Serijal Bogati otac

U drugom izdanju svoje uspjenice, Robert T. Kiyosaki obnavlja i iri svojih originalnih osam "skrivenih vrijednosti" biznisa mrenog marketinga (pored zaraivanja novca!) Poseban bonus - tri dodatne "skrivene vrijednosti" od Kim Kiyosaki, Sharon Lechter i Diane Kennedy.

Uspjenica asopisa Wall Street Journal, The New York Times i USA Today.

Uspjesnica asopisa USA Today, Wall Street Journal, The New York Times Business, Business Week i Publisher Weekly.

Zato najvei krah trita dionica u povijesti tek dolazi... I kako se moete pripremiti za njega i profitirati!

BOGATO DIJETE, PAMETNO DIJETE

Kako da svojem djetetu pruite poetnu prednost u svijetu financija

R O B E R T T. KIYOSAKI
i Sharon L. Lechter, O.J.R.

KATARINA

d.o.o. VARADIN
2004.

ZRINSKI

Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin Moslavaka 9, Varadin, tel.: 042/241-000, fax: 042/241-828 Za izdavaa: Mirjana Ptiek, dipl. inf. Urednik: Vedran Martinez Naslov originala: Rich kid, smart kid Copyright 2001. By Robert T. Kiyosaki and Sharon L. Lechter. All rights reserved. 2003. KATARINA ZRINSKI, Varadin Prijevod: Neboja Buanovac ISBN 953-236-040-9
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 65.012(035) KIYOSAKI, Robert T. Bogato dijete, pametno dijete : kako da svojem djetetu pruite poetnu prednost u svijetu financija / Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter ; <prijevod Neboja Buanovac>. - Varadin : "Katarina Zrinski", 2004. - (Serijal bogatog oca) (Biblioteka 21. stoljee) Prijevod djela: Rich kid, smart kid. ISBN 953-236-040-9 1. Lechter, Sharon L. I. Poduzetnitvo 441020207

Ova knjiga posveena je svim roditeljima i nastavnicima. Imate najvaniji posao na svijetu jer naa djeca su naa budunost!

Ako kupite ovu knjigu bez naslovne stranice trebali biste biti svjesni da je moda ukradena i prijaviti je kao "neprodanu i unitenu" izdavau. U tim sluajevima niti autor niti izdava ne dobivaju novac za tako "ogoljenu knjigu". Ova publikacija je osmiljena tako da prui kompetentne i pouzdane informacije o temi koju obrauje. Meutim, prodaje se s pretpostavkom da autor i izdava nisu ukljueni u pruanje pravnih, financijskih ili drugih profesionalnih savjeta. Zakoni i prakse variraju od drave do drave i ako se zahtijeva pravna ili druga pomo, potrebno je potraiti usluge profesionalaca. Autor i izdava odbacuju svu odgovornost koja proizlazi iz upotrebe ili primjene sadraja ove knjige. Iako su zasnovani na istinitim priama, odreeni dogaaji u knjizi su obraeni radi boljeg edukacijskog efekta. Copyright 2001 Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter Sva prava rezervirana. Objavio TechPress, Inc. u suradnji s CASHFLOW technologies, Inc. su zatitni znakovi CASHFLOW

Technologies, Inc.

SADRAJ

Uvod I dio 1. poglavlje 2. poglavlje 3. poglavlje 4. poglavlje

Zato va bankar ne trai od vas svjedodbu

"Novac je ideja" Sva se djeca raaju kao bogata djeca i pametna djeca.. 23 Je li vae dijete genij? Dajte svojoj djeci mo prije no to im date novac Ako elite biti bogati, morate napraviti domau zadau 73 89 103 31 53

5. poglavlje 6. poglavlje 7. poglavlje II dio 8. poglavlje 9. poglavlje 10. poglavlje 11. poglavlje 12. poglavlje 13. poglavlje 14.Poglavlje

Koliko dobitnikih formula treba vae dijete? Hoe li vae dijete zastarjeti do tridesete?

Hoe li se vae dijete moi umiroviti prije tridesete? .119 Novac vas ne ini bogatima Moj bankar nikada nije traio moju svjedodbu Djeca ue kroz igru Zato su tedie gubitnici Razlika izmeu dobrog i loeg duga Uenje s pravim novcem 143 157 173 187 199

Drugi naini da poveate financijski IQ vae djece... 209 emu slui deparac? III dio Pronalaenje genija u vaem djetetu 223

15. Poglavlje

Kako ete pronai prirodnog genija u vaem djetetu? 239 267 275

16. poglavlje Zakljuak

Uspjeh znai slobodu da budete ono to jeste Najvaniji posao na svijetu

Dodatak A Dodatak B

Da ili ne deparcu: vjeni sukob Stjecanje financijskog iskustva: vjebe s novcem koje roditelji mogu vjebati sa svojom djecom

279 287

Uvod

Zato va bankar ne trai od vas svjedodbu

Obrazovanje je danas vanije no to je bilo ikada prije u povijesti. Dok naputamo Industrijsko doba i ulazimo u Informatiko doba, vrijednost obrazovanja pojedinca i dalje raste. Danas je glavno pitanje: je li obrazovanje koje vi ili vae dijete dobivate u koli prikladno za suoavanje s izazovima vrlog novog svijeta u koji ulazimo? U Industrijskom dobu mogli ste pohaati kolu, maturirati ili diplomirati i zapoeti svoju karijeru. Obino vam nije bilo potrebno dodatno obrazovanje da biste uspjeli, iz jednostavnog razloga to se stvari nisu tako brzo mijenjale. Drugim rijeima, ono to ste nauili u koli bilo vam je dovoljno za cijeli ivot. Meutim, dok se danas milijuni ljudi iz populacijske eksplozije spremaju za mirovinu, mnogi od njih suoavaju se s injenicom da nisu prikladno obrazovani za novi svijet u kojem ive. Po prvi puta u povijesti, mnogi visokoobrazovani ljudi suoavaju se s istim ekonomskim potekoama kao i oni manje obrazovani. Stalno se iznova nalaze u situaciji da moraju stjecati dodatno obrazovanje i vjetine kako bi zadovoljili trenutne zahtjeve svojih poslova.

Kada mjerite uspjeh svojeg obrazovanja?

Kada mjerite uspjeh svojeg obrazovanja? Je li to zavrna svjedodba koju dobivate onog dana kad zavravate kolovanje, recimo u dobi od dvadeset i pet godina, ili se uinkovitost vaeg obrazovanja mjeri kad se umirovite, recimo u dobi od ezdeset i pet godina? U izdanju mojih lokalnih novina, Arizona Republic, od nedjelje, 16. srpnja 2000., izaao je lanak sa slijedeom statistikom: "Prema istraivanju koje je poetkom ovog mjeseca objavilo Ameriko udruenje za zdravstveno osiguranje, oko 700,000 starijih graana ispast e iz svojih sustava zdravstvenih osiguranja." lanak tvrdi da je osiguravanje zdravstvene skrbi za starije graane bilo preskupo i neprofitabilno za osiguravajua drutva, pa stoga stariji graani ispadaju iz dodatnog zdravstvenog osiguranja. Problem zdravstvene skrbi za starije samo e rasti, budui da e sedamdeset i pet milijuna pripadnika generacije populacijske eksplozije doi u tu dob tijekom slijedeih deset godina.

Statistika Ministarstva zdravstva, prosvjete i socijalne skrbi

Prema istraivanju Ministarstva zdravstva, prosvjete i socijalne skrbi, na svakih stotinu ljudi u dobi od ezdeset i pet godina, jedan je bogat, etiri ive dosta dobro, pet ih jo radi, pedeset i est ivi od dravne ili obiteljske pomoi, a ostali su mrtvi. Ova knjiga ne govori o tome kako postati onaj jedan bogata. Ja sam zabrinut za onih pedeset i est koji jo uvijek trebaju neiju pomo. Ne elim da vi ili vae dijete zavrite u toj velikoj brojci. Ljudi mi esto kau: "Neu trebati mnogo novca kad odem u mirovinu, jer kad se to dogodi, moji trokovi ivota e se smanjiti." Iako je istina da se vai ivotni trokovi mogu

10

smanjiti nakon to se umirovite, jedna stvar dramatino raste, a to su zdravstveni trokovi. Zato organizacije zdravstvenog osiguranja iz prolog lanka izbacuju starije graane iz dodatne medicinske skrbi. Osiguranje starijih osoba jednostavno je preskupo. Slijedeih nekoliko godina postat e jasno da e zdravstvena skrb biti bukvalno pitanje ivota i smrti za milijune starijih osoba. Grubo reeno, ako imate novac, moi ete ivjeti; ako ga nemate, moete umrijeti. Pitanje je jesu li ove starije osobe tijekom svojeg obrazovanja pripremljene za te financijske izazove na kraju svog ivota? Slijedee pitanje je to nevolje starijih osoba imaju s obrazovanjem vae djece? Postoje dva odgovora na ova dva pitanja. Odgovor broj jedan jest da e vae dijete na kraju plaati zdravstveno osiguranje za ove milijune starijih graana ako oni sami to ne budu mogli. Odgovor broj dva je jo jedno pitanje: hoe li vaa djeca dobiti obrazovanje koje e ih pripremiti za dovoljnu financijsku sigurnost da ne ovise o dravnoj financijskoj i zdravstvenoj pomoi nakon zavretka svojeg radnog vijeka?

Pravila su se promijenila
U Industrijskom dobu, pravila su bila da idete u kolu, dobivate dobre ocjene, pronaete siguran posao s beneficij ama i tamo ostanete cijeli ivot. Nakon dvadesetak godina umirovite se, a kompanija i drava brinu o vama do kraja ivota. U Informatikom dobu pravila su se promijenila. Pravila su sada ovakva: idete u kolu, dobivate dobre ocjene, pronaete posao i tada se prekvalificirate za taj posao. Pronaete novu kompaniju i novi posao i opet se prekvalificirate. Pronaete novu kompaniju i novi posao i prekvalificirate se, i nadate se da ete utedjeti novac koji namjeravate troiti i nakon ezdeset i pete godine, jer ivjet ete mnogo due od toga. U Industrijskom dobu, teorija koja je definirala eru bila je Einsteinova E=mc2. U Informatikom dobu, teorija koja definira eru je Mooreov zakon, koji je proizveo postojeu

11

ideologiju kako se koliina informacija udvostruuje svakih osamnaest mjeseci. Drugim rijeima, da bi drali korak s promjenama, morate uiti sve iznova svakih osamnaest mjeseci. U Industrijskom dobu promjena je bila sporija. Ono to ste uili u koli vrijedilo je due vrijeme. U Informatikom dobu, vae znanje vrlo brzo zastarijeva. Ono to ste nauili je vano, ali ne tako vano kao sposobnost da brzo uite, mijenjate se i adaptirate na nove informacije. Moji roditelji odrastali su za vrijeme velike socijalne krize. Za njih, siguran posao bio je sve i zato im je u glasu uvijek bio panian prizvuk dok bi govorili: "Mora ii u kolu kako bi naao siguran, stalan posao." Ako niste primijetili, danas posla ima na pretek. Izazov je u tome da ne zastarite radei na svojem trenutnom poslu. Daljnje suptilne, ali znaajne razlike izmeu ovih doba su: U Industrijskom dobu, poslodavac je bio odgovoran za va mirovinski plan. U Informacijskom dobu, odgovoran je zaposlenik. Ako ostanete bez novca nakon ezdeset i pete, to je va problem, a ne problem kompanije. U Industrijskom dobu, to ste bili stariji, postajali ste vredniji. U Informatikom dobu, to ste stariji, postajete manje vrijedni. U Industrijskom dobu, ljudi su cijeli ivot bili zaposlenici. U Informatikom dobu, ljudi sve vie djeluju kao slobodni agenti. U Industrijskom dobu, pametna djeca postajala su lijenici i odvjetnici. Zaraivali su velike novce. U Informatikom dobu, ljudi koji zarauju velike novce su sportai, glumci i glazbenici. Mnogi lijenici i drugi profesionalci zarauju manje no to su zaraivali u Industrijskom dobu. U Industrijskom dobu, mogli ste raunati na to da e vas drava izvui ako vi i vaa obitelj upadnete u financijske nevolje. Na poetku Informatikog doba, ujemo kako sve vie i vie politiara obeava kako e spasiti socijalno osiguranje i druge dravne programe osiguranja. Vi i ja smo dovoljno pametni da znamo da kad politiari ponu davati obeanja, postoje velike anse da je to to ele spasiti ve nestalo.

12

Kad se dogaaju promjene, obino se javljaju i otpori. U posljednjih nekoliko godina postoje mnogi primjeri ljudi koji prepoznaju prilike koje se pojavljuju u razdoblju promjena. 1. Bill Gates postao je najbogatiji ovjek na svijetu jer stariji ljudi u IBM-u nisu shvatili da se trite i pravila mijenjaju. Zbog njihovog propusta, ljudi koji su investirali u IBM bukvalno su izgubili milijarde dolara. 2. Danas postoje kompanije iz Informatikog doba, koje su osnovali dvadesetogodinjaci, koje kupuju korporacije iz Industrijskog doba koje su osnovali etrdesetpetogodinjaci. (AOL i Time Warner su dva primjera). 3. Danas imamo dvadesetogodinjake koji postaju milijarderi jer su etrdesetpetogodinji slubenici propustili uvidjeti prilike koje su dvadesetogodinjaci vidjeli. 4. Danas imamo dvadesetogodinje samostvorene milijardere koji nisu nikada imali posao, a u isto vrijeme imamo etrdesetpetogodinjake koji poinju iznova, prekvalificirajui se za novi posao. 5. Kau da e, u bliskoj budunosti, ljudi preko Interneta moliti za posao, umjesto da se kandidiraju za poslove. Kau da e ljudi koji e htjeti siguran posao na due od godinu dana (vea sigurnost) zbog te sigurnosti dobivati nie plae. 6. Umjesto da pokuavaju pronai dobar posao u velikim kompanijama, sve vie i vie studenata pokreu svoje vlastite biznise u studentskim domovima. Harvardsko sveuilite ak ima i poseban ured koji pomae studentima u razvoju biznisa - osmiljene na nain da im pomognu izgraditi posao, ali vjerojatnije s namjerom da ih zadre u koli.

13

7. U isto vrijeme, polovica zaposlenika jednog od najveih poslodavaca Amerike zarauju tako malo da se hrane u javnim kuhinjama. to e im se dogoditi kad budu prestari za posao? Je li njihovo obrazovanje bilo adekvatno? 8. kolovanje kod kue vie nije marginalni oblik alternativnog obrazovanja. Broj djece koja se obrazuje kod kue raste za 15 % godinje. 9. Sve vei broj roditelja trai druge obrazovne sustave, kao to je katoliki sustav, Waldorf ili Montessori, samo da bi udaljili svoju djecu od zastarjelog dravnog obrazovnog sustava koji ne ispunjava potrebe njihove djece. Sve vie i vie roditelja shvaa da je rano obrazovanje njihove djece jednako vano za djetetov razvoj kao i koled. 10. Super Kamp je kratkotrajnije okruenje za intenzivno uenje koje koristi najmodernije tehnike uenja kako bi poboljalo rezultate na testovima i povealo samopouzdanje tinejdera. Sponzorira ga Forum za uenje i moe se pronai n a . 11. Jednostavno reeno, Informatiko doba donijet e ekonomske promjene koje e dramatino poveati procijep izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju. Za neke ljude, te promjene e biti blagoslov; za druge prokletstvo; a treima e biti svejedno. Kao to je rekao moj bogati otac: "Postoje ljudi koji pokreu stvari; postoje ljudi koji gledaju kako se stvari dogaaju; i postoje ljudi koji se pitaju "to se dogodilo?""

Obrazovanje je vanije no ikad prije

Obrazovanje je vanije no ikad prije jer stvari e se mijenjati bre no ikad prije. Po prvi put u povijesti, oni koji dobro prolaze u koli moda e se susretati s istim ekonomskim

14

izazovima kao i oni kojima kola ne ide. Svi mi trebamo obratiti panju kad nai bankari od nas trae financijsko izvjee, a ne svjedodbe. Bankar vam pokuava neto rei. U ovoj knjizi radi se o stvarima koje vaa djeca moraju nauiti kako bi ostvarila osobni i financijski uspjeh u realnom svijetu. Je li obrazovanje koje vaa djeca dobivaju danas prikladno da ih pripremi za budunost s kojom e se susresti? Ispunjava li kolski sustav posebne potrebe vaeg djeteta? Osiguravaju li dobre ocjene doivotni profesionalni i financijski uspjeh? Treba li vae dijete uope pohaati tradicionalne kole kako bi dobilo edukaciju koju treba?

Za koga je ova knjiga?

Ova knjiga napisana je za roditelje koji shvaaju da se svijet promijenio i koji sumnjaju da na postojei sustav obrazovanja moda i ne ispunjava posebne potrebe njihove djece. Ova knjiga napisana je za roditelje koji su voljni preuzeti aktivniju ulogu u obrazovanju svojeg djeteta, umjesto da tu odgovornost prebacuju na kolski sustav. Napisana je kako bi pomogla roditeljima u pripremi djece za stvarni svijet... Svijet koji ih oekuje nakon kole. Napisana je specifino za roditelje koji: - ele pruiti svojem djetetu financijsku prednost bez da na to potroe bogatstvo. - ele osigurati zatitu prirodnog genija i stila uenja svoje djece, i ele da im dijete zavri kolu radosno jer ima priliku uiti cijeli ivot. - moda imaju dijete koje ne voli kolu ili dijete koje ima potekoe s uenjem u koli.

Kako je ova knjiga organizirana

Ova knjiga napisana je u tri dijela. I. dio je pregled akademskog i financijskog obrazovanja. Oni koji su proitali ostale moje knjige, ve znaju da sam u ivotu

15

imao dva oinska lika. ovjek kojeg zovem Bogati Otac bio je otac mojeg najboljeg prijatelja Mikea. Onaj kojeg zovem Siromani Otac bio mi je pravi otac. Imao sam sreu da obojica budu na svoj nain genijalci. ovjek kojeg zovem Siromani Otac bio je, po mom miljenju, akademski genij i edukator. Kad sam navrio devet godina, poeli su moji ozbiljni problemi sa kolom. Nije mi se svialo ono to sam uio, niti nain na koji sam to uio. Nisam vidio vezu izmeu onog to su me prisiljavali da uim i naina na koji bih to mogao primijeniti u stvarnom svijetu. I. dio ove knjige govori o tome kako me moj pametni ali siromani otac vodio kroz ovaj vrlo teak dio mojeg ivota. Da nije bilo mojeg pametnog oca, odustao bih od kole ili bih pao razred i nikad ne bih uspio dogurati do diplome. I. dio ove knjige takoer govori o procesu obrazovanja kroz koji me proveo moj drugi, bogati otac. Rekao bih da je moj bogati otac bio financijski genij, ali i odlian uitelj. U prvom dijelu ove knjige objanjavam kako je bogati otac poeo pripremati moj mladi um da razmilja kao um bogate osobe. U dobi od devet do dvanaest godina, i zahvaljujui vodstvu mojeg bogatog oca, bio sam apsolutno siguran da u stei veliko bogatstvo, bez obzira na to prolazim li dobro u koli ili ne, i imam li dobro plaeni posao ili ne. Do dobi od dvanaest godina shvatio sam da obogaivanje ima malo veze s onim to uim u koli. Spoznaja da u biti bogat, bez obzira na moj kolski uspjeh, stvorila mi je odreene probleme sa stavom dok sam jo bio u koli. II. dio ove knjige govori o tome kako su oba oca radila na tome da razrijee moj problem sa stavom i dovela me do toga da zavrim visoku kolu. II. dio govori o nekim jednostavnim koracima, akademskim i financijskim, koje roditelji mogu poduzeti kako bi pripremili svoje dijete za stvarni ivot. Taj dio zapoinjem s priom o tome kako sam skoro odustao od srednje kole zbog mojih promjena u stavu prema koli. U drugom dijelu stei ete daljnji uvid u to kako su me moj pametni otac i moj bogati otac zadrali u koli i kako je bogati otac upotrijebio moje akademske neuspjehe kako bi me pripremio da postanem bogat.

16

U drugom dijelu bogati otac objanjava mi zato ga njegov bankar nikada nije traio svjedodbu. Bogati otac kae: "Moj me bankar nikada nije pitao jesam li imao dobre ocjene. Sve to eli vidjeti su moji financijski izvjetaji. Problem je u tome to mnogi ljudi naputaju kolu a da ne znaju to je to financijski izvjetaj." Bogati otac bi govorio: "Razumijevanje financijskog izvjetaja je od najvee vanosti za svakog tko gradi ivot financijske sigurnosti." U dananjem svijetu, u kojem je poslovna sigurnost sve manja, od velike je vanosti da vae dijete stekne vjetine postizanja ivota u financijskoj sigurnosti. Kad pogledate prikaz postojeeg obrazovnog sustava, postaje oito da se sustav fokusira na dva glavna podruja: Skolastino obrazovanje: sposobnost itanja, pisanja i raunanja. Profesionalno obrazovanje: obrazovanje za profesije lijenika, odvjetnika, vodoinstalatera, tajnika ili bilo ega drugog to elite raditi za novac. Amerika i mnoge zapadne nacije na odlian su nain pribliile ova dva osnovna tipa obrazovanja svojim graanima. To obrazovanje u velikoj je mjeri doprinijelo prednosti koju Zapad ima u dananjem svijetu. Problem je u tome, kao to smo naglasili prije, to su se pravila promijenila. U Informacijskom dobu, trebamo vie novog obrazovanja, ne vie istog obrazovanja. Svi uenici danas trebaju neto od osnovne edukacije koju mi je pruio moj bogati otac: Financijsko obrazovanje: obrazovanje koje je potrebno da biste novac koji ste zaradili svojom profesijom mogli pretvoriti u doivotno bogatstvo i financijsku sigurnost. Financijsko obrazovanje koje e vam pomoi da osigurate da vae dijete ne zavri kao financijski gubitnik u starosti ili da ne ostane financijski osiromaen i sam nakon to je cijeli ivot othranjivao obitelj i naporno radio.

17

Razlog iz kojeg va bankar ne eli vidjeti vau svjedodbu jest taj to on eli vidjeti koliko ste bili pametni nakon to ste napustili kolu. On eli vidjeti mjerilo vae financijske inteligencije, ne vau skolastinu inteligenciju. Va financijski izvjetaj je mnogo bolje mjerilo vae financijske inteligencije no vaa svjedodba. II. dio daje neke jednostavne, konkretne primjere stvari koje roditelji mogu uiniti da bi svojoj djeci omoguili poetnu prednost u stvarnom svijetu poslova i novca. III. dio govori o nekim od najnovijih tehnolokih prodora u edukaciji, koji e osnaiti sposobnost roditelja da pronau uroene sposobnosti uenja i uroenog genija u svojoj djeci. III. dio govori o tome kako pruiti svojoj djeci poetnu prednost u akademskom smislu. Prije mnogo godina, jedan od uitelja Alberta Einsteina ukorio ga je, rekavi: "Nikad nita od tebe." Mnogi uitelji smatrali su ga priglupim zbog toga to nije mogao uiti stvari napamet. Godinu dana kasnije, kad su Einsteinu rekli kako je neki slavni izumitelj izjavio da je poznavanje injenica od vitalne vanosti, nije se sloio s tim. Rekao je: "Osoba ne mora pohaati koled kako bi nauila injenice. Moe ih nauiti iz knjiga. Vrijednost edukacije u koledu slobodnih umjetnosti jest u tome to um vjeba razmiljanju." Takoer je rekao: "Imaginacija je vanija od znanja." Kad ga je ispitivala skupina novinara, jedan je upitao: "Kolika je brzina zvuka?" Einstein je odgovorio: "Ne znam. U svojem umu ne nosim informacije koje su mi na raspolaganju u knjigama." Gotovo svaki roditelj kojeg sam upoznao siguran je da je njegovo pametno i genijalno. Meutim, kad to dijete krene u kolu, njegova prirodna genijalnost esto biva potisnuta u stranu ili biva podinjena jedinom obliku genijalnosti i jedinom stilu uenja koje obrazovni sustav priznaje. Moj pametni otac i mnogi drugi edukatori shvaaju kako postojei kolski sustav ne potie razliite oblike genijalnosti s kojom se djeca raaju.

18

Naalost, na postojei obrazovni sustav zasnovan je na kontroverznim i starim idejama. Iako je sustav moda svjestan mnogih proboja na podruju obrazovanja, politika i crvena traka koja okruuje obrazovne profesije spreavaju da mnogi od tih inovativnih naina poticanja genijalnosti vaeg djeteta postanu dio sustava. Moj pametni otac bio je na elu obrazovnog sustava Havaja. Uinio je sve to je mogao da promijeni sustav, ali na kraju je sustav smrvio njega. Rekao mi je: "U sustavu postoje tri vrste uitelja i administratora. Jedna skupina marljivo radi na tome da promijeni sustav. Druga skupina marljivo radi protiv bilo kakve promjene. A treu skupinu nije briga hoe li se sustav mijenjati ili ne. Sve to ta skupina eli jest siguran posao i plaa. I zato se sustav ne mijenja godinama."

Zakljuak
Moj pametni otac esto je govorio: "Djetetov najbolji uitelj su njegovi roditelji. Mnogi roditelji govore djeci neka idu u kolu i neka dobro ue jer je dobro obrazovanje vano. Problem je u tome to mnogi roditelji koji izgovaraju te rijei sami nisu nastavili sa svojim obrazovanjem." Moj pametni otac takoer je rekao i: "Roditelji su djetetovi najvaniji uitelji... Ali uenici ue gledanjem mnogo vie no to ue sluanjem. Djeca znaju kako pronai diskrepancije izmeu rijei i djela." Djeca vole uhvatiti roditelje kako govore jednu stvar, a rade drugu. Moj bogati otac obiavao je rei: "Tvoja djela govore glasnije od rijei." Rekao je i: "Ako eli biti dobar roditelj, mora raditi ono to govori." Ako imate djecu, zahvaljujem vam to se zanimate za knjigu o obrazovanju i za obrazovanje vae djece. Veina roditelja govori da je obrazovanje vano za njihovu djecu, ali malo njih otvara knjigu o obrazovanju djece.

19

Besplatno! Presnimavanje snimke

Sa svakom od naih knjiga, obiavamo davati i audio intervju s dodatnim uvidima kao bonus. U znak zahvale za itanje ove knjige, moete poi na Web stranicu i presnimiti snimku moje diskusije s Kathy Kolbe naslovljenu "Otkrijte koji nain uenja je najbolji za vae dijete... Jer sva djeca ue razliito."(Snimka je na engleskom jeziku op.ur.) Hvala vam na vaem interesu za financijsko obrazovanje vaeg djeteta.

20

DIO I

"Novac je ideja"
Kad sam bio mali djeak, moj je bogati otac esto govorio: "Novac je ideja." Nastavio bi: "Novac moe biti sve to eli da bude. Ako kae: "Nikada neu biti bogat", vjerojatno je da nikada i nee biti bogat. Ako kae: "Ne mogu si to priutiti", vjerojatno nikada i nee moi." Moj pametni otac govorio je neto slino o obrazovanju. Je li mogue da se svako dijete raa s potencijalom da bude bogato i pametno? Neki ljudi misle da jest, a neki misle da nije. Prvi dio knjige posveen je ouvanju te mogunosti za vae dijete.

21

Prvo poglavlje

Sva djeca raaju se kao bogata i pametna

Oba moja oca bila su veliki uitelji. Obojica su bili pametni ljudi. Ali nisu bili pametni na isti nain, i nisu poduavali iste stvari. No, koliko god bili razliiti, obojica su vjerovali u isto za svu djecu. Obojica su vjerovali da se sva djeca raaju kao pametna i bogata djeca. Obojica su vjerovali da dijete ui kako biti siromano i da ui vjerovati kako je manje pametno od druge djece. Oba oca bili su veliki uitelji jer su vjerovali u pronalaenje dara s kojim se raa svako dijete. Drugim rijeima, nisu vjerovali u ulijevanje znanja u dijete, ve u pronalaenje genija u djetetu. Rije 'edukacija' dolazi iz latinske rijei educare, koja znai "izvlaiti". Naalost, za veinu nas sjeanja na nau edukaciju svode se na duge, bolne seanse ubacivanja informacija u glavu, njihovog pamenja za test, polaganje testa, te zaboravljanje onog to smo upravo nauili. Oba moja oca bili su veliki uitelji jer su rijetko pokuavali natrpati svoje ideje u moju glavu. esto su vrlo malo govorili i umjesto toga ekali bi da ih pitam ako sam neto htio saznati. Ponekad bi oni mene ispitivali, pokuavajui otkriti to znam, umjesto da mi jednostavno govore ono to oni znaju. Oba moja oca bila su veliki uitelji i njih smatram jednim od najveih blagoslova u ivotu.

23

Ne smijem zaboraviti ni majku. Moja majka takoer je bila veliki uitelj i uzor. Bila je moj uitelj bezuvjetne ljubavi, ljubaznosti i vanosti brige prema drugima. Naalost, umrla je mlada, s etrdeset i osam godina. Bila je bolesna najvei dio ivota, borei se protiv srca oslabljenog reumatinom groznicom iz djetinjstva. Njena sposobnost da bude ljubazna i puna ljubavi prema drugima usprkos svojoj boli nauila me vitalnoj lekciji. Mnogo puta kad sam povrijeen i elim udariti po drugima, jednostavno pomislim na svoju majku i sjetim se da bih trebao biti ljubazniji, a ne bjesniji. A za mene to je vana lekcija koje se svaki dan moram prisjeati. Jednom sam uo da se mladii ene enama koje ih podsjeaju na majku i rekao bih da je to i moj sluaj. Moja supruga, Kim, takoer je iznimno njena osoba puna ljubavi. ao mi je to se Kim i moja majka nikada nisu upoznale. Mislim da bi bile najbolje prijateljice, kao to je Kim sa svojom majkom. Htio sam imati enu koja e mi biti i partnerica u poslu, jer najsretniji dani braka mojih roditelja bili su kad su zajedno radili u Mirovnim snagama. Sjeam se kad je predsjednik Kennedy najavio stvaranje Mirovnih snaga. Moji roditelji bili su oduevljeni idejom i nisu mogli doekati da postanu dio te organizacije. Kad su mojem ocu ponudili poloaj direktora za obuku u Jugoistonoj Aziji, prihvatio je to i zamolio majku da bude medicinska sestra za osoblje. Vjerujem da su im to bile dvije najsretnije godine braka. Nisam dobro poznavao majku mog najboljeg prijatelja Mikea. Viao sam je kad bih dolazio na veeru, to je bilo esto, ali ne mogu rei da sam je dobro poznavao. Provodila je mnogo vremena s ostalom djecom, dok smo Mike i ja provodili veinu vremena s njegovim ocem na poslu. No, kad bih bio kod njih i Mikeova majka bila je vrlo ljubazna i zainteresirana za ono to smo radili. Znam da je bila sjajna ivotna partnerica Mikeovom ocu. Bili su njeni, ljubazni i zainteresirani jedno za drugo. Iako je sama bila vrlo povuena osoba, uvijek je bila zainteresirana za ono to smo Mike i ja uili u koli i u poslu. Iako je nisam dobro poznavao, od nje sam nauio o vanosti sluanja drugih, dozvoljavanja drugima da govore i potivanja tuih ideja ak i kad se suprotstavljaju mojima. Bila je sjajan komunikator, na vrlo tih nain.

24

Lekcije majke i oca

Broj obitelji s jednim roditeljem danas sve vie raste i to me zabrinjava. U mojem je razvoju bilo vano to sam imao i majku i oca kao uitelje. Na primjer, bio sam vei i tei od veine djece, i moja majka uvijek se bojala da u upotrijebiti prednost svojeg rasta da postanem nasilnik. Zato je stvarno naglaavala da trebam razvijati ono to ljudi danas zovu "moja enska strana". Kao to sam rekao, bila je vrlo njena i puna ljubavi i htjela je da i ja budem takav. I bio sam. Jednog dana doao sam kui iz prvog razreda sa svjedodbom, a na njoj je nastavnik napisao: "Robert bi trebao biti prodorniji. Podsjea me na bika Ferdinanda (iz prie o velikom biku koji je, umjesto da se bori protiv matadora, sjeo u areni i poeo mirisati cvijee koje su bacali oboavatelji. To je sluajno bila jedna od pria za laku no koje mi je majka najradije priala). Svi drugi djeaci ga napadaju i naguravaju, iako je Robert mnogo vei od njih." Kad je moja majka proitala svjedodbu, bila je oduevljena. Kad je moj otac doao kui i proitao istu tu svjedodbu, pretvorio se u pobjenjelog bika, i to ne onog koji je mirisao cvijee. "Kako to misli, drugi djeaci te naguravaju? Zato im to doputa? Zar se pretvara u mekuca?" upitao je, gledajui komentar o mojem ponaanju, a ne moje ocjene. Kad sam mu objasnio da sam samo sluao majine instrukcije, otac se okrenuo prema majci i rekao: "Mali djeaci su nasilnici. Sva djeca moraju nauiti kako izai na kraj s nasilnicima. Ako to ne naue rano u ivotu, esto i kao odrasli doputaju nasilnicima da ih zlostavljaju. Uenje ljubaznosti je jedan nain postupanja s nasilnicima, ali isto tako je i uzvraanje udaraca, ako i kada ljubaznost zakae." Otac se okrenuo prema meni i upitao: "Kako se osjea kad te drugi zlostavljaju?" Uplakan, rekao sam: "Osjeam se uasno. Bespomono i uplaeno. Ne elim ii u kolu. elim uzvratiti udarac, ali elim biti dobar djeak i uiniti ono to ti i majka od mene elite. Mrzim kad me zovu "Debeljko" i "Dambo" i kad me guraju.

25

Ono to najvie mrzim je kad samo stojim i ne radim nita. Osjeam se kao mekuac i slabi. ak mi se i djevojice smiju jer samo stojim i plaem." Moj otac okrenuo se prema majci i pogledao je na trenutak, dajui joj na znanje da mu se ne svia ono to sam uio. "Pa, to eli uiniti?" upita on. "Htio bih uzvratiti", rekoh. "Znam da ih mogu istui. Oni su samo mali gadovi koji napadaju ljude, i mene vole napadati jer sam najvei u razredu. Svi kau: "Nemoj ih udarati jer si vei", ali mrzim samo stajati i trpjeti to. Htio bih da mogu uiniti neto. Znaju da im neu uzvratiti, pa me i dalje napadaju pred svima drugima. Htio bih ih zgrabiti i istui ih." "Pa, nemoj ih udarati", ree moj otac tiho. "Ali daj im do znanja kako god zna da vie to nee trpjeti. Sada ui vrlo vanu lekciju iz samopotovanja i obrane svojih prava. Samo ih ne udaraj. Upotrijebi svoj razum da pronae nain da im da do znanja kako te vie ne smiju napadati." Moje suze su stale. Osjeao sam se mnogo bolje kad sam obrisao oi i osjetio kako mi se vratilo malo hrabrosti i samopouzdanja. Sada sam bio spreman da se vratim u kolu. Slijedeeg dana mojeg oca i majku pozvali su u kolu. Uitelj i ravnatelj kole bili su vrlo uznemireni. Kad su moji roditelji uli u sobu, sjedio sam u stolici u kutu, poprskan blatom. "to se dogodilo?" upita moj otac sjedajui. "Pa, ne mogu rei da deki nisu sami krivi za to", ree uitelj. "Ali znao sam da e se neto promijeniti nakon to sam vam napisao poruku na Robertovoj svjedodbi." "Je li ih istukao?" upita moj otac zabrinuto. "Ne, nije", ree ravnatelj. "Gledao sam sve. Deki su ga poeli draiti. Ali ovog puta Robert ih je zamolio da prestanu umjesto da samo stoji i trpi, no oni su nastavili. Tri puta ih strpljivo molio da prestanu, ali samo su ga nastavili draiti. Iznenada Robert se vratio u razred, zgrabio njihove kutije s uinama i ispraznio ih u onu blatnu lokvu. Dok sam jurio prema njima, deki su napali Roberta. Poeli su ga udarati, ali nije im uzvraao." "to je uinio?" upita moj otac.

26

"Prije no to sam stigao do njih, Robert je ugrabio dvojicu djeaka i gurnuo ih u istu blatnu lokvu. Tako se poprskao blatom. Djeake sam poslao kui da se presvuku jer bili su mokri do koe." "Ali nisam ih udario", oglasio sam se ja iz kuta. Moj otac me pogledao, uutkavi me s kaiprstom na ustima, pa se okrenuo ravnatelju i uitelju i rekao: "Rijeit emo to kod kue." Ravnatelj i uitelj klimnue glavama i uitelj ree: "Drago mi je to sam bio svjedok cijelog razvoja dogaaja tijekom posljednja dva mjeseca. Da nisam znao to se dogaalo prije ovog incidenta s blatom, ukorio bih samo Roberta. Ali moete biti sigurni da u pozvati i roditelje druga dva djeaka na razgovor. Ne odobravam bacanje djeaka i njihove uine u blato, ali nadam se da emo sada vidjeti kraj ove agresije meu djeacima." Slijedeeg dana imao sam sastanak s dvojicom djeaka. Razgovarali smo o naim meusobnim razlikama i rukovali se. Kasnije toga dana, druga djeca su mi prilazila i rukovala se sa mnom i tapala me po leima. estitali su mi to sam se suprotstavio dvojici nasilnika koji su napadali i njih. Zahvalio sam im, ali sam im rekao: "Trebali biste nauiti voditi svoje vlastite bitke. Ako to ne uinite, prolazit ete kroz ivot kao kukavice, i doputati nasilnicima svijeta da vas zlostavljaju." Moj otac bio bi ponosan da me uo kako im ponavljam njegove rijei. Nakon tog dana, prvi razred postao je mnogo ugodniji. Stekao sam neto vrijednog samopotovanja, potovanje razreda, a najzgodnija djevojka u razredu postala je moja djevojka. Ali jo je zanimljivije bilo to to su mi dvojica nasilnika na kraju postali prijatelji. Nauio sam kako da stvorim mir svojom snagom umjesto da dozvolim nastavak straha i poniavanja tako to ostajem slab. Tijekom slijedeeg tjedna, od roditelja sam nauio nekoliko vanih ivotnih lekcija kroz incident s blatnom lokvom. Taj je incident bio glavna tema razgovora za veerom. Nauio sam da u ivotu ne postoji pravi i krivi odgovor. Nauio sam da u ivotu inimo izbore, i da svaki izbor ima svoje posljedice. Ako

27

nam se ne svia na izbor i njegove posljedice, trebamo izabrati neto drugo, kao i oekivati druge posljedice. Iz tog incidenta, od majke sam nauio koliko je vano biti njean i pun ljubavi, a od oca koliko je vano biti snaan i uzvratiti udarac. Nauio sam da previe jednog ili drugog, ili samo jedno bez drugog, moe biti ograniavajue. Kao to previe vode moe potopiti biljku koja umire od ei, tako se i mi ljudi u ponaanju moemo previe okrenuti na jednu ili drugu stranu. Kao to je moj otac rekao one noi kad smo se vratili iz ureda ravnatelja: "Mnogi ljudi ive u crno-bijelom svijetu ili svijetu pravog i krivog. Mnogi ljudi bi ti savjetovali da nikada ne uzvraa, a drugi bi rekli da uzvrati. Ali klju uspjeha u ivotu je ovo: ako mora uzvratiti, mora znati tono koliko jako uzvratiti. Znati mjeru zahtijeva mnogo vie inteligencije nego jednostavno govoriti: "Ne uzvraaj", ili "Uzvrati." Moj otac je esto govorio: "Prava inteligencija je znati to je prikladno, a ne to je ispravno ili pogreno." Kao djeak od est godina, od majke sam nauio da moram biti ljubazan i njean. Ali nauio sam da mogu biti i preljubazan i previe njean. Od tate sam nauio kako biti snaan, ali sam nauio i to da svoju snagu moram koristiti na inteligentan i prikladan nain. esto sam govorio da novi ima dvije strane. Nikada nisam vidio novi sa samo jednom stranom. Ali preesto zaboravljamo tu injenicu. esto mislimo da je naa strana jedina ili prava. Kada to inimo, moda smo pametni, moda i poznajemo injenice, ali isto tako moda si ograniavamo inteligenciju. Jedan od mojih uitelja jednom je rekao: "Bog nam je dao lijevo i desno stopalo. Nije nam dao pravo i krivo stopalo. Ljudi napreduju tako to prvo grijee na desnu, a zatim na lijevu stranu. Ljudi koji misle da su uvijek u pravu su poput ljudi koji imaju samo desno stopalo. Misle da napreduju, ali zapravo se vrte u krug." Mislim da bismo se kao drutvo morali inteligentnije ponaati sa svojim snagama i slabostima. Moramo nauiti djelovati inteligentnije sa svoje enske strane, kao i sa muke. Kad bih se naljutio na jednog momka u koli 60-tih godina, obino bih otiao s njim iza dvorane da se potuemo. Nakon

28

jednog ili dva udarca, poinjali bismo se hrvati i umorili se, i borba bi zavrila. Najgore to se ikada dogodilo bila bi poneka poderana koulja ili krvavi nos. esto bismo bili dobri nakon borbe. Danas se djeca naljute, poinju razmiljati na manje inteligentan nain "pravo ili krivo", izvade oruje i pobiju se... I to vrijedi i za djeake i za djevojice. Moda smo sada u Informatikom dobu, i moda djeca vie znaju o svijetu od svojih roditelja, ali svi bismo trebali nauiti kako se inteligentnije ponaati s naim informacijama i emocijama. Kao to sam rekao, trebamo uiti i od majki i od oeva, jer s tolikim brojem informacija moramo postati i inteligentniji. Ova knjiga posveena je roditeljima koji ele odgojiti djecu koja e biti pametnija, bogatija i financijski inteligentnija.

