hercegovini, u znaku pojaanog srpskohrvatskog spora. Taj spor u Hrvatskoj se manifestuje u veoma otroj formi od 1891, kada Josi'p Frank preuzima organ Stranke prava "Hrva1}slm", u kome vodi sistematsku antisrpsku propagandu. U nastojanju da Kalajevom reimu obezbijedi puni oslonac u Stranci prava i u hrvatskoj buroaziji i da tako odvrati reim od dotadanje politike oslonca na srpsko graanstvo, Frank sve ee optuuje Srbe u Hrvatskoj da rade li interesu Srbije kao njeni plaeni eksponenti. Uporedo s tim ,negirao je postojanje srpske nacije, to je na srpskoj strani izazvalo reakciju negiranja hrvatske nacije.! U to vrijeme u

,Dalmaciji kulminira sukob izmeu srpske i hrvatske buroazije. S druge strane, smjena na prijestolu u Srbiji 1889. ,i promjene nastale u vezi s njom imale su za posljedicu poveanu srpsku nacionalnu propagandu u Bosni i Hercegovini. Iako je i dalje politika srpske vlade bila optereena tajnom konvencijom kao tekom morom, ipak je nastupilo razdoblje slobodnijeg pisanja srpske tampe o prilikama u Bosni i HercegoVini, u kome su kritiki tonovi i antiokupacijska raspoloenje dominirali. Kalnoki je tvrdio u austrijskoj delegaciji da je za pogoranje odnosa izmeu Austro-Ugarske i Srbije poslije abdikacije kralja Milana srpska tampa krivlja od vlade. Treba rei da je pokretanje "Bonjaka" i pokuaj proglaenja osmanske nacije bio prirodan ishod dotadanje nacianalne p0litike reima, dok je porast srpskog nacionalnog pokreta poetkom devedesetih godina posluio kao P51vod da se ubrza uvoenje bOsanske nacije pokret zaustavi. Pored irenja bosanske nacionalne ideologije, "Bonjak" je trebao da ostvaruje i druge zadatke koje je reim imao u vidu prilikom njeovog pokretanja. Tu se radilo, prije svega, o pisanju protiv nacona-lizacije Muslimana u smislu prihvatanja srpske, odnosno hrvatske nacionalne ideologije, o stvaranju rascjepa izmeu Bosne i Hercego-vine, s jedne strane, i Srbije i Crne Gore, s druge strane, 0 popularizir-anju svih mjera uprave i '0 stvaranju varljivog utiska da su sve te .... mjere rezultat stvarnlih potreba zemlje. Ovo izdano subvencioniranje ,;Bonjaka" i njegovog vlasnika sumnjiv je dokaz da je list bio u rukama reima orue kojim je Vlada proturala svoje ideje i pomou koga je okupljala najodanije privrenike. Jednako to pokazuje i Kalajeva lina briga oko ureivanja ista i njegova odlunost da list istraje na svom programu. Zbog toga je zatraio od Kuere da se nae povjerljiva linost ("Strohmann"), ije bi ime, umjesto Kapetanovievog, figuriralo kao ime vlasnika lista.

Ve 1893. Kalaj istupa u javnost odreenije. Na sjednici austrijske delegacije odranoj te godine on govori o bosanskoj naciji kao tekovini istorijskog razvitka. Tom prilikom je istovremeno naglasio da je rjeenje nacionalnog pitanja u BiH neizvodljivo izvan okvira bosanske nacije, jer je u Bosni potpuno nepoznato srpsko-hrvatsko ime, aoni koji se nazivaju danas Hrvatima, nikad nee prihvatiti srpsko ime. Time je Kalaj uvoenje bosanske nacije kao rjeenje nacionalnog pitanja u Bosni i Hercegovini dao vid mjere koja nije nametnuta , nego koja je izrasla u priliku zemlji. Mislio je da e u sjenci toga rada na afirmaciji bosanske nacije naii na manje otpore i u zemlji i van njenih granica.

