4.

TEMPERATURNI SENZORI - Mjerenje i regulacija temperature je najei oblik u regulaciji nekoga procesa - Za kvalitetno mjerenje temperature potrebno je definirati temperaturnu skalu - Najee temperaturne skale su Celzijeva i Farenheitova (C i F) - Za razliku od navedenih relativnih temperaturnih skala u tehnici se koristi SI apsolutna temperaturna ljestvica u stupnjevima Kelvina - LEDITE: - VRELITE 32F 212F 0C 100C F = 9/5C + 32, C = 5/9(F - 32)

- Konverzija: 0 K = -273,16C,

- U industrijskim primjenama temperatura izraena u C iroko je rasprostranjena, ali je konverzija u Kelvinove stupnjave potrebna pri razliitim termodinamikim proraunima kao npr. proraun plinskih volumena ili tlakova

OSNOVE TEMPERATURNIH MJERENJA - Postoje 4 vrste temperaturnih senzora koji se temelje na fizikalnim svojstvima o kojima ovisi temperatura: - ekspanzija odreenog fluida ili tvari ovisno o temperaturi, koja uzrokuje promjenu u duljini, volumenu ili tlaku (ivini ili alkoholni termometri) - promjena u elektrinom otporu s promjenom temperature (otporni termometri i termistori) - promjene u kontaktnom potencijalu izmeu razliitih metala (termoparovi) - promjene u energiji zraenja (optiki i radijacijski pirometri) - Ekspanzijski termometri - Ako se zagriju s temperature T0 na viu temperaturu T1, metal e se produiti na duljinu L1, a fluid e ekspandirati do volumena V1
2

- Nova duina data je jednadbom: L1 = L0(1 +(T1 T0)) - je definirana kao koeficijent linearne toplinske ekspanzije -Tipine vrijednosti su: elik: 6,7*10-6 bakar: 16,6*10-6 aluminij: 25*10-6 - Novi volumen na slici 30b). dat je: V1 = V0(1+(T1 T0)) - je koeficijent volumne toplinske ekspanzije Tipine vrijednosti su: Slika 30.: Ekspanzija metala i fluida s promjenom temperature iva: 0,56*10-4 alkohol: 0,35*10-4

- Na slici 30b). porast volumena V manifestira se kao promjena h u visini stupca tekuine u cijevi - Ako je A povrina presjeka tada jednadba glasi: h = V/A - Ako je povrina A jako mala ovakvi termometri mogu mjeriti i jako male promjene u temperaturi - Na ovome temelju radi svi ivini termometri - Bimetalni termometri: rade na osnovama dva spojena metala razliitih koeficijenata toplinske ekspanzije - Porastom temperature metal vieg koeficijenta toplinske ekspanzije izaziva savijanje toplinske poluge, te se javlja defleksija d koja je u funkciji temperature - Defleksija d je jako mala ali se njena vrijednost moe poveati upotrebom bimetalne opruge kao na slici 31b).

- Bimetalni termometri su prilino jeftini ali i dosta neprecizni - Ne koriste se esto u industriji jer ne mogu osigurati daljinsko davanje signala - Temperaturno osjetni prekidai (termostati) se esto temelje na osnovi kao na slici 31b). - Razlika je ta to se umjesto strijelice za pokazivanje koriste prekidni kontakti (switch contacts)

Slika 31.: Bimetalni termometri: a) bimetalna poluga b) bimetalna opruga

5

- Termometri s tlakom pare: - Isparljiva tekuina (volatile liquid) nalazi se u donjem dijelu termometra i blokirana je s neisparljivom tekuinom koja ujedno ispunjava kapilarnu cijev do indikatora tlaka - Tlak pare je povezan izravno s indikatorom tlaka te volumen i temperatura kapilarne cijevi nema nikakvih utjecaja - Granica udaljenosti donjeg dijela termometra od indikatora tlaka je do 100m (limitirana brzinom reakcije do 20 s) - Poto nemaju nikakvih elektrinih dijelova pogodni su za prostorije s eksplozivnom atmosferom (hazardous areas)
Slika 32.: Termometri s tlakom pare: a) krivulja tlaka pare za metil-klorid, b) termometar

- Otporni termometri - Elektrini otpor veine metala raste otprilike linerano s porastom temperature - Ako metalna ica ima temperaturu R0 pri 0C, elektrini otpor pri temperaturi T je: RT = R0(1 + T + T2 + .....) - Za veinu industrijskih primjena lanovi jednadbe s kvadratnom potencijom i vie se mogu zanemariti te vrijedi jednadba: RT = R0(1 + T) - Gornja jednadba vrijedi za raspon temperatura: 0 T 150C - Gdje se konstanta zove temperaturni koeficijent elektrinog otpora - Vrijednosti su: METAL platina bakar nikal 0,0039 0,0043 0,0068