29

Drugo poglavlje

Je li vae dijete genij?

"to ima novo?" upitao sam prijatelja kojeg nisam vidio nekoliko godina. Istog trena izvukao je novanik i pokazao mi sliku svoje jedanaestomjesene keri. Smijeei se ponosno, rekao mi je: "Tako je pametna. Ne mogu vjerovati kako brzo ui." Slijedeih dvadeset minuta ponosni otac prepriavao mi je detaljno sve stvari koje je njegova briljantna ker uila. Napokon je shvatio da ne moe prestati govoriti i rekao je, ispriavajui se: "ao mi je. Tako sam ponosan na svoju ker. Zapanjuje me kako je pametna i kako brzo ui. Siguran sam da je genij." Je li ovo ponosno hvalisanje ogranieno samo na neke novopeene roditelje? Mislim da nije. Barem ne prema mojem iskustvu. Ako postoji neto to sam uoio promatrajui sve roditelje, onda je to injenica da su svi zapanjeni brzinom kojom njihova djeca ue. Svi novopeeni roditelji koje sam upoznao bili su sigurni da je njihovo dijete najpametnije na svijetu, moda ak i genij. I ja se slaem s njima. Mislim da se sva djeca raaju kao geniji. Ali kod mnoge djece neto se tijekom odrastanja dogodi s tom genijalnou. ini se da kod neke djece genijalnost nestaje, biva potisnuta ili kree u nekom drugom smjeru. Iako moja supruga Kim i ja nemamo djece, novoroenad me oduvijek fascinirala. Volim gledati njihove oi. Kad ih gledam u oi, vidim kako mi pogled uzvraaju najznatieljnija bia.

31

Lako je vidjeti da djeca ue u kvantnim skokovima. Pod kvantnim skokom mislim na eksponencijalni rast. Njihova baza znanja vjerojatno se udvostruuje svake sekunde. Sve to mogu upiti oima je neto novo, udesno i oni to pridodaju svojoj bazi podataka neobraeno i bez mnogo predrasuda. Upijaju to novo iskustvo zvano ivot. Neki dan poao sam u posjet prijatelju. Bio je u bazenu sa svojom trogodinjom kerkom. Kad sam mu mahnuo i priao bazenu, viknuo mi je: "Gledaj moju djevojicu. Bit e olimpijska plivaka zvijezda." Gledao sam tu djevojicu kako se hrabro bori s vodom, skoro se utapa, ali ipak napreduje plivajui prema ponosnom ocu. Zadrao sam dah dok je djevojica, bez zranog pojasa i narukvica, jedva odravajui glavu nad vodom, plivala prema svojem tati koji ju je ekao u dubokom dijelu bazena. Napokon sam odahnuo kad ju je tata zagrlio i rekao: "To je moja hrabra plivaica. Jednog dana bit e olimpijska zvijezda." I mislim da hoe. Ono to mi je bilo zapanjujue jest to, to se jo proli tjedan ista ta djevojica panino bojala vode. Prije samo tjedan dana toliko se bojala vode da je plakala kad bi je otac nosio u bazen. Sada ju je zvao buduom olimpijskom zvijezdom. Za mene, to je kvantno uenje za koje je sposoban samo genij, a svako dijete raa se sposobno da ui na toj razini.

Moj otac vjerovao je da se sva djeca raaju kao geniji

Kao to je opisano u knjizi: Bogati otac, siromaan otac, moj pravi otac bio je glavni nadzornik za prosvjetu drave Havaji od kasnih 60-tih do ranih 70-tih. Na kraju je dao otkaz kako bi se, kao republikanac, kandidirao za zamjenika guvernera, to nije bila najpametnija odluka. Odluio je da se kandidira iz moralnih razloga. Bio je jako ljut zbog razine korupcije koju je pronalazio u dravi i htio je promijeniti obrazovni sustav. Mislio je da e moi promijeniti neto ako se kandidira za tu slubu. Znajui da vjerojatno nee pobijediti, ipak se kandidirao i u svojoj je kampanji ukazivao na nepravilnosti za koje je smatrao da bi ih trebalo ispraviti. Ali kao to svi znamo, javnost ne glasa uvijek za najpotenije i najiskrenije kandidate.

32

Jo uvijek smatram da je moj otac bio akademski genij. Proitao je ogroman broj knjiga, bio je odlian pisac, briljantni govornik i veliki uitelj. Bio je najbolji uenik tijekom cijelog kolovanja i uvijek je imao najodgovornije funkcije u svojoj generaciji. Diplomirao je na Havajskom sveuilitu mnogo prije svoje generacije i postao jedan od najmlaih ravnatelja kole u povijesti Havaja. Pozivali su ga da predaje na sveuilitima Stanford i Chicago i na Northwestern sveuilitu. Krajem 80-tih njegovi kolege izabrali su ga za jednog od dva najbolja edukatora u 150 godina havajske povijesti javnog obrazovanja. Dodijelili su mu poasni doktorat. Iako ga zovem Siromani Otac jer je uvijek bio bez novca, neovisno o tome koliko je zaraivao, bio sam vrlo ponosan na njega. esto je govorio: "Ne zanima me novac." Govorio bi i: "Nikada neu biti bogat." I te su rijei postale samoispunjavajua proroanstva. Nakon to su proitali knjigu Bogati otac, siromani otac, mnogi ljudi su rekli: "Htio bih da sam tu knjigu mogao proitati prije dvadeset godina." Neki su zatim postavili pitanje: "Zato je niste napisali prije?" Moj je odgovor: "Jer sam ekao da moj otac umre prije no to je napiem." ekao sam pet godina iz potovanja. Znao sam da bi ga knjiga povrijedila kad bi je proitao. Ali u duhovnom obliku, mislim da podrava lekcije koje svi moemo nauiti iz njegovog ivota. U ovoj knjizi, Bogato dijete, pametno dijete, mnoge od ideja o tome kako djeca ue i zato se sva djeca raaju pametna dolaze od mojeg oca. Slijedea pria govori o mojem kolskom kolegi kojeg su u ranom razdoblju ivota proglasili genijem. Takoer govori i o tome kako smo svi na ovaj ili onaj nain genijalni.

Ima li vae dijete visok financijski IQ?

Kada kaete da netko ima visok IQ, to to znai? to mjeri va IQ? Da li visoki IQ jami da ete biti uspjeni? Znai li visoki IQ da ete biti bogati? Kad sam bio u etvrtom razredu, moja je uiteljica priopila razredu: "Uenici, ast nam je to u svojoj sredini imamo

33

pravog genija. Vrlo je nadaren i ima jako visok IQ." Nastavila je rekavi da je jedan od mojih najboljih prijatelja, Andrew, jedan od najbistrijih studenata koje je imala ast poduavati. Do tog trenutka: "Mrav Andy", kako smo zvali Andrewa, bio je samo jedan od klinaca iz razreda. Zvali smo ga "Mrav Andy" jer je bio sitan i imao debele naoale zbog kojih je sliio kukcu. Sada smo ga morali zvati "Pametni mrav Andy". Ne shvaajui to znai IQ, podigao sam ruku i upitao uiteljicu: "to znai IQ?" Uiteljica se malo nasmijeila pa odgovorila: "IQ znai kvocijent inteligencije." Zatim me pogledala jednim od onih pogleda koji je poruivao: "Zna li sada to znai IQ?" Problem je bio u tome to jo uvijek nisam znao to znai IQ, pa sam opet podigao ruku. Uiteljica je dala sve od sebe da me ignorira, ali napokon se okrenula i rekla tonom koji je otkrivao dosadu: "Da. to eli sada pitati?" "Pa, rekli ste da IQ znai kvocijent inteligencije, ali to to znai?" Nestrpljivo mi je odgovorila: "Rekla sam ti da ako ne zna neku definiciju, proitaj je. Uzmi rjenik i sam proitaj." "Okej", rekoh uz osmijeh, shvaajui da niti ona nije znala definiciju. Da je znala, ponosno bi je rekla cijelom razredu. Znali smo da kad neto nije znala, nikada to ne bi priznala, ve bi nam govorila da sami proitamo. Nakon to sam napokon pronaao "kvocijent inteligencije" u rjeniku, naglas sam proitao definiciju. Proitao sam: "Imenica (1916): Broj koji se koristi za izraavanje relativne inteligencije osobe; dobiva se tako to se mentalna dob osobe, dobivena standardiziranim testom, podijeli njezinom kronolokom dobi i pomnoi sa 100." Kad sam zavrio s itanjem definicije, podigao sam pogled i rekao: "Jo uvijek ne shvaam to znai IQ." Uiteljica je frustrirano podigla glas i rekla: "Ne shvaa jer ne eli shvatiti. Ako ne shvaa, provedi vlastito istraivanje." "Ali vi ste rekli da je to vano", usprotivih se ja. "Ako mislite da je vano, barem nam moete objasniti to znai i zato je vano."

34

U tom trenutku Mrav Andy ustao je i rekao: "Ja u objasniti razredu." Ustao je i doao do ploe. Zatim je napisao na plou:

IQ "Kau da sam ja genij jer imam deset godina, a rezultati mojih testova jednaki su rezultatima osobe stare osamnaest godina." Razred je neko vrijeme sjedio u tiini, probavljajui informaciju koju je Andy upravo stavio na plou. "Drugim rijeima, ako ne poveava svoju sposobnost uenja dok raste, tada se tvoj IQ moe smanjiti", rekoh ja. "Tako bih ja to objasnio", ree Andy. "Danas sam moda genij, ali ako ne poveam svoje znanje, moj IQ smanjuje se svake godine. Barem tako kae jednadba." "Dakle, danas si moda genij, a sutra bi mogao biti budala", rekoh uz osmijeh. "Vrlo smijeno," ree Andy, "ali tono. Ali znam da ne moram brinuti da e me ti prestii." "Vratit u ti nakon kole", doviknuo sam mu. "Nai emo se na bejzbol igralitu i tada emo vidjeti tko ima vii IQ." Nakon toga sam se nasmijao, kao i ostali uenici u razredu. Mrav Andy bio mi je jedan od najboljih prijatelja. Svi smo znali da je pametan, i znali smo da nikada nee biti dobar sporta. No, iako nije mogao udarati ili bacati lopticu, bio je dio naeg tima. Uostalom, tome slue prijatelji.

Koliki je va financijski IQ?

Dakle, kako se ljudima mjeri financijski IQ? Prema visini plae, prema njihovoj neto vrijednosti, prema tipu automobila koji voze ili prema veliini njihove kue? Nekoliko godina kasnije, mnogo nakon diskusije o genijalnosti Mrava Andyja, upitao sam bogatog oca to, po njemu, znai financijski IQ. Brzo mi je odgovorio: "Financijska inteligencija ne mjeri se koliinom novca koji zarauje, mjeri

35

se time koliko novca ti ostaje i kako dobro taj novac radi za tebe." Meutim, kako je vrijeme prolazilo, izmijenio je svoju definiciju financijske inteligencije. Jednom je rekao: "Zna da ti financijska inteligencija raste ako ti, to postaje stariji, novac kupuje vie slobode, sree, zdravlja i izbora u ivotu." Nastavio je s objanjenjem kako su mnogi ljudi vie zaraivali u svojoj starosti, ali im je novac donosio manje slobode - manje slobode u smislu da su morali plaati vee raune. Vei rauni znaili su da osoba mora vie raditi kako bi ih platila. Bogati otac nije to smatrao financijski inteligentnim. Objasnio je i da je vidio mnoge ljude kako zarauju mnogo novca, ali ih taj novac nije usreio. Za njega to nije bila financijska inteligencija. "Zato raditi za novac i biti nesretan?" Rekao je: "Ako morate raditi za novac, naite nain da radite i budite sretni. To je financijska inteligencija." to se tie zdravlja, govorio bi: "Previe ljudi preteko radi za novac i pritom se polako ubija. Zato raditi tako da rtvujete mentalno i fiziko zdravlje sebe i svoje obitelji? To nije financijski inteligentno." O zdravlju je govorio i: "Ne postoji neto to se zove iznenadni srani napad. Srani napadi i druge bolesti poput raka razvijaju se dugo vremena. Prouzroeni su nedostatkom vjebanja, loom prehranom i s premalo radosti u ovjekovom ivotu tijekom duih vremenskih razdoblja. Od te tri stvari, mislim da je nedostatak radosti najvei uzrok sranih napada i bolesti." Rekao je: "Previe ljudi misli vie o tome kako da radi jo napornije umjesto o tome kako da se vie zabavljaj i uiva u ovom velikom daru ivota." to se tie izbora, govorio bi: "Znam da oni koji sjede u sjedalima prve klase zrakoplova stiu na odredite u isto vrijeme kada i oni koji sjede u sjedalima ekonomske klase. To nije problem. Problem je u tome, imate li izbor letjeti u prvoj ili ekonomskoj klasi? Veina ljudi u ekonomskoj klasi nema drugi izbor." Moj bogati otac objanjavao bi kako financijska inteligencija prua osobi vei broj izbora u ivotu govorei: "Novac je mo, jer vam novac prua vie izbora." Ali to je postajao stariji, sve je vie naglaavao svoju lekciju o srei.

36

Kako se bliio kraju ivota, a imao je vie novca no to je mislio da je mogue imati, iznova i iznova bi govorio: "Novac te ne ini sretnim. Nemoj misliti da e biti sretan kad se obogati. Ako nisi sretan dok se bogati, mala je vjerojatnost da e biti sretan kad postane bogat. Dakle, bio siromaan ili bogat, trudi se da bude sretan." Oni meu vama koji su proitali ostale moje knjige, shvatili su da moj bogati otac nije mjerio svoj financijski IQ tradicionalnim financijskim mjerilima. Drugim rijeima, nikada se nije fiksirao na to koliko novca ima i koju neto vrijednost, ili koliko je debela njegova novarka. Kad bi morao definirati to mu je donijela financijska inteligencija, bila bi to "Sloboda". Volio je imati slobodu izbora, da izabere hoe li raditi ili ne, i slobodu da izabere s kim e raditi. Volio je slobodu da moe kupiti to god eli a da ne mora brinuti o cijeni. Volio je zdravlje, sreu i izbore koje si je mogao priutiti jer je bio slobodan. Volio je slobodu i financijsku sposobnost koju je imao da daje donacije za one stvari u koje je vjerovao. Umjesto da se ali na politiare i da se osjea bespomonim da promijeni sustav, doivio je da politiari dolaze njemu po savjet (i trae od njega donacije za kampanje). Volio je to moe imati mo nad njima. "Oni me zovu, ja im ne vraam poziv. Svaki politiar eli glas siromanih ljudi, iako za njih ne mari. Ne mogu si to dozvoliti i to je tragino", rekao je. Meutim, najvie je uivao u slobodnom vremenu koje mu je kupovao novac. Volio je imati vremena da gleda kako mu djeca rastu i da radi na projektima koji su ga zanimali, bez obzira na to jesu li donosili novac ili ne. Moj bogati otac mjerio je financijsku inteligenciju vie kroz vrijeme nego kroz novac. Kasnije godine njegovog ivota bile su najradosnije, jer veinu vremena provodio je dijelei novac. inilo se da ga jednako zabavlja dijeljenje novca u ulozi filantropa, kao to ga je zabavljalo zaraivanje u ulozi kapitalista. Vodio je bogat, sretan i dareljiv ivot. I najvanije od svega, imao je ivot neograniene slobode; tako je mjerio svoj financijski IQ.

37

to je inteligencija?
Moj pravi otac, voditelj obrazovanja i nadareni uitelj, na kraju je postao osobni mentor Mravu Andyju. Andy je bio tako pametan da je trebao biti u etvrtom razredu srednje kole, a ne u petom osnovne. Njegovi roditelji bili su u iskuenju da mu dozvole da preskoi mnoge razrede, ali htjeli su da ostane sa svojim vrnjacima. Budui da je moj pravi otac bio akademski genij, osoba koja je zavrila etverogodinji fakultet za dvije godine, shvatio je kroz to prolazi Andy i potivao je elje njegovih roditelja. U mnogim stvarima slagao se s njima, shvaajui da akademska dob nije tako vana kao emocionalni i fiziki razvoj. Sloio se s tim da bi Andy trebao emocionalno i fiziki sazrijeti umjesto da ide u srednju kolu ili koled sa studentima dvostruko starijim od njega. I tako, nakon to bi zavrio s nastavom, Andy bi iao mojem ocu, nadzorniku za obrazovanje i provodio poslijepodneva uei s njime. Ja sam, s druge strane, odlazio u ured mojeg bogatog oca i zapoeo svoju edukaciju iz financijske inteligencije. Zanimljivo mi je razmiljati o injenici da su dva razliita oca sama odluila provoditi vrijeme poduavajui djecu drugih roditelja. Lijepo je to se to i danas dogaa, budui da mnogi roditelji provode svoje slobodno vrijeme poduavajui sport, slikarstvo, ples, zanate, poslovne vjetine i mnoge druge stvari. Na kraju krajeva, svi odrasli na neki su nain uitelji; a kao odrasli, vie poduavamo djelima nego rijeima. Kad nam je naa uiteljica priopila da je Andy genij s visokim IQ-om, zapravo nam je rekla da mi ostali to nismo. Vratio sam se kui ocu i upitao ga koja je njegova definicija inteligencije. Njegov odgovor bio je jednostavan. Sve to je rekao bilo je: "Inteligencija je sposobnost finijeg prepoznavanja razlika." Zanijemio sam za trenutak, ne shvaajui to je rekao. ekao sam da nastavi s objanjenjem, jer sam znao da je istinski uitelj i da me nee ostaviti da stojim sa zbunjenim izrazom na licu. Napokon je shvatio da nisam shvatio njegovo objanjenje, pa je poeo govoriti jezikom desetogodinjaka. "Zna li to znai rije sport?" upitao me.

38

"Naravno da znam", rekao sam. "Volim sport." "Dobro", odgovori on. "Ima li razlike izmeu nogometa, golfa i surfanja?" "Naravno da ima", rekoh uzbueno. "Ti su sportovi jako razliiti." "Dobro", nastavio je moj otac svojim uiteljskim nainom. "Te razlike zovu se "distinkcije". "Misli, distinkcija je isto to i razlika?" upitah ga. Otac je klimnuo glavom. "Dakle, to bolje mogu neto razlikovati, to sam inteligentniji?" upitah ga. "To je tono", odgovori moj otac. "Dakle, ti ima mnogo vii IQ u sportovima od Andyja... ali Andy ima mnogo vii akademski IQ od tebe. Ono to to zapravo znai jest da Andy najbolje ui itajui, a ti najbolje ui djelujui. Andyju je lake uiti u razredu, a tebi je lake uiti na sportskom terenu. Andy e brzo nauiti povijest i prirodu, a ti e brzo nauiti bejzbol i nogomet." Neko vrijeme stajao sam u tiini. Budui da je bio dobar uitelj, otac me pustio da stojim dok nisam provario distinkcije. Napokon sam se vratio iz transa i rekao: "Dakle, ja uim igrajui se, a Andy ui itajui." Moj otac opet klimne glavom. Malo je zastao pa rekao: "Na kolski sustav pridaje veliku vanost akademskoj ili skolastinoj inteligenciji. Kad oni kau da netko ima visoki IQ, misle na visoki akademski ili skolastiki IQ. Postojei testovi za IQ mjere uglavnom verbalni IQ osobe, to jest sposobnost itanja i pisanja. Tehniki, to znai da je osoba s visokim IQ-om netko tko brzo ui itajui. Na taj nain ne mjeri se cjelokupna inteligencija osobe. Taj IQ nije mjerilo umjetnike IQ neke osobe, niti fizike IQ, pa ak niti matematike inteligencije, a sve su to priznati tipovi inteligencije." Nastavio sam razgovor rekavi: "Dakle, kad moja uiteljica kae da je Andy genij, to znai da je bolji od mene u uenju putem itanja. A ja sam bolji od njega u uenju kroz djelovanje." "Da", odgovori moj otac.

39

Opet sam zastao, razmiljajui nekoliko trenutaka. Polako sam poeo shvaati kakve veze ta nova informacija ima sa mnom. "Dakle, moram pronai nain da uim koji najbolje odgovara mojem stilu uenja", napokon rekoh. Moj otac klimne. "Jo uvijek mora uiti i itajui, ali ini se da e ti uiti bre djelovanjem nego itanjem. U mnogo pogleda, Andyjev je problem u tome to moe itati, ali ne i djelovati. Na neke naine, moe otkriti da e se tee prilagoditi stvarnom svijetu nego ti. Bit e mu dobro dok ostaje u akademskom i znanstvenom svijetu. I zato je njemu teko na igralitu za bejzbol ili kada treba razgovarati s drugom djecom. Zato mislim da je odlino to mu ti i tvoji prijatelji doputate da bude u vaem sportskom timu. Uite ga stvarima kojima ga kolski udbenici ne mogu nauiti: vjetine i znanja koja su vrlo vana za uspjeh u stvarnom svijetu." "Andy je sjajan prijatelj", rekoh. "Ali radije ita nego to igra bejzbol. A ja bih radije igrao bejzbol nego itao. Dakle, to znai da je on pametniji u razredu jer tamo bolje ui. Ali to ne znai da je pametniji od mene. Njegov visoki IQ znai da je genij za uenje putem itanja. Dakle, moram pronai nain da bre prepoznajem distinkcije kako bih mogao bre uiti na nain koji je za mene najbolji."

Mnoenje putem

dijeljenja

Moj otac, edukator, nasmijeio se. "To je pravi stav. Pronai nain da brzo prepozna distinkcije i brzo e uiti. Uvijek se sjeti da se priroda razmnoava putem dijeljenja", rekao je. "Kao to se stanica poveava diobom... Isto vrijedi za inteligenciju. Onog trenutka kad podijelimo predmet na dva dijela, poveali smo svoju inteligenciju. Ako tada podijelimo oba dijela s dva, dobivamo etiri, i naa inteligencija se sada mnoi... Mnoi putem dijeljenja. To se zove "kvantno uenje", ne "linearno uenje". Klimnuo sam, shvativi kako se uenje moe ubrzati kad shvatim na koji nain najbolje uim. "Kad sam tek poeo igrati bejzbol, nisam mnogo znao", rekoh. "Ali uskoro sam otkrio

40

razliku izmeu udarca, pobjednikog optravanja kruga i RBI-ja. Misli li na to kad kae da moja inteligencija raste dijeljenjem ili finijim prepoznavanjem distinkcija?" "To je tono", odgovori moj otac. "I to vie igra, sve e vie otkrivati nove i finije distinkcije. Ne osjea li kako napreduje to vie ui?" "Da", rekoh. "Kad sam poeo igrati bejzbol, nisam mogao ak ni pogoditi lopticu. Ali sada mogu udarati na razliite naine. Zna li da sam ove godine imao tri optravanja?" rekoh ponosno uz osmijeh na licu. "Da, znam", ree moj otac. "I jako sam ponosan na tebe. Shvaa li da postoje mnogi ljudi koji ne znaju razliku izmeu boda i pobjednikog optravanja kruga? Nemaju pojma o emu govori, a sasvim sigurno nisu u stanju to uiniti." "Dakle, moj IQ za bejzbol je vrlo visok", rekoh uz osmijeh. "Vrlo visok", ree moj otac. "Kao to je i Andyjev akademski IQ; ali on ne moe pogoditi lopticu." "Priaj mi o tome", rekoh. "Andy moda zna razliku izmeu boda i pobjednikog optravanja, ali ne bi mogao uiniti niti jedno niti drugo, sve da mu ivot ovisi o tome." "I u tome je problem kad osobu procjenjuje samo na osnovu akademskog IQ-a", ree moj otac edukator. "Ljudi s visokim akademskim IQ-om esto ne prolaze dobro u stvarnom svijetu." "Zato?" upitah. "To je dobro pitanje, na koje zaista nemam odgovor. Mislim da je to zato to se edukatori uglavnom usredotouju na mentalne vjetine, a ne na pretvaranje mentalnog znanja u fiziko znanje. Takoer smatram da mi edukatori kanjavamo ljude zbog greaka, a ako se boji napraviti greku, nee htjeti nita uiniti. Mi u edukaciji stavljamo prevelik naglasak na potrebu da se bude u pravu i strah od toga da se pogrijei. Strah od greaka i od toga da se ispadne glup spreava ljude od toga da djeluju, a na kraju krajeva, svi uimo kroz djelovanje. Svi znamo da uimo na grekama, ali u naem kolskom sustavu kanjavamo ljude ako ih uine previe. Svijet edukacije pun je ljudi koji ti mogu rei sve to treba znati o bejzbolu, ali ga sami ne znaju igrati."

41

"Dakle, kad naa uiteljica kae da je Andy genij, znai li to da je bolji od mene?" upitah ja. "Ne", ree moj otac. "Ali njemu e biti lake uiti u koli nego tebi jer su njegove sposobnosti itanja na razini genija. Meutim, na sportskom terenu, ti e uiti bre od njega. To je sve." "Dakle, visoki IQ samo znai da bre ui itanjem... ali to ne znai da ja ne mogu nauiti koliko i on", odgovorih ja, nastojei jo vie razjasniti stvari. "Drugim rijeima, mogu nauiti neto ako to elim. Nije li to istina?" "To je to", ree otac. "Edukacija je pitanje stava. Ako ima pozitivan stav prema uenju, dobro e proi. Ali ako ima stav gubitnika prema uenju, tada nikada nee nauiti nita." Izvukao sam svoj magazin o bejzbolu iz stranjeg depa. Bio je istroen i poderan. "Volim itati ovaj magazin. Mogu ti ispriati rezultate, prosjeke udaraca i plae svih igraa. Ali kad itam taj magazin u razredu, uiteljica mi ga oduzme." "Tako i treba", ree moj otac. "Ali trebala bi te poticati da ga ita poslije kole." Klimnuh glavom. Napokon sam shvatio zato Andy ima vii IQ. Ali najvanije od svega, nauio sam kako mogu najbolje uiti. Toga dana nauio sam da ja najbolje uim tako da djelujem, a zatim itam o tome. Na primjer, kod bejzbola, to sam ga vie igrao, vie sam htio itati o njemu. Taj nain uenja bio je za mene najbolji. Bio je to nain na koji u uiti cijeli svoj ivot. Ako prvo pokuam neto uiniti i otkrijem da je to zanimljivo, imat u vie volje da itam o tome. Ali ako nisam mogao najprije neto uiniti fiziki, ili kad bih prvo itao o neemu, uglavnom me nije zainteresiralo i vie nisam htio itati o tome. Sa samo deset godina, za jedan sam dan nauio dovoljno. Vrijeme trajanja moje panje je prolo. Uhvativi rukavicu i kapu za bejzbol, izaao sam kroz vrata da nastavim pronalaziti finije distinkcije u bejzbolu. Morao sam popraviti svoj bejzbolski IQ, a za mene je najbolji nain bila praksa. Osim toga, znao sam da bi me Mrav Andy mogao zamijeniti u timu ako ne nastavim vjebati.

42

To objanjenje mojeg oca edukatora bio je glavni razlog to sam zavrio srednju kolu i nakon toga proao vrlo teku vojnu akademiju s rigoroznim akademskim programom. Zbog tog objanjenja znao sam da, iako nemam visok akademski IQ, to ne znai da nisam pametan. To je samo znailo da moram pronai nain uenja koji je za mene najbolji. Bez tog vrijednog znanja, moda bih odustao od srednje kole mnogo prije mature. Osobno, kola mi se inila previe spora, dosadna i nezanimljiva. Veina predmeta koje sam morao uiti nije me zanimala, ali naao sam nain da uim te predmete i prolazim testove. Ono to me tjeralo da nastavim bila je spoznaja da e moje pravo obrazovanje poeti tek kad diplomiram i napustim kolu.

Koliko vrsta inteligencije postoji?

Ranih 80-tih ovjek imenom Howard Gardner napisao je knjigu Okviri uma. U svojoj je knjizi identificirao sedam razliitih vrsta inteligencije. To su: 1. Verbalno-lingvistika: po toj inteligenciji na obrazovni sustav mjeri IQ osobe. Predstavlja uroenu sposobnost osobe da ita i pie rijei. Ta je inteligencija vrlo vana jer je to jedan od osnovnih naina na koji ljudi prikupljaju i dijele informacije. Novinari, pisci, odvjetnici i nastavnici esto su blagoslovljeni ovom genijalnou. 2. Numerika: ta inteligencija bavi se podacima koji se mjere brojkama. Matematiari esto posjeduju razvijen ovaj oblik inteligencije. Formalno obuen inenjer morao bi imati razvijenu i verbalno-lingvistiku i u numeriku inteligenciju. 3. Spacijalna: ovu vrstu inteligencije posjeduju mnogi kreativni ljudi - umjetnici i dizajneri. Arhitekt bi trebao

43

posjedovati sve tri navedene vrste inteligencije, jer njegova profesija zahtijeva rijei, brojeve i kreativnost. 4. Fizika: to je inteligencija koju posjeduju mnogi veliki sportai i plesai. Postoje mnogi ljudi koji su fiziki nadareni, ali u koli ne prolaze dobro. To su esto ljudi koji ue djelovanjem: "na svojoj koi". Vrlo esto ljudi s razvijenom fizikom inteligencijom gravitiraju prema mehanikim ili graevinarskim zanimanjima. Vjerojatno vole stolariju ili satove kuhanja. Drugim rijeima, njihova inteligencija lei u gledanju, dodirivanju i djelovanju. Osoba koja dizajnira trkae automobile trebala bi posjedovati prva etiri tipa inteligencije. 5. Intrapersonalna: ovu inteligenciju esto nazivaju "emocionalna inteligencija". Oituje se u stvarima koje govorimo sami sebi, na primjer, kad smo uplaeni ili ljuti. esto su ljudi neuspjeni u neemu ne zato to im nedostaje mentalno znanje, ve zato to se boje neuspjeha. Na primjer, poznajem mnoge pametne ljude s dobrim ocjenama koji su manje uspjeni samo zato to ive u strahu od pogreke ili neuspjeha. esto ljudi ne zarauju novac samo zato jer se boje gubitka novca vie no to bi uivali u zaraivanju. Postoji knjiga pod nazivom Emocionalna inteligencija autora Daniela Golemana. Nju preporuujem ljudima ako su spremni nainiti znaajne promjene u ivotu. U knjizi, Goleman citira humanista iz esnaestog stoljea, Erazma Roterdamskog, koji je tvrdio da emocionalno razmiljanje moe biti dvadeset i etiri puta snanije od racionalnog. Drugim rijeima, omjer je ovakav: 24 : 1 emocionalni mozak racionalni mozak Potpuno sam siguran da je veina nas iskusila mo koju nai emocionalni mozgovi imaju nad naim racionalnim

44

mozgovima, naroito kad smo vie uplaeni no logini, ili kada kaemo neto za to znamo da nismo smjeli. Slaem se s Golemanom da je intrapersonalna najvanija od svih inteligencija. Kaem to stoga jer ona kontrolira ono to govorimo sami sebi. Ja razgovaram sa sobom, i vi sa sobom. 6. Interpersonalna: ovu inteligenciju imaju ljudi koji s lakoom razgovaraju s drugima. Ljudi s razvijenom takvom inteligencijom esto su karizmatini komunikatori, veliki pjevai, propovjednici, glumci, prodavai i spikeri. 7. Okolina: tu inteligenciju ljudi ispoljavaju prema stvarima koje ih okruuju. Postoje ljudi koji su prirodno nadareni za rad s drveem, biljkama, ribom, morima, ivotinjama i zemljom. Tu inteligenciju posjeduju veliki farmeri, treneri ivotinja, oceanografi i uvari parkova. Nakon to su izdvojene ove inteligencije, identificirano je preko trideset vrsta inteligencija... I tako naa inteligencija o pitanju inteligencije raste, jer pronalazimo sve finije distinkcije.

Ljudi koji u koli doivljavaju neuspjeh

Ljudi koji ne uspijevaju u koli, ak i ako daju sve od sebe, esto nemaju visoku verbalno-lingvistiku inteligenciju. Ti ljudi ne ue sjedei na mjestu, sluajui predavanja ili itajui. Oni ue, ili posjeduju dar, na drugim podrujima. Moj otac je definitivno bio nadaren na verbalnolingvistikom planu, i zato je dobro pisao, dobro itao i imao visoki IQ. Bio je i odlian komunikator, to znai da je imao visoku interpersonalnu inteligenciju. S druge strane, moj bogati otac bio je nadaren na podruju matematike inteligencije. Bio je ispod prosjeka u verbalnolingvistikim vjetinama, i vjerojatno se zato nikada nije vratio u kolu. Bio je slab pisac i slab ita. No, bio je vrlo dobar

45

govornik, i njegove interpersonalne vjetine bile su odline. Imao je stotine zaposlenika koji su voljeli raditi za njega. Takoer se nije bojao rizika, to znai da je imao i snanu intrapersonalnu inteligenciju. Drugim rijeima, imao je sposobnost da paljivo prati numerike detalje u spoju sa sposobnou da vri rizina ulaganja i znao je stvarati kompanije za koje su ljudi voljeli raditi. Moj pravi otac imao je vrlo razvijenu veinu inteligencija, ali njegov strah od gubitka novca bila mu je slabost. Kad je pokrenuo vlastiti biznis i ostao bez novca, uspaniio se i vratio na stalni posao. Jedna stvar koju veliki poduzetnik mora imati, naroito kad poinje graditi biznis bez novca, jest visoka intrapersonalna inteligencija. Osoba koja padne i ponovo ustane oslanja se na intrapersonalnu ili emocionalnu inteligenciju. Ljudi esto zovu tu inteligenciju "odlunost" ili "upornost". Kad ljudi ine stvari koje se boje initi, oslanjaju se na intrapersonalnu inteligenciju. Ljudi to zovu "petlja" ili "hrabrost". Kad osoba naini pogreku i ima dovoljnu intrapersonalnu inteligenciju da to shvati i ispria se, drugi je esto doivljavaju kao "poniznu".

Zato su neki ljudi uspjeniji od drugih

Kad sam prouavao ivot Tigera Woodsa, bilo mi je lako shvatiti zato je postao takva superzvijezda. Da bi mogao biti odlian student, da bi bio primljen na Sveuilite Stanford, da bi postao vjerojatno najbolji igra golfa koji je ikada ivio i da bi bio tako utjecajna medijska zvijezda, morao je biti genij na svih sedam navedenih podruja inteligencije. Kao to e vam rei svaki igra, golf je igra koja zahtijeva ogromnu fiziku inteligenciju, ali to je jo vanije, i ogromnu intrapersonalnu inteligenciju. Zato mnogi ljudi kau da je golf igra koja se odigrava unutar vas. Kad gledate Tigera na TV-u, znate zato mu daju velike novce za reklamiranje proizvoda. Dobro je plaen jer je odlian komunikator, to znai da je njegova interpersonalna inteligencija vrlo visoka. Vrlo je karizmatian i uvjerljiv kao medijska zvijezda. On je heroj milijuna ljudi u

46

cijelom svijetu i zato kompanije ele da im on reklamira proizvode. Kasnih 30-tih, institut Carnegie proveo je istraivanje koje je pokazalo da tehnika strunost predstavlja manje od 15% razloga uspjeha kod uspjenih ljudi. Drugim rijeima, neki lijenici nisu uspjeniji od drugih zbog kole koju su pohaali ili zbog pameti. Svi mi znamo ljude koji su u koli bili odlini i vrlo su pametni, ali ne uspijevaju u stvarnom svijetu. Kad pogledate sedam razliitih vrsta inteligencije, mogue je identificirati neke druge razloge uspjeha ili neuspjeha osobe. Drugim rijeima, moete nainiti daljnju distinkciju, to je temelj inteligencije. Istraivanje instituta Carnegie pokazalo je da punih 85% uspjeha u ivotu potjee od "vjetine ophoenja s ljudima". Sposobnost komuniciranja i slaganja s ljudima bila je mnogo vanija od tehnike strunosti. Ove rezultate potvrdilo je i istraivanje koje je proveo Ameriki ured za zapoljavanje, obuavanje i menadment. Tri tisue poslodavaca upitali su: "Koje dvije najvanije vjetine gledate kad zapoljavate ljude?" Kao est najvanijih vjetina naveli su: 1. dobar stav 2. dobre komunikacijske vjetine 3. prethodno radno iskustvo 4. preporuku prolog poslodavca 5. koliinu obuke zaposlenika 6. duljinu kolovanja zaposlenika Jo jednom, stav i komunikacijske vjetine bile su rangirane vie od tehnike kompetencije pri utvrivanju faktora uspjenog zapoljavanja.

47

Pronaite svojeg unutranjeg genija i postanite genij

Moj otac, voditelj edukacije, znao je da ja neu proi dobro u koli. Znao je da za mene najbolji nain uenja nije sjedenje u uioni, sluanje predavanja, itanje knjiga ili prouavanje predmeta koji nisu imali fiziku masu. Zapravo, esto je govorio: "Sumnjam da e ijedno od moje djece dobro proi u koli." Znao je da sva djeca ne ue na isti nain. Jedna od mojih sestara je velika umjetnica, briljantna za boje i dizajn. Danas radi kao umjetnica za reklame. Moja druga sestra je postala redovnica i odlino je usklaena sa svojom okolinom. Voli biti u harmoniji sa svim Bojim stvorenjima. Moj brat ui na fiziki nain. Voli raditi stvari rukama i uiti na taj nain. Dajte mu odvija i htjet e popravljati stvari. On je takoer i odlian komunikator, i zato voli razgovarati s ljudima i pomagati im da pomau drugima. Mislim da zato voli raditi u banci krvi. Voli smirivati nervozne ljude i moliti ih da doniraju krv kako bi pomogli drugima. Rekao bih da ja imam dobre intrapersonalne vjetine, to mi omoguuje da prevladam osobne strahove i djelujem. Zato volim biti investitor, i zato sam volio biti marinac i letjeti na borbenom helikopteru u Vijetnamu. Nauio sam svoj strah pretvoriti u uzbuenje. Moj otac bio je dovoljno pametan da ohrabri svoju djecu da pronau u sebi genija i vlastite naine uenja. Znao je da je svako od njegove djece drugaije, da ima drugaije vrste inteligencije i da ui na drugaiji nain, iako smo svi bili djeca istih roditelja. Kad je otkrio da sam ja zaista zainteresiran za novac i kapitalizam, teme za koje se on nije zanimao, poticao me da pronaem uitelje koji me mogu uiti o tim stvarima. Zato sam, u dobi od devet godina, poeo uiti od svojeg bogatog oca. Iako je moj pravi otac potivao mojeg bogatog oca, nisu se slagali po mnogo pitanja. Moj je otac, kao veliki edukator, znao da dijete ima vie mogunosti da otkrije svoj uroeni genij ako je zainteresirano za neku temu. Doputao mi je da prouavam stvari koje su me zanimale, iako mu se nisu naroito sviale. A kada nisam dobivao dobre ocjene u koli,

48

nije se uzbuivao, iako je bio na elu obrazovnog sustava. Znao je da, premda je kola vana, ona nije mjesto na kojem u otkriti svojeg genija. Znao je da e djeca pronai svoje genije ako ue stvari koje ih zanimaju. Znao je da su njegova djeca pametna. Rekao nam je da smo pametni, iako smo esto dobivali loe ocjene u koli. Budui da je bio velik uitelj, znao je da je prava definicija edukacije izvlaenje ovjekovog genija na vidjelo, a ne utjerivanje informacija u njega.