Interesantno je da u izvornoj grai, ako se izuzme Kalajeva istupanja u delegacijama nigdje direktno ne govori o bosanskoj naciji. Najvjerovatnije je da nije ni postojao detaljnije razraen koncept o njoj. U sloenim nacionalno-vjerskim odnosima u Bosni teko je bilo to i uiniti. Kalajeve ideje je jedino razraivao Bonjak dok su upravi sluile kao irok okvir iznalaenja sredstava za afirmaciju bosanske nacije.

3. VJERSKA POLITIKA REIMA

S obzirom na ulogu vjere u ivotu svake od triju nacionalno-vjer-skih grupa u Bosni i Hercegovini, vjerska politika reima uklapala se u njegovu optu politiku uvrenja Monarhije u okupiranoj zemlji i ostvarivanja ciljeva okupacije. Otuda je i odn{)s reima prema vjerskim zajednicama u zemlji bio odreen politikim motivima. U osnovi tog odnosa stajala je tenja da se vjerske zajednice to vie adaptiraju potrebama uprave. Prvi krupni koraci u tom pravcu uinjeni su neposredno poslije okupacije. Do dolaska Kalaja na elo bosanskoheI1cegovake uprave regulisan je status katolike i pravoslavne crkve, dok je regulisanje poloaja ,islamske vjerske zajednice bilo u toku i Kalaj ga je priveo kraju.

3.1.

Odnos prema katolikoj crkvi

Kao katolika sila, Monarhija je morala da ojaa u Bosni i Hercegovini katoliku crkvu. To joj je bilo potrebno i radi uvrenja svoje vlasti u okupiranoj zemlji i radi uspjenijeg obavljanja svoje misije na Balkanu. U oba sluaja crkva i drava imale su zajedniki da nastupaju i da ujamno potpomau preduzimanje mjere na stvaranJu vrste organizacije katolike crkve. Radi ostvarenja toga cilja Zajednjika vlada vodi pregovore sa sv. Stolicom, koji se zavravaju zakljuivanjem ugovora 8. juna 1881, kojim se uvodi redovna katolika hijerarhija u Bosni i Hercegovini. Ugovorom je predvieno osnivanje nadbiskupije u Sarajevu, kojoj se podreuju sve "biskupske stolice podignute ili koje se u budunosti imaju podignuti" u Bosni i Hel1Cego-vini. Car dobija "privilegij da imenuje nadbiskupa i biskupe u Bosni i Hercegovini" i to "u formi i po pravilima ustaljenim za prezentiranje na biskupske stolice u njegovom carstvu". Ugovorom je predvieno i plaanje visoke crkvene hijerarhije iz dravnih sredstava. Na bazi ovog ugovora papa izdaje bulu 5. avgusta 1881. kojom zvanino proglaava redovno uvoenje katolike hijerarhije u Bosni i Hercegovini. Tim aktom AustroUgarska ostvaruje svoje ciljeve u pogledu organizovanja katolike crkve u okupiranaj zemlji. S jedne strane, crkva je stavljena u potpunu zavisnost od uprave, dok su, s druge strane, franjevci, za koje se vjerovala da su nedorasli da vode katoliku crkvu u novim uslovima i u iju se pouzdanost sumnjalo., izgubili dotadanju privilegiju iskljuivog prava na duhovnu pastvu. Franjevci su sa oduevljenjem pozdravili dolazak katolike Monarhije u Bosnu i Hercegovinu, ali su se ,razoarali uvoenjem svjetovne hijerarhije, jer su u tome vidjeli ak i opasnost za svoj opstanak. Svaka-ko, ta je strahovanje bila pretjerana, kao to je bila neosnavana i sumnja nove uprave u njihovu pouzdanost. Oni od pae tka pokazuju lojaIno dranje prema Kalajevoj upravi, pa e vlasti zbog toga pokazivati puna razumijevanja za njihove interese u sporu sa hijerarhijom na elu sa nadbiskupom tadJeram. Apel izvjetavao Kalaja krajem 1882. da franjevci u Hercegovini vre snaan i u najveoj mjeri pozitivan uticaj na katoliko stanovnitvo. I ako. tu i tamo prekorauju svoj djelokrug rada, stvar je vlade da