Slika 33.: Promjena otpora s promjenom temperature za razliite metale

8

- Temperaturni senzori temeljeni na osnovama promjene elektrinog otpora zovu se otporni temperaturni senzori (resistance temperature detectors - RTD) - Njihova specifikacije je data za otpor pri temperaturi od 0C i za promjenu otpora u intervalima od 100C - Interval od 0C do 100C naziva se temeljni(fundametalni) interval - RTD od platine projektirani su s otporom od 100 ohma pri 0C - Ovakvi senzori mogu se koristiti za temperaturne domete od -200C do 800C s tonou od 0,5% u intervalu od 0C do 100C , te s tonou od 3% na ekstremnim temperaturnim dometima - RTD su dostupni u razliitim oblicima i prikazani su na slici 34. te su projektirani da tite metalnu icu od mehanikih oteenja ali bez izazivanja dodatnih naprezanja metala - Iako direktni kontakt metalne ice i fluida koji se mjeri ima najbolji efekt i najbri odgovor, to se izbjegava zbog korozivnih oteenja metalnih ica

Slika 34.: Otporni termometri od platine - razliite konstrukcije

10

- Prije upotrebe signala s RTD senzora, signal se mora pretvoriti u elektrini napon ili jakost struje - Elektrina struja koja se rasipa u RTD senzorima mora biti stroga limitirana da se izbjegnu greke zbog samog elektrinog zagrijavanja senzora (I2R) - Najei elektrini krug koji se koristi prikazan je na slici 35. i zove se Wheatstoneov most

Slika 35.: Wheatstonov most

11

- Ako u mjernom krugu Wheatstonovog mosta postoji visoka impedancija tj. oba dijela mosta nisu podjednako pod naponom, jednadba strujnog kruga glasi:

- Poto se lan RT pojavljuje i u brojniku i u nazivniku lijeve strane jednadbe mjerena vrijednost V ne mjenja se linearno s promjenama otpora RT - Postoji nekoliko naina da se prevlada ta nelinearnost, kao to je prikazano na slici 36.:

Slika 36.: Metode prevladavanja nelinearnosti izlaznog signala

12

- Nelinearnost se moe reducirati na prihvatljivu razinu na nain da se poveaju otpori R3 i R1 i to 100 puta (R3 >> RT, R1 >> R2) - Ovo ima popratni efekt u smanjivanju napona mosta 100 puta, ali to se moe rijeiti s istosmjernim pojaalom koje e izlazni signal pojaati 100 puta (slika 36 a.) - Nelinearnost se moe rijeiti i ukljuivanjem prikladnog kruga linearizacije koji e davati izlazni napon linearan s mjerenom temperaturom - Ovdje se linearizacije postie mikroprocesorskim instrumentima (slika 36 b.) - U mnogim postrojenjima RTD se smjeteni na udaljenosti od mjerne elektronike(pretvornika) - Ta udaljenost, ako je dulja od nekoliko metara, izaziva nepoznati otpor r u strujnim vodovima, koji moe dalje izazivati pogreku u oitanim ulaznim signalima - To se moe rijeiti povezivanjem s etri kabela kako je prikazano na slici 37. - U svakom kabelu se izaziva jednaki otpor, pa se svi otpori anuliraju i mjeri se otpor izazvan samo promjenom otpora u RTD-u
13

Slika 37.: Utjecaj otpora u kabelima na RTD, a) dvokabelna veza, b) etverokabelna veza

Slika 38.: Trokabelna veza uobiajena u industrijskim ureajima

14

- Termistori

- RTD ureaji ostvaruju manji , ali linearan porast elektrinog otpora metala s porastom temperature

- Poluvodii ostvaruju veliki, iako izrazito nelinearan, pad elektrinog otpora s porastom temperature

- Temperaturni senzori temeljeni na poluvodiima zovu se termistori

- Otpor termistora varira, te opada s porastom temperature (od 10 kohm pri 0C do 200 ohm kod 100C

15

- Termistori dolaze u razliitim oblicima i veliinama, te su uobiajeno manji od otpornih termometara i imaju znatno bri odgovor

- Osjetljivost termistora ini ih prikladnima za elektrine krugove toplinskih alarma

- Osim termistora s negativnim temperaturnim koeficijentom mogue je proizvesti i termistore s pozitivnim temperaturnim koeficijentom (gdje otpor raste s porastom temperature)

- Takvi su termistori pogodni za sustave alarma a ne za mjerenje temperatura

16

Slika 39.: Krivulja otpora i temperature negativnog termistora

Slika 40.: Promjena u otporu kod pozitivnog termistora

17

- Termoparovi (thermocouples)

- Djeluju na osnovi termoelektriciteta tj. termoelektrinog efekta (Seebeckov efekt)

- Kada su dva razliita metala spojena na krajevima s dva spoja te kada se jedan kraj grije na temperaturu T1, a drugi se dri na nioj temperaturi T2, struja e potei tim krugom