Zatita genija u vaem djetetu

Moj otac bio je odluan u tome da treba tititi genija u svakom djetetu. Znao je da kolski sustav priznaje samo jednu inteligenciju, verbalno-lingvistiku. Takoer je znao i to da individualni genij djeteta moe biti zdrobljen u koli, naroito ako dijete ima slabu inteligenciju iji IQ se priznaje. Bio je zabrinut za mene jer sam bio vrlo aktivno dijete i mrzio spore, dosadne predmete. Znao je da se ne mogu dugo koncentrirati i da u imati problema u koli. Iz tih razloga ohrabrivao me da se bavim sportom i uim uz svojeg bogatog oca. Htio je da ostanem vrlo aktivan i da prouavam predmet koji me zanima, kako bi moje samopotovanje, u izravnoj vezi s unutranjim genijem, ostalo netaknuto. Isto je radio s mojom braom i sestrama. Danas bi mi dijagnosticirali poremeaj pomanjkanja panje, ili PPP (ADD - Attention Deficit Disorder), i vjerojatno bi me drogirali lijekovima kako bi me prisilili da sjedim na mjestu i uim predmete koji me ne zanimaju. Kad me ljudi pitaju to je to PPP, ili se pitaju imaju li ga i oni, kaem im da ga imaju mnogi od nas. Da ga nemamo, postojao bi samo jedan televizijski program i svi bismo sjedili i tupo ga gledali. Danas bi PPP mogao biti poznat i kao "surfanje po kanalima". Kad nam je dosadno, jednostavno pritisnemo daljinski upravlja i potraimo neto to nas zanima. Naalost, naa djeca u koli nemaju taj luksuz.

49

Kornjaa i zec
Moj otac volio je klasinu basnu o kornjai i zecu. Obiavao je govoriti svojoj djeci: "U koli ima djece koja su u nekim stvarima pametnija od vas. Ali uvijek se sjetite prie o kornjai i zecu." Nastavio bi: "Ima djece koja ue bre od vas. Ali to ne znai da su ispred vas. Ako uite svojim tempom i nastavite uiti, prestii ete ljude koji brzo ue, a zatim prestanu uiti." Rekao bi i: "To to dijete ima dobre ocjene u koli ne znai da e dobro proi u ivotu. Zapamtite, vae pravo obrazovanje poinje kad napustite kolu." Na taj je nain moj otac ohrabrivao nas djecu da postanemo uenici kroz cijeli ivot, kao to je i sam bio.

Va IQ moe se smanjiti
Meni je jasno da je cijeli ivot jedno iskustvo uenja. Kao to je zec legao i zaspao, tako e i mnogi ljudi lei i zaspati nakon to napuste kolu. U dananjem svijetu brzih promjena, takvo ponaanje moe skupo kotati. Prouite opet definiciju IQ-a:

Po definiciji, va IQ tehniki se smanjuje sa svakom slijedeom godinom. Zato je pria mojeg oca o kornjai i zecu istinita. Kad doete na godinjicu mature, esto moete vidjeti zeeve koji su zaspali pokraj ceste. esto su to oni koje su uenici birali kao "osobe koje e najvjerojatnije uspjeti", ali nisu. Zaboravili su da se ivotna edukacija nastavlja i nakon to kola zavri.

Pronaite genija u vaem djetetu

"Je li vae dijete genij?" Mislim da jest, a nadam se da i vi tako mislite. Zapravo, vae dijete je vjerojatno genij na vie podruja. Problem je u tome to na obrazovni sustav priznaje

50

samo jednu vrstu genijalnosti. Ako vae dijete nema onu genijalnost koju sustav priznaje, moglo bi nauiti da se u koli osjea glupo, a ne pametno. to je najgore, genijalnost vaeg djeteta moda ignoriraju, ili joj ak tete unutar sustava. Znam da se mnoga djeca osjeaju manje pametnom jer ih usporeuju s drugima. Umjesto da se djeci priznaje njihova jedinstvena genijalnost, svi se mjere prema istom IQ standardu. Djeca naputaju kolu s osjeajem da nisu pametna. Djeca koja napuste kolu mentalno i emocionalno uvjerena da nisu pametna kao druga djeca, naputaju kolu s ogromnim hendikepom. Od vitalne je vanosti da roditelji identificiraju prirodnu djetetovu inteligenciju u ranom razdoblju ivota, da potiu tu inteligenciju i tite je od obrazovnog sustava s "jednom inteligencijom". Kao to je moj otac govorio: "Na kolski sustav osmiljen je da poduava neku djecu, ali naalost ne svu." Kad me ljudi pitaju smatram li da su sva djeca pametna, odgovaram: "Nikada nisam vidio bebu koja nije bila znatieljna i uzbuena kad bi neto nauila. Nikada nisam vidio bebu kojoj su morali rei da naui govoriti ili hodati. Nikada nisam vidio bebu koja bi pala dok bi uila hodati i koja bi potom odbila ustati, govorei: "Opet sam pao. Vjerojatno nikada neu nauiti hodati." Vidio sam samo kako bebe ustaju i padaju, ustaju i padaju, ustaju i padaju, i tada napokon ustanu i poinju hodati, a zatim i trati. Bebe su mlada iva bia i prirodno je da su uzbuena kad ue. S druge strane, sreo sam brojnu djecu kojoj je u koli bilo dosadno, ili koja bijesna odlaze iz kole, ili odlaze s osjeajem neuspjeha, ili odlaze zaklevi se da se vie nikada nee vraati u kolu." Oigledno je da se kod ove djece neto dogodilo s prirodnom ljubavlju prema uenju i to izmeu roenja i kraja kole. Moj otac bi govorio: "Najvaniji posao roditelja je da odrava na ivotu uroeni genij svoje djece i njihovu ljubav prema uenju, naroito ako djeca ne vole kolu." Da on to nije uinio za mene, napustio bih kolu mnogo prije mature. Vei dio ove knjige govori o tome kako je moj pametni otac ouvao moju ljubav prema uenju na ivotu. Ostao sam u koli, premda sam je

51

mrzio. Sauvao je moju ljubav prema uenju tako to me poticao da razvij em svoje unutranje genije, iako u koli nisam bio akademski genij.

52

Tree poglavlje

Dajte svojoj djeci mo prije no to im date novac

Jednog dana, moj razredni kolega Richie pozvao me za vikend u kuu svojih roditelja. Bio sam oduevljen. Richie je bio jedan od glavnih frajera u koli i svi su htjeli biti njegovi prijatelji. Sada sam dobio najvei poziv, u njegovu kuu na plai, smjetenu na privatnom imanju oko trideset milja od mojeg doma. Moja majka pomogla mi je da spakiram stvari i zahvalila Richijevoj majci i ocu kad su doli po mene. Sjajno sam se proveo. Richie je imao vlastiti amac i mnoge druge zgodne igrake. Igrali smo se od jutra do mraka. Kad su me roditelji vratili kui, bio sam opeen suncem, iscrpljen i oduevljen. Sve o emu sam priao slijedeih nekoliko dana bio je moj vikend na plai. Priao sam o zabavi, igrakama, amcu, dobroj hrani i prekrasnoj kui. Do srijede, mojoj je obitelji bilo dosta sluanja o mojem vikendu na plai. U etvrtak naveer upitao sam majku i oca moemo li kupiti kuu na plai u blizini Richijeve kue. Tada je moj otac eksplodirao. Bilo mu je dosta. "Ve etiri dana ova obitelj slua samo o tvojem vikendu u Richijevoj kui. Dosta mi je toga. Sada hoe da mi kupimo kuu na plai. To je posljednja kap. to misli, da ja sjedim na novcima? Razlog iz kojeg neemo kupiti kuu na plai je to si ja to ne mogu priutiti. Jedva plaam raune i kupujem hranu.

53

Lomim si lea radei po cijele dane, kod kue me ekaju rauni koje ne mogu platiti, a ti sada hoe da kupimo kuu na plai. Ili amac. E, to si ne mogu priutiti. Nisam bogat poput Richijevih roditelja. Hranim vas i odijevam, i jedva to plaam. Ako eli ivjeti poput Richieja, zato ne odseli k njemu?" Kasnije te veeri, majka mi je dola u sobu i tiho zatvorila vrata za sobom. U rukama je imala hrpu rauna. Sjela je na rub mog kreveta i rekla: "Otac ti je pod velikim financijskim stresom." Leao sam u zamraenoj sobi, dok mi se tijelo grilo od emocionalnog previranja, i gledao majku. Nisam htio uzrujati oca. Znao sam da smo u tekoj ekonomskoj situaciji. Samo sam sa svojom obitelji htio podijeliti malo sree i sliku dobrog ivota, ivota kojeg moe kupiti novac, ivota kojem bismo moda trebali teiti. Majka mi je poela pokazivati raune, od kojih su mnogi imali brojeve otipkane crvenom bojom. "Do grla smo u kreditima i jo moramo platiti ove raune. S nekima od njih kasnimo ve dva mjeseca." "Znam, mama. Znam", rekoh. "Nisam ga htio uznemiriti. Samo sam htio unijeti malo zabave i sree u nau obitelj. Samo sam htio s vama podijeliti sliku ivota s puno novca." Majka me pogladila po elu i pomaknula mi kosu s lica. "Znam da si htio dobro. Znam da stvari nisu najsretnije u naoj obitelji u posljednje vrijeme. Ali sad smo u financijskoj nevolji. Nismo bogati i vjerojatno nikada neemo biti." "Zato?" upitah ja, molei nekakvo obrazloenje. "Imamo previe rauna, a tvoj otac ne zarauje tako mnogo. Osim toga, njegova majka, tvoja baka, upravo ga je zamolila da joj poalje neto novca kako bi joj pomogao. Tata je danas dobio to pismo i zabrinut je jer i njima je teko. Ne moemo si priutiti ono to si mogu priutiti Richijevi roditelji." "Ali zato?" upitah ja. "Ne znam zato", ree moja majka. "Znam samo da si ne moemo priutiti to i oni. Nismo bogati poput njih. Sada zatvori oi i pokuaj zaspati. Ujutro ima kolu, a treba puno uiti kako bi bio uspjean u ivotu. Ako zavri dobre kole, moda e biti bogat kao Richijevi roditelji."

54

"Ali tata je zavrio dobre kole! Ti si zavrila dobre kole", viknuh ja. "Pa zato onda nismo bogati? Sve to imamo je puno rauna. Ne razumijem", rekoh tiho. "Ne razumijem." "Nema veze, sine. Ne brini o novcu. Tvoj tata i ja rijeit emo probleme s novcima. Ima ujutro kolu i treba se dobro naspavati." Krajem 50-tih, moj otac morao je napustiti svoj program studija na Havajskom sveuilitu jer je morao plaati previe rauna. Planirao je nastaviti sa kolovanjem i doktorirati. Ali budui da je imao enu i etvero djece, rauni su mu se gomilali. Zatim se majka razboljela, ja sam se razbolio, sestre su se razboljele, a brat je pao sa zida i morao je biti hospitaliziran. Jedini koji nije bio u bolnici ili pod medicinskom njegom bio je moj otac. Napustio je kolovanje, preselili smo na drugi otok i poeo je raditi kao pomonik nadzornika za kolstvo za Havajsko otoje. Na kraju je on preuzeo taj poloaj i preselio natrag u Honolulu kako bi postao nadzornik za kolstvo za cijelu dravu. Zato smo mi kao obitelj morali plaati toliko rauna. Trebalo nam je vie godina da ih otplatimo, ali im bismo platili dio rauna, opet bismo se negdje iznova zaduili. Do svoje devete godine, kad sam susreo prijatelje poput Richieja, znao sam da postoje velike razlike izmeu moje obitelji i obitelji mnogih mojih razrednih kolega. U knjizi Bogati otac, siromani otac opisao sam kako sam se igrom sluaja naao u osnovnoj koli s bogatom djecom, umjesto u koli za siromanu djecu ili djecu srednje klase. injenica da sam u osjetljivoj dobi od devet godina imao bogate prijatelje, a da je moja obitelj bila u velikim dugovima, postala je prekretnica u mojem ivotu.

Je li potreban novac da stvara novac?

Jedno od najeih pitanja koje mi postavljaju jest: "Je li potreban novac da stvara novac?" Moj odgovor je: "Ne, nije." Zatim kaem: "Novac dolazi iz vaih ideja jer i novac je samo ideja."

55

Drugo pitanje koje mi postavljaju je: "Kako u ulagati ako nemam novaca za ulaganje? Kako mogu ulagati kad ne mogu niti platiti raune?" Moj odgovor je: "Prvo to vam preporuam je da prestanete govoriti 'Ne mogu si to priutiti'." Znam da su za mnoge moji odgovori nezadovoljavajui, jer esto ljudi trae trenutne odgovore na pitanje kako da na brzinu zarade koji dolar kako bi mogli ulagati i napredovati u ivotu. elim da ljudi znaju da imaju mo i sposobnost da zarade novaca koliko ele, ako to ele. A ta mo ne nalazi se u novcu. Mo se ne nalazi izvan vas. Mo se nalazi u vaim idejama. To nema veze s novcem. Ima veze s moi, s moi njihovih ideja. Dobra vijest je da nije potreban novac; potrebna je samo elja da se promijene neke ideje. Promijenite nekoliko ideja i stei ete mo nad novcem, umjesto da novac ima mo nad vama. Moj bogati otac esto je govorio: "Siromani ljudi su siromani jer imaju siromane ideje." Takoer je govorio: "Veina siromanih ljudi preuzima svoje ideje o novcu i ivotu od svojih roditelja. Budui da u koli ne uimo nita o novcu, ideje o novcu prenose se s koljena na koljeno, generacijama." U knjizi Bogati otac, siromani otac, lekcija broj jedan bogatog oca bila je: "Bogati ne rade za novac." Moj bogati otac nauio me kako da novac radi za mene. Iako s devet godina nisam shvaao zato je Richijeva obitelj bogatija od moje, godinama kasnije shvatio sam zato. Richijeva obitelj znala je kako usmjeriti novac da radi za njih, i tome su poduavali i svoju djecu. Richie je jo uvijek vrlo bogat i postaje sve bogatiji. Kad se danas sretnemo, jo smo uvijek najbolji prijatelji, i to je isto ono prijateljstvo koje smo imali prije etrdeset godina. Ponekad proe i pet godina izmeu susreta, ali svaki puta kad se sretnemo ini nam se kao da smo se vidjeli juer. Sada shvaam zato je njegova obitelj bila bogatija od moje i vidim kako on prenosi svoje znanje o novcu na svoju djecu. Ali vidim kako im prenosi mnogo vie od samog tehnikog znanja o novcu. Prenosi im mo nad novcem. A mo nad novcem ini ljude bogatima. Putem ove knjige elim vam prenijeti tu mo nad novcem, kako biste je vi prenijeli svojoj djeci.

56

U knjizi Bogati otac, siromani otac pria o tome kako mi je bogati otac oduzimao mojih deset centi za sat rada prouzroila je veliku reakciju meu itateljima. Drugim rijeima, radio sam za njega besplatno. Jedan prijatelj, doktor medicine, nazvao me nakon to je proitao knjigu i rekao: "Kad sam proitao kako te tvoj bogati otac tjerao da besplatno slae konzerve u njegovom duanu, krv mi je uzavrela od bijesa. Shvatio sam tvoju poruku, ali ne slaem se. To je bilo okrutno. Ljudima mora platiti. Ne moe oekivati da netko radi besplatno, naroito ako netko drugi na tome zarauje."

Bogati ljudi ne trebaju novac

Kad mi je bogati otac oduzimao deset centi na sat, oduzimao mi je novac kako bih mogao otkriti mo koju imam nad novcem. Htio je da shvatim da mogu zaraivati i bez novca. Htio je da otkrijem mo stvaranja novca umjesto da nauim raditi za novac. Bogati otac je govorio: "Ako ne treba novac, zaradit e mnogo novca. Ljudi koji trebaju novac nikad se zaista ne obogate. Ta potreba liava te tvoje moi. Mora naporno raditi i nauiti da nikad ne treba novac." Iako je drugoj djeci davao deparac, svojem sinu Mikeu ga nije davao, niti nam je plaao kad smo radili za njega. Rekao je: "Dajui djetetu deparac, ui ga da radi za novac, umjesto da naui stvarati novac." Ja ne kaem da biste trebali dozvoliti da vaa djeca rade besplatno. Ne kaem da ne dajete djeci deparac. Ne elim biti glup da vam govorim to trebate rei vlastitom djetetu, jer svako dijete i svaka situacija su razliiti. Ono to govorim je da novac dolazi od ideja, i ako zaista elite pruiti djetetu poetnu financijsku prednost u ivotu, na vaem mjestu budno bih pazio na svoje ideje i ideje svog djeteta. Postoji preesto ponavljana izreka kako "putovanje od tisuu milja poinje prvim korakom". Tonije bi bilo rei: "putovanje od tisuu milja poinje idejom o putovanju." Kad se radi o novcu, mnogi ljudi poinju ivotno putovanje s idejama o siromatvu ili idejama koje ih ograniavaju kasnije u ivotu.

57

Kada uiti dijete o novcu?

esto me pitaju: "U kojoj dobi bih trebao poeti uiti svoje dijete o novcu?" Moj je odgovor: "Kad se vae dijete pone zanimati za novac." Zatim kaem: "Imam prijatelja s petogodinjim sinom. Kad bih podigao novanicu od pet dolara i novanicu od dvadeset dolara i upitao dijete koju eli, koju bi dijete izabralo?" Osoba koja mi postavi pitanje esto bez oklijevanja kae: "Novanicu od dvadeset dolara." Ja odgovaram: "Tono, ak i petogodinjak shvaa razliku izmeu novanice od pet i dvadeset dolara." Moj bogati otac oduzimao mi je deset centi na sat jer sam ga zamolio da me naui kako postati bogat. Nije to radio samo zato da me naui neto o novcu. Traio sam ga da me naui da budem bogat. Nisam htio uiti samo o novcu - u tome je razlika. Ako dijete ne eli nauiti kako da bude bogato, lekcije trebaju biti drugaije. Jedan od razloga iz kojih je bogati otac davao drugoj djeci deparac bio je taj to ta djeca nisu bila zainteresirana da postanu bogata, pa ih je uio drugaije lekcije o novcu. Iako su lekcije bile drugaije, ipak ih je uio da steknu mo nad novcem, umjesto da provedu ivot tako da trebaju novac. Kao to je rekao bogati otac: "to vie novca treba, manje moi ima."

Dob izmeu devet i petnaest godina

Razliiti psiholozi odgoja i obrazovanja rekli su mi da je dob izmeu devete i petnaeste godine kljuna za djetetov razvoj. Psihologija nije egzaktna znanost, i razliiti strunjaci govore razliite stvari. Ja nisam strunjak za razvoj djeteta, pa ono to govorim uzmite kao ope smjernice, a ne kao rijei profesionalca. Jedan strunjak rekao mi je da se u dobi od otprilike devet godina djeca poinju odvajati od identiteta roditelja i traiti vlastiti identitet. Znam da je to tono jer sam i sam u dobi od devet godina poeo raditi s bogatim ocem. Htio

58

sam se odvojiti od realiteta svojih roditelja, pa sam trebao novi identitet. Drugi strunjak rekao mi je da u toj dobi djeca razvijaju "dobitniku formulu". Taj strunjak opisao mi je dobitniku formulu kao djetetovu ideju o tome kako e preivjeti i pobijediti u ivotu. Znam da mi u dobi od devet godina kola nije bila dio dobitnike formule, naroito nakon to je moj prijatelj Andy proglaen genijem, a ja nisam. Mislio sam da imam vee anse postati sportska zvijezda ili bogata, nego akademski strunjak poput Andyja ili mojeg oca. Drugim rijeima, ako dijete misli da je dobro u koli, njegova dobitnika formula moe biti da ostane u koli i zavri je s odlinim uspjehom. Ako djetetu ne ide kola, ili ono ne voli kolu, moe potraiti drugu formulu. Taj strunjak rekao je jo nekoliko vanih stvari o dobitnikim formulama. Rekao je da sukobi izmeu roditelja i djeteta poinju kad se djetetova dobitnika formula pone razlikovati od roditeljske. Strunjak je takoer rekao i da obiteljski problemi poinju kad roditelji ponu nametati svoju dobitniku formulu djetetu ne potujui djetetovu formulu. Roditelji bi trebali paljivo sluati djetetovu dobitniku formulu. U knjizi emo se jo malo vratiti na vanost djetetove dobitnike formule. Ali prije no to nastavimo s davanjem moi nad novcem vaoj djeci, neto moramo napomenuti i odraslima. Taj je strunjak takoer rekao i da mnogi odrasli dolaze u nevolje kasnije u ivotu kad shvate da dobitnike formule koje su smislili kao djeca vie nisu dobitnike za njih. Mnogi odrasli pokuavaju promijeniti posao ili karijeru. Neki pokuavaju s istom formulom i nakon to su shvatili da ne funkcionira. Drugi padaju u depresiju, mislei da nisu uspjeli u ivotu, umjesto da shvate da je njihova dobitnika formula prestala funkcionirati. Drugim rijeima, ljudi su openito sretni ako su sretni sa svojom dobitnikom formulom. Ljudi postaju nesretni ako se umore od svoje formule, ako ona vie nije dobitnika, ili kad shvate da ih formula ne vodi onamo kamo ele stii.

59

Dobitnika formula Ala Bundyja

Kao primjer ljudi koji ive s dobitnikim formulama koje vie ne funkcioniraju, pogledajte humoristinu seriju Brane vode. U poetku, mrzio sam je i odbijao je gledati. Ali sada shvaam da sam je mrzio zato jer je bila preblizu istini. Za one koji moda nisu upoznati sa sadrajem serije, radi se o slijedeem: Al Bundy, zvijezda serije, biva je kolska nogometna zvijezda. Njegov slavni trenutak bio je postizanje etiri zgoditka za srednju kolu Polk. Njegova ena uspijevala je u koli koristei seks kao vaan dio svoje pobjednike formule. Budui da je bio nogometna zvijezda, poklonila mu je seks i zatrudnjela. Vjenali su se i dobili djecu. Zato se serija zove Brane vode. Dvadeset godina kasnije on je prodava cipela koji ivi od sjeanja na svoja etiri zgoditka. Jo uvijek misli, djeluje i govori o stvarima koje je radio kad je bio nogometna zvijezda. Njegova ena sjedi kod kue, gleda TV i oblai se kao seksi djevojka kakva je bila u koli. Njihovo dvoje djece ide stopama svojih roditelja. Mogu se smijati seriji jer mogu prepoznati Ala Bundyja u sebi. Pronalazim se kako ivim na proloj slavi, na nogometnom terenu i u marincima. Budui da se mogu smijati seriji i vlastitom ivotu, vidim mnoge ljude koji su Al i Peg Bundy u stvarnom ivotu. Ta serija primjer je dobitnikih formula koje su prestale funkcionirati.

Dobitnike formule koje sadre mo

Kad se radi o novcu, mnogi ljudi razvijaju dobitniku formulu bez ikakve moi. Drugim rijeima, ljudi esto imaju gubitniku formulu za novac jer nemaju mo. Koliko god to izgledalo udno, postavljaju formulu zbog koje gube novac jer je to jedina formula koju znaju. Na primjer, nedavno sam upoznao ovjeka koji je zapeo na poslu koji mrzi. Vodi prodavaonicu automobila svojeg oca. Dobro zarauje, ali nesretan je. Mrzi biti zaposlenik svojeg oca i mrzi biti efov sin. Ali ipak ostaje tamo. Kad sam ga pitao

60

zato ostaje tamo, njegov jedini odgovor bio je: "Pa, nisam mislio da mogu sam izgraditi ovo predstavnitvo Forda. Zato sam pomislio kako je najbolje da budem ovdje dok stari ne ode u mirovinu. Osim toga, previe zaraujem." Njegova formula jest da dobiva s novcem, ali gubi spoznaju koliko moe biti moan ako se otrgne od sigurnosti. Jo jedan primjer dobitnike formule koja gubi jest prijateljeva ena koja ostaje na poslu koji voli, ali na kojem ne napreduje financijski. Umjesto da promijeni svoju formulu uei neke nove vjetine, preuzima poslove preko vikenda i poslije se ali kako nema dovoljno vremena za svoju djecu. Oito je njezina formula "Radi naporno ono to voli, i trpi."

Pronaite dobiva

mo da

stvorite

dobitniku formulu

koja

Jedna od najvanijih stvari koje roditelj moe uiniti jest da pomogne djetetu da samo stvori dobitniku formulu koja dobiva. Vrlo je vano da roditelj zna kako to uiniti bez da se mijea u djetetov razvoj. Nedavno me nazvao jedan poznati pastor i zamolio me da govorim u njegovoj crkvi. Moje veze s crkvom nisu ba bile najvre. Moja obitelj ila je u metodistiku crkvu, ali u dobi od deset godina poeo sam se zanimati za druge crkve. To se dogodilo jer sam uio o amerikom ustavu i zainteresirala me ideja odvajanja crkve i drave i sloboda religijskog izbora. U koli sam ispitivao kolege u koju crkvu odlaze, pa bih i ja iao s njima. Moja majka nije bila pretjerano sretna zbog toga, ali podsjeao sam je da mi Ustav doputa slobodu vjerskog izbora. Nekoliko godina uivao sam u iskustvu odlazaka u razliite crkve u koje su ili moji kolege iz razreda. Iao sam u vrlo lijepo ukraene crkve, u jednostavne crkve, crkve u obiteljskim kuama, pa ak i u crkvu koja se sastojala od etiri tapa, limenog krova i nije imala zidova. Bilo je zanimljivo iskustvo sjediti u crkvi dok je vjetar nosio kiu na nas. Tog dana definitivno sam osjetio duhovnost.

61

Takoer sam posjeivao crkve mnogih razliitih vjerskih skupina: luterana, baptista, budista, idova, katolika, pravoslavaca, muslimana i hindusa. Iao bih i u druge, ali grad u kojem smo ivjeli bio je mali i uskoro mi je ponestalo crkava. Uivao sam u iskustvu, ali do moje petnaeste godine moj interes za posjet crkvama smanjio se i posjeivao sam ih sve rjee i rjee. Kad me pastor Tom Anderson zamolio da budem gost predava u njegovoj crkvi, bio sam i polaskan i posramljen zbog toga to sam rijetko odlazio u crkvu. Kad sam mu rekao da su mnogi ljudi mnogo kvalificiraniji da govore u njegovoj crkvi, rekao je: "Ne traim od vas da govorite o religiji. Molim vas da podijelite svoje lekcije o novcu." Kad je to rekao, zaljuljao sam se u stolici i nasmijao se. Ne vjerujui u to to ujem, rekoh: "Htjeli ste da doem u vau crkvu i govorim o novcu?" "Da", odgovori on s osmijehom. "to je udno u mojoj molbi?" Opet se nasmijah. Morao sam opet postaviti pitanje. "Mislite da elite da doem u vau crkvu, stanem za propovjedaonicu i govorim vaoj pastvi o novcu?" Pastor ponovo ree: "Da. to je u tome udno?" Sjedio sam tamo cerei se, gledajui tog slavnog Bojeg ovjeka, pastora s pastvom od dvanaest tisua lanova, kako bih bio siguran da shvaam to eli da uinim. "Jer u crkvi sam uio da je ljubav prema novcu zla. Takoer sam nauio da siromani ljudi imaju vee anse da dou u raj od bogatih ljudi. Postoji nekakva lekcija o devi, bogatau i uici igle. Nikada nisam shvatio tu lekciju, ali nije mi se svidjela njezina poruka jer definitivno sam planirao postati bogat. Zato mi je udno to elite da doem u vau crkvu i da govorim ljudima kako da postanu bogati." Ovaj se put pastor Tom naslonio u stolici i nacerio. "Pa, ne znam u koju ste crkvu vi ili," rekao je: "ali ja u svojoj crkvi takve stvari ne propovijedam."

62

"Zar ne postoje neke religijske skupine koje poduavaju da je novac zlo?" upitah ja. "Zar ne postoje ljudi koji vjeruju da siromani imaju vee anse doi u raj od bogatih?" "Da, to je istina", odgovori pastor. "Razliite crkve propovijedaju razliite stvari. Ali ja to ne elim propovijedati u svojoj crkvi. Bog zna da jednako volim bogate i siromane." Dok je pastor Tom Anderson nastavljao s izlaganjem svojih stavova, razmiljao sam o mojem iskustvu s crkvom i o krivnji koju sam esto osjeao zato jer sam stvarno htio postati bogat. Moda sam netono interpretirao poruku crkve. Moda me krivnja zbog ljubavi prema novcu navela da pogreno shvatim poruku. Drugim rijeima, osjeao sam se toliko krivim da sam uo poruku krivnje. Kad sam podijelio tu ideju s Tomom, rekao mi je neto to me opet natjeralo da sjednem. Rekao je: "Ponekad za promjenu grama percepcije treba tona edukacije." Ove mudre rijei sam zapamtio. Dugo sam razmiljao o onom to je rekao. Ova misao neobino je duboka i tona. Tri mjeseca kasnije govorio sam njegovoj pastvi. ast da govorim s propovjedaonice bila je iskustvo koje mi je pomoglo da promijenim osobni gram percepcije.

Gram protiv tone

Moj bogati otac esto je govorio: "Nikada ne moe nauiti siromanu osobu da postane bogata. Samo bogatu osobu moe nauiti da postane bogata." Moj siromani otac esto je govorio: "Nikada neu biti bogat. Novac me ne zanima." Govorio je i "To si ne mogu priutiti." Moda su ga svi oni bolniki rauni i financijska borba koju je vodio vei dio ivota natjerali da misli tako. Ali ne mislim da je tako. Mislim da mu je gram percepcije stvorio veinu financijskih problema. Kad me Sharon Lechter, moja koautorica, pitala elim li napisati ovu knjigu za roditelje, jedva sam doekao tu priliku. Moj susret s pastorom Tomom Andersonom stvorio je u meni strast za pisanjem ove knjige, jer roditelji najvie mogu utjecati na djetetovu percepciju ivota.

63

Kao to sam prije rekao, moja supruga Kim i ja nemamo djece. Zato se ne usuujem govoriti roditeljima kako da budu bolji roditelji. Piem o tome kako da pomognu djetetu oblikovati percepciju o novcu. Najvanija stvar koju roditelj moe napraviti kad se radi o novcu jest da utjee na djetetovu percepciju novca. elim da roditelji prue svojoj djeci stav kako imaju mo nad novcem, a ne da postanu robovi novca. Kao to je rekao moj bogati otac: "to vie novca treba, manje moi nad njim ima." Danas mladi ljudi dobivaju kreditne kartice vrlo rano. Moda se sjeate iz knjige Bogati otac, siromani otac da mi se moja koautorica i poslovna partnerica, Sharon Lechter, pridruila jer je njezin sin bio blokiran dugom na kreditnoj kartici na koledu, usprkos tome to je ona financijski savjetnik i to ga je poduavala stvarima za koje je smatrala da su zdrave vjetine upravljanja novcem. ak i nakon to je to nauio, njezin sin doao je u iskuenje da sve kupuje kreditnim karticama. Sharon je shvatila da ako ak i njezin sin ima problema, tada milijuni druge djece i njihovih roditelja sigurno dolaze u financijske probleme.

Ne morate se roditi siromani da biste postali siromani

Mnogi siromani ljudi su siromani jer to ue kod kue. Ljudi mogu razviti percepciju sebe kao siromanih, iako dolaze iz obitelji srednje klase ili iz bogatih obitelji. Neto im se dogodi na ivotnom putu i pokupe percepciju da e uvijek biti siromani. Vjerujem da se to dogodilo mojem ocu. Kao to je pastor Tom Anderson rekao, esto je potrebna tona edukacije da izmijeni tu percepciju. Moj otac radio je sve vie i zaraivao je sve vie novca. Ali ak niti tona novca, kao ni tona edukacije, ne mora promijeniti taj gram percepcije. Kad sam bankrotirao i izgubio svoju prvu kompaniju, najtee mi je bilo zadrati percepciju samog sebe. Da mi bogati otac nije davao lekcije o samopercepciji, ne vjerujem da bih se oporavio i osnaio nakon tog iskustva.

64

Danas imam prijatelje koji su propali, i iako su se financijski oporavili, samopercepcija im je oslabila nakon tog iskustva. Zato svoje lekcije roditeljima zapoinjem vanou osvjetavanja i zatite djetetove samopercepcije. Vei dio ove knjige posveen je uenju vae djece da stvore snanu samopercepciju kako bi prevladali ivotne uspone i padove - financijske, akademske, u vezama, profesionalne, i kroz sve druge izazove u ivotu. Ova knjiga e vam pomoi da nauite svoje dijete da se oporavi i stvori snaniju financijsku samopercepciju putem uspona i padova. Jedna od najvanijih lekcija kojima su me moja dva oca nauila bila je kako da zatitim svoju samopercepciju. Jedan otac uio me kako da ojaam u akademskom smislu kad sam se susreo s neuspjehom, a drugi me uio kako da ojaam financijski. Mnogi ljudi tijekom ivota steknu oslabljenu samopercepciju. Mogu to uti u njihovim glasovima kad govore ovakve stvari: "Tako sam zaduen da ne mogu prestati raditi." "Ne mogu si priutiti da dam otkaz." "Kad bih barem zaraivao malo vie..." "ivot bi bio puno laki kad ne bih imao djecu." "Nikada neu biti bogat." "Ne mogu si priutiti da izgubim novac." "Htio bih zapoeti s vlastitim biznisom, ali trebam stalnu plau." "Kako si mogu priutiti ulaganje kad ne mogu plaati niti svoje raune?" "Podii u zajam da otplatim dugove na kreditnoj kartici." "Ne moe svatko biti bogat." "Novac mi nije vaan. Briga me za novac." "Da je Bog htio da budem bogat, dao bi mi novac."

65

Kao to je govorio moj bogati otac: "to vie treba novac, to manje moi ima." Postoje mnogi ljudi koji su bili dobri u koli i dobili dobro plaene poslove. Ali budui da ih nitko nije nauio kako da uine da novac radi za njih, radili su naporno za novac i upali u dugorone dugove. to su vie i due trebali novac, to im je samopercepcija postajala nesigurnija. Imam prijatelje koji su profesionalni studenti. Neki su u koli cijeli ivot i jo nikada nisu imali posao. Imam prijatelja koji ima dva magisterija i doktorat. On nema tonu edukacije. On ima deset tona edukacije, i jo uvijek jedva izlazi na kraj u profesionalnom i financijskom smislu. ini mi se da mu jo uvijek onaj gram percepcije stoji na putu.

Novac vas ne ini bogatima

Mnogi ljudi skupljaju novac nadajui se da e postati bogati, a drugi skupljaju diplome i dobre ocjene, nadajui se da e postati pametni. Moja osobna bitka vodila se oko toga da prevladam svoju siromanu financijsku percepciju i percepciju da nisam pametan poput druge djece - percepciju koju nisam imao dok se nisam poeo usporeivati s drugom djecom. Drugim rijeima, nisam znao da sam siromaan dok nisam susreo djecu koja su dolazila iz bogatih obitelji; nisam znao da nisam pretjerano pametan dok me nisu usporedili s djecom koja su imala bolje ocjene. Zato je naslov ove knjige Bogato dijete, pametno dijete. Ja iskreno vjerujem da se sva djeca raaju s potencijalom da budu bogata i pametna, sve dok se ta percepcija titi od tona edukacije koju e dobivati u koli, crkvi, biznisu, medijima i cjelokupnom svijetu. ivot je sam po sebi teak, ali moe biti jo tei ako imate samopercepciju da niste pametni i da nikada neete biti bogati. Najvanija uloga roditelja je da oblikuje, hrani i titi percepciju sebe kakvu su imali kao djeca.

66

Uiti odrasle da zaborave ono to su nauili

Kao uitelj odraslih, lake mi je da nauim bogatu osobu da postane bogatija i pametnu osobu da postane pametnija. Vrlo je teko nauiti nekoga da se obogati kad ujete samo: "Ali to ako izgubim sav novac?" "Ali morate imati siguran posao." "Kako to mislite, raditi besplatno? Morate plaati ljudima!" "Nemoj se zaduivati." "Budi vrijedan i tedi novac." "Igraj na sigurno i izbjegavaj rizike." "Ako se obogatim, postat u zao i arogantan." "Bogati su pohlepni." "Za veerom se ne razgovara o novcu." "Nisam zainteresiran za novac." "Ne mogu si to priutiti." "Preskupo je." Pitanja ili tvrdnje poput ovih dolaze iz duboko usaenih temeljnih osobnih percepcija. Otkrio sam da mnogi od tih komentara nestaju kad povisim cijene svojih teajeva.

Nikad ne govorite: "Ne mogu si to priutiti"

Moj bogati otac nije bio psihoterapeut, ali bio je dovoljno pametan da zna kako je novac samo ideja. Zabranio je meni i svojem sinu da govorimo "Ne mogu si to priutiti", kako bi nam pomogao da promijenimo svoju percepciju samih sebe. Zato nas je tjerao da se pitamo: "Kako bih si to mogao priutiti?" Shvatio sam da govorei "Ne mogu si to priutiti" pojaavam percepciju

67

sebe kao siromane osobe. Govorei "Kako bih si to mogao priutiti?" pojaavao sam percepciju sebe kao bogate osobe. Preporuam vam da ne govorite u djetetovoj blizini "Ne mogu si to priutiti." Kad vas dijete zamoli novac, moete mu rei: "Napii mi popis od deset stvari koje moe uiniti, zakonski i moralno opravdanih, kako bi si priutio ono to eli, a da me ne trai novac." Ako razmislite o ove dvije tvrdnje, vidjet ete da vam pitanje "Kako bih si mogao to priutiti?" otvara um prema ispitivanju mogunosti za akumulaciju bogatstva. S druge strane: "Ne mogu si to priutiti" vam zatvara um prema bilo kojoj mogunosti da dobijete ono to elite. Kao to sam rekao na poetku ove knjige, rije 'edukacija' dolazi od latinskog educare, to znai "izvlaiti". Ve time to postajemo svjesni svojih rijei, moemo detektirati nau samopercepciju. Mijenjajui rijei, poinjemo mijenjati i samopercepciju, ako to elimo. Podsjeajui se da govorim "Kako bih si to mogao priutiti?" uspio sam probuditi u sebi bogatu osobu. Govorei "Ne mogu si to priutiti", pojaavao sam siromanu osobu koja je ve bila u meni.

ivot poinje s percepcijama

Jednog dana intervjuirao me novinar koji je postavio pitanje: "Recite mi kako ste postali milijuna." Odgovorio sam: "Gradio sam biznis i kupovao nekretnine." Novinar je odgovorio: "No, to ne moe svatko uiniti. Znam da ja to ne mogu. Recite mi to mogu uiniti kako bih postao milijuna." Odgovorio sam: "Pa, mogli biste zadrati posao i kupiti nekretnine." Novinar je rekao: "Ali cijene nekretnina su previsoke. Ne mogu si to priutiti i ne elim upravljati imanjima. Recite mi to jo mogu uiniti." Rekao sam: "Pa, trite dionica je sada aktualno. Zato ne uloite u dionice?"

68

"Jer je trite dionica prerizino. Uskoro bi se moglo sruiti. Imam enu i djecu i raune koje moram plaati, pa si ne mogu priutiti da izgubim novac kao to vi moete." Napokon sam shvatio da radim ono za to me bogati otac nauio da ne pokuavam uiniti. Davao sam odgovore nekome tko je prije toga trebao promjenu percepcije. Prestao sam mu odgovarati i poeo postavljati pitanja. Upitah ga: "Recite mi kako biste mogli postati milijuna." On ree: "Pa, mogao bih napisati knjigu i prodati nekoliko milijuna primjeraka poput vas." "Dobro", rekoh glasno. "Dobar ste pisac, i mislim da je to odlina ideja." "Ali to ako ne pronaem agenta koji bi zastupao moju knjigu? to ako me agent opljaka? Znate, jednom sam napisao knjigu, ali nitko je nije htio itati", odgovori novinar. Preao je na novu temu, ali njegova samopercepcija ostala je ista. Najvanija stvar s kojom roditelj moe poeti jest da razvija i titi samopercepciju djece. Svi mi imamo vlastite percepcije drugih ljudi, tone ili pogrene. Moete misliti da je osoba glupa, ili pametna, ili bogata. Sjeam se kako sam u srednjoj koli za jednu djevojku mislio kako je ukoena i arogantna. Iako me privlaila, moja percepcija nje sprijeila me da je pozovem van. Jednog dana sam popriao s njom i otkrio da je ljubazna, topla i prijateljski raspoloena. Nakon to sam promijenio svoju percepciju nje, napokon sam je pozvao van. Odgovorila je: "Oh, voljela bih da si me pitao prije. Upravo sam prohodala s Jerryjem." Pouka prie je da, kao to imamo percepcije drugih ljudi, tako imamo i percepcije samih sebe - i kao to se percepcija drugih moe promijeniti, moe se promijeniti i percepcija sebe.