takve tenje suzbije snanim potpomaganjem reda i uticajnog biskupa Bucanjia. U jednom izvjetaju Zemaljske vlade je provincijal LI Hercegovini, fra Lujo Rado, ocijenjen kao "vatreni" pristalica nove uprave, koji je u svojstvu provincijala radio u "punoj saglasnosti" sa vladam.) . Zbog takvag dranja franjevaca i iz elje da se katolika crkva u pogledu organizacije i discipline uvrsti, Kalaj nastoji da spor izmeu franjevaca i tadlera izgladi na zadovoljstvo obiju strana. Neposredno poslije dolaska na ela basanskohercegovake uprave on obeava generalu franjevakog reda da e prikazivati prema redu "Najveu blagonaklonost". Reim je ipak dao prevelike ovlasti katolikoj crkvi i mnoge njene funkcije poistovijetio sa politikim ivotom , to je dovelo do nesuglasica meu ljudima drugih konfesija. 3.2. Odnos prema pravoslavnoj crkvi

U toku neposrednih priprema za okupaciju zvanini faktori LI Austro-Ugarskoj dolaze do uvjerenja da je potrebno odmah poslije zaposjedanja Bosne i Hercegovine preduzeti mjere na pri1agoavanju pravoslavne crkve potre!b3Jma nove uprave. Svom memoaru od 1. maja 1878. baron Temel smatra da se te mjel moraju preduzeti to je mogue prije, za razliku od vjerskih stvari muslimana i katolika koje u prvi mah mogu ostati nedirnute. Ta urba u regulisanju crkvenih prilika kod pravoslavne crkve imala je u osnovi dva politika motiva. Prvi motiv bio je tenja za stvaranjem uslova koji bi pravoslavnu crkvu stavili u slubu nove uprave i uinili je njenim osloncem, a drugi, da se odstranjivanjem grkih vladika, omrznu tih u narodu zbog svojih , upotreba, pridobije pravoslavno stanovnitvo. ve na poetku okupacije. Uz ovaj drugi motiv vezano je i ukidanje nekih crkvenih dabina kOJe su optereivale srpsko stanovnitvo. Sve to trebalo je od poetka da pokae prednosti nove uprave.

Taj cilj bio je eliminisanje pravoslavne crkve kao faktora integracije srpskog naroda oko Srbije. U svojoj noti mini-strima-predsjednicima obje drave Monarhije, upuenoj 6. novembra 1879. povodom preduzimanja pregovora sa carigmdskom patrijarijom oko ureenja statusa pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini, ministar spoljnih poslova Hajmerle upozorava na. mogunost da srpska vlada pokrene akciju za obnavljanje peke patrijarije, ime bi se obnovila i njena vrhovna crkvena vlast nad svim hrianima srpske nacionalnosti. Monarhija mora sve predUizeti da sprijei ostvarenje toga plana, jer bi onda Srbija stekla "nacionalnocrkvenu atrakciju" za pravoslavno bosansko stanovnitvo. "Zato se ini , pisao je Hajmerle, neophodnim, da se ta privlana snaga ve sada na uspjean nain preduprjei .

3.3.

Odnos prema Islamskoj vjerskoj zajednici

Stvaranje islamske vjerske zajednice nezavisne od Carigrada imalo je prvorazredni politiki znaaj sa stanovita odvajanja bosanskohercegova6kih Muslimana od Turske i njihovog vezivanja za Austro-Ugarsku. Kalaj je smatrao da je takvo regulisanje muslimanskiJh vjerskih stvari vanije od ve postignutih rezultata na ureenju odnosa hrianskih crkava prema Rimu i Carigradu. "Poto je sultan takoe kalifa, muhamedanci Turskog carstva pa ak i onih provincija koje u posljednje vrijeme ne stoje vie pod njegovom vladavinom, vide u njemu ne samo poglavara drave nego upravo starjeinu njihove religije, tako da je bilo jo znaajnije nego kod hrianskih vjeroispovijesti teiti da se za :muhamedance okupiranih zemalja samostalno urede njihove vjerske prilike, ime e se takoe u politikom pogledu udaljiti vie od Konstantinopolja. Taj politiki motiv bio je osnovna pokretaka snaga u radu na stvaranju posebne vjerske organizacije bosanskohercegovakih Muslimana koja bi bila nezavisna od Meihata.