- Napon struje ovisi o vrstama metala i temperaturama T1 i T2

- Ureaji koji koriste ovaj efekt zovu se termoparovi

- Efekt se zbiva zbog porasta elektrinog potencijala na spojevima dvaju razliitih metala

18

- Potencijali ovise o temperaturi metalnih spojeva i javljaju se zbog razliitih elektrinih i toplinskih svojstava razliitih metala

- Pojednostavljeno, elektroni na vioj temperaturi T1 imaju vie toplinske energije od onih na nioj temperaturi T2, te se zbiva tok elektrona od T1 prema T2, to izaziva elektrini napon (elektrini potencijal je vrlo malen, pa je i napon jako malen desetinke milivolta)

- U sluaju da su temperature jednake tj. ako je T1 = T2 nema napona struje u termoparovima

Slika 41.: Jednostavni termopar

19

- Iako se svaki par razliitih metala moe koristiti za fomirati termoparove, tijekom niza godina dolo je do standarda u upotrebi metala za termoparove

Slika 42.: Osjetljivost razliitih vrsta termoparova

20

Slika 43.: Tipovi termoparova

21

- esto je upotreba termoparova takva da je potrebna sloenija instalacija termoparova u sustavu mjerenja (npr. jedan spoj termopara je na mjestu mjerenja signala a drugi u kontrolnoj sobi ili kontrolnom mjestu) - U takvim sluajevima spojevi termoparova (terminali) se povezuju bakrenim icama koje se jo zovu i produnim kabelima - Takvo produenje izaziva razliku temperatura na krajevima takvih kabela (to izaziva promjenu napona signala koji je izmjeren mjernim spojem termopara ) - To se moe izbjei ugradnjom tzv. kompezacijskih kabela umjesto obinih bakrenih ica - Kompenzacijski kabeli su metali koji odgovaraju metalima termoparova tako da kompenziraju te razlike temperaturnih signala koji bi nastali upotrebom obinih produnih kabela (ne izazivaju promjenu napona signala u kabelima) - Mjerni spoj termopara moe biti razliito izveden ovisno o mjernom mjestu termopara (mjerni spojevi mogu biti potpuno izolirani ili potpuno izloeni)

22

Slika 44.: Izvedbe mjernih spojeva termoparova: a) izoliran, b) neizoliran, c)izloen

Slika 45.: Upotreba kompenzacijskih kabela

23

German DIN:

Slika 46.: Oznaavanje termoparova rezliitim bojama prema tipovima, te razliite vrste termoparova
24

- Radijacijski pirometri - Kada se neko tijelo zagrijava ono zrai elektromagnetsku energiju - Pri niskim temperaturama zraenje se moe osjetiti a pri viim temperaturama tijelo poinje emitirati i vidljivo zraenje u obliku svjetlosti (koja varira od crvene za tijelo nie temperature pa do bijele za tijelo visoke temperature) - Ovakvo zraenje moe se iskoristiti za mjerenje temperature toga tijela pomou pirometara - Pirometri zbog toga omoguuju nekontaktno mjerenje temperature tijela u uvjetima kada je potrebno npr. mjeriti temperaturu gibajueg tijela ili tijela koje ima jako visoku temperaturu koja bi unitila ostale konvencionalne temperaturne senzore - Prednosti pirometara su da mogu mjeriti vrijednosti temperatura neovisno o udaljenosti tijela kojeg se mjeri - Zraenje tijela pada na temperaturni senzor pirometra a to su najee serijski spojeni termoparovi koji se zovu jo i termoelija (thermopile)
25

Slika 47.: Optiki pirometar: a) temelji optike pirometrije, b) termoelija

26

Slika 48. Pirometrija i udaljenost od objekta mjerenja: a) zraenje primljeno od jedne toke objekta smanjuje se s njegovim udaljavanjem b) povrina zraenja objekta poveava se njegovim udaljavanjem

- S udaljavanjem objekta koji je izvor zraenja, manja koliina zraenja dolazi od izvora zraenja jer je kut radijacijskih zraka koje padaju na senzor manji - Istovremeno povrina izvora zraenja se poveava udaljavanjem objekta od senzora zraenja - Ova dva efekta ponitavaju jedan drugoga tako da je koliina primljenog toplinskog zraenja na pirometru jednaka neovisno o udaljenosti objekta koji je izvor zraenja
27

Slika 49.: Runi optiki pirometar

28

- Signal iz termoelije je vrlo malen i vrlo nelinearan - Jedan od naina pojaavanja i linearizacije signala prikazan je na slici 50. - Dolazee zraenje se prekida s nazubljenim rotirajuim diskom - Termoelija ima vrlo malenu toplinsku vremensku konstantu pa temperatura termoelije raste i pada uslijed prekidanja zraenja s rotirajuim diskom - Pad i rast temperature generira izmjenini napon koji se pojaava i ispravlja u ispravljau (rectifier), te se prije prikaza na displeju i linearizira

Slika 50.: Prekidni pirometar

29

Optiki pirometri

Termoelije

30