Bogatstvo i pamet stvar su percepcije

Moj pravi otac, uitelj, ispriao mi je o slavnom istraivanju koje je provedeno u ikakim kolama prije nekoliko godina. Istraivai su zamolili skupinu uitelja za pomo. Uiteljima je reeno da su izabrani zbog svojih superiornih sposobnosti

69

poduavanja. Reeno im je i to da e u njihove uionice dovesti samo nadarenu djecu. Uiteljima su rekli da ni djeca ni roditelji ne znaju za eksperiment jer ele znati kakav e uspjeh nadarena djeca postii ako im se ne kae da su nadarena. Kao to se i oekivalo, uitelji su izvijestili kako je uinak djece bio iznimno dobar. Izvijestili su da je rad s djecom bio pravo zadovoljstvo i da bi s takvom djecom eljeli uvijek raditi. Projekt je imao skriveni namjeru. Ono to uitelji nisu znali bilo je da nemaju iznimne sposobnosti poduavanja. Izabrani su sluajnim izborom. Niti djeca nisu bila nadarena. I njih su birali sluajnim izborom. Ali budui da su oekivanja bila visoka, i uinak je bio visok. Budui da su djeca i uitelji percipirani kao pametni i iznimni, imali su i izniman uinak. to to znai? Znai da vaa percepcija djece moe u velikoj mjeri utjecati na uspjeh u njihovom ivotu. Drugim rijeima, ako moete vidjeti genija u svojem djetetu, pomoi ete mu da postane pametnije. Ako moete vidjeti dijete kao bogataa, pomoi ete mu da postane bogato. A ako nauite djecu da i sama imaju takve percepcije, imat e vee anse da i ostatak svijeta doivi njihovu samopercepciju i ponaa se prema njima u skladu s tim. Za mene, tu poinje edukacija vaeg djeteta. Zato govorim: "Dajte djeci mo prije no to im date novac." Pomozite im da razviju snanu samopercepciju i pomoi ete im da postanu bogati i pametni. Ako to nemaju, nee im pomoi svo bogatstvo niti edukacija ovog svijeta. Ako to imaju, lake e postati bogatiji i pametniji.

Darovi mojih dvaju oeva

Vjerojatno najbolji darovi koje sam dobio doli su od moja dva oca kad sam bio u najveoj nevolji. Kad sam markirao iz srednje kole, moj otac uitelj uvijek me podsjeao koliko sam pametan. Kad sam ostao praznih depova, moj bogati otac me podsjeao kako su pravi bogatai izgubili vie od jednog biznisa. Govorio je i to kako siromani ljudi gube najmanje novca i ive u najveem strahu da ne izgube ono malo to imaju.

70

Jedan otac ohrabrivao me da svoje akademske neuspjehe pretvorim u snagu. A moj bogati otac ohrabrivao me da svoje financijske gubitke pretvorim u dobitke. Moda su poduavali razliite predmete, ali u velikom dijelu oba oca govorila su iste stvari. Kada djeca vide u sebi samo najgore, posao roditelja je da u njima vide samo najbolje. Moda ete primijetiti da to ne funkcionira samo na maloj djeci, ve i na odrasloj djeci. Kad je ivot vaeg djeteta najtei, kao roditelj imate veliku mogunost - mogunost da budete najbolji uitelj i prijatelj kojeg e vae dijete ikad imati.

71

etvrto poglavlje

Ako elite biti bogati, morate napraviti domau zadau

I moji i Mikeovi roditelji neprekidno su nas podsjeali da napravimo domau zadau. I opet, razlika je bila u tome to nisu preporuivali istu vrstu domae zadae. "Jesi li napravio domau zadau?" upitala je moja majka. "Napravit u je im zavrim s igrom", odgovorio sam. "Igrao si se dovoljno dugo! Prestani s igrom istog trena i primi se knjige. Ako ne dobije dobre ocjene, nee ii na koled i nee dobiti dobar posao", korila me. "U redu, u redu. Ostavit u igru, im kupim jo jedan hotel." "Posluaj majku i ostavi igru. Znam da voli igru, ali vrijeme je za uenje." To je bio glas mojeg oca i nije zvuao sretno. Znao sam da ne smijem odgaati i istog trena sam prestao s igrom i pospremio je. Boljelo me to sam morao spremati sve te zelene kuice, crvene hotele i kartice vlasnitva koje sam skupljao satima. Skoro sam osvojio cijelu jednu stranu ploe. Ali znao sam da su moji roditelji u pravu. Idueg dana imao sam test, a jo nisam ni poeo s uenjem. U ivotu sam imao razdoblje u kojem sam bio potpuno fasciniran igrom Monopoly. Stalno sam je igrao, od svoje osme do etrnaeste godine, a tad sam poeo igrati nogomet u srednjoj

73

koli. Mislim da bih nastavio igrati Monopoly da sam mogao pronai vie djece moje dobi koja bi igrala sa mnom. Ali kad doete u srednju kolu, to vie nije cool. Iako sam igrao sve rjee, nikad nisam prestao voljeti tu igru, a kad sam narastao, poeo sam je igrati u stvarnom ivotu.

Graevinski blokovi mojeg bogatog oca

Nakon snane i zdrave samopercepcije, jedan od najvanijih graevinskih blokova bogatstva jest domaa zadaa. U svojim prethodnim knjigama objasnio sam kako sam uio o novcu dok sam radio za bogatog oca, od svoje devete godine do srednje kole. U zamjenu za na rad, on je provodio sate i sate poduavajui svojeg sina i mene zakonitostima voenja biznisa, kao i vjetine potrebne da se postane investitor. Kako bi subotom radije surfao s prijateljima ili se bavio nekim drugim sportom, sjedio sam u uredu bogatog oca i uio od ovjeka koji e jednog dana postati jedan od najbogatijih graana Havaja. Tijekom jedne od subotnjih lekcija, bogati otac upitao je Mikea i mene: "Znate li zato u uvijek biti bogatiji od ljudi koji rade za mene?" Mike i ja tupo smo sjedili neko vrijeme, pokuavajui pronai prikladni odgovor. U prvi as to se inilo glupim pitanjem, ali poznajui bogatog oca, znali smo da je iz tog pitanja trebalo nauiti neto vano. Napokon pokuah s onim to se inilo najloginijim odgovorom. "Jer zarauje vie od njih", rekoh. "Da", sloio se Mike, klimajui glavom. "Uostalom, ti si vlasnik kompanije i ti odluuje koliko e ti dobiti novca, a koliko oni." Bogati otac zaljuljao se u stolici, smijui se. "Pa, istina je da ja odluujem koliko e tko biti plaen. Ali, istina je da je moja plaa manja od plae mnogih mojih zaposlenika." I Mike i ja sumnjiavo smo pogledali njegovog oca. "Ako si ti vlasnik ovog poduzea, kako drugi ljudi mogu biti plaeni bolje od tebe?" upita Mike.

74

"Pa, za to postoji nekoliko razloga", odgovori bogati otac. "elite li da vam kaem koji su to?" "Naravno", odgovori Mike. "Pa, kad zapoinjete s poslovanjem, novca obino nema mnogo, a vlasnik je obino posljednji plaen." "Misli, zaposlenici prvi dobivaju plae?" upita Mike. Bogati otac klimne. "To je tono. I ne samo da su plaeni prvi, esto su plaeni i vie od mene." "Ali zato?" upitah ja. "Zato posjedovati poduzee ako plau dobiva posljednji, i to najmanju od svih?" "Zato to vlasnik poduzea esto mora tako postupiti ako eli izgraditi uspjeno poduzee." "To nema smisla", odgovorih ja. "Reci mi zato to ini." "Jer zaposlenici rade za novac, a ja radim kako bih izgradio imovinu", ree bogati otac. "Dakle, dok gradi to poduzee, tvoja plaa e rasti?" upita Mike. "Moe i ne mora biti tako. Kaem to jer elim da shvatite razliku izmeu novca i imovine", nastavi bogati otac. "Mogu i ne moram sebi davati veu plau, ali ne moram raditi do iznemoglosti kako bih dobio plau. Radim zato to elim izgraditi imovinu ija vrijednost e se poveavati. Jednog dana moda u prodati svoje poduzee za milijune dolara, ili u zaposliti predsjednika koji e ga voditi umjesto mene, a ja u krenuti u izgradnju novog poduzea." "Znai, za tebe je izgradnja poduzea izgradnja imovine. A imovina ti je vanija od novca", rekoh, pokuavajui shvatiti razliku izmeu novca i imovine. "Tono", ree bogati otac. "A drugi razlog to sam manje plaen jest to to ve imam druge izvore zarade." "Misli, ima novac od druge imovine?" upitah ja. Bogati otac opet klimne. "I zato sam vam i postavio pitanje. Zato sam vas pitao zato u uvijek biti bogatiji od mojih zaposlenika, bez obzira na to ija je plaa najvea. Dajem sve od sebe da vas poduim vrlo vanoj lekciji." "Kakva je to lekcija?" upita Mike.

75

"Lekcija je da se neete obogatiti na poslu. Obogatit ete se kod kue", ree bogati otac snanim glasom, pazei da njegove rijei ne shvatimo olako. "Ne shvaam", prokomentirao sam. "Kako to misli, obogatit ete se kod kue?" "Pa, na poslu zarauje svoj novac. A kod kue odluuje to e uiniti s novcem. A ono to poslije uini s novcem pretvorit e te u bogataa ili u siromaha." odgovori bogati otac. "Kao domaa zadaa", ree Mike. "Tono", ree bogati otac. "Ja to zovem upravo tako. Obogaivanje zovem svojom domaom zadaom." "Ali moj otac donosi veliki dio posla kui", rekoh gotovo defenzivnim tonom. "A mi nismo bogati." "Pa, tvoj otac donosi svoj posao kui, ali zapravo ne radi domau zadau", ree bogati otac. "Kao to majka radi kuanske poslove... Ali to nije ono to zovem domaom zadaom." "Ili zadaom u dvoritu", dodah. Bogati otac klimne. "Da, postoji razlika izmeu zadae u dvoritu, kolskog posla kojeg donosi kui i posla koji tvoj otac donosi kui iz svojeg ureda, kao i one vrste domae zadae o kojoj ja govorim." Tada mi je bogati otac rekao neto to nisam nikada zaboravio: "Glavna razlika izmeu bogatih, siromanih i srednje klase je u onome to rade u slobodno vrijeme." "Slobodno vrijeme", upitah. "to misli pod slobodnim vremenom?" Bogati otac na trenutak se nasmijeio sinu i meni. "to mislite, kako je poeo ovaj posao s restoranom?" upita on. "Mislite li da se stvorio iz vedra neba?" "Ne", ree Mike. "Ti i mama zapoeli ste s tim poslom za naim kuhinjskim stolom. Tamo su poeli svi tvoji poslovi." "Tono", ree bogati otac. "Sjea li se prvog malog duana kojeg smo otvorili prije mnogo godina?" Mike klimne. "Da, sjeam se", ree on. "To su bili teki dani za obitelj. Imali smo tako malo novca." "A koliko duana imamo sada?" upita bogati otac.

76

"Pet", odgovori Mike. "I koliko restorana?" ree Mike. "Sedam", ree Mike. Dok sam sjedio tamo sluajui, poeo sam shvaati nekoliko razlika. "Dakle, razlog to zarauje manje od ovog restorana je taj to ima prihod od mnogih drugih poduzea?" "To je djelomian odgovor", ree bogati otac s osmijehom. "Ostatak odgovora nalazi se na ploi Monopolyja. Razumijevanje igre Monopoly jest najbolja domaa zadaa koju moete napraviti." "Monopoly?" upitah s osmijehom. Jo sam mogao uti glas moje majke koji mi govori da pospremim Monopoly i napravim domau zadau. "Kako to misli da je Monopoly domaa zadaa?" "Pokazat u ti", ree bogati otac otvarajui najpoznatiju igru na svijetu. "to se dogaa kad proe polje 'kreni'?" upita on. "Dobiva dvjesto dolara", odgovorih ja. "Dakle, svaki puta kad proe 'kreni'; to je kao da dobiva plau. Je li to tono?" "Da. Valjda je", ree Mike. "A da bi pobijedio u igri, to mora uiniti?" upita bogati otac. "Treba kupovati nekretnine", rekoh. "Tono", ree bogati otac. "A kupovanje nekretnina je tvoja domaa zadaa. To te ini bogatim. Ne tvoja plaa." Mike i ja sjedili smo u tiini due vrijeme. Napokon, postavih pitanje bogatom ocu. "Dakle, kae da te visoka plaa ne ini bogatim?" "Tono", ree bogati otac. "Plaa te ne ini bogatim. Ono to ini s tom plaom ini te bogatim, siromanim ili pripadnikom srednje klase." "Ne razumijem", rekoh. "Moj otac uvijek govori da emo biti bogati kad on dobije veu plau." "To misli veina ljudi", ree bogati otac. "Ali, u stvarnosti, to vie novca ljudi zarauju, vie se zaduuju. Pa moraju sve vie raditi."

77

"A zato je tako?" upitah ja. "Zbog onog to rade kod kue. Zbog onog to rade u slobodno vrijeme", ree bogati otac. "Veina ljudi ima lo plan ili lou formulu za svoj novac, nakon to ga zarade." "Gdje se moe pronai dobra formula za bogatstvo?" upita Mike. "Pa, jedna od boljih formula za bogatstvo nalazi se ovdje, na ploi Monopolyja", ree bogati otac, pokazujui plou igre. "Kakva formula?" upitah ja. "Pa, kako se pobjeuje u igri?" upita bogati otac. "Kupi nekoliko imanja, pa na njima pone stavljati kue", odgovori Mike. "Koliko kua?" upita bogati novac. "etiri", rekoh ja. "etiri zelene kue." "Dobro", ree bogati otac. "A nakon to stavi te etiri zelene kue, to tada ini?" "Vrati ih i kupi crveni hotel", rekoh. "I to je jedna od formula za veliko bogatstvo", ree bogati otac. "Ovdje, na ploi Monopolyja, ima jednu od najboljih formula za bogatstvo na svijetu. To je formula koju su mnogi ljudi slijedili i postali bogatiji no to su ikad mogli i sanjati." "ali se", rekoh u nevjerici. "Ne moe biti tako jednostavno." "Jednostavno je", potvrdi bogati otac. "Godinama sam novac koji sam zaraivao kroz biznis ulagao u nekretnine. Zatim sam nastavio ivjeti od prihoda od nekretnina i nastavio graditi biznis. to vie zaradim od biznisa, vie ulaem u nekretnine. To je formula velikog bogatstva za mnoge ljude." "Pa ako je tako jednostavno, zato vie ljudi to ne ini?" upita Mike. "Jer ne rade domau zadau", ree bogati otac. "Je li to jedina formula za bogatstvo?" upitah ja. "Ne", ree bogati otac. "Ali to je vrlo dobar plan koji je funkcionirao za mnoge bogate ljude stoljeima. Funkcionirao je za kraljeve i kraljice u stara vremena i funkcionira i danas. Razlika je u tome to danas ne mora biti plemi da bi posjedovao imanje."

78

"Dakle, ti si igrao Monopoly u stvarnom ivotu?" upita Mike. Bogati otac klimne. "Prije mnogo godina, kad sam igrao Monopoly kao dijete, odluio sam da e moj plan za veliko bogatstvo biti da izgradim biznis i da preko biznisa kupujem nekretnine. I to je sve to sam inio. ak i kad smo imali vrlo malo novca, iao bih kui i traio nekretnine." "Moraju li to biti nekretnine?" upitah ja. "Ne", ree bogati otac. "Ali kad odraste i pone shvaati mo korporacija i porezni zakon, shvatit e zato su nekretnine jedno od najboljih ulaganja." "U to jo moe ulagati?" upita Mike. "Mnogi ljudi kupuju dionice i obveznice", ree bogati otac. "Ima li ti dionice i obveznice?" upitah ja. "Naravno", ree bogati otac. "Ali vie ulaem u nekretnine." "Zato?" upitah ja. "Pa, zato to e mi bankar dati kredit da kupim nekretnine, ali mi ne eli davati kredit da kupujem dionice. Tako mogu vie oploditi svoj novac putem nekretnina, a i porezni zakoni su blai prema nekretninama. Ali skreemo s glavne stvari." "A to je glavna stvar?" upitah ja. "Stvar je u tome to se bogati kod kue, a ne na poslu", ree bogati otac. "Zaista elim da to shvatite. Nije mi vano hoete li kupovati nekretnine, dionice, obveznice ili graditi biznis. Vano mi je da shvatite da se veina ljudi nee obogatiti na poslu. Obogatit ete se radei domau zadau." "Shvatio sam lekciju", rekoh. "Kad zavri s radom ovdje u restoranu, kamo ide poslije?" "Drago mi je da si to pitao", ree bogati otac. "Hajde. Uite u auto i krenimo. Pokazat u vam kamo idem nakon posla." Nekoliko minuta kasnije stigli smo na veliko imanje na kojem su bili redovi kua. "Ovo je dvadeset ari prvoklasnog imanja s nekretninama", ree bogati otac pokazujui imanje. "Prvoklasno imanje?" rekoh cinino. Moda sam imao samo dvanaest godina, ali mogao sam prepoznati etvrti s niskim stanarinama. "Ovo mjesto izgleda uasno."

79

"Hajde da ti neto objasnim", ree bogati otac. "Razmiljaj o ovim kuama kao o zelenim kuicama u Monopolyju. Moe li to uiniti?" Mike i ja polako klimnusmo glavama, pokuavajui rastegnuti svoju matu. Kue nisu bile poput urednih zelenih kuica na ploi Monopolyja. "A gdje je veliki crveni hotel?" upitasmo gotovo jednoglasno. "Bit e", ree bogati otac. "Bit e. Ali to nee biti crveni hotel. Za nekoliko godina, na mali grad proirit e se u ovom smjeru. Grad je objavio plan da izgradi novi aerodrom s druge strane ovog imanja." "Dakle, ove kue bit e izmeu grada i aerodroma?" upitah ja. "Tono", ree bogati otac. "Kad doe vrijeme za to, sruit u sve ove kue za iznajmljivanje i pretvoriti ovo imanje u zonu lake industrije. Tada u kontrolirati jedan od najvrednijih komada zemlje u ovom gradu." "to e uiniti tada?" upita Mike. "Slijedit u istu formulu", ree bogati otac. "Kupit u jo zelenih kuica i kad doe pravo vrijeme, pretvoriti ih u crvene hotele, ili zone lake industrije, ili zgrade sa stanovima, ili ono to e grad trebati u to vrijeme. Nisam jako pametan ovjek, ali znam kako da slijedim uspjean plan. Mnogo radim i uvijek napravim domau zadau." Kad smo Mike i ja imali dvanaest godina, bogati otac poeo je provoditi svoj plan i postao jedan od najbogatijih ljudi na Havajima. Ne samo da je ve kupio ovo industrijsko zemljite, kupio je i prvoklasno imanje na obali, koristei istu formulu. U dobi od trideset i etiri godine, pretvarao se iz malog biznismena u velikog, monog biznismena. Radio je domau zadau. U knjizi Bogati otac, siromani otac, lekcija broj jedan bila je da bogatai ne rade za novac. Umjesto toga, fokusiraju se na to da njihov novac radi za njih. Pisao sam o Ray Krocu, osnivau McDonalds'a, koji je rekao: "Ja nisam u biznisu s hamburgerima. Moj biznis su nekretnine." Kao mladi, zapamtio sam utjecaj usporedbe lekcije s ploe Monopolyja s

80

lekcijom iz stvarnog ivota sa svojim bogatim ocem i mnogim drugim vrlo bogatim industrijalcima. Oni su zaradili svoje bogatstvo tako to su, kao to je rekao bogati otac, napravili domau zadau. Za mene, ideja da se bogatstvo stjee kod kue, a ne na poslu, bila je mona lekcija. Moj pravi otac donosio je velik dio posla kui, ali nije napravio domau zadau. Kad sam se 1973. vratio iz Vijetnama, odmah sam se ukljuio na teaj ulaganja u nekretnine koji sam vidio na televizijskoj reklami. Teaj je kotao 385$. Taj teaj uinio je mene i moju suprugu milijunaima, a dobit od nekretnina koje smo kupovali koristei formulu koju smo nauili na tom teaju kupila nam je nau slobodu. Moja supruga i ja ne moramo vie nikada raditi, zahvaljujui pasivnim prihodima koji nam dolaze od naih nekretnina. Taj teaj od 385$ vratio mi je uloeni novac neim mnogo vanijim od novca. Informacija koju smo tamo dobili kupila je meni i mojoj supruzi neto mnogo vanije od poslovne sigurnosti. Kupila nam je financijsku sigurnost i slobodu. Vrijedno smo radili nae poslove i napravili smo domau zadau. Kao to je rekao moj bogati otac igrajui Monopoly sa mnom i Mikeom: "Neete se obogatiti na poslu, nego kod kue."

Budale Motley nisu budale

Po mojem miljenju, jednu od najboljih knjiga o investiranju napisala su dva brata koji se nazivaju Budale Motley. Njihova knjiga Vodi u investiranje Budala Motley bila je na listi uspjenica godinama. Nedavno su na svojoj Internet stranici napisali slijedee o upotrebi igara kao sredstava uenja: "...osim toga to su zabavne i to promoviraju socijalnu interakciju, dobre igre ine vas pametnijima. Dobre igre vas tjeraju da razmiljate, planirate, riskirate, ponekad da nagaate ili se nadate... Ali uvijek - jao, u tome je kvaka rezultati, vaa sudbina, vezani su tim mislima i akcijama.

81

in djelovanja i pobjeivanja, ili neuspjeha i uenja, jest in koji prirodno proizlazi iz igranja igara. Jedan od naih budalastih lajtmotiva, osobna odgovornost, lijepo se ui i preslikava kroz igre."

Igre zahtijevaju vie od jedne vrste inteligencije

kolski sustav primarno se fokusira na verbalno-lingvistiku inteligenciju. Prije sam spomenuo probleme koje dijete moe imati ako njegova inteligencija nije verbalno-lingvistikog tipa, ona koja se tradicionalno mjeri IQ testovima. U koli, nisam bio dobar u itanju, pisanju, sluanju i pisanju testova. Samo to to sam morao sjediti u uionici bilo mi je bolno. S obzirom da sam i danas hiperaktivan, najbolje uim kroz inteligenciju koja se nalazi u fizikom, interpersonalnom, intrapersonalnom, spacijalnom i matematikom uenju. Drugim rijeima, najbolje uim kad upotrijebim vie od jedne inteligencije. Najbolje uim djelujui, priajui, radei u skupinama, suraujui, natjeui se i zabavljajui. Iako znam itati i pisati, to su za mene najbolniji naini upijanja informacija. Zato mi je kola bila bolna i zato sam kao dijete volio igre, a volim ih i danas kao odrastao ovjek. Da bi se pobijedilo u igri, potrebno je vie od jedne vrste inteligencije. Igre su esto bolji uitelji od uitelja koji stoje pred razredom i predaju. Mrzio sam sjediti u zatvorenom prostoru uionice. I dan danas odbijam sjediti u uredu. esto ujem kako ljudi govore: "Jednog dana imat u ured na uglu, s prozorima na dvije strane." Nikada nisam htio sjediti u uredu. Ako moram odrati sastanak, koristim sobu za konferencije ili odlazim u restoran. Mrzio sam biti zatvoren kao dijete i mrzim to i danas. Najbolji nain na koji sam provodio vrijeme u zatvorenom prostoru bilo je igranje igara. I danas odlazim na posao i dalje igram igre - ali ovaj put to je Monopoly koji se igra pravim novcem. Igram se jer tako najbolje uim. Kad je moj pravi otac vidio koliko volim igre i sportove, shvatio je da bolje uim djelujui, a ne sluajui. Znao je da ne bih dobro proao na pravom akademskom koledu. Shvativi da

82

uim kroz aktivnosti, poeo me ohrabrivati da izaberem kolu koja poduava uenike kroz djelovanje, a ne sluanje. Zato sam se prijavio i bio primljen na Pomorsku akademiju SAD-a i Akademiju trgovake mornarice SAD-a. Prijavio sam se u kole koje e mi omoguiti da putujem brodom po svijetu i tako uim. Nauio sam kako biti pomorski asnik tako to sam boravio na brodu. Nakon mature, poao sam u marince i nauio upravljati zrakoplovom, i zavolio to. Volio sam uiti na brodu i volio sam uiti u zrakoplovu. Mogao sam izdrati u uionici koliko je bilo potrebno, jer to je vodilo uenju u stvarnom ivotu, kroz plovidbu i letenje. Uio sam u uionicama jer sam htio uiti, a kad sam htio uiti, inio sam to u potpunosti, nije mi bilo dosadno, osjeao sam se pametniji i dobivao bolje ocjene. Bolje ocjene znaile su da mogu raditi uzbudljivije stvari, kao to je bila plovidba ili let do Tahitija, Japana, Aljaske, Australije, Novog Zelanda, Europe, June Amerike, Afrike i, naravno, Vijetnama. Da mi moj pravi otac nije objasnio razliite stilove uenja, moda bih odustao od kole. Vjerojatno bih izabrao normalnu nastavu koja se odvija u uionicama i koja bi mi dosadila pa bih postao nemiran i s vremenom prestao pohaati kolu. Mrzio sam biti zatvoren, mrzio sam kad bi mi bilo dosadno i kad su mi predavali i mrzio sam uiti predmete koje nisam mogao vidjeti, dodirnuti ili osjetiti. Moj otac bio je verbalno-lingvistiki genij, ali bio je i dovoljno pametan da shvati kako njegova djeca to nisu. Rijetko nas je kritizirao zbog neuspjeha u koli, iako je bio proelnik za edukaciju, jer je znao da njegovo etvero djece ue na razliite naine. Umjesto da nas kritizira zbog loih ocjena, ohrabrivao nas je da pronaemo naine na koje najbolje uimo. Moj pravi otac takoer je shvaao da mi treba nagrada za kraj mojeg kolovanja. Bio je dovoljno pametan da zna kako me rijei: "Idi u kolu, dobro ui, tako da moe dobiti dobar posao u uredu", nee motivirati da zavolim kolu. Znao je da u uiti samo ono to elim uiti, i to na naine na koje najbolje uim i da na kraju uenja moram dobiti uzbudljivu nagradu. Zato je rekao: "Ne mogu si priutiti da ti plaam put po svijetu, ali ako doe u kolu koja e ti omoguiti da ui po cijelom svijetu,

83

uivat e u kolovanju. Idi u takvu kolu i vidi svijeta. Moe igrati Monopoly po cijelom svijetu." Moj otac nije znao koliko e me se ova ideja dojmiti. Za njega, putovanje svijetom kako bi se igrao Monopoly nije imalo smisla. Ali kad je vidio koliko mi se ta ideja svidjela, poeo me ohrabrivati. Pronaao je neto to me zanimalo. ak mu se i svidjela ideja da igram Monopoly, iako nije mogao pojmiti ideju ulaganja u nekretnine po cijelom svijetu jer to nije bio dio njegove stvarnosti. Budui da sam ve imao plou Monopolyja, poeo je kui donositi knjige o odlasku na more i putovanju oko svijeta. I tako, ak niti moj otac uitelj nije imao nita protiv Monopolyja. Mogao je vidjeti da ta igra za mene nije samo zabava. Spojio je igru s predmetima koje sam htio uiti. Otkrio je nagradu za koju u uiti - da putujem svijetom i igram Monopoly u stvarnom svijetu. Smatrao je da je to djetinjasta i nezrela stvarnost, ali to je bila stvarnost kojoj sam se radovao. Moj otac nekako je znao da na kraju igre Monopoly mogu vidjeti svoju budunost. On je nije mogao vidjeti, ali znao je da ja mogu i upotrijebio je ono to sam ja vidio kao poticaj da me zadri u koli. Danas putujem svijetom i igram Monopoly s pravim novcem. Iako moje vjetine itanja i pisanja nisu visoke, piem i itam jer je moj otac uitelj bio dovoljno pametan da pronae predmete za koje sam zainteresiran, umjesto da me prisiljava da itam i piem o predmetima koji me nisu zanimali.

Dobitnika

formula

Jedna od najvanijih stvari koje sam nauio iz Monopolyja bila je moja dobitnika formula. Znao sam da samo moram kupiti etiri zelene kue i pretvoriti ih u crveni hotel. Nisam znao kako u to uiniti, ali znao sam da mogu... Barem je takva bila moja samopercepcija u to vrijeme. Drugim rijeima, izmeu devete i petnaeste godine nauio sam da nisam akademski genij kao moj prijatelj Mrav Andy. Kad sam pronaao formulu na ploi Monopolyja, i kad sam stvarno vidio, dodirnuo i osjetio zelene kue mojeg bogatog oca, pronaao

84

sam svoju dobitniku formulu. Znao sam da formula mojeg siromanog oca, koja ukljuuje teak rad i naporno uenje kako bih imao siguran uredski posao, nije za mene. To su bile dobre vijesti. Ali, kao to rekoh, svaki novi ima dvije strane. Loa vijest bila je ta to je do moje petnaeste godine, prijetnja "Ako ne bude puno uio, dobio dobre ocjene i dobar posao, nee biti uspjean" imala slab utjecaj na moju motivaciju da uim predmete koje nisam htio uiti. Kad gledam kako danas opadaju ocjene uenika, vjerujem da na njih utjee isti nedostatak motivacije. Djeca nisu glupa. Zapravo, djeca znaju mnogo vie o stvarnom ivotu od mnogih roditelja. Jedan od razloga to kolski sustav ima problema s poduavanjem lei u tome to nitko djeci nije dao dobar razlog da dobro ue i ostanu u koli. Mislim da bi mnoga djeca bila zainteresiranija za uenje kad bi u prvom razredu poela igrati Monopoly i kad bi ih zatim upitali tko od njih se eli ukljuiti u program "Tko eli biti milijuna kad maturira?" Ako dijete zaista eli biti milijuna, jo uvijek mu moete ponuditi isti program koji sam ja imao kao dijete. Dijete bi moglo biti zainteresirano za taj program, jer nagrada na kraju je uzbudljiva i vrijedna uenja. Dobra vijest je to sam, igrajui Monopoly, otkrio svoju dobitniku formulu. Mogao sam vidjeti svoju budunost na kraju igre. Tada sam odluio postati milijuna. To mi je bilo uzbudljivo i imao sam motivacije da uim kako bih to postigao. Ali vie od obogaivanja, mogao sam vidjeti da e moja budunost biti financijski sigurna i slobodna. Nisam imao samopercepciju kako mi treba siguran posao ili kompanija koja e se brinuti o meni. U dobi od petnaest godina, znao sam da u se obogatiti. Nisam to samo pretpostavljao, znao sam to. Kad sam to shvatio, moja samopercepcija se naglo poboljala. Znao sam da u biti bogat iako neu imati dobre ocjene, pohaati dobru kolu niti imati dobar posao. Loa vijest bila je ta to sam postao nestrpljiv. Da me moj otac uitelj i moj bogati otac nisu poticali da ostanem u koli i diplomiram, rano bih napustio kolu. Vrlo sam zahvalan svojem ocu uitelju, bogatom ocu i nekolicini uitelja na mudrosti

85

kojom su me vodili kroz vrlo teko razdoblje ivota. Uz njihovu pomo, pronaao sam nain da ostanem u koli i budem dobar uenik. Pomogli su mi da otkrijem vlastiti stil uenja, umjesto da me prisiljavaju da uim na nain koji je to od mene zahtijevao kolski sustav. Moj otac uitelj mogao je vidjeti da najbolje uim djelovanjem, a ne itanjem ili sluanjem. Poticao je moje snove o putovanju svijetom i spojio ih sa snovima o igranju Monopolyja. Pronaao je nain da me ohrabri da ostanem u koli i pomogao mi je da pronaem kolu koja je najbolje odgovarala mojem stilu uenja. Nije brinuo o mojim ocjenama, o upisu u prestinu kolu ili o viem intelektualnom uenju. Htio je da ostanem u koli, maturiram i, to je najvanije, nastavim uiti. Drugim rijeima, moj pravi otac napravio je svoju domau zadau. Moj bogati otac poduavao me drugim stvarima iz igre Monopoly. Nauio me jednoj od dobitnikih formula bogataa. Promijenio je moju percepciju samog sebe nauivi me da mogu pobijediti u igri ivota ak i ako ne uspijem u koli ili ne dobijem dobro plaen posao. Pokazao mi je svoju dobitniku formulu, koju sam usvojio u ivotu. Drugim rijeima, i moj bogati otac napravio je svoju domau zadau. Kao to je esto govorio: "Nee se obogatiti na poslu. Obogatit e se ako bude radio domau zadau."

Poduavanje bogate i pametne djece

Poetkom 2000. jedna od vodeih mrenih marketinkih organizacija zamolila me da poduavam o ulaganju 'slijedeu generaciju'. Kad sam ih upitao tko je slijedea generacija, rekli su mi da su to djeca iji su roditelji bili uspjeni u mrenom marketingu. Kad sam ih pitao zato su ta "djeca" trebala uiti o ulaganju, odgovorili su: "Jer veina tih mladih ljudi naslijedit e milijunske, a neki i milijarde dolara vrijedne biznise. Poduavali smo ih poslovnim vjetinama, a sada trebamo vas da ih poduite vjetinama ulaganja." Tada sam znao zato ele da im predajem.

86

Proveo sam dva dana u skijalitu predajui skupini od sedamdeset i pet mladih ljudi, u dobi od petnaest do trideset i pet godina, o vanosti ulaganja. Bilo je lijepo jer nije bilo pitanja kao to je "Kako u doi do novca za ulaganje?" Kao to je rekao moj bogati otac: "Postoje samo dvije vrste problema s novcima. Jedan je premalo novca, a drugi previe novca." Ovi mladi ljudi imali su drugi problem. Drugog dana teaja, primijetio sam koliko su ovi mladi ljudi drukiji. Bili su razliiti od veine mladih ljudi koje sam prije susretao. ak su i tinejderi mogli razgovarati o novcu, biznisu i ulaganjima na razini odraslih. Bio sam dovoljno star da im budem otac, ali esto sam imao osjeaj da razgovaram s vrnjacima. Tada sam shvatio da su ti mladi ljudi odgojeni u biznisu i da su mnogi od njih rukovodili protokom novca i ulaganjima mnogo veima od mojih. Osjeao sam se ponizno, no iako su ti mladi ljudi ve bili bogati, tu nije bilo arogancije, uobraenosti niti prijezira kojeg sam ponekad pronalazio u nekim mladim ljudima. Shvatio sam da su mnogi od tih mladih ljudi odrasli kod kue uz svoje roditelje i njihove biznise. Ne samo da su se ugodno osjeali u drutvu odraslih, ve su s odraslima mirno razgovarali o novcu i biznisu. Neke od njih, stare samo etrnaest godina, ve sam vidio kako stoje pred etrdeset tisua ljudi i dre govore koji su inspirirali cijelo gledalite. Imao sam trideset i sedam godina kad sam prvi puta odrao govor, i to dosadan govor. Dok su me vozili s planine na aerodrom, shvatio sam da smo moj najbolji prijatelj Mike i ja imali slino iskustvo. Shvatio sam i to da je on vrijedno uio u koledu jer ga je na kraju poslovne kole ekala nagrada u vidu preuzimanja multimilijunskog biznisa. Shvatio sam i to da sam i ja profitirao od roditelja koji je radio kod kue i imao vremena da naui svojeg sina i mene vjetine primjenjive u stvarnom ivotu. Kad govorim ljudima o tome da razmotre biznis koji mogu raditi kod kue - bilo to, od mrenog marketinga, preko franize, do neeg to su sami smislili - spominjem im mlade ljude koje sam upoznao na tom teaju. Kuni biznis prua prednosti koje u velikoj mjeri prelaze dodatni izvor prihoda i

87

porezne olakice, a neke od tih prednosti su neizmjerne. Za neke ljude koji imaju djecu, kuni biznis je njihov nain izrade domae zadae i poduavanja djece da ine isto to. Kao to je rekao moj bogati otac: "Nee se obogatiti na poslu. Obogatit e se kod kue." A to moe ukljuivati bogatstvo mnogo vee od novca. Tijekom cijele povijesti, neki od najbogatijih ljudi obogatili su se zapoevi raditi kod kue. Henry Ford poeo je u svojoj garai. Hewlett-Packard osnovan je u garai. Michael Dell poeo je u spavaoj sobi. Pukovnik Sanders postao je bogat tek kad je pored njegovog restorana sagraena autocesta i kad je ostao bez posla. Savjet mojeg bogatog oca funkcionirao kod mnogih bogatih ljudi. Usput reeno, igra PROTOK NOVCA 101 nastala je za mojim kuhinjskim stolom. Bogati otac, siromani otac, do sada prodan u preko dva milijuna primjeraka, napisan je u naoj kuici u planinama. PROTOK NOVCA Technologies, Ine, s Web stranicom richdad.com, jest multimilijunski biznis koji licencira obrazovne proizvode bogatog oca diljem svijeta - a zapoet je u rezervnoj spavaoj sobi u domu Sharon Lechter. Biznis koji je stvoren za naim kuhinjskim stolom, pa je preselio u Sharonin dom, sada je u uredskoj zgradi, pa ak iznajmljuje uredski prostor drugim poduzeima. Jo uvijek nemam svoj ured, jer i danas ne volim biti zatvoren u malom prostoru. Radim s istom dobitnikom formulom koju sam nauio uz pomo svoja dva oca - putujem svijetom i igram Monopoly pravim novcem. Drugim rijeima, jo uvijek radim svoju domau zadau.

88

Peto poglavlje

Koliko dobitnikih formula treba vae dijete?

Kad razmiljam o ivotima svojeg bogatog i siromanog oca, shvaam da je jedan bio uspjeniji od drugoga samo zato jer je imao vie dobitnikih formula. Jedna prijateljica nedavno me zamolila za savjet. Adrian je mnogo godina radila za veliku korporaciju, sve dok tijekom ranih 90-tih nije otputena. Optimistina i uvijek spremna pokrenuti vlastiti biznis, Adrian je od uteevine i od otpremnine svoje stare kompanije kupila franizu putnike agencije. Ba kad joj je biznis krenuo, zrakoplovne tvrtke poele su smanjivati postotak koji su agenti dobivali za prodane karte. Iznenada, umjesto da dobije 800$ po karti, tvrtke su joj poele plaati manje od 100$, pa ak i samo 50$. Sada je suoena s mogunou da zatvori putniku agenciju, ali ovaj put ostala je bez uteevine, a od svoje kompanije nee dobiti otpremninu. Prodaje svoju franizu, ali njezina je vrijednost jako umanjena zbog smanjene suradnje sa zrakoplovnim tvrtkama. Vjerujem da je jedan od razloga to se Adrian sada mui u ivotu taj to nije imala dovoljno dobitnikih formula koje bi joj trajale cijeli ivot. Adrian nije jedina osoba za koju znam da ima problema jer ima premalo dobitnikih formula. Postoje mnogi ljudi koji su bili dobri u koli, ali nisu stekli dovoljno

89

dobitnikih formula da uspiju u ivotu. Slijedee poglavlje napisano je za roditelje kako bi osigurali djeci dovoljno dobitnikih formula da uspiju u igri ivota.

Vae dijete treba najmanje tri dobitnike formule

Postoje tri primarne dobitnike formule koje dijete treba nauiti kako bi uspjelo u profesionalnom i financijskom ivotu: Dobitnika formula za uenje Dobitnika profesionalna formula Dobitnika financijska formula

Pronalaenje dobitnike formule za uenje vaeg djeteta

Moja prijateljica Adrian bila je dobra u koli jer je brzo uila i uivala je u koli. Za Adrian su pisanje, itanje i aritmetika bili lagani. S lakoom je prola kroz koled i magistrirala. Budui da je bila dobra u koli, voljela je kolu i to joj je bilo pozitivno iskustvo. Budui da joj je iskustvo sa kolom bilo pozitivno, preporuio sam joj da zatvori svoju putniku agenciju i da se vrati u kolu kako bi nauila novu dobitniku profesionalnu formulu. U dobi od pedeset i tri godine vratila se u kolu i skuplja kvalifikacije kako bi upisala pravo. Adrian je primjer koji ilustrira ono to je moj otac rekao o razliitim dobitnikim formulama uenja za razliite ljude. Premda Adrianina dobitnika formula funkcionira za nju, vjerojatno ne bi za mene. Nisam volio kolu i sumnjam da u se ikada vratiti u zgrade formalnog obrazovanja kao uenik.