Ve je baron Temel u spomenutom memorandumu od 1. maja 1878. smatrao da se poslije okupacije moraju raskinuti odnosi muslimanskog svijeta u Bosni sa eih ul islamom.2 Neto kasnije je, kako smo vidjeli, general Filipovi odbio zadatak da radi na pridobijanju Muslimana za ideju stvaranja vrhovnog vjerskog starjeinstva za njih u zemlji.

Odmalh poslije zaposjedanja zemlje Filipovi poinje da radi na tome. Fra Grga Marti kae kako mu je general Filipovi rekao da bi elio da Muslimani pismeno izraze podaniku odanost caru Franji Josipu i da za poglavara "vjeroispovijedi njihove na mjesto eih ul islama u Carigradu bude postavljen posebni voa ka Bosni." Marti dalje tvrdi da je te elje prenio nekolicini muslimana prvaka u Sarajevu i da su oni pokazali spremnost da ih ispune.3

4. FUNKCIJA I OSNOVNA NAELA ORGANIZOVANJA UPRAVE

Ove ideje su realizovane tako to su vlastima date iroke mogunosti da zvanino komuniciraju sa strankama usmenim putem. To je, nesumnjivo, pojednostavljivalo administrativnu proceduru, ali je otvorilo i put nezakonitom postupanju, kako je to ranije spomenuto. Ustalila se i praksa da predstavnici vlasti linim kontaktima sa istaknutim pojedincima objanjavaju smisao i opravdanost pojedinih vladinih odluka i mjera i da putem ubjeivanja lome otpore sprovoenju tih mjera i odluka. Takav postupak sluio je da se u narodu iri uvjerenje o dobronamjernosti uprave, ali je korien i kao zgodno sredstvo za vrenje prikrivenih pritisaka i prijetnji. Meutim, takav nain komuniciranja vlasti sa domaim stanovnitvom bio je otean zbog toga to je znatan dio inovnika slabo poznavao

srpskohrvatski jezik, to je ponekad dovodilo do zbrke i neprijatnih situacija izazvanih nerazumljivim tumaenjem pojedinih mjera i ocu ka vlasti.. Veoma je bila rairena institucija poasnih graana. Za poasne v)J graane Svi birani inovnici, poev od najviih funkcionera Zemaljske vlade pa do sreskih predstojnika. Inspekciona putovanja i razne sveanosti redovno su korieni za odravanje linih kontakata izmeu predstavnika vlasti i naroda ili lokalnih prvaka. To su, ujedno, bile i :zgodne prilike da se narodu neposredno pokae snaga vlasti i dostojanstvo njenih nosilaca. Putovanja i sveanosti specijalno su pripremani da bi se postigao takav efekat. Apel je doputovao na sveanost putanja u saobraaj mosta na Linm u Rudom, u pratnji husara, inovnika i andarima na konjima, a doekale su ga delegacije Viegrada i Rogatice, kao j masa svijeta.

4.1.