Razvoj dobitnike formule za uenje

Razdoblje od roenja do petnaeste godine vrlo je vano. Kroz to vrijeme, djeca razvijaju vlastite dobitnike formule uenja. Ako je dijete sretno u koli, ui s lakoom i ima dobre ocjene, trebalo bi razviti dobru dobitniku formulu za uenje. Ali kada djeca imaju problema s osnovnim gradivom jer nemaju

90

razvijenu verbalno-lingvistiku ili neku drugu inteligenciju, godine provedene u koli bit e im bolne. Ako je djeci u tim ranim godinama teko u koli ili se ne osjeaju pametni kao druga djeca, moda nee razviti samopouzdanje i dobit e negativan stav prema koli openito. Djeca mogu nauiti da se osjeaju "glupo" i da ne mogu preivjeti unutar obrazovnog sustava. Poinju ih etiketirati terminima namijenjenim za njihove takozvane poremeaje - kao to je PPP ili "usporen" umjesto eljenog "nadaren", "bistar" ili "genijalan". Kao odrasla osoba, mrzim da me zovu "glupan" ili kad me tjeraju da se osjeam inferiorno. to mislite, kako dijete od dvanaest godina ili jo mlae izlazi na kraj s takvim nazivima? Koja je cijena, mentalna, emocionalna i fizika? Akademski sustavi ocjenjivanja jo su jedan razlog zato se djeca poinju osjeati nesigurno u akademskom smislu. Ako uzmemo desetoro djece, u krivulji ocjenjivanja dvoje e biti na vrhu krivulje, dvoje na dnu, a est u sredini. U opim testovima sposobnosti, ja sam obino bio svrstavan u gornjih 2 posto po pitanju potencijala, ali blizu donjih 2 posto po pitanju ocjena. Zbog te metode ocjenjivanja uenika, moj otac uitelj esto je govorio: "kolski sustav nije toliko sustav edukacije koliko sustav eliminacije." Kao roditelj, trebao me tititi u emocionalnom i mentalnom smislu i sprijeiti da me eliminiraju iz sustava.

Promjena u devetoj godini

Rudolf Steiner jedan je od vodeih i kontroverznih edukatora. Njegova filozofija obrazovanja utjelovljena je u Waldorfskoj koli, navodno jednom od najbre rastuih kolskih sustava u svijetu. Steiner je esto pisao i govorio o neemu to je nazivao "promjena u devetoj godini". Otkrio je da se u dobi od otprilike devet godina djeca poinju odvajati od identiteta svojih roditelja i stvarati svoj vlastiti identitet. Steiner je otkrio da su djeca u tom razdoblju esto usamljena, i da je to vrijeme izolacije. Dijete poinje traiti svoje "ja", umjesto obiteljskog "mi". Tijekom tog razdoblja, dijete treba nauiti

91

praktine vjetine preivljavanja. Iz tog razloga, u Waldorfskoj koli u tim godinama djecu poinju uiti da sade vrt, grade sklonita, peku kruh i tome slino. Oni te vjetine ne ue kao svoje budue profesije; ue ih kako bi stekli sigurnost da mogu sami preivjeti. Djeca moraju znati da mogu preivjeti tijekom razdoblja potrage za vlastitim identitetom. Ako ne razviju osjeaj osobne sigurnosti tijekom tog razdoblja, uinak moe dramatino utjecati na djetetove budue smjerove i izbore u ivotu. Naravno, reakcija svakog djeteta na ovu krizu identiteta razliita je, i zato je senzitivnost i paljivo promatranje od strane roditelja od vitalnog znaaja. Uitelj s trideset uenika ne moe biti svjestan razliitih izbora i potreba svakog pojedinog djeteta u ovoj fazi ivota. Moj pametni otac nije znao za rad Rudolfa Steinera, ali bio je svjestan ovog razvojnog razdoblja u djetetovu ivotu. Kad je uoio da mi u koli ne ide dobro i da me pogodilo to to je moj prijatelj Mrav Andy genij, a ja nisam, poeo me malo paljivije promatrati i voditi. Zato me ohrabrivao da se vie bavim sportom. Znao je da Andy ui itajui, a ja djelujui. Htio je da shvatim kako i ja mogu preivjeti u akademskom krugu na svoj vlastiti nain. Htio je da otkrijem nain da odrim svoje samopouzdanje u koli, ak i ako je to bilo kroz sportove, a ne kroz akademske vjetine. U ovom trenutku mojeg ivota, moja obitelj imala je problema i s novcem. Smatram da je moj pametni otac shvatio koliko je na mene utjecala njegova nemogunost da zaradi dovoljno novca. Znao je da bih esto kod kue zatekao majku kako plae nad raunima koje smo morali plaati. Mislim da je znao da u vjerojatno potraiti identitet razliit od njegovog, i to sam i uinio. U dobi od devet godina poeo sam uiti od bogatog oca. Gledajui unatrag, traio sam vlastite odgovore na pitanje kako da pomognem svojoj obitelji u razdoblju ekonomske borbe za preivljavanje. Definitivno sam traio identitet razliit od identiteta mojeg oca i majke.

92

Adrianina formula protiv moje formule

Budui da je Adrianino iskustvo kole bilo pozitivno, za nju je imalo smisla da se vrati u kolske klupe kako bi nauila novu profesiju. Moja formula uenja je razliita. Tu formulu nauio sam u dobi od devet godina; formula je da pronaem mentora i uim kroz djelovanje. I danas traim mentore da uim od njih. Traim mentore koji su ve radili ono to ja elim raditi, ili sluam njihove audio kazete na kojima mi govore to su radili. Takoer i itam, ali samo kad moram. Umjesto da se vratim u poslovnu kolu kako bih uio o biznisu, gradim vlastiti biznis jer uim djelujui, a ne sjedei u uionici. Potraim mentora, djelujem, grijeim, a zatim traim kazete i knjige koje mi govore gdje sam pogrijeio i to mogu nauiti iz greaka. Na primjer, kad je marketinka kampanja za jedan od mojih biznisa poela propadati, krenuo sam u veliko istraivanje da pronaem nove odgovore. Danas sam prilino dobar marketinki strunjak, ali ne bih to postao da sam samo sjedio u uionici, itao knjige i sluao uitelje koji su moda imali vlastite kompanije, a moda i ne. Svako dijete ima zasebnu, jedinstvenu dobitniku formulu za uenje. Posao roditelja je da promatra i podrava dijete u izboru formule koja djetetu najbolje odgovara. Ako djetetu ne ide u koli, radite s njime bez prisile i podrite ga u traenju najlakeg naina uenja. Ako su vaa djeca dobra u koli i vole je, moete se osjeati blagoslovljeno. Pustite ih da briljiraju i uivaju u svojem iskustvu. Ako ne vole kolu, pokaite im da su ipak geniji i ohrabrujte ih da pronau vlastiti nain uenja u sustavu koji priznaje samo jednu vrstu inteligencije. Ako to naue, dobit e odline vjetine za opstanak u stvarnom svijetu, svijetu koji za preivljavanje treba vie vrsta inteligencije. Moj me je otac poticao da to postignem. Poticao me da pronaem vlastite naine uenja, usprkos injenici da sam mrzio ono to uim. Bila je to sjajna obuka za stvarni ivot.

93

Kako postati profesionalni student

Shvatio sam da ljudi esto uspijevaju u koli zbog vlastitog straha da nee biti u stanju preivjeti. Djeca naue da je dobivanje dobrih ocjena najbolji nain preivljavanja. Tako stjeu vjetine preivljavanja poznate kao "dobivanje dobrih ocjena". I dok je ovo dobro u mladosti, problemi nastaju kad odrastu, moraju napustiti dom i osloniti se na druge vjetine preivljavanja, vjetine preivljavanja potrebne u stvarnom svijetu. Pretpostavljam da djeca koja naue preivljavati kroz uspjeh u koli mogu postati profesionalni studenti, a neka od njih nikada ne napuste sustav - neki mogu postati doktori znanosti, traei sigurnost u tituli. Moj pametni otac shvatio je da je na takvom putu dok mu se obitelj nije razboljela i prisilila ga da se vrati u stvarni svijet. Rekao je: "Lako je ostajati izmeu zidova obrazovanja ako ih treba da te tite od stvarnog svijeta."

Umanjivanje

samopercepcije

Ve sam rekao da dugovi i nedostatak financijske sigurnosti mogu umanjiti financijsku samopercepciju pojedinca. Drugim rijeima, ako imate previe financijskih neuspjeha ili se osjeate zarobljeni zbog svoje potrebe za sigurnou u vidu posla i plae, vae financijsko samopouzdanje moe se prilino poljuljati. Ista stvar moe se dogoditi i djeci u akademskom smislu, ako im cijelo vrijeme govore da nisu pametna kao netko drugi. Da nije bilo podrke mojeg oca, rano bih napustio kolu jer nitko se ne voli osjeati glupim. Znao sam da nisam glup. Znao sam da mi je dosadno i da me ne zanimaju predmeti koje sam uio. Ipak, moje loe ocjene u koli poele su umanjivati moju akademsku samopercepciju. Moj pametni otac titio me tijekom tog tekog razdoblja mojeg ivota. ak i kad sam dobivao loe ocjene, pa i negativne, uvjeravao me da sam pametan na svoj nain i da moram pronai vlastite naine uenja kako bih preivio kolu. Da nije bilo njegove ljubavi i

94

akademske mudrosti, sigurno bih ispao iz kole povrijeen, bijesan i s osjeajem inferiornosti u odnosu na one koji su uspjeli u koli. Drugim rijeima, da nije bilo mog pametnog oca, napustio bih kolu nauivi formulu gubitnika. Bez obzira na to jesu li vaa djeca dobra u koli ili ne, promatrajte ih i potiite da pronau vlastitu formulu uenja, jer kad napuste kolu i uu u stvarni svijet, zapoinje njihovo stvarno obrazovanje.

Uitelji sada varaju

Veina roditelja svjesna je toga da rezultati testova djece bivaju sve slabiji, a pritisak na uitelje da podignu te rezultate sve vie raste. Taj pritisak ih ve dovodi do toga da moraju varati. U gradiu u Marylandu, ravnateljica kole dala je ostavku zbog optubi za prijevaru. Izdanje Newsweeka od 19. lipnja 2000. objavilo je lanak pod naslovom "Kad uitelji postanu prevaranti": Ovo proljee bilo je doba sramote za nacionalne javne kole. U Marylandu prolog mjeseca ravnateljica osnovne kole dala je otkaz nakon to su se roditelji poalili kako su njihovoj djeci uitelji davali prave odgovore za testove. U Ohiju, dravni slubenici istrauju optube za prijevaru u osnovnoj koli Columbus koju je nedavno predsjednik Clinton pohvalio zbog podizanja rezultata na testovima. U New Yorku, vie od pedeset uitelja i administratora iz 30 kola optueno je za poticanje svojih uenika da varaju na razliitim standardiziranim gradskim i dravnim testovima. Dovoljno je loe kad djecu izbacuju zbog varanja. Ali kako se kolska godina blii kraju, alarmantni broj uitelja i ravnatelja suoen je s optubama namjetanja rezultata vrlo vanih testova koji odreuju sve, od toga hoe li pojedino dijete proi godinu, do godinjeg budeta cijelog okruga.

95

lanak nastavlja: Problem je u tome to su visoki rezultati - ne visoki standardi - postali Sveti gral. U nekim dijelovima zemlje, edukatori dobivaju bonus od ak 25.000$ ako podignu rezultate testova svojih uenika. Na drugim mjestima, kolski slubenici mogu izgubiti posao ako njihovi uenici ne postignu eljene rezultate. lanak tvrdi da kole sada ue uenike da polau testove umjesto da steknu vrsto obrazovanje. Drugim rijeima, uitelji daju djeci odgovore kako bi proli testove i dobili vie rezultate na testovima, a ne kako bi dobili bolje obrazovanje. Ova vrsta "poduavanja za testove" prema nekim strunjacima mnogo je ozbiljnija prijetnja od izravnog varanja. Renzulli to zove program "zabij u glavu, zapamti, ispljuni", to je nova verzija prijanjih ciljeva obrazovanja. "Taj sadraj je besmislen", kae Linda Mc Neil, profesorica edukacijskih znanosti na sveuilitu Rice i autorica knjige Kontradikcija kolske reforme: obrazovna cijena standardiziranih testova. U Teksasu, kae ona, neka djeca provode mjesece ne radei nita osim pripreme za testove. "To je kao da poduavate djecu da pritisnu tipku 'brii'", kae ona. "Uite ih da zaborave. Zbog te prevare nee dobiti vrsto akademsko obrazovanje."

Kako su ulovili uitelje?

Kad god kaem da su djeca pametnija od odraslih, esto me inteligentniji odrasli poprijeko gledaju. Ali sjeam se da sam kao dijete bio mnogo vie usklaen sa svijetom no to su to mislili moji uitelji i roditelji. Znao sam za prvo izdanje Playboya mnogo prije no to su moja majka i njezine

96

prijateljice znale za to. Danas, preko Interneta, djeca imaju pristup stvarima na koje ne elim niti pomiljati. Pa ipak, i dalje ih tretiramo kao djeicu. Newsweek izvjeuje o tome kako su ravnateljicu kole iz Marylanda ulovili zato jer su djeca znala da vara. U istom broju Newsweeka, slijedei lanak pod naslonom "Gorke lekcije" dao je cijelu priu: Djeca su ispala heroji u ovom skandalu. Sto se dogaa kad uzori poduavaju nepotenje? Prve naznake da neto nije u redu dole su od djece. Prvo su se doaptavali u hodnicima i na igralitima, zatim su govorili roditeljima nakon kole, pa je nekolicina djece iz petog razreda poela opisivati udno ponaanje njihove ravnateljice dok je nadgledala preliminarne dravne testove sredinom svibnja. Neka djeca koja su ve zavrila testove bila su pozvana k ravnateljici da "promisle" o svojim odgovorima. "Moda elite jo promisliti o ovome", govorila je, prema rijeima djece. Drugi uenici imali su dodatnih 20 do 45 minuta za zavravanje testa. U jednom trenutku, za vrijeme dijela testa koji se odnosi na drutvene znanosti, podigla je kartu i pokazala dravu na koju se odnosilo pitanje koje je zbunjivalo uenike. Djeca su bila zabrinuta i zbunjena. "Neka djeca komentirala su meusobno da ona ne bi smjela to initi", rekao je Newsweeku jedan peta. Uenik, desetogodinji djeak, sjeao se da je na testu iz matematike dobio dodatno vrijeme za rjeavanje. "Bilo je jo neto, na dijelu koji se odnosio na jezik", nastavio je on: "kad mi je ravnateljica pomogla pronai toan odgovor. Tada sam shvatio da vara, ali sam mislio da u imati problema ako bilo to kaem." Roditelji druge uenice rekli su The Washington Postu da je njihovo dijete dolo kui i reklo: "Mama, inilo mi se da je to varanje, ali zato bi ravnateljica to inila?"

97

Ne ue uiti
U kolskom sustavu u dananje vrijeme dogaa se neto tragino. 7. svibnja 2000., moj lokalni asopis, Arizona Republic, objavio je priu pod naslovom U KOLAMA L.A. TISUE UENIKA PONAVLJAT E RAZRED: Los Angeles - Drugi najvei kolski sustav u dravi odustao je od plana da ove godine srui veliki broj uenika, ali ove jeseni ipak e razred ponavljati 13,500 uenika, jer loi uenici vie nee automatski prelaziti u vie razrede. Slubenici Ujedinjenog kolskog okruga Los Angelesa oekivali su da e razred ponavljati ak treina od ukupno 711,000 uenika, to jest 237,000 uenika, ali prag prolaska razreda ublaen je zbog zabrinutosti da e masovno ponavljanje razreda obogaljiti kole. Drugim rijeima, kolski sustav L.A. nije uspio poduiti osnovnom znanju gotovo etvrt milijuna djece. Umjesto da se dozvoli da etvrt milijuna djece zaepi sustav, kao to dlaka zaepi odvod, sustav je jednostavno spustio kriterije i gurnuo tu djecu u stvarni svijet. Po mojem miljenju, neuspjean je sustav, a ne djeca.

Zato se poveava broj privatnih kola i kolovanja kod kue

Djeca nisu jedina koja shvaaju da su izigrana i da ne dobivaju vanu edukaciju. Godinama je kolovanje kod kue smatrano hirom manje skupine radikalnih roditelja. Danas, sve vie i vie roditelja odvodi djecu iz kole i koluje ih kod kue. Zabiljeeno je da pokret za kolovanje kod kue raste za 15 posto godinje. Mnogi ljudi govorili su da djeca ne mogu dobiti dobro obrazovanje kod kue. No ove godine, prve godine novog tisuljea, djeca kolovana kod kue osvojila su dravno

98

natjecanje u slovkanju. Pojavljuju se kole za mali broj uenika, a kole koje slijede sustave Montessori i Waldorf brzo se ire. Drugim rijeima, roditelji oduzimaju vladi odgovornost za obrazovanje svoje djece. Odlian izvor podataka za te roditelje je Web stranica. Tu stranicu stvorila je Rebecca Kochenderfer i ona prua obilje informacija za roditelje. Rebecca sudjeluje u naoj misiji pomaganja roditeljima da bolje pripreme djecu za suoavanje sa svijetom.

Brige mojeg pametnog oca

Prije mnogo godina, moj otac uitelj pokuao je promijeniti sustav. Bio je svjestan da razliita djeca imaju razliitu inteligenciju. Bio je svjestan i toga da sustav pokuava sve prilagoditi sebi, to je u redu za otprilike 30% djece, a strano za ostalu djecu. esto je govorio: "Sustav je gori od dinosaurusa. Dinosaurusi su barem izumrli, ali kolski sustav nee izumrijeti. Zato je gori od dinosaurusa. Obrazovni sustav je vie poput aligatora, reptila koji je preivio izumiranje dinosaurusa." Nastavio bi: "kolski sustav se ne mijenja zato to niti nije predvien za promjenu. On je predvien da preivljava." Veina nas zna da uitelji daju od sebe najvie to mogu da obrazuju djecu. Problem je u tome to oni rade unutar sustava koji nije predvien za promjenu, ve za preivljavanje. To je sustav koji e radije uspavati djecu da ih uspori, umjesto da se sam ubrza. Nakon to uspavaju aktivnu djecu, govorit e im: "Nemojte spavati." Za mene, to je lo sustav. To je jedini biznis za kojeg znam da ne daje korisnicima ono to ele i zatim ih okrivljava za svoje vlastite propuste. Umjesto da kau: "Mi imamo dosadan sustav", kau: "Vae dijete ima poremeaj uenja." Kau to, umjesto da kau "Mi kao sustav imamo poremeaj poduavanja." Kao to rekoh, to je jedini biznis koji okrivljava svoje korisnike zbog vlastitih greaka. Prije mnogo godina, moj pravi otac shvatio je da sustav ima ogromne nedostatke. Vrlo se zabrinuo kad je otkrio da je

99

obrazovni sustav koji se koristi u veini zemalja engleskog govornog podruja nastao prije vie stotina godina u Prusiji. Duboko se uznemirio kad je shvatio da je to sustav koji nije osmiljen da obrazuje djecu, nego da stvara dobre vojnike i zaposlenike. Jednog dana rekao mi je: "U naem kolskom sustavu imamo rije kao to je kindergarten (djeji vrti, op.prev.) zato to je na sustav nastao u Prusiji prije nekoliko stotina godina. Kinder je pruska rije koja znai 'djeca', a garten znai 'vrt'. Drugim rijeima, vrt djece koji drava obrazuje ili "indoktrinira". Bio je to sustav koji je osmiljen da oduzme roditeljima odgovornost za obrazovanje i obrazuje djecu koja e najbolje sluiti potrebama drave."

Odakle dolazi rije 'osnovna'

Moj pametni otac rekao je: "Rane godine kolovanja zovu "osnovna kola" zato to smo mi kao edukatori predmet uenja razlomili na osnovne elemente. Kad to uinite, edukacija postaje dosadna." Zatim je objasnio: "Na primjer, ako se dijete zanima za kue, predmet kue se vadi i dijeli na osnovne elemente, kao to su matematika, priroda, pisanje i umjetnost. Zato su uenici koji dobro prolaze u koli oni koje zanimaju matematika kao predmet, ili pisanje kao predmet, ili priroda kao predmet. Ali uenici zainteresirani za vee predmete, u ovom sluaju predmet kue, esto se dosauju. Njihov predmet interesa uklonjen je i sve to je ostalo za uenje su osnovni elementi koji ine predmet. Odatle dolaze termini 'osnovna kola' i 'osnovno obrazovanje'. Zato je kola dosadna tolikim uenicima. Predmet interesa je uklonjen." Mislim da zato kolovanje kod kue i broj privatnih kola raste. Oduzimaju dravi mo obrazovanja i vraaju je roditelju i djetetu.

Od samuraja do lijenika i uitelja

Obitelj mojeg oca potjecala je od ratnike, samurajske klase iz feudalnog sustava Japana. Ali ubrzo nakon to je komodor

100

Perry pokrenuo trgovinu sa zapadom, feudalni sustav poeo je opadati. Preci mog oca poeli su odbacivati nain ivota samuraja i prebacili se na poziv lijenika. Otac mog oca trebao je postati lijenik, ali umjesto toga pobjegao je na Havaje i prekinuo tradiciju. Iako moj djed nije bio lijenik, oekivalo se da moj otac krene u medicinsku kolu, ali i on je prekinuo tradiciju. Kad sam upitao oca zato nije postao lijenik, rekao je: "Dok sam bio u srednjoj koli, zapitao sam se zato toliko mojih kolega iz razreda iznenada markira s nastave. Jednog dana moj prijatelj je bio tamo, a drugog dana nije ga bilo. Postao sam znatieljan i raspitao se kod kolskih slubenika. Uskoro sam otkrio da je zbog plantaa eera i ananasa od najmanje 20% djece imigranata iz Azije moralo odustati od kole. Na taj nain plantae su osiguravale stalan pritok neobrazovanih fizikih radnika. Krv mi je prokljuala kad sam to otkrio i tada sam se odluio za obrazovanje umjesto medicine. Htio sam biti siguran da e sustav pruiti svoj djeci jednake prilike za dobro obrazovanje. Htio sam se boriti protiv velikih poduzea i vlade kako bih svakom djetetu pruio najbolje mogue obrazovanje." Moj otac cijeli se ivot borio da promijeni sustav i na kraju je poraen u tom pokuaju. Pred kraj ivota proglaen je jednim od dvojice najboljih edukatora Havaja u 150 godina povijesti javnog obrazovanja. Iako su ga ljudi iz sustava cijenili zbog hrabrosti, sustav se uglavnom nije promijenio. To ne znai da sustav nije napravio dobar posao za mnoge ljude. Napravio je odlian posao za 30% ljudi koji dobro funkcioniraju u sustavu. Problem je u tome to je postojei sustav stvoren prije vie stotina godina u Agrarnom dobu, u vremenu prije automobila, zrakoplova, radija, televizije, raunala i Interneta. To je sustav koji ne moe drati korak s tehnolokim i sociolokim promjenama. To je sustav koji je jai od dinosaurusa i vri od aligatora. Zato je moj otac vrijedno provodio edukaciju kod kue, esto govorei djeci: "Dobre ocjene nisu tako vane kao pronalaenje vlastitog talenta." Drugim rijeima, svako dijete ui na razliit nain. Roditelji moraju vrijedno promatrati naine kako njihovo dijete najbolje ui - i zatim podravati to dijete u razvoju njegove dobitnike formule za uenje.

101

Kad god vidim bebe, vidim mlade genije koji uivaju u uenju. Nekoliko godina kasnije, vidim iste te mlade genije kako se dosauju u koli, pitajui se zato ih prisiljavaju da ue stvari koje su za njih moda nevane. Mnogi uenici kau da su uvrijeeni zato jer ih ocjenjuju iz tih predmeta koji ih ne zanimaju, pa ih potom etiketiraju kao pametne ili manje pametne. Jedan mladi mi je rekao: "Nije da ja nisam pametan. Jednostavno nisam zainteresiran. Najprije mi recite zato bih trebao biti zainteresiran za predmet i kako da ga upotrijebim, pa u ga moda i uiti." Problem je vei od loih ocjena. Naravno, moj pametni otac je shvaao da ocjene mogu pozitivno ili negativno utjecati na uenikovu budunost, ali bio je zabrinut zbog utjecaja koji loe ocjene mogu imati na uenikovu samopercepciju i samopouzdanje. esto je govorio: "Mnoga djeca dolaze u kolu uivajui u uenju, ali uskoro odlaze mrzei kolu." Njegov savjet bio je: "Ako imate dijete koje mrzi kolu, va najvaniji zadatak nije da potaknete dijete da dobiva dobre ocjene: najvaniji posao roditelja je da postigne da dijete sauva svoju bogom danu ljubav za uenje. Pronaite prirodni talent svojeg djeteta, otkrijte za to je zainteresirano i nastojite da i dalje uiva u uenju, ak i ako nije u koli." U stvarnosti, dijete e morati uiti mnogo vie no to smo mi ikada morali. Ako to ne ini, zaostat e sa slijedee dvije dobitnike formule, o kojima govorimo u slijedeem poglavlju. Zato je, po mojem miljenju, razvoj dobitnike formule uenja kod kue za vae dijete daleko vanije nego ocjene koje e dobiti u koli. Kao to su govorili moj pametni i moj bogati otac: "Tvoje pravo obrazovanje poinje kad napusti kolu i krene u stvarni svijet."

102

esto poglavlje

Hoe li vae dijete zastarjeti do tridesete?

Kad sam bio djeak, moji roditelji su pretpostavljali da u maturirati, pronai posao, biti dobar radnik, penjati se u hijerarhiji korporacije i ostati tamo do mirovine. Nakon umirovljenja, trebao sam dobiti zlatni sat i igrati golf u nekoj zajednici za umirovljenike, vozei se u zalazak sunca svojim automobiliem za golf.

to ste stariji, manje ste vrijedni

Ideja da se dobije jedan posao za cijeli ivot jest ideja iz Industrijskog doba. Od 1989., kad se sruio Berlinski zid i kad je stvorena svjetska raunalna mrea, svijet i pravila zapoljavanja promijenila su se. Jedno od pravila koje se promijenilo jest "to ste stariji, to ste vredniji" (za biznis). To je moda bilo tono u Industrijskom dobu, ali pravila su danas dijametralno suprotna. Za mnoge ljude u Informatikom dobu, to ste stariji, to ste manje vrijedni. Zato dijete mora imati kvalitetnu dobitniku formulu za uenje kako bi moglo drati korak s promjenama. Dijete mora dobro uvjebati tu formulu samo da bi ilo u korak s promjenama u svojoj dobitnikoj profesionalnoj formuli. Drugim rijeima, postoji mogunost da e vae dijete do

103

tridesete godine biti zastarjelo i da e morati uiti novu profesionalnu formulu kako bi odralo korak s profesionalnim promjenama koje zahtijeva trite. Drugim rijeima, ako vae dijete ivi sa starom idejom o jednom zanimanju za cijeli ivot i nije spremno brzo uiti i mijenjati se, velika je vjerojatnost da e sa svakom godinom sve vie zaostajati.

Najbolje ocjene se ne raunaju

Budunost ne pripada djetetu koje naputa kolu s najboljim ocjenama. Pripada djetetu s najboljom dobitnikom formulom za uenje i s najsvjeijim tehnikim idejama. Za dijete je mnogo vanije da naui uiti, nego da naui polagati testove s dobrim ocjenama; vanije je da naui kako se mijenjati i kako se prilagoditi bre od kolega iz razreda. Zato? Jer mnoge vjetine za koje e poslodavci i poduzea u budunosti dobro plaati danas se ne ue u koli. Pogledajte stanje u dananjem biznisu. Ljudi koji su najvie traeni su ljudi koji razumiju Internet, predmet koji se prije nekoliko godina nije predavao u kolama. Ljudi koji su najmanje traeni su ljudi moje generacije, koji ele velike plae, a nisu u toku s Informatikim dobom.

Manjak

radnika

ini se udno to govorim o zastarijevanju ljudi kad trenutno vlada manjak radne snage. Imam prijatelje koji mi bezbrino govore: "Pa, to onda ako sam stariji i imam ogranieno raunalno znanje. Ima mnogo poslova i mogu uvjetovati plau kad god elim raditi." Imamo manjak radnika jednostavno zato jer proivljavamo eksploziju gospodarstva. Milijarde dolara ulau se u kompanije koje nee postojati za nekoliko godina. Kad se mnoge od tih kompanija nove tehnologije ponu uruavati jer su ostale bez novca, trite e opet biti preplavljeno radnicima. A kad se kompanije ponu zatvarati i druga poduzea e se zatvarati.

104

Eksplozije i propasti
Kako bismo bolje razumjeli ovu eksploziju u kojoj se nalazimo, kao i manjak poslova, moramo pogledati nekoliko godina unatrag i razmotriti druge eksplozije i propasti 1. 1900. postojala su 485 proizvoaa automobila. Do 1908. ostalo ih je samo pola. Danas postoji jo samo 3 od tih 485. 2. 1983. u Americi je postojalo oko etrdeset proizvoaa raunala. Danas ih je etiri. 3. 1983., Burroughs, Coleco, Commodore i Zenith bili su meu vodeima u novonastaloj raunalnoj tehnologiji. Danas mnogi mladi ljudi koji rade u raunalnoj industriji nisu nikada ni uli za te kompanije. 4. Novonastala poduzea koja posluju preko Interneta trenutno ubacuju mnogo novca na trite. Ali to e se dogoditi kad prestanu biti profitabilni i ostanu bez novca? Hoemo li i dalje imati manjak radnika i previe visoko plaenih poslova? 5. Tehnologija e skakati s jednog kontinenta na drugi. Gotovo svaka drava u koju danas putujem ima podruje koje zove "Silikonska dolina". Konkurenti vaeg djeteta moda nee konkurirati za posao u ovoj dravi - i definitivno nee traiti takvu plau.

U kojoj dobi ste prestari?

Kad je nedavno bio u Australiji, moj prijatelj Kelly Richie dao mi je primjerak svojih lokalnih novina, West Australian. "Evo", ree Kelly. "Ovaj lanak saima ono to godinama pokuava rei ljudima, kako bi trebali znati u kojoj dobi su prestari. Potvruje da starost zavisi o profesiji." Bio je to

105

primjerak od 8. travnja 2000., a na naslovnoj stranici pisalo je JESTE LI PRESTARI? asopis u boji sadravao je slike mladog grafikog dizajnera, gimnastiarke, odvjetnika i fotomodela. Ispod fotografije svakog od tih ljudi koji su predstavljali razliite profesije, u crnom je okviru pisalo: 1. Grafiki dizajner 2. Gimnastiarka 3. Odvjetnik 4. Fotomodel upotrebljiv do 30 godine upotrebljiva do 14 godine upotrebljiv do 35 godine upotrebljiva do 25 godine

Drugim rijeima, u tim profesijama prestari ste kad dosegnete tu dob. lanak zapoinje s priom o fotomodelu koja nije supermodel, ali zarauje 2,000$ tjedno. Do dobi od 28 godina ostat e bez posla. lanak razjanjava: Mnoge karijere imaju ogranienja koja ih mogu zaustaviti u dobi od 20, 25, 30 ili 40 godina - kad god to bilo, obino je mnogo vremena prije vremena za mirovinu. Mogu biti fizika: izgled fotomodela pomalo blijedi, tijela sportaa vie ne mogu ono to su nekada mogla. Mogu biti mentalna: matematiar koji sve ee grijei; udo od djeteta u reklami ili dizajnu ije ideje vie ne zarauju novac. Mogu biti vezana uz izdrljivost: investitori, bankari i odvjetnici, iscrpljeni, razvedeni, pregorjeli (ili sve to odjednom) do 40 godine. To ne znai da vie nikada neete raditi u toj profesiji, ali prilika da doete na vrh e proi. Postat ete jedan od zaposlenika. lanak se nastavlja: Dani kad ste poinjali karijeru s 20 godina i radili godinama, polako se uspinjali u hijerarhiji sve dok ne biste doli negdje blizu vrha do 55. godine, odavno su proli.

106

Danas vrijedi to, da ako niste uspjeli do 40. godine, nikada i neete. U nekim zanimanjima, do 20. ili 25. znat ete trebate li novi poetak. Gradovi u provinciji puni su starih grafikih dizajnera koji se pomalo bave slikanjem, ili imaju lokalnu pekaru i sl. Voditeljica katedre za izbor karijere na Sveuilitu u Melbourneu, Di Rachinger, kae da taj moderni trend postizanja vrhunca i opadanja do 40. godine znai da bi ljudi uvijek trebali misliti na slijedeu karijeru i provesti neko vrijeme u prekvalifikaciji ili potrazi za novom karijerom. Kae da se neke profesije, ukljuujui i grafiki dizajn, doivljavaju kao profesije za mlade i brze, to nuno iskljuuje starije od 40 godina. to se dogaa s tim starijim radnicima? lanak kae ovo: Ali u tim zanimanjima gdje treba drati korak s vremenom, pravi zaposlenici su poput Melisse: mladi, ambiciozni i spremni raditi 12 sati na dan. Najbolje od starijih radnika guraju naprijed i prema gore, u rukovodstvo. Ostale istiskuju. Odbacivanje starijih kandidata je iznenaujue lako. Prolog rujna, nacionalna tvrtka za raunala objavila je natjeaj za zapoljavanje programera. Naravno, sve prijave bile su odlino napisane i svi kandidati upisali su u prijave svaki gram svojih vjetina na raunalu. Naravno, svi su mogli raditi taj posao, da su imali i malo prilike. Pa kako su voditelji intervjua zapoeli odvajati ito od kukolja? Jednostavno. "Pogledali smo datume roenja kandidata i podijelili ih na one mlae i starije od 35 godina", kae na kontakt iz poduzea. "Ove starije od 35 godina stavljali smo

107

na hrpu odbijenih. Nezakonito je, ali nije li to svojevrsna darvinistika jednostavnost?" Preivljavanje najsposobnijih, neuspjeh najstarijih.

Ogranienje mojeg pametnog oca

Oni koji su itali moje prethodne knjige moda ve znaju koliko sam osjetljiv na ideju profesionalnog ogranienja, kakva su opisana u ovom lanku. Za one koji ih nisu itali, moj pametni otac, proelnik za obrazovanje, doao je do tog ogranienja u dobi od pedeset godina. Bio je on ovjek dobrog obrazovanja, poten, vrijedan i posveen tome da pobolja obrazovni sustav Havaja. No, u dobi od pedeset godina ostao je bez posla i bez vjetina preivljavanja u stvarnom svijetu, izvan zidova obrazovnog sustava. Iako je u koli bio sjajan uenik, sa sjajnom formulom za uenje, njegova dobitnika formula za uenje nije ga mogla pouiti kako bi preivio u stvarnom svijetu kad je njegova dobitnika profesionalna formula propala.

Naporan rad u poslu bez perspektive

Moj prijatelj Kelly Richie dao mi je priu JESTE LI PRESTARI? iz West Australiana jer sam godinama govorio na svojim teajevima: "Veina ljudi slijedi savjet svojih roditelja da idu u kolu, dobro ue i pronau siguran, stalan posao." To je stara ideja. To je ideja iz Industrijskog doba. Problem je u tome to veina ljudi koja slijedi taj savjet zavri na poslu bez perspektive. Moda su imali dobre ocjene, pronali stalan, siguran posao, moda zarauju mnogo novca, ali problem je to u tom poslu nema ljestava." Postoje ljudi koji rade i dobro zarauju, ali umovi i tijela su im umorni, mnogi su pregorjeli, a ne postoje ljestve da se popnu i izau. Negdje usput naletjeli su na ogranienje, a da to nisu ni znali. Moda jo imaju svoj posao ili svoj biznis, ali svejedno, negdje usput ljestve prema vrhu nestale su. Imam mnoge prijatelje koji su bili odlini u koli, zavrili fakultete i postigli

108

nekakav uspjeh do etrdesete godine, ali tada je profesionalna magija prestajala i poinjao bi spust niz padinu. Vjerujem da je u tim sluajevima dobitnika profesionalna formula prestala funkcionirati jer je prestala i dobitnika formula za uenje. Drugim rijeima, moji prijatelji koriste istu dobitniku formulu za uenje, a ta formula zaustavlja profesionalnu magiju.

Bogat do etrdesete i bez prebijenog novia u etrdeset sedmoj

Jedan moj kolega iz razreda bio je vrlo dobar u srednjoj koli. Pohaao je prestinu kolu Ivy League na Istonoj obali, a zatim se vratio na Havaje. Odmah se ukljuio u country klub svojeg oca, oenio djevojku iji otac je bio lan istog kluba, dobio djecu, a njegova djeca sada pohaaju istu privatnu kolu kao i on. Nakon nekoliko godina rada, stekao je malo radnog iskustva i igrao golf s pravim ljudima, pa se ukljuio u neke vrlo velike transakcije nekretninama. Njegovo nasmijeeno lice bilo je na naslovnoj stranici lokalnog poslovnog magazina i slavili su ga kao jednog od predvodnika biznismena slijedee generacije. Prije svoje etrdesete godine obogatio se. Kasnih 80-tih trite nekretnina na Havajima oslabilo je jer su Japanci povukli svoje investicije iz drave i on je izgubio vei dio svojeg bogatstva. On i ena rastali su se jer ju je varao i sada izdrava dva kuanstva. Do etrdeset i sedme godine ostao je bez novca, s ogromnim raunima. Vidio sam ga prije nekoliko mjeseci. Preao je pedesetu i oporavio se od veine gubitaka, pa ak ima i novu djevojku. Ali koliko god govorio da stvari idu dobro, mogu vidjeti da je njegov plamen ugaen. Neto se promijenilo iznutra i radi vie no ikada samo da bi zadrao svoj image iz prethodnih godina. Cinian je i nervozan. Jedne veeri za stolom, njegova djevojka govorila nam je o novom biznisu na Internetu koji je pokrenula. Bila je vrlo uzbuena i inilo se da posluje jako dobro i dobiva narudbe iz cijelog svijeta. Iznenada, moj prijatelj je pukao. inilo se da je

109

previe popio, a pritisak iznutra lomio je njegovu hladnokrvnu povrinu. Oito iznerviran novim uspjehom svoje djevojke, ili vlastitim neuspjehom, rekao je: "Kako moe dobro poslovati? Nisi ila na pravi koled i nema magisterij. Osim toga, ne poznaje prave ljude kao ja." Dok smo se Kim i ja vozili kui te veeri, ona je komentirala njegovo loe raspoloenje. "ini se da pokuava uspjeti sa svojom starom formulom za uspjeh i da ona ne funkcionira." Klimnuo sam i poeo razmiljati o onome to je u australskom asopisu pisalo o ogranienjima. Razmiljao sam o mladom ovjeku koji je priao kako je podijelio hrpu prijava kandidata na one starije i one mlae od trideset i pet godina. Razmiljao sam o Adriani, prijateljici koja je ostala bez posla, kupila putniku agenciju i sada pohaala pravni fakultet, oekujui da diplomira u dobi od pedeset i sedam godina. I razmiljao sam o svojem pametnom ocu, ovjeku koji je istinski vjerovao u mo dobrog obrazovanja, iako ga to dobro obrazovanje na kraju nije spasilo. Napokon rekoh Kim: "Zvui kao ideja stare ekonomije protiv ideje nove ekonomije." "Moe prepoznati njezine ekonomske ideje kao nove, a njegove kao stare?" upita Kim. Klimnuh glavom. "Moemo ak izbaciti rije ekonomija. Samo reci da ona ima nove ideje, a on jo uvijek radi s idejama koje je razvio u srednjoj koli. Razlika meu njima je samo nekoliko godina, ali njezine su ideje nove. Ne originalne, ali za nju su nove, svjee i uzbudljive, pa ona djeluje svjee. Njegove ideje nisu nove, niti originalne, on ih se dri etrdeset godina, jo otkad smo bili djeca." "Dakle, ne zastarijevaju ljudi, ve njihove ideje." "Da. ini se da je tako. Njihove ideje zastarijevaju, ili jo tonije, zastarijeva njihova dobitnika formula", odgovorih. "On ustaje i odlazi na posao, ali umjesto da je novo udo od djeteta, novi pokreta s novim idejama, on je sada stari momak sa starim idejama, a ima tek pedeset godina. Nevolja je u tome to je on zastario jo prije deset godina, a nije to znao. Jo uvijek radi s istim starim dobitnikim formulama, a nevolja je u tome to ih nije voljan mijenjati. Danas obilazi grad sa svojim

110

ivotopisom u ruci, natjeui se s mladim ljudima koji su vrnjaci njegove djece." "Dakle, savjet da ide u kolu, dobro ui i nade dobar posao bio je dobar dok je on bio djeak," ree Kim, "ali lo je za njega kao odraslog ovjeka." "A nevolja je u tome to je zarobljen svojom dobitnikom formulom, a to niti ne zna." rekoh ja tiho. "Ne shvaa da je dobar savjet iz njegove prolosti lo savjet u sadanjosti, pa mu budunost nije svijetla." "Zarobljen je i to ne shvaa?" upita Kim. "To se dogodilo mom ocu u dobi od pedeset godina. Savjet da ide u kolu i nae posao bio je dobar kad je bio dijete. Bila je to sjajna formula. Dobivao je dobre ocjene, naao dobar posao i popeo se do vrha. Ali tada je formula prestala funkcionirati i poeo je njegov pad." "A nastavio je koristiti istu formulu", ree Kim. "Ne samo da je nastavio... to je manje funkcionirala, on je postajao nesigurniji i vie je govorio drugima da slijede njegov savjet - njegovu formulu - iako za njega nije funkcionirala." "to je manje funkcionirala za njega, vie je govorio drugima da slijede njegov savjet?" upita Kim tiho, vie sama za sebe. "Mislim da je zapeo na dva mjesta", rekoh ja. "Zapeo je na onom to ne funkcionira, pa je frustriran i umoran, ali ipak nastavlja. I zapeo je u prolosti, u dijelu svojeg ivota kad je formula funkcionirala. Budui da je funkcionirala u prolosti, on eli dokazati sam sebi da i danas radi pravu stvar." "Pa govori svima da rade isto to i on", ree Kim. "Iako je to prestalo funkcionirati." "Mislim da to govori zato jer je to sve to je za njega funkcioniralo. Jo uvijek nije shvatio to ne funkcionira." "Onog trena kad to shvati, poet e govoriti svima to je uinio", ree Kim. "Moda e poeti propovijedati novi nain djelovanja. Kad ga pronae, krenut e naokolo izvikujui: 'Pronaao sam nain! Pronaao sam nain!' Ali do tada, propovijedat e o starom nainu dok ne pronae novu dobitniku formulu za svoj ivot."

111

"Ako je pronae", odgovorih ja. "Kad diplomira, nitko ti ne daje kartu puta prema uspjehu. Kad trag jednom nestane, mnogi od nas zavre istei svoj put kroz dunglu, nadajui se da emo opet pronai trag. Neki ga pronau, neki i ne. A ako ne pronae novi trag, obino sjedne i razmilja o starome. To je stvarnost."

Heroji srednje kole

Prije sam spomenuo Ala Bundyja, lika iz televizijske komedije Brane vode. Al Bundy je tragikomian lik koji je bio heroj u srednjoj koli, ali nije promijenio svoju formulu. U seriji, Al stoji u prodavaonici cipela prisjeajui se dana kad je zabio etiri zgoditka i dobio utakmicu za svoju srednju kolu. Jednog dana svi bismo mogli postati poput Ala Bundyja, prisjeajui se vremena kad je ivot bio aroban. Ali problemi nastaju kad niste spremni pogledati unatrag - a jo uvijek elite postii neto u ivotu. Problemi nastaju kad ivite u sadanjosti, pokuavajui ponovno oivjeti radost prolih dana. Ljudi koji ne mogu stati kad bi trebali, esto su poput boraca koji ulaze u ring i bivaju pretueni od mladih boraca. Bore se uz pomo stare dobitnike formule, jer tako mogu oivjeti sjeanja na prola vremena. Mnogi ljudi moda su bili dobri u koli ili na svojem prolom poslu, ali stvari su nekako za njih prestale funkcionirati. Na godinjicama mature moete vidjeti nogometne ili akademske zvijezde koje nisu napredovale u ivotu. Srest ete ih opet nakon deset, dvadeset ili trideset godina i znat ete da je magija nestala. Za njih, ako su nesretni, moda je pravo vrijeme da promijene staru dobitniku profesionalnu formulu i priznaju da moda moraju promijeniti i svoju staru formulu za uenje. Danas je vano da djecu nauite kako je promjena dio njihove budunosti. Zapravo, vano je da nauite svoju djecu kako je njihova sposobnost da brzo ue i mijenjaju se mnogo vanija nego to im to daju do znanja u koli.

112

Ideje za roditelje
Prije nekoliko godina gledao sam emisiju u kojoj su majke vodile sa sobom keri na posao kako bi im pokazale to rade. TV komentator bio je oduevljen idejom, govorei: "Ovo je hrabra, nova ideja - majke ue svoje keri da budu dobre radnice u budunosti." Sve to sam mogao rei sam sebi bilo je: "Kakva stara ideja." Kad danas razgovaram s mladim ljudima, esto ih pitam s ijom dobitnikom formulom djeluju. Je li to njihova formula, ili formula njihovih roditelja? Kad sam bio dijete tijekom 60-tih, veina roditelja govorila je svojoj djeci, s paninim glasom: "Stekni dobro obrazovanje kako bi naao dobar posao." Razlog panici bio je taj to je veina roditelja odrasla za vrijeme velike ekonomske krize, u razdoblju kad nije bilo posla. Za mnoge roditelje iz vremena mojih roditelja - uglavnom one roene izmeu 1900. i 1935. njihovi strahovi, strah od nezaposlenosti i strah od neimatine, u velikoj mjeri utjecali su na njihove misli, rijei i djela. Ako danas pogledate oko sebe, svugdje ete vidjeti natpise "Trai se radnik". Poslodavci danas oajniki trae bilo koga tko zna itati i pisati, ugodnog je ponaanja, zna se smijeiti i u stanju je uiti. Premda su tehnike vjetine vane, ostaje injenica da postoje mnogi drugi atributi koji poslodavcima znae vie od tehnikih vjetina. Iako ima mnogo poslova, i dalje ujem mlade roditelje koji ponavljaju svojoj djeci iste rijei, s istim paninim prizvukom s kojim su njima to govorili njihovi roditelji: "Zavri dobru kolu kako bi naao dobar posao." Kad ujem kako netko kae: "Ali mora imati posao", kaem mu: "Polako. Ohladi se. Pogledaj oko sebe. Ima mnogo poslova. Ekonomska kriza je prola. Kapitalizam je pobijedio. Spasio je svijet. Komunizam je mrtav. Postoji Internet. I prestani dijeliti savjete zasnovane na drevnoj povijesti. Ako danas eli siguran, stalan posao, moe ga pronai. Zato stani na trenutak i razmisli."

113

Neki ljudi se ohlade, ali neki ne. Veina ljudi koje znam apsolutno su uasnuti od pomisli da nemaju posao, da nemaju prihoda, a veina ljudi ne moe razmiljati racionalno zbog starih strahova prenesenih s roditelja na djecu. Jedna od najvanijih stvari koju roditelj moe uiniti jest da stane, razmisli i pogleda u budunost, umjesto da daje savjete zasnovane na dogaajima iz prolosti. Mnoga djeca naputaju kolu ili ne shvaaju svoje obrazovanje ozbiljno jer prijetnja da nee moi dobiti siguran posao vie nije ozbiljan razlog za pohaanje kole. Djeca u koli znaju da mogu dobiti posao. Djeca u koli mogu vidjeti da akademske zvijezde vie ne dobivaju velike novce. Djeca znaju da su ljudi koji najvie zarauju sportske, glazbene ili filmske zvijezde. Djeca danas gledaju Ala Budyja na TV-u i znaju da je on dobio posao. Mogu vidjeti i kako njihovi roditelji odlaze na posao, naporno rade po cio dan i unajmljuju dadilje, i djeca tada govore: "Zar ja idem u kolu da bih to radio? Zar to elim u svojem ivotu? elim li to svojoj djeci?"

Morao sam prestati raditi ono u emu sam bio dobar

Kad sam 1994., u dobi od 47 godina otiao u mirovinu, pitanje "to u raditi ostatak ivota" bilo mi je stalno na pameti. Umjesto da se odmaram godinu dana, odluio sam 'ponovno stvoriti sebe'. To je znailo da sam morao promijeniti svoju dobitniku formulu za uenje i dobitniku profesionalnu formulu. Da nisam, bio bih poput starog borca koji se nakon godine dana vraa u ring. Ponovno stvarajui sebe, morao sam prestati raditi ono u emu sam bio dobar i u emu sam uivao. To je znailo da sam morao prestati odravati seminare o biznisu i ulaganju. Kako bih se ponovno stvorio, morao sam poeti uiti neto to sam trebao nauiti kako bih promijenio nain na koji radim stvari. Da bih to uinio, stvorio sam drutvenu igru kako bih poduavao ono to sam nekada poduavao i morao sam nauiti pisati, jer sam iz jezikoslovlja dva puta padao u srednjoj koli. Danas sam poznatiji kao pisac no to sam ikad bio u bilo kojoj drugoj profesiji. Da nisam imao

114

dobitniku formulu za uenje, kao i profesionalnu i financijsku formulu, ne bih imao priliku krenuti dalje u svojem ivotu. Da nisam krenuo dalje, zastario bih u dobi od 47 godina i proveo ivot prisjeajui se dobrih starih vremena i uspjeha iz prolosti.

to je siguran posao uinio obiteljskom ivotu?

Roditelji danas moraju biti pametniji jer su njihova djeca pametnija. Roditelji moraju gledati dalje od kole i sigurnog posla jer i djeca gledaju tako daleko. Mogu vidjeti to je siguran posao uinio obiteljskom ivotu. Mogu vidjeti da njihovi roditelji imaju posao, ali moda nemaju ivot. Veina djece ne eli takvu budunost. Da bi roditelj imao uspjean odnos sa svojom djecom, mora gledati u kristalnu kuglu - ali ne svoju kristalnu kuglu. Danas roditelj mora stalno gledati u kristalnu kuglu svoje djece. Mora sasluati djetetovu viziju budunosti umjesto da prisili dijete da gleda staru viziju budunosti, viziju koja je esto zasnovana na prolosti. Ve sam u ovoj knjizi spomenuo kako su mnoge svae izmeu roditelja i djece sukobi izmeu dobitnikih formula roditelja i djeteta - izmeu roditelja koji govori. "Mora ii u kolu" i dijeteta koje govori: "Napustit u kolu." To je primjer sukoba dobitnikih formula. Kako bi imali uspjean odnos, roditelji moraju dati sve od sebe kako bi vidjeli ono to vide djeca, jer dijete oito vidi neto, a dobro obrazovanje ne mora biti dio te vizije. Sada ne kaem da bi roditelji trebali poputati i dozvoliti djeci da rade to god ele. Kaem da bi roditelji trebali gledati dalje od sukoba dobitnikih formula i dati sve od sebe kako bi otkrili kakvu viziju imaju njihova djeca. Znam da to moda i nije lako, ali mislim da je to bolje od svae. Kad roditelj vidi ono to dijete vidi i kad shvati kamo dijete eli ii, moe suraivati s djetetom i pruiti mu neko vodstvo. Ovo je kljuno, jer onog trena kad roditelj kae djetetu: "Ne elim da to uini", dijete e to uiniti ili je ve uinilo. Dijeljenje vizije i spreavanje sukoba dobitnikih formula vitalno je za dugorono vodstvo.

115

Kad se ostvari dobra komunikacija, preporuujem da roditelji objasne djeci kako e najvjerojatnije imati mnogo profesija u ivotu, umjesto samo jedne. Ako dijete moe shvatiti tu ideju, nauit e potivati obrazovanje. Ako dijete stekne potovanje prema obrazovanju i cjeloivotnom uenju, moda e lake shvatiti zato su ideja o razvoju dobitnike formule za uenje i ostajanje u koli tako vani. Mislim da je to vano zato jer sumnjam da ijedan roditelj eli da njegova djeca zaglave na poslu bez perspektive.

USPOREDBA
Industrijsko doba
Siguran posao Prednost iskustva Jedan posao Rad do ezdeset i pete Buenje kartica na poslu kole Diplome i preporuke Staro znanje Kompanija pokriva mirovinu Drava pokriva mirovinu Drava pokriva zdravstveno osiguranje Rad u kompaniji

IDEJA
Informatiko doba

Slobodni agenti, virtualne kompanije Plaa prema rezultatima Mnoge profesije Rana mirovina Rad kad postoji interes Seminari Osnovni talenti Nove ideje Osoba sama osmiljava mirovinski plan Nije potrebno Nije potrebno Rad kod kue

Ukratko, vi i vaa djeca imate vie mogunosti no to su vai roditelji ikada imali. Navedeni izbori iz Industrijskog doba nisu bolji niti loiji od navedenih izbora iz Informatikog doba.

116

Stvar je u tome to danas postoji vei broj izbora i djeca to znaju. Danas je izazov kolskom sustavu i roditeljima da pripreme djecu za stjecanje vjetina uenja kako bi imala to je mogue vie izbora. Ne vjerujem da roditelji ele da im dijete zavri u prodavaonici cipela jer je pratilo savjet roditelja "Idi u kolu kako bi pronaao posao." Danas djeca trebaju bolje obrazovanje.

Zavrna

napomena

Ja poduavam odrasle. Kada im kaem da ih savjet "Idi u kolu i nai posao" dri zatoenima, mnoge ruke se podiu i trae daljnje razjanjenje. Mnogi shvaaju da je to bio dobar savjet kad su bili djeca, ali lo sada kad su odrasli i sada ele saznati vie. U jednoj od mojih skupina razvila se diskusija u kojoj je jedan od sudionika postavio pitanje: "Ali kako vas posao moe zatoiti?" "Dobro pitanje", rekoh. "Nee vas zatoiti posao. Zatoit e vas dodatak savjetu "Idi u kolu i nai posao". "Dodatak?" upita sudionik. "Kakav dodatak?" "Dodatak koji kae: "Igraj na sigurno i ne ini greke."

117

Sedmo poglavlje

Hoe li se vae dijete moi umiroviti prije tridesete?

Jednog dana upitao sam svog bogatog oca zato je tako bogat. Odgovorio je: "Jer sam rano otiao u mirovinu. Ako ne mora ii na posao, ima dovoljno vremena da postane bogat."

Kroz

ogledalo

U prolom poglavlju o domaoj zadai, moj bogati otac rekao je: "Nee se obogatiti na poslu, obogatit e se kod kue. Zato mora raditi domau zadau." Bogati otac napravio je svoju domau zadau poduivi me formuli velikog bogatstva kroz igru Monopoly. Negdje izmeu devete i petnaeste godine mentalno sam preao iz svijeta svojeg siromanog oca u svijet bogatog oca. Bio je to isti svijet koji vide i svi drugi; jedino je naa percepcija bila razliita. Mogao sam vidjeti stvari koje nisam vidio prije. U knjizi Alisa u zemlji udesa Lewisa Carrolla, Alisa prolazi kroz ogledalo u drugi svijet. Bogati otac poveo me kroz svoje ogledalo uz pomo Monopolyja i dopustio mi da vidim svijet iz njegove perspektive. Umjesto da mi je rekao "Idi u kolu, dobro ui i nai siguran, stalan posao", nastavio me ohrabrivati da promijenim nain razmiljanja. Stalno je govorio: "Kupi etiri zelene kue, prodaj ih i kupi jedan crveni hotel. S tom

119

formulom postat e bogat kad odraste." Nisam znao to eli da vidim, ali znao sam da eli da saznam neto to tada jo nisam znao. Budui da sam bio dijete, nisam shvaao to pokuava uiniti. Samo sam znao da misli kako je kupovina etiri zelene kue, prodaja njih i kupovina crvenog hotela vrlo vana ideja. Stalno sam igrao igru s bogatim ocem i on ju je tretirao kao neto vano, a ne kao glupu djeju igru. Poeo sam gledati stvari na drugaiji nain. Jednog dana, kad smo bili u posjeti njegovom bankaru, moj um nainio je prijelaz. Na trenutak sam vidio um bogatog oca i vidio sam svijet koji je vidio moj bogati otac. Gledao sam kroz povealo.

Promjena u samopercepciji
Mentalna promjena dola je dok sam sjedio na sastanku bogatog oca s njegovim bankarom i agentom za nekretnine. Diskutirali su o nekoliko detalja, potpisali neke dokumente, bogati otac predao je bankaru ek, a zatim je uzeo neke kljueve od agenta za nekretnine. Svanulo mi je da je on upravo kupio jo jednu zelenu kuu. Svi smo uli u njegov auto: bankar, agent za nekretnine, bogati otac, Mike i ja, i krenuli smo na lice mjesta kako bismo pogledali novu zelenu kuu. Dok smo se vozili, poeo sam shvaati da u stvarnom ivotu gledam ono to sam igrao u Monopolyju. Izlazei iz auta, gledao sam bogatog oca kako se uspinje stepenicama, stavlja klju u vrata, okree klju, otvara vrata i ulazi, govorei: "To je moje." Kao to sam rekao, ja najbolje uim gledajui, dodirujui, osjeajui i djelujui. Ne uim sjedei, sluajui, itajui i ispunjavajui testove. Kad sam shvatio vezu izmeu igre, male zelene kuice i kue koju je on upravo kupio, moj um, a zatim i moj svijet, doivio je promjenu, jer se i moja percepcija samog sebe mijenjala. Vie nisam bio siromani djeak koji dolazi iz obitelji s financijskim potekoama. Postajao sam bogato dijete. Moja percepcija samog sebe se mijenjala. Vie se nisam nadao da u postati bogat. Sa sigurnou sam spoznao u dui da sam

120

bogat. Bio sam bogat jer sam poeo gledati svijet kroz oi bogatog oca. Kad sam vidio kako ispisuje ek, potpisuje neke papire i uzima kljueve, shvatio sam vezu izmeu igre, djela i male zelene kue. Rekao sam sam sebi, ja to mogu. Ovo nije teko. Ne moram biti jako pametan da bih se obogatio. Ne trebaju mi niti dobre ocjene. Imao sam osjeaj kao da prolazim kroz ogledalo i ulazim u drugi svijet. Ali ulazak u taj svijet stvorio mi je i neke probleme u svijetu koji sam naputao. Pronaao sam svoju dobitniku formulu. Bila je to formula koja je zahtijevala dobitniku formulu za uenje, kao i profesionalnu i financijsku formulu. Bila je to formula koju u slijediti ostatak ivota. U tom trenutku znao sam da u postati bogat. Nisam sumnjao u to. Shvatio sam igru Monopoly. Volio sam tu igru. Vidio sam bogatog oca kako igra tu igru s pravim novcem, a ako je on to mogao, znao sam da i ja to mogu.

Naprijed-natrag izmeu dva svijeta

Mentalno, kretao sam se naprijed-natrag izmeu dva svijeta. Problem je bio u tome to se svijet u koji sam ulazio, svijet bogatog oca, inio smislenim. Svijet koji sam naputao inio se ludim. Svijet u koji sam se vraao u koli inio se poput svijeta Ludog eirdije iz knjige Lewisa Carolla. Svaki ponedjeljak uiteljica je od nas traila da predamo domau zadau. Tada bi nam zadala nove zadatke i traila od nas da uimo stvari koje nisam mogao vidjeti, dodirnuti ili osjetiti. Traili su od mene da uim predmete za koje sam znao da mi nee trebati. Rjeavao sam sloene matematike probleme i znao sam da mi to znanje vjerojatno nee trebati nikad u ivotu. Vidio sam koliko je matematike moj bogati otac koristio da kupi svoju zelenu kuu, a za to mu nisu trebale formule iz algebre. Bilo je dovoljno zbrajanje i oduzimanje. Znao sam da kupovina te etiri zelene kue nije tako teka. Kad sam imao etiri zelene kue za prodaju, kupnja crvenog hotela inila se lakom, ak i loginom - ali to je imalo smisla samo ako ste se stvarno htjeli obogatiti i imati vie slobodnog vremena. Jedan veliki hotel stvarao je vie

121

novca s manje truda. Bio sam zbunjen, jer svaki put kad bih proao kroz ogledalo, jedna strana inila mi se definitivno normalnijom od druge. Nikada nisam shvatio zato smo uili predmete za koje smo znali da nam nee trebati ili nam nikada nitko nee objasniti kako da ih koristimo. A to to smo morali pisati testove iz tih istih predmeta koji me nisu zanimali, i to smo dobivali etiketu pametnih ili glupih, ovisno o tome kako smo napisali test, stvarno mi je izgledalo kao Alisina Zemlja udesa.

Zato uim te predmete?

Jednog dana odluio sam postaviti pitanje koje me zbunjivalo godinama. Napokon sam skupio hrabrost i upitao uiteljicu: "Zato uim i piem testove iz predmeta koji me ne zanimaju i koje nikada neu upotrijebiti?" Njezin odgovor bio je: "Jer ako ne dobije dobre ocjene, nee dobiti dobar posao." Bio je to isti odgovor koji sam uo od svojeg pravog oca. Zvuao je kao jeka. Problem je bio u tome to taj odgovor nije imao nikakvog smisla. to je uenje predmeta koji me nisu zanimali i koje neu koristiti imalo s dobivanjem posla? Sada kad sam otkrio svoju dobitniku formulu za ivot, ideja da idem u kolu i uim predmete koji mi nee trebati jer ionako nisam ni planirao traiti posao, inila mi se jo besmislenijom. Nakon to sam malo promislio o tome, odgovorio sam: "Ali to ako ne elim posao?" Tada mi je glasno reeno da sjednem i nastavim sa svojim sastavkom.

kola je vana
Ne predlaem vam da ispiete svoje dijete iz kole i kupite igru Monopoly. Dobra edukacija je vrlo vana. U koli se ue osnovne skolastike vjetine i vjetine uenja, a zatim i profesionalne vjetine. Iako se ne slaem u potpunosti s time

122

kako sustav poduava ili to poduava, pohaanje kole i fakulteta jo uvijek je osnova za najvei dio ivotnog uspjeha. Problem je u tome to kola ne poduava osnovne financijske vjetine, a budui da ne poduava te vjetine, mnoga djeca naputaju kolu bez dobitnike financijske formule. Zapravo, mnogi je naputaju s gubitnikom financijskom formulom. Mnogi mladi ljudi danas naputaju kolu s dugovima na kreditnoj kartici i dugovima od kolskih posudbi. Mnogi nikada ne otplate dug. Mnogi napuste kolu i ponu kupovati automobile, kue, amce i tako dalje. Mnogi e umrijeti i prenijeti dug na svoju djecu. Drugim rijeima, moda e napustiti kolu s dobrim obrazovanjem, ali e je napustiti i bez jedne vrlo vane formule - dobitnike financijske formule.

Zabrinutost obaju oeva

Moj otac uitelj shvatio je da neto nedostaje u obrazovanju, ali nikada nije shvatio to to zapravo nedostaje. Moj bogati otac znao je to nedostaje. Znao je da kole ne poduavaju gotovo nita o novcu. Znao je da nedostatak dobitnike financijske formule tjera mnoge ljude da naporno rade, dre se poslovne sigurnosti i nikad financijski ne napreduju. Kad sam mu ispriao priu svojeg oca o plantaama koje koriste kolski sustav kako bi osigurale stalni pritok radnika, rekao je vrlo tihim glasom: "Nita se nije promijenilo." Znao je da se ljudi dre svojeg posla i naporno rade samo zato jer moraju. Znao je da e on uvijek imati stalni pritok radnika. I on je bio zabrinut za financijsku sigurnost onih koji su radili za njega. Smetalo mu je da vidi ljude kako naporno rade za njega samo da bi odlazili kui i jo se vie zaduivali. Kao to je rekao: "Nee se obogatiti na poslu. Obogatit e se kod kue. Zato mora napraviti domau zadau." Znao je i to da veina njegovih radnika nema osnovno financijsko obrazovanje kako bi napravili svoju financijsku domau zadau i to ga je brinulo i inilo alosnim.

123

Nain poduavanja bogatog oca

Nauio sam mnogo od bogatog oca jer je imao jedinstveni nain poduavanja, nain koji je meni najvie odgovarao. Jo jednom vraam se na priu iz knjige Bogati otac, siromani otac koja govori o tome kako mi je bogati otac plaao deset centi na sat nakon to mi je obeao da e me nauiti kako da postanem bogat. Radio sam za njega tri subote po tri sata, zaradivi svaki dan po trideset centi. Napokon sam se jako naljutio i otiao u njegov ured, pa mu rekao da me iskoritava. Drhtao sam i plakao pred njegovim stolom: devetogodinji djeak koji od njega zahtijeva da odri svoj dio pogodbe. "Obeao si mi da e me nauiti kako biti bogat. Radim za tebe ve tri tjedna, a nisam te uope vidio. Ne dolazi me ni vidjeti kako radim, a kamoli uiti kako da postanem bogat. Dobivam trideset centi, a od toga se neu obogatiti. Kad e me neto nauiti?" Bogati otac se zaljuljao u stolici, gledajui preko stola vrlo ljutitog devetogodinjaka. Nakon vrlo duge minute mrtve tiine, nasmijeio se i rekao: "Neto te uim. Uim te najvrjedniju lekciju koju moe nauiti ako eli biti bogat. Veina ljudi radi cijeli ivot i nikada ne naui ono to e ti nauiti, ako naui." Zastao je, ljuljajui se u stolici i dalje me promatrao kako drhtim i polako shvaam njegove rijei. "Kako to misli: Ako nauim? Ako nauim to? to bih to trebao nauiti, a to drugi ljudi nikada ne naue?" rekoh, briui nos rukavom svoje majice. Smirio sam se, ali uznemirilo me to mi je rekao da me neemu poduava. Nisam ga vidio otkad sam pristao raditi za njega i sad mi je govorio da me neemu poduava. Tijekom godina shvatio sam koliko je to bila vana lekcija da se veina ljudi ne obogati radei za novac i poslovnu sigurnost. Kad sam shvatio razliku izmeu toga da radim za novac i da moj novac radi za mene, postao sam malo inteligentniji. Shvatio sam da nas kola ui da radimo za novac, a ako elimo biti bogati, moramo nauiti kako da novac radi za

124

nas. Mala razlika, ali promijenila je moje izbore u obrazovanju i u onom to sam odluio uiti. Kao to sam rekao prije, inteligencija je sposobnost pravljenja finijih distinkcija. A distinkcija koju sam trebao nauiti ako sam elio postati bogat bila je kako izvesti da novac radi za mene. Dok su moji kolege iz razreda naporno uili da dobiju posao, ja sam naporno uio kako mi posao ne bi trebao. Shvatio sam na to je mislio bogati otac kad je rekao: "Veina ljudi nikada ne naui lekciju." Bogati otac mi je kasnije objasnio da veina ljudi odlazi na posao, die plau, odlazi na posao, die plau, odlazi na posao... Zauvijek... I nikada ne naue lekciju kojoj me on poduio. Rekao je: "Kad si me zamolio da te nauim kako biti bogat, mislio sam da je najbolji nain da te poduim toj prvoj lekciji da vidim koliko e ti dugo trebati da shvati kako se nee obogatiti radei za novac. Trebalo ti je samo tri tjedna. Veina ljudi radi cijeli ivot i nikad ne shvati lekciju. Veina ljudi trai poviicu i premda mogu dobiti vie novca, rijetko shvate lekciju." Na taj n a i n j e bogati otac poduavao, a njegov nain sastojao se najprije od djela, zatim od greaka, te na kraju od lekcija. A za one od vas koji niste proitali prvu knjigu, bogati otac zatim mi je uzeo deset centi na sat, pa sam morao raditi besplatno. Slijedea lekcija je zapoela, a na meni je bilo da odluim elim li je nauiti.

Druga strana stola

Jo jedna lekcija koja je na mene imala velik utjecaj bila je lekcija koju esto zovem 'druga strana stola'. Nakon prve lekcije u dobi od devet godina, bogati otac shvatio je da ozbiljno elim nauiti kako postati bogat, pa me poeo pozivati da gledam kako radi razliite stvari, kao to me pozvao da gledam kako kupuje kuu za iznajmljivanje. Kad sam navrio deset godina, sjeo sam kraj njega dok je intervjuirao kandidate za radna mjesta koja je popunjavao. Sjedio bih pokraj njega s druge strane stola, dok je kandidatima postavljao pitanja o njihovom ivotu ili o njihovom stavu o radu za njegovu

125

kompaniju. To je uvijek bio zanimljiv proces. Vidio sam ljude bez srednje kole koji su bili spremni raditi za manje od dolara na sat. Iako sam bio samo dijete, znao sam da bi bilo teko uzdravati obitelj za manje od 8$ na dan bez poreza. Kad sam itao njihove ivotopise ili molbe za posao i vidio koliko djece neki od tih radnika moraju izdravati, raalostio bih se. Shvatio sam da moja obitelj nije jedina koja ima financijskih problema. Htio sam im pomoi kao to sam htio pomoi i svojoj obitelji, ali nisam znao kako.

Vrijednost dobrog obrazovanja

Promatranje razlika u plaama bila je vana lekcija koju sam dobio sjedei pokraj bogatog oca. Vidio sam razlike u plaama izmeu radnika bez srednjokolske mature i radnika s fakultetskom diplomom, i to mi je bilo dovoljno poticajno da ostanem u koli. Nakon toga, kad god bih pomislio na naputanje kole, pomisao na razlike u osnovnim plaama podsjeala bi me na vanost dobrog obrazovanja. Ono to me najvie fasciniralo bilo je to da su se povremeno i osobe s magisterijem ili doktoratom javljale za slabo plaene poslove. Nisam znao mnogo, ali znao sam da bogati otac zarauje mnogo vie novca od tih vrlo obrazovanih ljudi, ako se raunaju svi njegovi izvori prihoda. Znao sam i to da bogati otac nema srednjokolsku maturu. Iako su postojale razlike u plai izmeu radnika s dobrim obrazovanjem u onih koji su napustili srednju kolu, shvatio sam i to da je moj bogati otac znao neto to ovi diplomirani strunjaci nisu znali. Nakon to sam pet puta sjedio s druge strane stola, napokon sam upitao bogatog oca zato me tamo posjeo. Odgovorio je: "Mislio sam da me nikada nee pitati. to misli zato sam te pozvao da sjedne i gleda kako intervjuiram ljude?" "Ne znam", odgovorih. "Mislio sam da eli da ti pravim drutvo." Bogati otac se nasmijao. "Nikada ne bih troio tvoje vrijeme na taj nain. Obeao sam ti da u te nauiti kako biti bogat i dajem ti ono to si traio. to si do sada nauio?"

126

Sada sam sjedio za stolom bogatog oca u praznoj prostoriji, bez ljudi koji trae posao. Razmiljao sam o njegovom pitanju. "Ne znam", odgovorih. "Nisam razmiljao o tome kao o lekciji." Bogati otac se nasmijao i rekao: "Ui vrlo vanu lekciju. Veina ljudi nema priliku nauiti tu lekciju, jer vide svijet samo s druge strane stola." Bogati otac pokazao je prazne stolice pred nama. "Vrlo malo ljudi vidi stvari s ove strane stola. Gleda stvarni svijet - svijet koji ljudi vide kad napuste kolu. Ali ti ima priliku vidjeti s ove strane stola prije no to napusti kolu." "Dakle, ako elim biti bogat, moram sjediti s ove strane stola?" upitah ja. Bogati otac odmahne glavom. Polako ree: "Ne samo da treba sjediti s ove strane stola, treba nauiti sve to je potrebno da sjedne s ove strane stola, a ti se predmeti uglavnom ne ue u koli. kola te ui da sjedi s one strane stola." "Da?" upitah, pomalo zbunjeno. "Kako to ini?" "Pa, zato ti otac govori da ide u kolu?" upita bogati otac. "Da bih mogao pronai posao", odgovorih ja tiho. "A to je ono to svi ti ljudi trae. Nije li?" Bogati otac klimne i ree: "A zato i sjede s one strane stola. Ne kaem da je jedna strana bolja od druge. elim ti samo rei da postoji razlika. Veina ljudi je ne vidi. To je moja lekcija za tebe. elim ti ponuditi izbor strane na kojoj e sjediti. Ako eli biti bogat jo dok si mlad, ova strana stola prua ti bolju priliku da to i ostvari. Ako ozbiljno eli postati bogat i ne eli naporno raditi cijeli ivot, nauit u te kako da to uini. Ako eli sjediti s druge strane stola, slijedi savjet svojeg oca."

Nauene lekcije
To je bila lekcija koja mi je odredila cijeli ivot. Bogati otac nije mi rekao s koje strane stola da sjednem. Ponudio mi je izbor. Sam sam donio odluku. Izabrao sam ono to elim uiti, umjesto da se borim protiv uenja onog to se od mene

127

oekivalo da uim. Tako me moj bogati otac poduavao tijekom godina. Najprije djela, zatim greke, a na kraju lekcije. Nakon lekcija, davao mi je izbor da s tim lekcijama inim to hou.

esto ne vidite ono to je pred vama

Lekcija "druga strana stola" ukljuivala je i druge lekcije koje mijenjaju ivot. Inteligencija je sposobnost pravljenja finijih distinkcija ili mnoenja dijeljenjem. Sjedei za stolom, poeo sam praviti nove distinkcije, uiti nove lekcije. Gledao sam i uio iz onog to se dogaalo pred mojim oima. Sjedio sam tamo duge sate, da nisam nita nauio. Kad mi je bogati otac ukazao na injenicu da postoje dvije strane stola, mogao sam vidjeti razliite svjetove s te dvije strane. Mogao sam osjetiti razliku u samopercepciji koju su te dvije strane zahtijevale. Tijekom godina, shvatio sam da ljudi koji sjede meni nasuprot samo rade ono to im je reeno da rade, a to je da pronau posao. U koli su ih nauili da steknu vjetine koje trae poslodavci. Nisu ih nauili da steknu vjetine kako bi mogli sjediti s ove strane stola. Zbog tih ranih instrukcija, veina ljudi provodi ivote sjedei s druge strane stola. Koliko bi njihovi ivoti bili drugaiji da su im rekli: "Stekni financijske vjetine kako bi mogao posjedovati taj stol"?

Ljudi pronalaze ono za to su programirani da trae

Takoer sam nauio da ljudi trae razliite stvari. Bogati otac mi je rekao: "Veina ljudi naputa kolu traei posao, i zato ga i pronalaze." Objasnio mi je da je ono to trai u svijesti ono to pronalazi u stvarnom svijetu. Rekao je: "Ljudi koji trae posao esto ga i pronau. Ja ne traim posao. Ne traim radno mjesto. Izvjebao sam svoju svijest tako da traim poslovne prilike i ulaganja. Odavno sam nauio da ovjek pronalazi ono na to je usmjerio svoj um. Ako eli biti bogat, mora educirati mozak da trai stvari koje e te uiniti bogatim; a posao te nee uiniti bogatim, pa ga nemoj ni traiti."

128

Kad ljudima kaem da na zapadni sustav obrazovanja potjee iz Prusije, mnogi jednostavno preuju tu informaciju. Ali kada kaem da je svrha pruskog sustava bila stvaranje zaposlenika i vojnika, mnogi od njih obrate panju i gledaju me s cininom, ponekad i neprijateljskom sumnjom. Ljudi koji se najvie naljute esto su oni koji najbolje prolaze u obrazovnom sustavu. Kad od mene trae da potvrdim svoje rijei, esto im postavim ovo pitanje: "Koja je jedna od prvih stvari koje studenti trae nakon kole?" Odgovor je: "Posao." Trae posao jer su ih za to isprogramirali i reagiraju poput dobrih malih vojnika. Kaem to jer Prusija vie ne postoji, ali njezine ideje su jo uvijek ovdje. Sada smo u Informatikom dobu i vrijeme je da nauimo ljude da trae neto vie od sigurnog posla. U Informatikom dobu moramo stei obrazovanje koje e sadravati vie od onog to je potrebno poslodavcima. U Informatikom dobu, vjerojatno je da e vaa djeca biti tehnoloki zastarjela do dobi od trideset godina. Ako je to mogue, zato im ne pruiti financijske vjetine tako da se mogu umiroviti prije tridesete godine?

Ne moete promijeniti ono to ne moete vidjeti

Ne kaem da je dobro ili loe, ispravno ili pogreno biti vojnik ili zaposlenik. Bio sam i jedno i drugo. Jednostavno kaem da je moj otac uitelj poeo mijenjati sustav kad je shvatio da neto s njim nije u redu. Htio je pronai nain da bolje pripremi uenike za stvarni svijet. Problem je bio u tome to je bio obrazovan unutar sustava koji je htio promijeniti pa nije mogao znati to se treba promijeniti. Moj bogati otac mogao je vidjeti drugim oima jer nije bio proizvod sustava. Napustio je kolu u dobi od trinaest godina jer mu je otac umro i morao je preuzeti obiteljski biznis. U dobi od trinaest godina nauio je vjetine koje su mu bile potrebne da sjedne s druge strane stola.

129

Trebao sam nauiti vie kako bih sjeo s druge strane stola
Kad sam shvatio da stol ima dvije strane, vie sam se zainteresirao da se educiram za ono to e mi trebati da sjednem s one strane stola na kojoj je sjedio moj bogati otac. Uskoro sam shvatio da moram mnogo uiti. Shvatio sam da ne samo da moram uiti kolske predmete, ve i one koji se ne ue u koli. Mnogo sam se vie posvetio svojoj edukaciji. Trebao sam nauiti mnogo vie od onog to se uilo u koli ako sam htio sjediti s druge strane stola. Znao sam da moram biti pametniji od pametne djece u koli ako elim sjesti s druge strane stola. Morao sam nauiti vie od vjetina koje su traili poslodavci. Napokon sam pronaao neto to mi je pruilo izazov, razlog za uenje, neto za to sam bio zainteresiran. Izmeu svoje devete i petnaeste godine zapoeo sam svoje pravo obrazovanje. Postao sam uenik za cijeli ivot, znajui da u nastaviti s obrazovanjem dugo nakon to napustim kolu. Pronaao sam i ono to je traio moj pravi otac, ono to je nedostajalo u obrazovnom sustavu - sustavu koji je osmiljen tako da stvara stalan priliv radnika koji trae siguran posao, ali ih ne poduava onom to zaista znaju bogati ljudi koji sjede s one strane stola.

Piramida

uenja

Mentalno

Spiritualno

Emocionalno

Fiziko

130

Kad govorim o obrazovanju i uenju, esto koristim ovaj dijagram koji zovem "piramida uenja". To je sinteza Garnerovih sedam inteligencija i mojih osobnih iskustava kao uitelja za ulaganje. Iako piramida nije zasnovana na preciznoj znanosti, prua neke korisne reference za diskusiju. Ja sam nauio tako mnogo igrajui Monopoly jer se u toj igri angairate na mentalnoj, emocionalnoj i fizikoj razini. Igrajui igru, mentalno sam razmiljao, moje emocionalno stanje bilo je uzbuenje i radio sam neto fiziki. Igra mi je prikovala panju jer me ukljuila u velikoj mjeri, naroito zato to se volim natjecati. Kad sam u uionici gdje moram sjediti i sluati nekoga tko govori o temi koja me ne zanima ili je ne razumijem, moje emocije kreu se od ljutnje do dosade. Poinjem se mekoljiti, ili pokuavam zaspati zbog mentalne i emocionalne boli. Ne funkcioniram dobro ako mirno sjedim i pokuavam upiti informaciju, naroito ako me ne zanima ili je govornik dosadan. Da li zato roditelji i kole sve vie i vie uspavljuju djecu kako bi je umirili? Djeca vjerojatno ue na fiziki nain i ne zanima ih ono to se od njih trai da ue. Da li ih sustav uspavljuje kad se pobune? Spiritualno uenje ne dolazi nuno u formalnom religijskom smislu, iako se moe pojaviti i na taj nain. Ono to smatram spiritualnim je osjeaj koji imamo kad poemo npr. na paraolimpijske igre i vidimo djecu s fizikim nedostacima kako tre ili guraju svoja kolica cijelim svojim tijelom, umom i duom. Prije godinu dana posjetio sam takvu olimpijadu: duh tih mladih ljudi dirnuo je cijelu publiku. I ja sam ustao i klicao s ostalima gledajui te mlade ljude kako guraju svoja fiziki oteena tijela snanije no to ja guram svoje fiziki zdravo tijelo. Njihove due dirnule su due svih nas. Te mlade due podsjetile su sve nas tko smo zapravo i od ega smo stvoreni. Govorim o takvom spiritualnom uenju. Kad sam bio u Vijetnamu, vidio sam mlade ljude kako se bore iako su znali da umiru. Njihov duh ih je vodio i davali su ivote kako bi njihov tim mogao ivjeti. U Vijetnamu sam svjedoio o stvarima o kojima se ne usuujem pisati iz straha da

131

ne budem shvaen previe banalno. Ipak, ponekad sam svjedoio kako mladi ljudi rade stvari koje se ne mogu objasniti s mentalne, emocionalne ili fizike perspektive. Govorim o takvoj spiritualnoj snazi. Kad sam na svadbi i gledam dvoje ljudi koji se vjenaju, za mene su to dva fizika bia koja se spajaju pred Bogom u spiritualnom smislu. To je zavjet dviju dua koje se spajaju i zajedno kreu u svijet. Naalost, s obzirom na tako visok postotak rastava, ini se da se mnogi ljudi spajaju mentalno, emocionalno i fiziki, ali ne i spiritualno. Zato stvari postaju rune kad se razdvoje. Bilo kako bilo, u idealnom smislu, govorim o toj vrsti spiritualnog obrazovanja. Ne elim nikoga vrijeati niti nametati svoje osobne stavove o bilo ijim religioznim ili spiritualnim pogledima. Jednostavno govorim o snazi koja se nalazi izvan naih mentalnih, emocionalnih i fizikih granica.