Osnovni pravci privredne politike

Privredna politika Kalajeve uprave bila je uslovljena zateenim stepenom privredne razvijenosti zemlje, privrednom strukturom Monarhije i optim ciljevima okupacije. Osnovni koncept te politike bio je da se podigne kupovna mo bosanskog trita za proizvode jz Monarhije da se stvore uslovi za eksploataciju prirodnih bogatstava okupirane zemlje. Ostvarenje takvog koncepta obezbijedilo bi normalno funkcionisanje bosanskohercegova6ke uprave, osiguralo dovoljne ,budetske vikove za vraanje okupacionih trokova i, konano, opravdala ekonomske motive okupacije. Takva politika raunala je na duu stazu. U prvoj fazi trebalo je stvoriti pretpostavke iZa bri privredni razvoj, da ,bi se kasnije ubirali bogati plodovi. Zbog toga se Kalaj opirao tenjama i jedne i druge polovine Monarhije da se vikovi iz zemaljskog budeta upotrebljavaju se za vraanje okupacionih trokova prije nego to se privreda zemlje, uz upotrebu i tih vikova, podigne na stepen koji e eraru obezbijediti dovoljno prihoda da budetske vikove moe upotrijebiti i za investicone poduhvate i za vraanje okupaconih trokova Monarhije. Politiku koja bi se u poetku ustremila samo na eksploataciju zemlje, ne vodei istovremeno rauna io njenom privrednom podizanju, smatrao je krat-kovidom i opasnom, jer je vodila, kako se jednom prilikom duhovito izrazio, tome da se ,,zakolje kokoka radi jajeta". U ekonomskoj politici koja bi podigla konzumnu snagu bosanskog trita Kalaj je vidio ne samo privredni interes Austro-Ugarske nego i najbolje sredstvo za uoavanje socijalnog mira u zemlji i suzbijanje tenji domaeg stanovnitva za izlaenje iz okvira Austro-Ugarske i za prikljuenje slobodnoj ISrbiji i Crnoj Gori ili za vraanje pod upravu Turskoj izjavljuje u ugarskoj delegaciji 1882. da je cilj njegove uprave dobro ureenje administracije i podizanje blagostanja u zemlji, "jer narod, koga blagostanje raste, nije sklon, da se dade zavesti ili u ustanak uputati; Slinu misao ponovio je i 1896. godine. "Privlaiva snaga susjednih zemalja za Bosnu je skoro posve iseznula, a ona e po sve ieznuti, im se zemlja gospodarski i kulturno podigne."3 Baron Benko je tvrdio 1896. godine da bi investiranje dva

miliona forinti u Hercegovini vi!e doprinijelo "potpunom odvajanju ove zemlje od Crne Gare"nego bilo kakve administrativne i druge mjere.4 U preduzimanju i spravoenju privrednih mjera motivisanih potrebom poboljavanja ivotnih uslova domaeg stanovnitva radi boljeg odravanja reda i mira i suzbijanja nacionalnih pokreta uvijek su bili prisutni ekonomski interes Monarhije i razli<ite politike kombinacije reima, pa su, usljed toga, njihova irina i domet izbili vrlo ogranieni. To jbilO jedno od najvanijih obiljeja privredne politike reima . Ovu karakteristiku privredne politike reima predstavljalo je izrazito prisustvo drave u svim oblastima privredne djelatnosti. To je bila prirodna posljedica stroge centralizacije vlasti i apsolutizma uprave, s jedne strane i zateene opte privredne nerazvijenosti, s druge strane. Otuda e se drava pojavljivati ne samo kao inicijator svih privrednih poduhvata. nego, i kanaf uz strani kapital, najvei investitor i vlasnik privrednih predu

4.2.

Finansijska politika reima

Osn ovne pravce finansijske politike reima odredio je zakon o upravi Bosne i Hercegovine iz 1880. godine. Prema tom zakonu, kako je ve ranije reeno, trokovi bosanskohercegovake uprave imali su da se podmiruju iz prihoda zemlje, a samo ukoliko bi ti prihodi bili nedovoljni, Obezbjeuju se dodatna sredstva iz Monarhije, uz saglasnost odreenih faktora. Meutim, u monarhiji su od poetka stupanja ovog zakona na snagu postojali snani otpori bilo kakvom dodatnom finansiranju bosanskohercegovake uprave, pa i porast okupacionog kredita u toku ustanka 1882. stvorio je !bojazni da e posjedovanje Bosne i Hercegovine previe skupo stajati i pothranjivao u nekim krugovima Monarhije ideju o naputanju Bosne i Hercegovine. U uvodnom dijelu svoga memoara iz 1882. Kalaj je naglasio da glavne tekoe ako bosanskog pitanja u jav-nom miljenju i u predstavnikim tijelima Monarhije priinjavaju trokovi koje donose oba njena dijela1 '. U koliko bi predstavnika tijela dola do uVJerenja da ce, uprkos znaajnim IzdaCIma kOJe Je ustanak nametnuo, posjed Bosne i Hercegovine zahtijevati godinje na neodreeno vrijeme 10 do 12 miliona Kalaj je smatrao da postoji opasnost da "jednom lansirana ideja" o naputanju Bosne i Hercegovine dobije irok zamah. na bi seta izbjeglo, potrebno je, po njegovom miljenju, da obje vlade ubijede predstavnika tijela dae se okupacioni kredit smanjivati i spustiti 'se 11a nivo izdataka pred ustanak. Isto tako, trokovi bosanskohercegovake uprave u budunosti ne smiju izlaziti iz akvira visine vlastitih prihoda, ta takae treba da bude jasna predstavnikim tijelima Zbog svega ovoga, u finansijskoj politici reima dominirao je interes. Svi napori bili su usmjereni prije svega na ta da se dravna kasa obezbijedi daljnjim sredstvima za finansiranje administracije i neophadnih investicija]

4.3.

Budet bosanskohercegovake uprave

Usvajanje budeta nije podlijegalo nikakvoj parlamentarnoj proceduri, nego je budet donosilo Ministristarstvo finansija. itav mehanizam vezan za poslovanje, desetine bio je tako udeen da se eraru obezbijede to vei prihodi. Popisivaki organi su posebno materijalno stimulisani da bi pri procjeni visine prinosa ili naruku eraru. U vladinoj naredbi o popisivanju desetine, iz 1883, izriito se kae da je zemaljska uprava "pripravna primjerno nagraditi one muktare i knezove ili druge osobe, koje su popis desetine bitno potpomogle i mnogo doprinijele za postignuti to bolji uspjeh."J" Naroito je dravni interes osiguravao propis o nagraivanju popisivaa prema visini ubrane desetine, jer su popisivai bili materijalno zainteresovani da procjene budu to vee i da ta'ko sami dou do to vee zarade. Usljed toga, procjene su ponekad bile i mnogo vee od stvarnih prinosa, to su i same vlasti priznavale.20 Bilo je i druge vrste :doupotre1ba. Deavalo se da neki popisivai uzimaju novac da bi upisali manji prinos ili su u popisne dokumente unosili ak i dvostruko vee sume od procijenjenih."l Takva praksa otro je kritikovana u opozicionim krugovima Monarhije. Pojedini poslanici u delegacijama esto su iznosili i konkretne primjere, prema kojima su procjene desetine bile i po nekoliko puta vee od stvarnih prinosa.22 Organi vlasti su kontlrolisali procjenjivanje desetine i intervenisali u e scesnim sluajevima, ali ni takve sluajeve nisu mogli iskorijeniti jer su proizilazili .iz postojeeg sistema procjenjivanja. Na temeljitije i ire ispravke procjena nije se ilo, jer to nije bilo u interesu erara. Otuda su rjeavane samo pojedinane albe, dok su kolektivni zahtjevi odluno odbijani. Sreski predstojnik u Graanici odbio je J893. da primi albl}.20 seljaka iz sela Osjeana protiv procjene desetine.2 Prema zvaninim podacima, u 1896. su izvrene 2.662 egzekucije.I poreski dugovi bili su veliki, posebno u loim godinama. Raspoloivi statishki podaci pokazuju da su se u nekim godinama u pojedinim srezovima kretali i do 30% od ukupnog poreskog zaduenja. U 1894. godini naplaeno je desetine u odnosu na zaduenje u srezovima: Teanj 75,4%, Gradi,ka 89,8%, Kotor-Vara 97,6%, Ca.zin 88,7"/0, Banja luka 93,4%, Prijedor 96,2% i Maglaj 92,8%. Sljedee, 1895. godine u Tenju je napiaeno 76,6% u Gradiki 70,6% u Kotor-Varoi 89,5%, u Cazinu 87,4%, u ,Banjaluci 88,7%, uPrijedoru 94,2% i u Maglaju 94,8 % 3] Zbog platene neposobnosti dunika jedan dio dugova se pre-nosio iz jedne godine u drugu i prijetio da materijalno potpuno uniti dunike. Budui da su najvei broj dunika inili sitni seljaci i kmetovi, koji "jedva ivotare od godine do godine", Zemaljska vlada je npr. smatrala 1888. da je u interesu erara da se njiho vi dotadanji dugovi otpiu, jer bi egzekucija takve dunike materijalno upropastila i onesposobila za ispunjavanje tekuih poreskih obaveza ,Prema jednom izvjetaju barona Benka iz 1887, nekolika sela na Romaniji nijednom nije moglo da plati porez u jesen pa je prava "zagonetka kako ovi ljudi ive seljacima je posebno teko padalo plaanje desetine u novcu, umjest.o u naturi, zbog opte .oskudice novca u zemlji. Zato oni ,esto zahtijevaju da se takav sistem