Promjena

percepcije

U razdoblju izmeu devete i dvanaeste godine, sjeam se da sam proao kroz temeljnu promjenu sa svojom osobnom piramidom uenja. Znam da sam promijenio svoju mentalnu, emocionalnu, fiziku i spiritualnu percepciju samog sebe. Kad sam vidio kako moj bogati otac potpisuje papire, predaje ek i uzima kljueve, neto se u meni promijenilo. Kad se to dogodilo, veza izmeu igre Monopoly i stvarnog ivota postala je realna. Nakon to sam godinama mislio o sebi da nisam pametan, barem ne onako kao moj pametni otac i Mrav Andy, promijenio sam se. Osjeao sam se dobro. Znao sam da mogu uspjeti u ivotu i da mogu preivjeti. Znao sam da u biti uspjean na svoj nain. Znao sam da ne trebam dobro plaen posao, pa ak niti novac, kako bih financijski uspio. Napokon sam vidio neto u emu sam htio biti dobar i znao sam da to mogu dobro raditi. Pronaao sam neto to sam htio nauiti. Kao to sam rekao, neto se promijenilo u spiritualnom smislu i osjeao sam se samopouzdano, uzbueno i dobro sam sa sobom. Tako dobro se nisam osjeao niti u koli, niti kod kue,

132

gledajui majku kako plae dok je promatrala hrpu neplaenih rauna na kuhinjskom stolu. U srcu osjeao sam toplinu. Bio sam siguran u to tko sam i to u postati. Znao sam da u biti bogat. Znao sam da u pronai nain da pomognem majci i ocu. Nisam znao kako, ali znao sam da u uspjeti. Znao sam da u biti uspjean u neemu u emu sam zaista htio biti uspjean, umjesto da pokuavam biti uspjean u neemu to je za mene htio netko drugi. Pronaao sam svoj novi identitet.

Promjena u devetoj godini

Nedavno sam razgovarao s Doug i Heather, parom koji sjedi u odboru Waldorfske kole na Aljasci. To su moji prijatelji koji su mi predstavili rad Rudolfa Steinera. Oni su mi priali o njegovim teorijama o "promjeni u devetoj godini". Kad sam uo to govore, sloilo mi se jo nekoliko dijelova zagonetke uenja. Kad mi je Doug poeo priati o tome to kola poduava njegovo dijete i zato ga to poduava, stvari su mi postale jasnije. Doug mi je objasnio da djeca u koli koriste ekie, pile i avle kako bi izgradili male nastambe, jer kola eli da znaju kako mogu preivjeti u stvarnom svijetu. Iz tog razloga ih ue da uzgajaju povre, da kuhaju i peku. To je fizika, mentalna, emocionalna i spiritualna edukacija. Ukljuuje cijelo djetetovo bie u tom kritinom razdoblju ivota koje Steiner zove "promjena u devetoj godini". U tom razdoblju dijete prestaje eljeti identitet svojih roditelja i trai svoj vlastiti identitet. To je samotno, a esto i zastraujue doba ivota. To je razdoblje nesigurnosti. Dijete ini iskorak u nepoznato kako bi otkrilo tko je, a ne kako bi postalo ono to njegovi roditelji ele da postane. Mentalno, fiziko, emocionalno i spiritualno uenje da mogu sami preivjeti vano je za samopercepciju djece. Znam da se mnogi edukatori ne slau sa Steinerovom teorijom o promjeni u devetoj godini i ne elim da se predomisle. Mogu vam samo vjerno prenijeti vlastito iskustvo. Znam da sam u dobi od devet godina poeo traiti neto drugo. Znao sam da ono to rade moji roditelji ne funkcionira i nisam

133

htio slijediti njihovo vodstvo. Jo uvijek se sjeam straha koji se pojavljivao u naoj kui svaki put kad se govorilo o novcu. Sjeam se kako su se majka i otac svaali oko novca i kako je otac govorio: "Ne zanima me novac. Radim najvie to mogu. Ne znam to jo da uinim." Htio sam otkriti to ja mogu uiniti kako ne bih zavrio kao moji roditelji, barem ne u financijskom smislu. U srcu sam znao da vie od svega elim pomoi majci. Srce mi se slamalo kad sam je gledao kako plae nad neim tako glupim kao to je bila hrpa rauna. Svaki put kad je moj otac rekao da moram dobro uiti kako bi naao dobar posao, neto u meni odbijalo je taj savjet. Znao sam da neto nedostaje i zato sam potraio nove odgovore i vlastitu stvarnost. Uei lekcije od bogatog oca i stalno iznova igrajui Monopoly, vjerojatno pedeset puta godinje, mijenjao sam nain na koji je funkcionirao moj um. Osjeao sam da prolazim kroz ogledalo i poinjem vidjeti svijet koji moji majka i otac ne vide, iako se nalazi ispred njih. Gledajui unatrag, vjerujem da nisu mogli vidjeti svijet mojeg bogatog oca jer su ih mentalno uili da trae posao, emocionalno da trae sigurnost, fiziki da naporno rade. Vjerujem u to jer nisu imali dobitniku financijsku formulu, u spiritualnom smislu njihova financijska samopercepcija slabila je umjesto da jaa, a rauni su se gomilali. Moj otac radio je sve vie i vie, dobivao poviicu za poviicom, ali nikada nije financijski napredovao. Kad je u dobi od pedeset godina doao na vrh karijere, a poslije se nije mogao oporaviti od profesionalnog zaostajanja i stagnacije, njegov je duh napokon slomljen.

Uenici iz kole odlaze nepripremljeni

kole ne poduavaju vjetine preivljavanja potrebne u dananjem svijetu. Veina uenika naputa kolu u financijskoj nestabilnosti, traei sigurnost... Sigurnost koju ne mogu pronai izvan sebe. Sigurnost se pronalazi unutar sebe. Mnogi uenici odlaze iz kole nepripremljeni u mentalnom, emocionalnom, fizikom i spiritualnom smislu. kolski sustav izvrio je svoju dunost osiguravi stalan pritok zaposlenika i

134

vojnika koji trae posao u velikom biznisu i u vojsci. Oba moja oca bili su svjesni toga, ali gledali su to s razliitih stajalita. Jedan otac gledao je na to s jedne strane stola, a drugi s druge. Kad kaem ljudima: "Nemoj ovisiti o sigurnosti posla. Nemoj ovisiti o tome da li e se kompanija financijski pobrinuti za tebe. Nemoj oekivati da e vlada brinuti o tvojim potrebama kad se umirovi", ljudi se esto mrte. Umjesto uzbuenja i vatrenosti, vidim jo vie straha. Ljudi se dre poslovne sigurnosti radije no da vjeruju u vlastite sposobnosti. Dio te potrebe za sigurnou potjee od toga to ljudi nisu pronali svoj novi identitet i ne vjeruju svojoj sposobnosti da preive sami. Idu stopama svojih roditelja, rade ono to su radili roditelji i slijede njihov savjet "Idi u kolu kako bi stekao vjetine koje poslodavci trae." Veina e pronai posao, ali samo nekolicina i sigurnost koju svi trae. Teko je pronai pravu sigurnost kad va opstanak ovisi o nekom drugom, nekom tko sjedi s druge strane stola. U srpnju 2000., Alan Greenspan, predsjednik Saveznog odbora za priuvna sredstva, govorio je o inflaciji. Rekao je da inflacija nije tako visoka koliko bi mogla biti, s obzirom na razdoblje izuzetno male nezaposlenosti, jer je ljudima siguran posao vaniji od poviice. Objasnio je kako bi veina ljudi pristala raditi za manje novca, u strahu od tehnologije i mogunosti da raunalo preuzme njihov posao, to se i dogaa u mnogim granama industrije. Zato bogati postaju sve bogatiji, rekao je, ali veina ljudi ne osjea to bogatstvo. Rekao je da je to zato to se boje gubitka posla. Mislim da je to zato to mnogi ljudi nisu nauili da mogu i sami financijski preivjeti pa su slijedili savjet svojih roditelja. Jedan novinar se nedavno veoma naljutio na moje rijei o obrazovanju. Bio je dobar u koli i imao je dobar, siguran posao. Ljutito mi je rekao: "Zar kaete da ljudi ne bi trebali biti zaposlenici? A to bi se dogodilo da nema radnika? Svijet bi stao." Sloio sam se s njim, uzdahnuo i poeo odgovarati. "Slaem se da svijet treba radnike. I vjerujem da svaki radnik obavlja vrijedan posao. Predsjednik kompanije ne bi mogao raditi svoj

135

posao da domari ne rade svoj. Nemam nita protiv radnika. I ja sam radnik." "Pa to je loe u tome to kolski sustav ui ljude da postanu zaposlenici ili vojnici?" upitao je novinar. "Svijet treba radnike." Opet sam se sloio i rekao: "Da, svijet treba obrazovane radnike. Svijet ne treba obrazovane robove. Mislim da je vrijeme da svi uenici, ne samo oni pametni koje trae velike kompanije i vojska, dobiju obrazovanje koje e ih osloboditi."

Nemoj

traiti poviicu

Da mislim kako bi traenje poviice rijeilo problem, rekao bih svim svojim zaposlenicima da trae poviicu. Ali ono to Greenspan kae je tono. Kad bi radnik htio previe novca, s obzirom na posao koji radi u kompaniji, ovjek s druge strane stola morao bi potraiti novog radnika. Ako su trokovi previsoki, budunost kompanije moe biti ugroena. Mnoge kompanije vie ne postoje jer nisu mogle podnijeti trokove proizvodnje. Poduzea se sele u druge drave jer trae nie cijene rada. Tehnologija zamjenjuje mnoge poslove - poslove kao to su turoperateri, brokeri i tako dalje. Alan Greenspan ima pravo kad kae da se ljudi boje gubitka posla ako zatrae previsoku plau. Ali glavni razlog to govorim "Nemoj traiti poviicu" jest to u veini sluajeva vie novca ne rjeava problem. Kad ljudi dobiju poviice, i drava dobije poviice, a ljudi se obino jo vie zaduuju. Moje knjige i edukativne igre napisane su i osmiljene tako da mijenjaju samopercepciju osobe. Ako osoba zaista eli pronai financijsku sigurnost, mora se promijeniti mentalno, emocionalno, fiziki i moda i spiritualno. Kad ljudi ponu mentalno primati odgovarajuu financijsku edukaciju, poinju se mijenjati emocionalno, fiziki i spiritualno. Kad se njihova samopercepcija popravi, otkrit e kako im je posao manje potreban i poet e raditi domau zadau. Jer, kao to je rekao bogati otac: "Nee se obogatiti na poslu, obogatit e se kod kue." Otkrio sam i to da e vam poslodavci radije dati

136

poviica kad vam se promijeni samopercepcija i poraste samopouzdanje. Zato je domaa zadaa tako vana.

Vaa domaa zadaa

Govorim roditeljima da je ono emu poduavaju djecu kod kue jednako vano kao ono emu ih poduava kola. Predlaem roditeljima da ponu poticati dijete u pronalaenju naina da se umirovi do tridesete godine. Umirovljenje do tridesete nije samo po sebi toliko vano, ali barem ih tjera da ponu razmiljati malo drukije. Ako shvate da imaju samo nekoliko godina za rad i umirovljenje, moda e postaviti pitanje kao to je "Kako bih se mogao umiroviti s trideset godina?" U trenu kad postave to pitanje, poinju prolaziti kroz ogledalo. Umjesto da nakon kole potrae svijet poslovne sigurnosti, trait e svijet financijske slobode. Tko zna? Moda e ga i pronai, ako naprave domau zadau.

Krajnji

rezultati

Vrijednost obrazovanja neke osobe ne nalazi se u svjedodbi. Veina nas zna da postoje ljudi koji su bili odlini uenici u koli, a nedovoljni na kraju ivota. Postoje mnogi naini evaluacije kvalitete obrazovanja neke osobe, a jedno od najboljih mjerila je financijski uspjeh nakon zavretka kole. uvam zanimljiv podatak koji pokazujem ljudima kad im elim dokazati da moraju nadopuniti formalno obrazovanje. Taj podatak dolazi od Ministarstva zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi SAD-a, koje sam ve spomenuo. Izvjetaj govori kako je na svakih stotinu ispitanih ljudi u dobi od ezdeset i pet godina jedan bogat, etvero ive dobro, petero jo rade, pedeset i est trebaju pomo drave ili obitelji, a ostali su mrtvi. Po mojem miljenju, to nisu dobri rezultati, s obzirom na milijarde dolara i sati potroenih na obrazovanje ljudi. To znai da e iz moje generacije od 700 maturanata njih 7 biti bogato, a 392 trebati pomo drave ili obitelji. To nije dobro. A u tim

137

brojevima postoji jo jedan detalj: od njih 7 koji su bogati, otprilike 2 e dobiti poloaj na vrhu zahvaljujui nasljedstvu, a ne vlastitom radu. 16. kolovoza 2000., USA Today objavio je lanak pod naslovom Ne tako lak novac, u kojem je analitiar Danny Sheridan izraunao anse da se zaradi milijun dolara na sedam razliitih naina: Posjedovanje malog poduzea Rad za javni dot.com tednja od 800$ mjeseno tijekom 30 godina Dobitak na TV kvizu Kockanje u kasinu Dobitak na lotu Nasljeivanje milijuna 1,000 prema 1 10,000 prema 1 1,500,000 prema 1 4,000,000 prema 1 6,000,000 prema 1 12,000,000 prema 1 12,000,000 prema 1

Ove statistike pokazuju da jo manji broj ljudi postaje bogato putem nasljedstva. Daleko najbolja ansa da vae dijete postane milijuna jest ako posjeduje vlastito poduzee i uspjeno posluje. Ako moete nauiti svoju djecu da mogu sama preivjeti i financijski uspjeti, znajui kako da upravljaju svojim novcem i kako da ne budu zarobljeni dugovima, te da ne trebaju posao, pripremit ete ih za svijet koji dolazi. Sustav obrazovanja koji ini ljude ovisnima ne priprema ih za stvarni svijet dananjice. Ideja da se na kraju vaeg ivota o vama brine kompanija ili drava jest ideja ije je vrijeme prolo. Vaa djeca trebaju vau pomo ako elite da budu sposobna razviti financijske vjetine koje e trebati za budunost.

138

Zakljuak I. dijela
I. dio knjige govori o tome kako je novac jednostavno ideja. Isto se moe rei i za obrazovanje. Samopercepcija djece i nain na koji se doivljavaju u akademskom smislu esto e uvjetovati njihovo funkcioniranje tijekom cijelog ivota. Zato je najvaniji posao roditelja da promatraju, vode i tite djetetovu samopercepciju.

139

II. DIO

Novac vas ne ini bogatima

Moj bogati otac rekao je: "Novac te ne ini bogatim." Nastavio bi govorei kako novac ima mo da te naini i bogatim i siromanim, a za veinu ljudi vrijedi da, to vie novca zarauju, postaju siromaniji. Kasnije, kad je vidio popularnost lutrije, rekao je: "Ako te novac ini bogatim, zato toliko mnogo dobitnika lutrije bankrotira?" Moj pametni otac govorio je isto o ocjenama. Ako dijete napusti kolu s dobrim ocjenama, znai li to da e dijete biti uspjeno u stvarnom ivotu? Hoe li uspjeh u akademskom svijetu osigurati uspjeh vaeg djeteta u stvarnom svijetu? I. dio ove knjige posveen je mentalnoj pripremi vaeg djeteta za kolu i za promjene u ranoj fazi ivota. II. dio posveen je pripremi vaeg djeteta za uspjeh u stvarnom svijetu.

141

Osmo poglavlje

Moj bankar nikada nije traio moju svjedodbu

U dobi od petnaest godina nisam proao engleski. Dobio sam negativnu ocjenu jer nisam znao pisati, ili bolje reeno, mojem uitelju iz engleskog nije se svidjelo ono o emu sam pisao, a slovkanje mi je bilo grozno. To je znailo da u morati ponavljati drugi razred srednje kole. Emocionalna bol i stid dolazili su s mnogih strana. Prije svega, moje je otac bio voditelj obrazovnog sustava. Bio je nadzornik za obrazovni sustav Havaja, i imao odgovornost za preko etrdeset kola. U obrazovnim institucijama bilo je mnogo smijuljenja i izrugivanja kad se proulo kako je sin glavnog nadzornika pao u koli. Drugo, pad je znaio da u se morati prebaciti u razred svoje sestre. Drugim rijeima, ona se kretala unaprijed, a ja unatrag. I tree, znailo je da neu dobiti svoju preporuku za nogomet, sport za koji sam dao srce i duu. Onog dana kad sam dobio svjedodbu i ugledao negativnu ocjenu iz engleskog, zaputio sam se iza zgrade kako bih bio sam. Sjedio sam na hladnom betonu, privukao koljena prsima, naslonio se na zid i poeo plakati. Oekivao sam ve mjesecima tu ocjenu, ali kad sam je vidio na papiru, iz mene su iznenada nekontrolirano izbili svi osjeaji. Sjedio sam sam iza zgrade preko sat vremena. Moj najbolji prijatelj Mike, sin bogatog oca, takoer je pao. Nije bilo dobro to je i on pao, ali bilo je dobro to sam barem

143

imao nekakvo drutvo u to vrijeme jada. Mahnuo sam mu dok je iao kroz dvorite uenikog doma kako bi uhvatio svoj prijevoz, ali on je odmahnuo glavom i nastavio prema autu koji ga je ekao. Nakon to su druga djeca te veeri pola na spavanje, rekao sam majci i ocu da sam zbog engleskog pao drugi razred srednje kole. Obrazovni sustav imao je politiku koja je zahtijevala da uenik koji padne engleski ili drutvene znanosti mora ponavljati razred. Moj otac bio je dobro upoznat s tom politikom, jer on je bio taj koji ju je proveo u djelo. Iako su vijesti bile oekivane, potvrda mojeg pada ipak je bila teak dogaaj. Moj otac tiho je sjedio i klimao, bezizraajnog lica. S druge strane, moja majka je mnogo tee proivljavala tu vijest. Mogao sam vidjeti emocije na njezinom licu, koje su se kretale od tuge do bijesa. Okrenuvi se ocu, rekla je "to e se sada dogoditi? Hoe li ga vratiti u nii razred?" Sve to je otac rekao bilo je: "Takva je politika. Ali prije no to odluim, razmotrit u sluaj." Slijedeih nekoliko dana moj je otac, ovjek kojeg zovem siromani otac, razmatrao sluaj. Otkrio je da je u mojem razredu od trideset i dva uenika uitelj sruio nas petnaest. Da je osmero uenika dobilo je dvojke. Jedan je dobio peticu, etvorica etvorku, a ostali trojke. Kad je vidio tako visok postotak negativnih i loih ocjena, moj otac pokrenuo je akciju, ali ne kao moj otac, ve kao nadzornik za obrazovanje. Prvi njegov korak bila je zapovijed ravnatelju kole da otvori formalnu istragu. Istraga je zapoela razgovorom s uenicima iz mojeg razreda. Zavrila je time da su uitelja prebacili na drugu kolu i ponudili posebnu ljetnu kolu uenicima koji su eljeli popraviti ocjene. Proveo sam tri tjedna tog ljeta uei za dvojku, kako bih mogao prijei u trei razred s ostatkom svojih kolega. Na kraju, moj je otac zakljuio da obje strane, i uenici i uitelj, imaju i pravo i krivo. Ono to ga je najvie uznemirivalo bila je injenica da je veina uenika od onih koji su pali razred bila meu najboljim uenicima drugog razreda i da su planirali ii na koled. Umjesto da se prikloni jednoj strani, doao je kui

144

i rekao mi: "Ovaj akademski neuspjeh shvati kao vrlo vanu lekciju u ivotu. Iz tog incidenta moe nauiti vrlo mnogo ili vrlo malo. Moe biti ljut, okriviti uitelja ili mu zamjerati. Ili moe pogledati vlastito ponaanje i nauiti vie o sebi, pa profitirati iz tog iskustva. Ne mislim da je uitelj trebao podijeliti toliko negativnih ocjena. Ali mislim da ti i tvoji prijatelji morate postati bolji uenici. Nadam se da ete i vi i uitelj nauiti neto iz ovog iskustva." Moram priznati da sam zamjerio uitelju. Jo uvijek ga ne volim i nakon tog dogaaja mrzio sam ii u kolu. Nikad nisam volio uiti predmete koji me nisu zanimali i za koje sam znao da ih neu trebati nakon to kola zavri. Iako su emocionalni oiljci bili duboki, malo sam se smirio, moj stav se promijenio, navike uenja su se poboljale i maturirao sam po planu. Najvanije od svega, prihvatio sam oev savjet i najbolje iskoristio lou situaciju. Gledajui unatrag, vidim kako je pad drugog razreda srednje kole bio prikriveni blagoslov. Zbog tog incidenta popravio sam svoj stav i navike uenja. Shvatio sam da bih sigurno napustio koled da te ispravke nisam nainio u drugom razredu srednje kole.

Moja majka bila je vrlo zabrinuta

Tijekom tog razdoblja, moja majka bila je vrlo zabrinuta. Stalno je govorila: "Tvoje ocjene su vrlo vane. Ako nema dobre ocjene, nee upisati dobar koled i nee dobiti dobar posao. Dobre ocjene vrlo su vane za ivot." To je esto ponavljala. To je razdoblje i za mene bilo traumatino. Ne samo da sam dobio negativnu ocjenu, ve sam morao pohaati i ljetnu kolu kako bih ispravio negativnu ocjenu i mogao nastaviti kolovanje sa svojim vrnjacima. Bila je to ljetna kola koju je moj otac osigurao za svu djecu koja su pala razred kod tog uitelja. Mrzio sam ljetnu kolu. Predmet je bio dosadan, a uionica vrua i puna vlage. Bilo je teko zadrati panju na gradivu. esto bih odlutao u mati dok sam gledao kroz prozor, iznad drvea kokosa, prema oceanu, gdje su moji prijatelji

145

surfali. Da bi stvar bila gora, mnogi moji prijatelji su nas zadirkivali, smijuljili se i nazivali nas "glupani" kad god bismo naletjeli na njih. Kad bi etverosatna nastava zavrila, Mike i ja bismo odlazili u ured njegovog oca i radili nekoliko sati sve to je htio da radimo. Jednog dana dok smo ekali bogatog oca, Mike i ja raspravljali smo o utjecaju koji e loe ocjene imati na nau budunost. Pad razreda i to to su nas zvali glupanima bilo nam je vrlo traumatino iskustvo. "Nai prijatelji se smiju jer imaju bolje ocjene od nas i ii e na bolje kolede od nas", rekao je Mike. "I ja sam to uo", odgovorih. "Zar misli da smo zabrljali svoje ivote?" Tek smo napunili petnaest godina i znali smo vrlo malo o stvarnom svijetu. Otkrili smo da nadimci "glupani" i "gubitnici" jako loe utjeu na nau psihu. Emocionalno smo bili povrijeeni, mentalno smo sumnjali u nae akademske sposobnosti, a budunost nam se inila prilino mranom. Moja majka slagala se s nama.

Komentari bogatog oca

Bogati otac bio je vrlo svjestan naeg kolskog neuspjeha. Jedinica njegovog sina iz engleskog vrlo ga je uznemirila. Bio je zahvalan to je moj otac intervenirao i postavio program ljetne kole kako bismo popravili nae negativne ocjene. Oba oca gledala su na svijetlu stranu stvari i obojica su za nas imali lekcije koje smo trebali dobiti iz ovog iskustva, iako su njihove lekcije bile vrlo razliite. Do ovog trenutka bogati otac nije mnogo govorio. Vjerujem da nas je promatrao kako bi vidio nau reakciju na tu situaciju. Sada, kad je uo to mislimo i kako se osjeamo nakon naeg akademskog neuspjeha, smatrao je da treba dati svoj komentar. Sjeo je i rekao: "Dobre ocjene su vane. Uspjeh u koli je vaan. Vano je i koliko ui i koliko si pametan. Ali kad napusti kolu, dobre ocjene nisu toliko vane."

146

Kad sam uo njegove rijei, naslonio sam se u svojoj stolici. U mojoj obitelji, u kojoj su gotovo svi bili zaposleni u kolskom sustavu, od oca do njegove brae i sestara, rei da ocjene nisu vane bilo je gotovo svetogre. "Ali to je s naim ocjenama? Te ocjene e nas pratiti do kraja ivota", dodao sam. Bogati otac odmahnuo je glavom i nagnuo se, pa ozbiljno rekao: "Gledajte, Mike i Roberte. Rei u vam veliku tajnu." Bogati otac zastao je kako bi bio siguran da paljivo sluamo. Zatim je rekao: "Moj bankar nikada nije traio moju svjedodbu." Taj komentar me zapanjio. Mjesecima smo Mike i ja brinuli zbog svojih ocjena. U koli, ocjene su sve. Moji roditelji, roaci i prijatelji mislili su da je sve u dobrim ocjenama. Sad su me rijei bogatog oca oslobaale okova mojih misli, misli koje su govorile kako je moj ivot uniten zbog loih ocjena. "to to govori?" rekoh, ne shvaajui u kojem je smjeru krenuo tom izjavom. "uo si me", ree bogati otac, ljuljajui se u svojoj stolici. Znao je da smo ga uli, i sada je putao da nam se njegova izjava slegne. "Tvoj bankar nikada od tebe nije traio svjedodbu?" ponovih ja tiho. "eli li rei da ocjene nisu vane?" "Jesam li ja to rekao?" upita bogati otac sarkastino. "Jesam li rekao da ocjene nisu vane?" "Ne", odgovorih pitomo. "Nisi to rekao." "to sam rekao?" upita on. "Rekao si da tvoj bankar nikada nije traio tvoju svjedodbu", odgovorih ja. TO mi je bilo teko izgovoriti, jer u mojoj obitelji edukatora dobre ocjene, rezultati na testu i dobra svjedodba znaili su sve. "Kad poem svojem bankaru," poe opet bogati otac, "on ne pita za moje ocjene. Mislite da me pita jesam li bio odlian uenik? Trai li od mene da mu pokaem svoju svjedodbu?" "Mislim da ne", ree Mike. "Barem te nikada nije traio svjedodbu kad sam ja bio s tobom u njegovom uredu. A znam da ti ne posuuje novac na temelju tvojeg prosjeka ocjena." "Pa to trai?" upita bogati otac.

147

"Trai tvoje financijsko izvjee", odgovori Mike tiho. "Uvijek trai tvoje novo financijsko izvjee. eli vidjeti tvoj pregled primitaka, izdataka i bilancu."

Vaa svjedodba nakon kole

Klimnuvi glavom, bogati otac nastavi: "Bankari uvijek trae financijsko izvjee. To trae od svakoga. Nije ih briga jesi li bogat ili siromaan, obrazovan ili neobrazovan. Bez obzira na to to si, ele vidjeti tvoje financijsko izvjee. to misli, zbog ega?" Mike i ja tiho smo odmahnuli glavama i ekali odgovor. "Nikada nisam razmiljao o tome", ree Mike napokon. "Hoe li nam rei?" "Jer tvoje financijsko izvjee jest tvoja svjedodba kad zavri kolu", ree bogati otac snanim, dubokim glasom. "Problem je u tome to veina ljudi zavri kolu a da i ne znaju to je to financijsko izvjee." "Moje financijsko izvjee je moja svjedodba nakon to zavrim kolu?" upitah sumnjiavo. "Misli, to je svjedodba odraslih ljudi?" Bogati otac klimne glavom. "To je svjedodba odraslih ljudi. Opet, problem je u tome to veina odraslih ne zna zapravo to je to financijsko izvjee." "Je li to jedina svjedodba odraslih?" upitah ja. "Ima li i drugih svjedodbi?" "Da, postoje i druge svjedodbe. Financijsko izvjee je vrlo vana svjedodba, ali ne i jedina. Druga svjedodba je godinji zdravstveni pregled, koji vam kroz testiranje krvi i kroz druge vane procedure govori u kakvom ste stanju i na emu trebate poraditi. Jo jedna svjedodba jest kartica rezultata s golfa ili kuglanja. U ivotu postoje mnoge vrste svjedodbi, a financijsko izvjee je vrlo vana svjedodba." "Dakle, osoba moe imati sve petice u svjedodbi i sve jedinice u financijskom izvjeu?" upitah ja. "eli li to rei?" Bogati otac klimne. "To se esto dogaa."

148

Dobre ocjene vane su u koli, financijsko izvjee vano je u ivotu

Negativna ocjena iz engleskog u petnaestoj godini pokazala se za mene vrlo vanim iskustvom, jer shvatio sam da sam razvio lo stav prema koli i uenju. Negativna ocjena bila je za mene poziv na buenje kako bih izvrio ispravke u svojem stavu i svojim navikama uenja. Takoer sam rano u ivotu shvatio da su ocjene vane u koli, a da je financijsko izvjee moja ivotna svjedodba. Bogati otac mi je rekao: "U koli, uenici dobivaju svjedodbe jednom u kvartalu. Kad dijete ima problema, ono ima vremena ispraviti ocjene, ako tako odlui. U stvarnom ivotu, veina odraslih nikada ne dobiva financijsku svjedodbu i zato toliki broj ljudi jedva financijski izlazi na kraj. Mnogi odrasli ni ne gledaju financijsku situaciju dok ne izgube posao, ne doive nesreu, ne pomisle na mirovinu ili kad je prekasno. Budui da veina odraslih nema tromjeseno financijsko izvjee, mnogi ne ine financijske korekcije potrebne za voenje financijski sigurnog ivota. Moda imaju dobro plaen posao, veliku kuu, dobar auto i moda su dobri na poslu, ali imaju negativnu financijsku ocjenu. Mnogi pametni uenici koji su imali dobre ocjene u koli provode cijeli ivot dobivajui negativne financijske ocjene. To je cijena injenice da nemaju financijsku svjedodbu, barem jednom u tri mjeseca. Ja elim vidjeti svoje financijsko izvjee kako bih znao gdje mi ide dobro, gdje loe i to trebam popraviti."

Svjedodbe pokazuju gdje je potrebno poboljanje

Ta negativna ocjena se dugorono pokazala dobrom jer smo se i Mike i ja malo smirili u koli, iako nikada nismo bili odlini uenici. Dobio sam preporuku od svojeg dravnog senatora za Pomorsku akademiju u Marylandu i Trgovaku pomorsku akademiju SAD-a u King's Pointu, New York. Mike je odluio ostati na Havajima kako bi nastavio svoje egrtovanje kod oca,

149

pa je pohaao Havajsko sveuilite, gdje je diplomirao 1969., iste godine kad sam ja diplomirao na King's Pointu. Dugorono gledano, negativna je ocjena bila vrlo vrijedna, jer smo zbog nje i Mike i ja promijenili stav prema koli. Na akademiji sam prevladao svoj strah od pisanja i nauio uivati u tome, iako sam u tehnikom smislu jo uvijek slab pisac. Zahvaljujem dr. A.A.Nortonu, mojem uitelju engleskog na akademiji, to mi je pomogao prevladati moj nedostatak samopouzdanja, strahove iz prolosti i zamjerke. Da nije bilo dr. Nortona i Sharon Lechter, moje koautorice, sumnjam da bih danas bio autor uspjenice New York Timesa i Wall Street Journala. Ponekad mi se ini da ne bih napravio promjene u ivotu i postao autor uspjenica da u dobi od petnaest godina nisam dobio negativnu ocjenu i da tijekom tog razdoblja nisam imao podrku obitelji. Zato su svjedodbe tako vane, naroito ako su loe. Na kraju, shvatio sam da svjedodbe ne mjere ono to znamo, ve ono to moramo poboljati u ivotu. Isto vrijedi i za vaa osobna financijska izvjea. To je vaa svjedodba o vaem financijskom statusu. To je vaa ivotna svjedodba.

Vae dijete treba financijsku svjedodbu sada

Ja sam u dobi od devet godina zapoeo svoj financijski ivot. Te godine me bogati otac upoznao s mojom financijskom svjedodbom. Oni od vas koji su itali knjigu Bogati otac, siromani otac sjetit e se da je lekcija broj dva bogatog oca vanost financijske pismenosti, sposobnosti da se itaju financijska izvjea nakon zavretka kole. Nisam shvaao da bogati otac priprema svojeg sina i mene za stvarni svijet, svijet u koji ulazimo kad zavrimo kolu. Pripremao nas je uei nas osnovama financijske pismenosti. Taj predmet obino se ne ui u osnovnoj koli, a zapravo ga ne ue niti odrasli. Razumijevanje osnova financijskog izvjea dalo mi je ogromno financijsko samopouzdanje i zrelost po pitanju novca. Shvaao sam razliku izmeu sredstava i obveza, izmeu prihoda i rashoda i nauio sam vanost protoka novca.

150

Mnogi odrasli ne znaju te suptilne razlike i zbog tog nedostatka edukacije naporno rade i mnogo zarauju, ali ne napreduju financijski. Meutim, shvaanjem financijskog izvjea dobio sam neto mnogo vie od samopouzdanja. Bogati otac to je zvao "SIK": samopouzdanje, ispravka i kontrola. Govorio je meni i svojem sinu: "Ako shvati kako funkcionira financijsko izvjee, imat e vie samopouzdanja po pitanju svojih financija, vie kontrole nad financijama i to je najvanije, moi e vriti ispravke ako ti stvari u financijskom smislu ne idu dobro. Ljudi koji nisu financijski pismeni imaju manje financijskog samopouzdanja, pa gube kontrolu i rijetko vre ispravke sve dok nije prekasno." U ranim godinama ivota poeo sam mentalno, emocionalno, fiziki i spiritualno uiti o SIK-u. Nisam to u potpunosti shvaao tada, a ne shvaam u potpunosti ni sada. No, to osnovno financijsko obrazovanje bilo je temelj za cjeloivotno financijsko uenje. Ta osnovna financijska edukacija dala mi je financijsku prednost u ivotu... A sve je poelo shvaanjem financijskog izvjea.

Moji prvi crtei

Bogati otac poeo je s jednostavnim crteima. Kad ih je izloio pred nama, htio je da shvatimo rijei, definicije i veze. Nauio sam na koji su nain povezane rijei i dijagrami. Kad razgovaram s ljudima koji su financijski kolovani, kau da, iako su imali raunovodstvo u koli, nisu zaista shvaali veze meu rijeima. A kao to je rekao bogati otac: "Veze su najvanije."

151

Prihodi

Rashodi

Sredstva

Obveze

Gdje poinju financijski problemi

Moj siromani otac je rekao: "Naa kua je imovina." Tamo je poela veina njegovih financijskih problema. Taj jednostavni nesporazum ili nedostatak preciznije distinkcije u definiciji stvorio je mojem ocu i mnogim drugim ljudima financijske probleme. Kad baci kameni u jezero, valovi se ire s mjesta na koje je pao kameni. Kad osoba poinje ivot ne shvaajui razliku izmeu sredstava i obveza, valovi joj mogu stvoriti financijske probleme do kraja ivota. Zato je bogati otac rekao: "Vane su veze." Iako sam o toj temi govorio u svojim drugim knjigama, vano je to jo jednom ponoviti. To je vaan korak koji vaoj djeci omoguuje financijsku prednost u ivotu.

to definira sredstva ili obveze?

to definira sredstva, a to obveze? Kad pogledam definicije u rjeniku, postajem jo vie zbunjen. To je problem kod uenja stvari 'bubanjem', bez ukljuivanja fizikog uenja u definiciju. Jednostavni dijagram financijskog izvjea prua odreeno fiziko uenje definiciji, iako su to samo crte na komadu papira. Kako bih ilustrirao ono to elim rei, evo definicije rijei 'sredstva', iz jednog od mojih rjenika.

152

Sredstva: a: vlasnitvo pokojne osobe, b: cjelokupno vlasnitvo osoba, udruga, korporacija, c: predmeti na bilanci koji pokazuju uknjienu vrijednost vlasnitva. Za ljude koji imaju visoku verbalno-lingvistiku inteligenciju, definicija poput ove moe biti adekvatna. Moda mogu proitati rijei i shvatiti to su sredstva. Ali za devetogodinjeg djeaka, same rijei nemaju mnogo smisla. Za devetogodinjeg djeaka koji ui kako postati bogat, definicija iz rjenika je neadekvatna. Ako je inteligencija sposobnost pravljenja finijih distinkcija, da bih postao bogat trebao sam mnogo finije distinkcije od onih koje je pruao rjenik i trebao sam ih i u neverbalnim oblicima. Moj bogati otac dodavao je distinkcije dodajui fiziku masu i pokret definiciji, tako da sam mogao napraviti finije distinkcije koje mijenjaju ivot. Uinio je to koristei komad papira i pokazujui mi vezu izmeu izvjea o prihodu i bilance. Rekao je: "Ono to odreuje je li neto sredstvo ili samo komad smea na tvojoj listi bilance, jest protok novca. Protok novca moda je najvanija fraza u svijetu novca, no esto je krivo shvaen. Moe vidjeti novac, ali veina ljudi ne vidi protok. Zato protok novca odreuje da li je neto sredstvo, obveza ili smee."

Veza
"Novac koji se kree s izvjea o prihodima i bilance definira je li neto sredstvo ili obveza", ponavljao je bogati otac iznova i iznova. Ako elite svojem djetetu pruiti financijsku prednost u ivotu, zapamtite tu reenicu i ponavljajte mu je. Vae je dijete mora shvatiti i esto ponavljati kako bi mu se urezalo u pamenje. Ako djeca ne shvaaju tu tvrdnju, velika je ansa da e izai, kupiti palice za golf, staviti ih u garau i uvrstiti ih meu sredstva kad e ispunjavati financijsko izvjee za kredit u banci. U svijetu mojeg oca, komplet palica za golf koji stoji u

153

garai nisu sredstva. Ali na mnogim prijavnicama za kredit moete pronai te palice za golf - to jest smee - svrstane pod sredstva. Obino ih navode u kolonu zvanu "Osobna imovina". Tamo moete navesti svoje cipele, torbice, kravate, namjetaj, posue i stare teniske rekete kao sredstva - i zato veina ljudi ne postaje bogata. Ne znaju vezu izmeu izvjea o prihodu i bilance. Ovo je obrazac protoka novca za sredstva. Drugim rijeima, sredstva usmjeravaju novac u polje prihoda. Na slijedeoj slici je obrazac protoka novca za obveze:

Drugim rijeima, obveze odnose novac iz polja rashoda.

Ne morate biti nuklearni fiziar da biste shvatili kako postoji razlika izmeu ulaska i izlaska novca. Kako bi nam dodatno

154

pojasnio tu osnovnu ideju, bogati otac esto je govorio: "Sredstva vam donose novac u dep, a obveze ga uzimaju iz depa." Kao devetogodinji djeak, mogao sam to shvatiti. Mnogi odrasli to ne shvaaju. Kad sam odrastao i shvatio da se mnogi odrasli dre sigurnih poslova, bogati otac je nadopunio svoju definiciju. Rekao je: "Ako izgubi posao, sredstva e te hraniti, a obveze e te jesti." Takoer je rekao: "Veina mojih zaposlenika ne moe prestati raditi jer kupuju samo obveze za koje misle da su sredstva i svaki mjesec plaaju raune kako bi nahranili te obveze za koje misle da su sredstva." To je opet bila malo sofisticiranija definicija, ali budui da sam sjedio s druge strane stola dok su se ljudi prijavljivali za posao, ili plakali kad su bivali otputeni, shvatio sam zato je tako vano poznavati razliku izmeu sredstava i obveza. Shvatio sam vanost poznavanja definicija prije no to sam napunio petnaest godina. To je za mene bila ogromna financijska prednost u ivotu.

Daljnji

koraci

I tako, prvi korak poeo je jednostavnim crteima i s malo ponavljanja tijekom godina. Danas ljudi jo uvijek tvrde da je njihova kua sredstvo. I opet, na jednoj razini financijske sofisticiranosti to moe biti istina. Ali ako je inteligencija sposobnost pravljenja finijih distinkcija, za svakog tko eli biti bogat od vitalne je vanosti poznavanje preciznijih distinkcija zasnovanih na financijskim izvjeima i promatranje protoka novca. Mislim je u dobi od ezdeset i pet godina bogat samo jedan ovjek zato, to veina ljudi ne zna razliku izmeu sredstva i obveze. Ljudi naporno rade kako bi imali siguran posao i skupljaju obveze za koje misle da su sredstva. Ako vaa djeca kupuju obveze za koje misle da su sredstva, velika je ansa da nee moi otii u mirovinu do tridesete godine. Ako insistiraju na kupovini obveza za koje misle da su sredstva, velike su anse da e naporno raditi cijeli ivot i da nee financijski napredovati bez obzira na to u kojoj su koli maturirali, koliko su dobre ili loe ocjene imali, koliko mnogo

155

rade ili koliko zarauju. Zato su osnove financijske pismenosti tako vane. Ve je poznavanje neeg tako jednostavnog kao to je razlika izmeu sredstva i odgovornosti vrlo vano. Ne govorim da ne kupujete kue i ne kaem da otplaujete hipoteku. Sve to kaem jest da ljudi trebaju veu financijsku inteligenciju ako ele biti bogati; to je sposobnost pravljenja finijih distinkcija. Ako sami elite pronai daljnje distinkcije, proitajte moje druge knjige, koje se u velikoj mjeri bave temom financijske pismenosti: Bogati otac, siromani otac Kvadrant PROTOKA NOVCA bogatog oca Vodi bogatog oca u investiranje Vodi bogatog oca u obogaivanje (elektronska knjiga) Svaka knjiga ulazi u razliite aspekte ili nudi vee distinkcije na temu financijske pismenosti, to vam pomae u poveavanju financijske inteligencije. Ako ste bolje informirani, imate bolju ansu utjecati na financijsku budunost vaeg djeteta. Uostalom, bogati postaju bogatiji, siromani siromaniji, a srednja klasa grca u dugovima i plaa velike poreze zato to se rukovanje novcem ui kod kue, a ne u koli. Financijska edukacija prenosi se s roditelja na djecu.