plaanja ukine .i vrati na praksu iz turskog vremena, ,kada je desetina plaana u Proizvodima'lrXi su takve zahtjeve odluno odbijale, a njihove inicijatore kanjavale. rada se ne-koliko stotina seljaka iz prnjavorskog sreza skupilo gustu 1891. pred sreskim uredom 'i zahtijevalo da se ubudue desetina ne plaa u novcu nego u naturi, sreski predstojnik je uhapsio 20 seljaka, za koje se smatralo da su kolovoe ove demonstracije.

4.4.

Oranizovanje modernog bankarskog sistema

Do okupacije nije bilo u Bosni i Hercegovini organizovanih lananih institucija koje bi potpomagale privrednu aktivnost u zemlji. W-n,ovim prilikama, nastalim iza ,okupacije, uvoenje jednog modernog kreditnog sistema pokazalo se neophodnim uslovom za razvoj privrede na kapitalistikoj osnovi. Pokreui inicijativu za osnivanje prvog novanog zavoda u Bosni i Hercegovini, Zajedniko ministarstvo finansija je smatralo da je takav zavod hitna potreba u zemlji u kojoj "treba tek da se izvri preobraaj naturalne u novanu privredu.

Ukoliko je za takav poduhvat nedostajao domai kapital, Kalaj preduzima korake da za njega zainteresuje banke iz Monalhije. Na njegovu inicijativu uz saglasnost austrijske i ugarske vlade Union banka iz Bea osniva 1883. prvi novani zavod u Bosni i Hercegovini "Privilegovano odjeljenje Union banke za Bosnu i Hercegovinu" sa kapitalom J!' od 2 miliona forinti. Osnivanje toga zavoda Kalaj je motivisao nedostatkom kreditnog kapitala potrebnog za razvoj industrije i trgovine i za organizovanje hipotekarnih poslova. Uz to je raunao da e aktivirati "sterilne" sume kapitala u zemlji putem tednih uloga2lvKada se radi o hipotekarnim poslovima, Kalaj je u prvom redu mislio na obezbjeivanje hipote'kar.nih zajmova zemJjoposjednicima i na spreavanje njihovog materijalnog propadanja. "Sada ja upravo drim za hitno nuno krenje puta solidnimhipotekarnim poslovima, da bih prije svega sauvao muhamedanske zemljoposjednike od potpunih materijalnih ruina.'" S obzirom na funkciju banke te nesreene prilike Ll zemlji i odreen rizik u poslovanju, Zemaljska vlada joj je dodijelila niz privilegija. Dobila je pravo posredovanja kod svih finansijskih operacija dravne uprave, optina, javnih korporacija, pojedinaca i dr. Zemaljska vlada se obavezala da e erarni novac ulagati u banke uz najmanju kamatnu stopu i za te poslove obezbijediti joj pristojnu proviziju.4 Godinu dana poslije osnivanja odjeljenje Union banke u Sarajevu dobilo je od vlade koncesiju za prodaju duvana u Bosni i Hercegovini uz proviziju od 7% od veleprodaje. Ovi poslovi donosili su banci znatne dobiti. Prema zvaninim podacima, ista dobit iznosi,la je 1885.45061 forintu, 1886. godine 58871, a 1887. godine 68450:v Po osnivanju razvila je i hipotekarne pos-love. Davala je hipotekarne kredite zemljoposjednicima i seljacima za otkup kmetskih seli ta i posjeda Muslimana koji su se iseljavali. moe davati te zajmove. Iz sredstava Log fonda Zemaljska vlada osniva 1889. "Bosansko-hercegovaki hipotekarni kreditni zavod".

Otuda su domai poslovni ljudi poeli da se povezuju sa novanim institucijama izvan Basne i Hercegovine. U tome su prednjaili Srbi, koji su ,bili privredna najaktivniji. Oni uspostavljaju poslovne kontakte sa srpskim novanim zavodima u Monarhiji. Kada je 1895. godine osnovana Srpska banka u Zagrebu, meu njenim osnivaima nalo se i sedam uglednih :Srba iz Sarajeva, Mostara, Tuzle i Brkog.J4 Ovakvo povezivanje srpskog kapitala na nacianalnoj osnovi nije vladi odgovaralo iz nacionalno-politikih motiva, pa e ana traiti naine da ga osujeti. To pokazuju i zabrane crkveno-kolskim ,optinama da upisuju akcije Srpske banke u Zagrebu, 'o emu je ranije bila govara. S jedne strane, poveane potrebe za kreditima, a, s druge strane, bojazni od povezivanja domaeg poslovnog svijeta sa nacianalnim novanim institucijama izvan Basne i Hercegovine upuuju Kalaja na osnivanje jednog krupnog novanog zavoda u Bosni i Hercegavini, koji bi svojim poslovanjem u veaj mjeri udovoljavao kreditnim potrebama u zemlji i umanjio mogunost irenja nacionalno-politikih uticaja putem novanih zavoda iz Monarhije. Kalaju polazi za rukom da za takav pa-duhvat zainteresuje Wjenerbankverein i Ugarsku banku za industriju i trgovinu, pa Zemaljska vlada u sporazumu sa tim .bankama osniva 1895. Privilegovanu zemaljsku banku za Basnu i Hercegovinu, sa kapitalom ad 4000000 ,forinti /8000000 kruna!. Za bosanske prilike to je bio ogro-man kapital za koji su ljudi u "ana vrijeme uli tek priati", pa banka, zahvaljujui svojoj finansijskoj snazi, od poetka guta sitne novane zavade. im je osnavana, preuzima Bosanska-hercegovaki hipotekarni zavod i Bosanska-hercegovaku narodnu dioniku banku.16 Do kraja Kalajeve uprave banka at vara svoje filijale u Mostaru, Banjaluci, Tuzli i Brkom. Da bi to uspjenije poslovala, vlada jaj je dala niz privilegija, a posebna u oblasti hipatekarnih poslova. Ve u poslovnoj 1896. godini banka izdaje kredite u visini od 9 156737 farinti i ostvaruje dobit od 10%.17 U 1901. godini banka ostvaruje dobit u iznosu ad 825628 kru-na ili 10,3% od akcionog kapitala,18 ta najbolje pokazuje koliki su bili povoljni uslovi za njena poslovanje i kolika je bila irina novanih operacija koje je obavljala. Ona preuzima i veleprodaju 'duvana, a uz ta 'Od 1898. poinje da se bavi li 'Otkupom ljiva.19

ZAKLJUAK

Kalaj dolazi na elo bosanskohercegovake uprave u trenutku kada se ona nalazila u dubokoj krizi izazvanoj ustankom u Hercego-vini 1882. godine. Njegov neposredni zadatak bio je da tu krizu otkloni uspostavljanjem reda i mira u zemlji, a dugoroni da postepeno ostvaruje pretpostavke za trajnu realizaciju ciljeva okupacije. Kako su ti ciljevi bili veoma iroki i ambiciozni, oblikovanje i funkcianisa-nje Kalajevog sistema uprave moralo je biti uslovljena uticajem niza faktora, od kajih su bili najvaniji nacionalna-vjerske, politike i socijalne prilike u Bosni i Hercegovini, nacionalna-politiki odnosi u Austro-Ugarskoj i opte prilike na Balkanu. Otuda su cjelovit profil Kalajevog reima odredili struktura stanovnitva u Bosni i Hercegovini, ustavna ureenje Monarhije i, s. tim u vezi, dravnopravni polaaj Bosne i Hercegovine i najzad balkanska politika Austro-Ugarske.

Kako. je bosanskohercegovaka drutva u nacionalno-vjerskom pa-gledu bila podijeljena i pokazivala razliite politike pa i socijalne tenje, reim se izgrauje kao. faktor koji odrava ravnoteu snaga. S druge strane, socijalna struktura stanovnitva Bosne i Hercegovine, u kojoj je .dominiralo. agrama stanavnitva i u kojoj je graanstvo neraz-vijeno, pogodovala je u vaenju i funcionisanju jednog konzenativnog sistema uprave, kakav je bio Kalajev.