Moj bankar eli znati koliko sam pametan

Prvi korak u mojoj pripremi za stvarni svijet bilo je upoznavanje sa svjedodbom stvarnog svijeta, a to je financijsko izvjee, izvjee koje se sastoji od izvjea o prihodu i od bilance. Kao to je rekao moj bogati otac: "Moj bankar nikada od mene nije traio moju svjedodbu. Sve to eli vidjeti je moje financijsko izvjee." Rekao bi jo i : "Mog bankara ne zanima koliko sam pametan bio u akademskom smislu. Zanima ga koliko sam financijski pametan." U slijedeih nekoliko poglavlja govorim o nekim specifinijim nainima poveavanja ansi vaeg djeteta da postane financijski pametnije prije no to ue u stvarni svijet.

156

Deveto poglavlje

Djeca ue kroz igru

Jednog dana moj otac i ja gledali smo dva maia kako se igraju. Grickali su jedan drugome vrat i ui, grebali su se, reali i povremeno se udarali. Da nismo znali da se igraju, pomislili bismo da se tuku. Moj pametni otac rekao je: "Maii ue jedan drugoga vjetine preivljavanja koje su im upisane u genima. Kad bismo ih sada izbacili u divljinu i prestali ih hraniti, vjetine preivljavanja koje ue sada kao maii pomogle bi im da preive u divljini. Ue i zadravaju te vjetine igrom. Ljudi ue na isti nain."

Financijske vjetine preivljavanja za stvarni svijet

Jedna od najteih stvari koje sam ikada morao uiniti bila je da zatvorim svoju tvornicu i otpustim trideset i pet vjernih radnika. Taj dogaaj iz 70-tih opisao sam u drugoj knjizi. Morao sam zatvoriti tvornicu jer vie nisam bio konkurentan Aziji i Meksiku. Moji trokovi rada i porezi bili su previsoki. Umjesto da se borim protiv njih, odluio sam se pridruiti svojim konkurentima, to je dovelo do toga da sam prebacio tvornicu u inozemstvo. Ja sam dobio, ali moji zaposlenici su izgubili. Kad me ljudi pitaju zato piem o novcu, esto mislim na taj dan kad sam zaposlenicima rekao "zbogom" i to mi je dovoljan razlog.

157

Kad sam zatvorio tvornicu, plaao sam svoje radnike manje od 3.50$ po satu. Danas, dvadesetak godina kasnije, isti ti radnici zaraivali bi neto malo vie od 5$ po satu, to je minimalna plaa. Moda bi ak dobili i poviicu, ali ne mislim da bi im poveanje plae koristilo. Jedina vjetina preivljavanja koju bi razvili, ak i kad bi zaraivali vie, ili bi s posla na posao, naporno bi radili i pokuavali zaraditi vie novca. Kao to me nauio bogati otac: "Novac te nee uiniti bogatim, isto kao to se zbog sigurnog posla nee nuno osjeati sigurnim." Da bi preivjeli i osjeali se sigurnima u financijskom smislu, ljudi trebaju razviti vjetine financijskog preivljavanja prije no to uu u stvarni svijet. Ako nemaju te vjetine pri ulasku u stvarni svijet, taj svijet e ih poduiti drugim lekcijama o novcu. A danas to ukljuuje i kolski sustav. Ne samo da mladi ljudi danas naputaju kolu s dugovima na kreditnim karticama, mnogi je naputaju i s dugovima prema koli. Vano je nauiti svoje dijete rukovanju novcem to je mogue ranije. Najbolji nain da dijete nauite tim vjetinama jest da se igrate s njim, jer ini se da su Bog ili priroda zamislili da svi mladi ue na taj nain, kao i mali maii.

Zabavite se uei svoje dijete da bude bogato

Od svojeg bogatog oca nauio sam toliko mnogo o novcu jer je on uinio to uenje zabavnim. Uvijek nas je uio kroz igru, umjesto da nam pokua uliti informacije u glavu. Ako neto nisam htio uiti, doputao mi je da uim neto za to sam bio zainteresiran, ili bi uinio zanimljivijim ono to me pokuavao nauiti. Obino je u svojoj lekciji imao neto opipljivo iz stvarnog svijeta, neto fiziko to sam mogao vidjeti, dodirnuti i osjetiti. I, to je najvanije, nije pokuavao slomiti moj duh, ve ga je osnaivao. Kad bih poinio pogreku, izazivao me da nauim lekciju umjesto da mi daje pravi odgovor. Imao je dovoljno strpljenja da poduava s ljubavlju. Dao je sve od sebe da iz mene izvue pametno dijete, i nije se ponaao prema meni kao da sam nekompetentan, spor ili netko tko ima poremeaj

158

uenja, samo zato to mi je malo due trebalo da shvatim neke stvari. Poduavao me je u skladu s mojim uzrastom i mojom eljom za uenjem, a ne s potrebom da proem neki test. Definitivno ga nije zabrinjavalo moje natjecanje s drugom djecom po pitanju ocjena, to brine mnoge druge roditelje. Moj pametni otac poduavao je na isti nain.

Uiteljima treba pomo

Postojei sustav obrazovanja ne dozvoljava uiteljima da poduavaju na taj nain, niti im osigurava vrijeme da prue svakom djetetu panju koja mu je potrebna. Sustav trai od uitelja da djecu vode prema nekoj vrsti plana masovne produkcije. kolski sustav je tvornica koja radi prema planu proizvodnje, a ne prema djejem planu za uenje. Mnogi uitelji pokuavali su promijeniti sustav, ali, kao to rekoh, obrazovni sustav je poput aligatora, stvorenja koje je usmjereno prema preivljavanju, a ne prema promjeni. Zato je domaa zadaa tako vana za roditelje i djecu, vanija od zadae koju djeca donose iz kole. Sluao sam profesora s velikog sveuilita koji je rekao: "Do dobi od devet godina znamo hoe li dijete uspjeti u naem sustavu ili ne. Znamo ima li dijete kvalitete koje traimo i je li dovoljno pametno da izdri stroge zahtjeve naeg sustava. Naalost, nemamo alternativni sustav za djecu koja nisu prikladna naem sustavu." Dok sam bio dijete, moja kua bila je puna ljudi iz svijeta obrazovanja. Vrlo dobri ljudi. Kad sam bio u kui bogatog oca, njegova kua bila je puna ljudi iz poslovnog svijeta. I oni su bili vrlo dobri ljudi. Ali mogu vam rei da to nisu nuno bili isti ljudi.

Dajte i sebi poetnu prednost

Dok sam rastao, mnogi ljudi su me pitali hou li poi stopama svojeg oca i postati uitelj. Sjeam se da sam im odgovarao: "Nema anse. Idem u biznis." Godinama kasnije,

159

otkrio sam da zapravo oboavam poduavati. 1985. poeo sam predavati biznis i ulaganje poslovnim ljudima i to mi se jako svidjelo. Volio sam poduavati jer sam to inio na nain na koji i sam najbolje uim. Najbolje uim kroz igru, suradniko natjecanje, grupne rasprave i lekcije. Umjesto da kanjavam one koji pogrijee, ja ih ohrabrujem. Umjesto da od uenika traim da sami polau testove, od sudionika se trailo da ih polau kao tim. Umjesto tiine, uionice su grmjele od rasprave i rock-and-roll glazbe u pozadini. Drugim rijeima, prvo djela, zatim pogreke, pa lekcije, pa smijeh. Drugim rijeima, koristio sam suprotnu metodu poduavanja od one kolskog sustava. Poduavao sam na isti nain na koji su to inila moja dva oca kod kue. Otkrio sam da i mnogi drugi ljudi preferiraju uenje na taj nain i zaraivao sam mnogo kao uitelj, esto naplaujui tisue dolara po ueniku. Spojio sam stilove poduavanja mojih dvaju oeva s lekcijama o novcu i ulaganju mojeg bogatog oca. Naao sam se u zanimanju za koje sam se kleo da ga nikad neu raditi. Moda sam bio u obrazovnoj profesiji, ali predavao sam ljudima koji su uili na isti nain kao i ja. Kao to kau u biznisu: "Nai prazan prostor i popuni ga." Pronaao sam vrlo veliki prazan prostor, ljude koji su htjeli da njihovo obrazovanje bude uzbudljivo i zabavno. Gradei tu obrazovnu kompaniju tijekom 1980-tih, moja supruga Kim i ja traili smo druge instruktore koji bi voljeli poduavati na isti nain. Na prvi zahtjev bio je da pronaemo instruktore koji su uspjeni u stvarnom svijetu i koji vole poduavati. Takve je ljude esto teko pronai. U stvarnom svijetu postoje mnogi ljudi koji vole poduavati, ali mnogi od njih nisu uspjeni u biznisu i investiranju. Postoje i ljudi koji su dobri u biznisu, ali nisu dobri uitelji. Klju je bio pronai ljude koji su i j e d n o i drugo.

Genij uenika
Imao sam ast uiti s ovjekom koji se zove Dr. R. Buckminster Fuller. Njega esto spominju kao najsposobnijeg Amerikanca u povijesti, jer nitko nema vie patenata. Njega

160

esto zovu "prijateljski genij naeg planeta". Ameriki arhitektonski institut priznaje ga kao velikog arhitekta, iako nije bio arhitekt. Sveuilite u Harvardu esto ga spominje kao jednog od njihovih najuspjenijih polaznika, ali Fuller nikada nije diplomirao na Harvardu. Dva puta su ga izbacivali i nikada nije zavrio studij. Tijekom tjedana koje sam proveo uei s njim, Dr. Fuller je rekao: "Studenti e biti geniji ako uitelj zna o emu im govori." Na posao nije bio pronalaenje uitelja. Na posao bio je pronalaenje ljudi koji znaju o emu govore i davanje poticaja tim ljudima da ponu poduavati.

Postani pametan

poduavajui

Osim to sam uivao u poduavanju i zaraivao mnogo novca na taj nain, otkrio sam neto jo bolje od zabave i novca. Otkrio sam da bolje uim poduavajui. Kad sam poduavao, morao sam se zadubiti u sebe kako bih pronaao lekcije koje sam trebao poduiti. Nauio sam mnogo iz interakcije meu sudionicima, dok smo dijelili osobne uvide i otkria. Zbog tog fenomena, preporuam roditeljima da posvete vie vremena poduavanju svoje djece, jer roditelji tako naue jo vie. Ako roditelj eli popraviti svoju osobnu financijsku situaciju, jedan od naina je da potrai nove financijske ideje i prenese ih svojem djetetu. Potraite nove financijske ideje prije no to nauite dijete svojim starim idejama o novcu. Mnogi ljudi imaju financijske probleme jer koriste stare financijske ideje, esto one koje su i sami dobili od svojih roditelja. Oni zatim prenose iste te ideje svojoj djeci. To moda objanjava zato siromani ostaju siromani, a srednja klasa naporno radi i duboko se zaduuje ubrzo nakon zavretka kole. Rade ono to su nauili od svojih roditelja. Stoga je jedan od najboljih naina da neto nauite taj da druge poduavate o tome to elite uiti. Kao to kau u nedjeljnoj koli: "Daj i bit e ti dano." to vie vremena uloite u poduavanje djece o novcu, postat ete pametniji.

161

Tri koraka u uenju

Moj bogati otac nauio me tri koraka u uenju o novcu: Prvi korak: jednostavne skice. Moje obrazovanje poelo je s jednostavnim skicama i s naglaskom na razumijevanju definicija. Drugi korak: igra. Kao to sam rekao, ja najbolje uim djelujui, pa nam je godinama bogati otac davao da u igri ispunjavamo financijska izvjea. Ponekad, kad bismo igrali Monopoly, naveo bi nas da koristimo etiri zelene kue i crveni hotel i stavimo ih na financijsko izvjee. Trei korak: stvarni ivot. Stvarni ivot za Mikea i mene poeo je u dobi od oko petnaest godina, kad smo morali ispuniti financijsko izvjee i predati ga bogatom ocu. Kao i svaki dobar uitelj, i on ih je ocjenjivao, pokazujui nam to radimo dobro, a to trebamo popraviti. Nastavio sam svoje obrazovanje i izradu svojih financijskih izvjea tijekom slijedeih etrdeset godina.

Kako zapoeti poduku vae djece o novcu

Veini roditelja preporuam da pone s drugim korakom. Iako je moj bogati otac poeo s prvim korakom, crteima, u poetku bih bio oprezan kad govorim djeci o apstraktnim pojmovima kao to su izvjea o prihodima i bilance. Kad koristim skice za edukaciju odraslih, oi im poprime staklasti sjaj. Zapravo, ne bih govorio o prvom koraku sve dok ne bih bio siguran da je dijete zainteresirano ili spremno uiti o takvim konceptima. Mene su uili na navedeni nain jer sam bio znatieljan, pa je takav redoslijed bogati otac izabrao za mene. Preporuao sam poetak kroz igru Monopoly. Primijetio sam da se nekoj djeci igra zaista svia, dok druga igraju igru, ali ih sama tema ne zanima. Mnogi moji prijatelji koji su biznismeni ili investitori kau mi da su i oni bili fascinirani Monopolyjem i

162

da su ga igrali satima. Ako nema te fascinacije, ne bih mlade ljude tjerao da na silu ue o temama kao to su novac, ulaganja i financijska izvjea.

PROTOK NOVCA za djecu

1996., nakon to sam stvorio PROTOK NOVCA 101, drutvenu igru koja odrasle poduava osnovama financijskog izvjea, odgovor trita indicirao je da je potrebno stvoriti slinu igru za djecu. Nae drutvene igre su jedine igre koje djecu ue osnovama financijskog izvjea i upravljanje protokom novca.

Upotreba u kolama
Vrlo inovativni uitelj iz Indianapolisa, imenom Dave Stevens, poeo je koristiti PROTOK NOVCA 101 u svojim srednjokolskim razredima s ogromnim uspjehom. Primijetio je kako igra mijenja ivotne stavove mnogih njegovih uenika. Jedan uenik o kojem nam je Dave posebno priao bio je na putu da bude izbaen iz kole zbog loih ocjena i markiranja s nastave. Igranje PROTOKA NOVCA znaajno mu je promijenilo ivot. Rijeima samog uenika: Od ovjeka koji se samo zabavljao, puio marihuanu, opijao itd., postao sam vrlo fokusiran i odluan uenik, s ambicijama da postanem uspjean kao ovjek iju igru sam igrao i od koga sam uio! Sjeam se da sam igrao PROTOK NOVCA. Bila je to sjajna igra koja je dovela koncept zaraivanja novca, koji mi je do tada bio nepoznat u stvarnost, izraavajui genijalne, jednostavne ideje! Igra mi je otvorila vrata kao niti jedna druga stvar u mojem ivotu do tada. Dala mi je razlog da idem u kolu i elju da se ukljuim u nastavu! Otkad sam poeo igrati igru, uao sam u Vijee uenika - gdje pomaem uenicima mladih razreda

163

(i govorim o idejama iz PROTOKA NOVCA), postao sam predsjednik Kongresa mladih okruga Marion, preuzeo voditeljsku ulogu u Akademiji financija, osvojio prvo mjesto na dravnom DECA natjecanju i natjecao se na federalnom. Osnovao sam klub japanskog i BPA kluba na naoj koli i trenutno, uz suradnju drugih investitora, radim na izgradnji Centra zajednice East Side u svojoj zajednici. Kao to
Prihodi

Rashodi

Sredstva

Obveze

moete vidjeti, igra mi je dala novi poticaj na putu ka uspjehu. Takoer, moje ocjene, stav i stil ivota promijenili su se u velikoj mjeri. Sada se radujem budunosti uz elju da uim i poduavam sve one koji ele nauiti ono to znam. Ponekad bacite kocku i to promijeni sve! G. Kiyosakiju zahvaljujem i odajem mu poast - jednog dana vidjet ete rezultate svega to radite, a ja se nadam da u biti jedan od prvih koji dokazuju da vae metode djeluju, i to dobro. Iako je ovo ve skoro klie, dobar je saetak moje prie: "Dvije staze ravale su se u umi; krenuo sam onom kojom se rjee ide i to je napravilo razliku." Sve to mogu rei o tom ueniku je: "Bravo! Kakav impresivan mladi!" Velika mi je ast to znam da su nai proizvodi odigrali ulogu u pomaganju tom mladom ovjeku da promijeni svoj smjer u ivotu na tako pozitivan nain.

164

Podrka Davea Stephensa nije tu prestala. Kad je uo za razvoj PROTOKA NOVCA za djecu, iznio je jo jednu inovativnu ideju. Budui da je ve imao skupinu mladih u dobi od esnaest do osamnaest godina koji su dobro igrali 101, osmislio je program u kojem su srednjokolski uenici ili u osnovne kole kako bi uili djecu u dobi od sedam do devet godina PROTOK NOVCA za djecu. Rezultati su bili spektakularni. Prije svega, uiteljica iz osnovne kole bila je oduevljena to joj je priblino osmero srednjokolaca dolazilo pomagati u poslijepodnevnoj nastavi. Svaki srednjokolac igrao bi PROTOK NOVCA za djecu s etiri osnovnokolska uenika. Umjesto jednog uitelja na trideset uenika, omjer je bio jedan na etiri. I rezultati su bili spektakularni. Osnovnokolci su se sjajno zabavljali, a isto tako i srednjokolci. Uenje je bilo mnogo osobnije i specifinije. I srednjokolci i osnovnokolci nauili su mnogo vie u kratkom vremenskom razdoblju. Prisutni uitelji bili su oduevljeni aktivnim uenjem. Umjesto zujanja na predavanjima ili buke, uli su zvukove zabave i vrlo fokusiranog uenja. Kad je igra bila gotova, djeca su rekla: "Ahhh, zaigrajmo ponovo!"

Dodatni bonus
Dogodilo se jo neto na to nisam raunao: dodatni bonus. Dok su srednjokolci odlazili, mnogi osnovnokolci su potrali i grlili svoje nove uitelje ili se rukovali s njima. Ti osnovnokolci dobili su nove uzore. Umjesto nekih mnogo sumnjivijih uenika koji danas dobivaju mnogo publiciteta i panje, uenici Davea Stephensa bili su uredni, lijepog ponaanja i fokusirani na svoje obrazovanje i svoju budunost. Dok su se srednjokolci opratali od osnovnokolaca, mogao sam osjetiti kako su mlaa djeca gledala svoje nove uitelje... Moda su govorili sami sebi da ele biti poput njih. Dok sam gledao mlae uenike kako mau, sjetio sam se svojih predtinejderskih godina i nekih tinejdera koji su na mene imali snaan utjecaj. Tijekom dva sata, ova djeca iz osnovne

165

kole imala su mogunost da komuniciraju s vrlo pozitivnim uzorima, umjesto s nekim sumnjivcima s kojima su mogli stupiti u kontakt izvan kole.

Komentari srednjokolskih

uenika

Kad sam upitao srednjokolce to su dobili iz te vjebe, njihovi komentari bili su: "Otkrio sam da stvarno volim poduavati. Razmislit u o zanimanju uitelja." "Nauio sam mnogo vie poduavajui mlau djecu. Kad sam morao poduavati, i sam sam uio vie." "Iznenadio sam se brzini kojom su mlaa djeca uila." "Kad doem kui, drukije u se ponaati prema mlaoj brai i sestrama." Dijelim s vama ove komentare jer me srednjokolci mogu biti tako zreli. zapanjilo da

Program nastave na naoj Web stranici

Dave Stephens je direktor jedne od akademija koje sponzorira Nacionalna fondacija za akademije. On nam je pomogao u izradi programa nastave za uitelje u koritenju CASHFLOWA 101 u radu s uenicima.

Saetak drugog koraka

Dakle, klju za drugi korak jest zabava, igra i poetak interesa za uenje o novcu, o rukovanju novcem te o financijskim izvjeima. Gledajui piramidu uenja u dijagramu na drugoj stranici, moete vidjeti kako uiti na uinkovitiji nain. Budui da je igra opipljivo obrazovno sredstvo, ukljuuje sve etiri glavne toke piramide uenja. Igre pruaju osobama koje

166

ue fizikim putem jednaku priliku da ue uz djecu koja su dobra u mentalnom ili apstraktnom uenju. Ukljuuju emocije jer su zabavne i uzbudljive. Igre koriste lani novac, a ne pravi, pa su greke manje bolne. Mnogi odrasli naputaju kolu uasnuti od greaka, naroito od financijskih greaka. Igre dozvoljavaju uenicima svih uzrasta da prave financijske pogreke i ue iz njih bez straha od gubitka stvarnog novca. Ako prihvatite ideje Rudolfa Steinera o promjenama nakon devete godine, sloit ete se da e dijete koje zna da moe financijski opstati biti samopouzdanije i manje ovisno o ideji sigurnog posla radi financijske sigurnosti. Dijete e moda biti manje podlono tome da se zaduuje kao odrasla osoba. I to je vanije od svega, uenje rukovanja novcem i funkcioniranja financijskog izvjea moe povisiti djetetovo samopouzdanje dok se ono priprema za suoavanje sa stvarnim svijetom.

Piramida uenja Igre koje se igraju stoljeima

Veina igara koje se danas kupuju u duanima su igre za zabavu. No, igre se stoljeima koriste za obrazovanje. Plemstvo je obiavalo poduavati svoju djecu vjetini stratekog razmiljanja koristei ah. Igra je sluila pripremi vojskovoa za mogunost da moraju voditi vojsku u rat. I backgammon se koristio za uenje stratekog razmiljanja. Jednom sam itao kako je plemstvo shvatilo potrebu da vjeba tijelo kao i um, a igre su koristili za vjebanje uma. eljeli su da njihovo potomstvo razmilja umjesto da samo pamti informacije. Danas, premda ne moramo nuno vjebati svoju djecu za rat, trebamo ih poduavati da razmiljaju strateki kad se radi o novcu. ah i igre PROTOK NOVCA sline su po tome to su to igre bez odgovora. Osmiljene su tako da vas tjeraju na strateko razmiljanje i planiranje budunosti. Svaki put kad ih igrate, ishod je drugaiji. Sa svakim potezom ili promjenom mora se promijeniti i neposredna strategija, kako bi dugoroni plan funkcionirao.

167

Igre pomau vaem djetetu da gleda u budunost

Jednog dana dok smo igrali Monopoly, bogati otac izjavio je neto to nikada nisam zaboravio. Pokazujui jednu cijelu stranu ploe za igranje, rekao je: "to misli, koliko vremena treba da se kupi sva imovina s ove strane ploe i na nju stave crveni hoteli?" I ja i Mike slegnuli smo ramenima. Nismo shvaali na to cilja. "Misli u igri?" "Ne, ne, ne. Mislim u stvarnom ivotu. Sada igramo igru oko dva sata. Napokon posjedujem svu imovinu s ove strane ploe i na njoj imam crvene hotele. Moje je pitanje: to mislite, koliko za to treba vremena u stvarnom ivotu?" Mike i ja opet smo slegli ramenima. U dobi od jedanaest godina, nismo imali mnogo iskustva s vremenom u stvarnom ivotu. Obojica smo gledali njegovu stranu ploe za igru i mogli smo vidjeti est crvenih hotela. Znali smo da je svaki puta kad se pribliimo toj strani velika ansa da doemo na njegovo vlasnitvo i skupo to platimo. "Ne znam", napokon ree Mike. "Ja mislim oko dvadeset godina", ree bogati otac. "Dvadeset godina!" Mike i ja smo se zagrcnuli. Za dvojicu tinejdera, dvadeset godina bilo je nespoznatljivo dugo vrijeme. "Godine brzo idu", ree bogati otac zapoinjui novu lekciju. "Veini ljudi te godine prolete, a oni niti ne ponu. Iznenada imaju preko etrdeset godina, esto su u velikim dugovima i s djecom koja trebaju ii u koled. Provedu vei dio ivota radei za novac, zaduujui se i plaajui raune." "Dvadeset godina", ponovih ja. Bogati otac klimne glavom, dajui nam vremena da razmislimo o toj ideji. Napokon ree: "Vaa budunost poinje danas." Gledajui u mene, on ree: "Ako radi ono to radi tvoj otac, koji naporno radi i plaa raune, za dvadeset godina zavrit e tamo gdje je on sada." "Ali dvadeset godina", poalih se. "Ja se elim brzo obogatiti."

168

"Kao i veina ljudi", ree bogati otac. "Problem je u tome to veina ljudi radi onako kako su ih nauili, a to je da odlaze u kolu i nau posao. To postaje njihova budunost. Veina e raditi dvadeset godina i nakon tih godina rada nee moi nita pokazati." "Ili moemo igrati ovu igru dvadeset godina", ree Mike. Bogati otac klimne. "Deki, to je va izbor. To moe biti igra od dva sata, ali moe biti i vaa budunost kroz dvadeset godina." "Naa budunost je danas", rekoh tiho, gledajui est crvenih hotela bogatog oca. Bogati otac klimne. "Je li to samo igra ili je to vaa budunost?"

Mentalno

Spiritualno

Emocionalno

Fiziko

Odgoda od pet godina

U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, priu poinjem sa svojim povratkom iz Vijetnama i otputanjem iz marinaca 1974. S ostvarenjem svojeg dvadesetogodinjeg plana mislio sam zapoeti 1969., kad sam diplomirao na akademiji, ali vijetnamski rat je za pet godina odgodio moje planove da igru zaigram u stvarnom ivotu. 1994., tono dvadeset godina nakon poetka igre, moja ena i ja kupili smo jedan od naih najveih "crvenih hotela" i konano otili u mirovinu. Ja sam imao

169

etrdeset i sedam godina, a ona trideset i sedam. Igra Monopoly omoguila mi je pogled u budunost. Saela je dvadeset godina edukacije u dva sata.

Moja prednost
Vjerujem da je moja prednost u odnosu na drugu djecu koja igraju Monopoly bila ta to sam shvaao izvjee o prihodu i bilancu - to jest financijsko izvjee. Znao sam razliku izmeu sredstava i obveza, biznisa, dionica i obveznica. 1996. razvio sam svoje drutvene igre PROTOK NOVCA da budu most izmeu Monopolyja i stvarnog svijeta. Ako se vama ili vaem djetetu svia Monopoly i ako ste zainteresirani za izgradnju biznisa i investiranje, moje su igre slijedei korak u procesu obrazovanja. Moje obrazovne igre malo su tee za uenje i treba vie vremena da ih savladate. Ali kad ih nauite, vidjet ete svoju budunost za samo nekoliko sati.

Vae financijsko izvjee je vaa svjedodba iz stvarnog ivota

Kao to je esto govorio moj bogati otac: "Moj bankar nikada nije od mene traio moju svjedodbu." Takoer je govorio: "Ljudi upadaju u financijske nevolje zato to zavravaju kolu a da ne znaju to je financijsko izvjee."

Financijska izvjea su osnova bogatstva

Financijsko izvjee je osnova za stvaranje i zadravanje velikog bogatstva. Vi imate financijsko izvjee, znali vi to ili ne. Biznis ima financijsko izvjee. Imanje ima financijsko izvjee. Prije no to kupite dionicu u kompaniji, preporuuje se da pogledate financijsko izvjee kompanije. Financijska izvjea su temelj svega vezanog uz novac. Naalost, veina ljudi zavrava kolu a da ne zna to je financijsko izvjee. Zato je za veinu ljudi Monopoly samo igra. Stvorio sam svoje igre PROTOK NOVCA kako bih nauio zainteresirane ljude to je

170

financijsko izvjee, kako se koristi i kako mogu preuzeti kontrolu nad svojom budunou zabavljajui se. Moje igre su most izmeu Monopolyja i stvarnog svijeta. Na slijedeim stranicama vidjet ete primjere financijskog izvjea koje se koristi u PROTOKU NOVCA za djecu i PROTOKU NOVCA 101 i 202, koje se koriste za poduavanje odraslih. Primijetit ete da je, iako su i jedno i drugo financijska izvjea, ono prvo prikladnije za mlau djecu.

Zakljuak
Drugi korak je najvaniji dio uenja. Vano je uiti kroz zabavu. Mnogo je bolje uiti kroz zabavu nego uiti o novcu kroz strah da ga ne izgubite. Umjesto da novac povezuju sa zabavom i uzbuenjem, esto ujem roditelje kako potiu strah i negativnost kad se radi o novcu. Novac je razlog broj jedan za svau u obitelji. Dijete ui povezivati strah i bijes s novcem. U mnogim kuanstvima djeca ue da novca ima malo, da je teko doi do njega i da za njega mora naporno raditi. To sam esto uio dok sam bio kod kue sa svojim roditeljima. Kad sam bio s bogatim ocem, nauio sam da je zaraivanje novca samo igra i da se on zabavlja igrajui tu igru. Odluio sam da e i meni zaraivanje novca biti igra i da u se zabavljati igrajui tu igru. U slijedeim poglavljima prolazit emo trei korak, koji ukljuuje vie vjebi iz stvarnog ivota - ili bih trebao rei sa stvarnim novcem? - koje moete koristiti kako biste svoju djecu pripremili za stvarni svijet.

171

Deseto poglavlje

Zato su tedie gubitnici?

Imam prijateljicu koja me nedavno zamolila za financijski savjet. Kad sam je upitao to je problem, odgovorila je: "Imam mnogo novca, ali ga se bojim uloiti." Naporno je radila cijeli ivot i utedjela je oko 250,000$. Kad sam je upitao zato se boji ulaganja, odgovorila je: "Zato jer se bojim da ga ne izgubim." Nastavila je rekavi: "To je novac koji sam zaradila tekim radom. Godinama sam radila da ga utedim, ali sad kad sam spremna na mirovinu, znam da mi nee biti dovoljan do kraja ivota. Znam da ga moram uloiti kako bih dobila bolje kamate, ali ako sve izgubim u svojim godinama, vie ga neu moi vratiti. Nemam vremena."

Stara

dobitnika formula

Neki dan gledao sam televiziju i djeji psiholog koji je postao financijski savjetnik pojavio se na programu, govorei: "Vano je nauiti dijete da tedi novac." Intervju je nastavljen uobiajenim frazama o tome kako dobre financijske navike treba razvijati u ranom razdoblju, kao i uobiajenim kliejima "Zrno do zrna, pogaa" i "uvati za crne dane". Moja majka govorila je svojoj djeci: "Idite u kolu, dobro uite, pronaite dobar posao, kupite kuu i tedite novac." Bila je to dobra dobitnika formula za Industrijsko doba, ali taj savjet mogao bi biti gubitnika formula za Informatiko doba.

173

Zato? Jednostavno zato, to e u Informatikom dobu vae dijete trebati sofisticiranije financijske informacije, mnogo sofisticiranije od polaganja novca u banku ili planova za mirovinu.

Lekcija bogatog oca o tednji

Moj bogati otac govorio je: "tedie su gubitnici." On nije bio protiv tednje. Govorio je to zato to je htio da Mike i ja budemo neto vie od obinih tedia. U knjizi Bogati otac, siromani otac, lekcija broj jedan siromanog oca bila je da bogati ne rade za novac. Umjesto da radimo za novac, htio je da Mike i ja nauimo kako da uinimo da novac radi za nas. I premda je tednja jedna vrsta novca koji radi za nas, za njega je obina tednja i pokuaj ivljenja od kamata bila igra za gubitnike - i on je to mogao dokazati. Iako sam o tome govorio u prethodnim knjigama, dovoljno je vano da se ponovi. Zato je bogati otac govorio: "tedie su gubitnici." To e takoer potkrijepiti tvrdnju da je poduavanje vaeg djeteta o financijskom izvjeu u ranim godinama vrlo vano.

Volim svojeg bankara

Prije svega, ja volim svojeg bankara. Kaem to jer su nakon mojih prijanjih lekcija o toj temi mnogi ljudi pomislili kako sam protiv banaka i protiv bankara. Nita ne moe biti dalje od istine. Zapravo volim svog bankara jer on je moj financijski partner i pomae mi da se obogatim, a meni se sviaju ljudi koji mi pomau da postanem jo bogatiji. Ono protiv ega jesam jest financijsko neznanje, jer ono je uzrok toga to mnogi ljudi koriste svojeg bankara kako bi postali siromaniji. Kada vam bankar kae da vam je kua sredstvo, pitanje je lae li on ili vam govori istinu? Odgovor je, va bankar vam govori istinu. Samo ne kae ije je zapravo sredstvo vaa kua. Vaa kua je sredstvo banke. Ako znate itati financijsko izvjee, lako je shvatiti zato je to istina.

174

VI Prihodi

BANKA Prihodi

Rashodi

Rashodi

Sredstva

Obveze Vaa hipoteka

Sredstva Vaa hipoteka

Obveze

Na ovoj stranici prikazano je objanjenje zbog ega je za veinu ljudi njihova kua sredstvo banke. Kad poete u banku i pogledate financijsko izvjee banke, poet ete shvaati kako zapravo funkcionira financijsko izvjee. Prouivi financijsko izvjee vae banke, uskoro ete uoiti da je vaa hipoteka, koja je navedena u vaem polju obveza, takoer navedena u polju sredstava vae banke. Sada poinjete shvaati kako funkcionira financijsko izvjee.

Potpuna slika
Kad mi ljudi kau da to nita ne dokazuje i ustraju na tome da je njihova kua sredstvo, pribjegavam 'lakmus testu' protoka novca, vjerojatno najvanijem pojmu u biznisu i ulaganju. Ako, po definiciji, novac tee u va dep, tada je ono to posjedujete sredstvo; ako novac istjee iz vaeg depa, tada imate obvezu. Pogledajte cjeloviti krug protoka novca: ta slika vrijedi tisuu rijei.

175

VI

BANKA

A to je sa tednjom?
Slijedee je pitanje, kakve to veze ima s tim da je tednja za gubitnike? Opet se odgovor na to pitanje dobiva itanjem financijskog izvjea. Vae financijsko izvjee i financijsko izvjee vae banke:

VI Prihodi

BANKA Prihodi

Rashodi

Rashodi

Sredstva Vaa tednja

Obveze

Sredstva

Obveze Vaa tednja

176

Da, vaa tednja je sredstvo. Ali kako biste stekli pravu sliku, moramo slijediti trag protoka novca kako bismo unaprijedili nau financijsku inteligenciju. I opet emo upotrijebiti lakmus test smjera u kojem tee novac. Vidjet ete da se test koji pokazuje to je sredstvo, a to obveza pokazuje tonim:
VI BANKA

Porezni poticaji za vae zaduivanje i porezne kazne za vau tednju

Poetkom 2000., mnogi ekonomisti bili su zbunjeni zbog negativne stope tednje u Americi. Negativna stopa tednje znai da, kao nacija, u bankama imamo vie dugova nego novca. Ekonomisti su poeli tvrditi da moramo potaknuti ljude da vie tede. Poeli su oglaavati uzbunu, govorei da smo kao nacija posudili previe novca od azijskih i europskih banaka i da je naa nacija na rubu ekonomske katastrofe. U jednom lanku koji sam itao, ugledni ekonomist je rekao: "Amerikanci su izgubili radnu i tednu etiku naih predaka." Ekonomist je okrivio narod za taj problem, umjesto da okrivi sustav koji smo stvorili dugo nakon to su nai preci nestali.

177

Treba samo pogledati nae porezne zakone i postaje vidljiv razlog za taj problem niske tednje i visokih dugova. Moj bogati otac rekao je: "tedie su gubitnici", i to ne zato to je bio protiv tednje. Sve to je bogati otac inio jest da je isticao oigledno. U mnogim zapadnim zemljama, ljudi dobivaju porezne olakice da se zaduuju. Drugim rijeima, potiu ih da upadaju u vee dugove. Zato tako mnogo ljudi uzima svoje dugove na kreditnoj kartici i ukljuuje ih u svoje kredite za kuu. Povrh toga, ne dobivate porezne olakice za tednju. U stvari, upravo je suprotno. Ljudi koji tede potpadaju pod porez, a ljudi koji se zaduuju dobivaju porezne olakice. Ne samo to. Ljudi koji najvie rade i najslabije su plaeni plaaju najvii postotak poreza. Meni je oigledno da je sustav osmiljen tako da kanjava one koji rade, a potedi i nagrauje one koji posuuju i troe. to obrazovni sustav slabije ui djecu o financijskom izvjeu, sve vie imamo naciju koja ne zna protumaiti brojeve kako bi shvatila to se u stvari dogaa.

Nagrada za tednju
Moj bogati otac jednom je rekao: "Plaen si 4% za svoju tednju, ali inflacija raste 4%, pa ne napreduje. Zatim te drava oporezuje za kamate, pa je neto rezultat taj da gubi novce na tednji. Zato su tedie gubitnici." Bogati otac rijetko je spominjao tednju novca nakon te izjave. Umjesto toga, poeo nas je uiti kako da postignemo da novac radi za nas, a to je putem kupovine sredstava, to je on zvao "pretvaranje novca u bogatstvo". Moja majka i otac pretvarali su novac u dugove, mislili da je to sredstvo i nisu imali nita za tednju. Iako su naporno radili i nisu imali uteevine, govorili su svojoj djeci: "Naite posao, naporno radite i tedite novac." To je moda bio dobar savjet za Industrijsko doba, ali je lo za Informatiko doba.

178

Kako brzo se kree va novac?

Bogati otac nije bio protiv tednje novca. Ali umjesto da nas bezumno savjetuje da tedimo novac, bogati otac esto je govorio o brzini novca. Umjesto da nam savjetuje da stavljamo novac na stranu i "tedimo za mirovinu", esto je govorio o "povratu ulaganja" i "unutranjim stopama povrata", to je bio drugi nain da pita: "Koliko brzo mi se moj novac vraa?" Evo jednog jednostavnog primjera: Recimo da kupim kuu koju u iznajmljivati za 100,000$ i upotrijebim 10,000$ od svoje tednje kao polog. Nakon godinu dana, od najma plaam hipoteku, poreze i druge trokove, to daje neto iznos od 10,000$. Drugim rijeima, vratio sam svojih 10,000$, a jo uvijek imam kuu, tj. sredstvo koje mi zarauje dodatnih 10,000$ godinje. Sada mogu uzeti tih 10,000$ i kupiti drugo imanje, dionice ili poduzea. To je ono to neki ljudi zovu "brzina novca", ili kao to je rekao moj bogati otac: "Koliko brzo mi se moj novac vraa?" Ili: "Koliki je moj povrat od ulaganja?" Financijski sofisticirani ljudi ele vratiti novac kako bi mogli krenuti dalje i ulagati u drugo sredstvo. Zato bogati postaju bogatiji, a svi drugi pokuavaju utedjeti za crne dane ili za mirovinu.

Igra sa stvarnim novcima

Poetkom ovog poglavlja, prepriao sam priu o staroj prijateljici koja se pribliavala mirovini, a utedjela je oko 250,000$ i pitala se to uiniti s tim. Znala je da joj treba oko 35,000$ godinje za nastavak ivota, a kamate od uloenih 250,000$ ne bi joj pruale takav prihod. Koristio sam isti jednostavan primjer uzimanja 10,000$ od utede i kupovanja kue od 100,000$ da bih joj objasnio kako joj ulaganje moe pomoi da rijei financijske probleme. Naravno, trebala je nauiti kako investirati u imovinu i pronai takvo ulaganje. Kad sam joj objasnio to znai "brzina novca" i "povrat ulaganja", smrzla se. Iako joj je to imalo smisla, strah od gubitka novca

179

zatvorio joj je um prema mogunosti pronalaenja nove dobitnike formule. Sve to je znala bilo je naporno raditi i tedjeti novac. Danas njezin novac jo uvijek sjedi na banci, a kad sam je nedavno susreo rekla je: "Volim svoj posao, pa mislim da u raditi jo nekoliko godina. Ostat u aktivna." Dok je odlazila, mogao sam uti kako moj bogati otac govori: "Ljudi rade tako naporno zato to nikad nisu nauili kako postii da njihov novac radi za njih. I zato naporno rade cijeli ivot, a novac se odmara."

Poduite svoju djecu kako da postignu da novac radi za njih

Slijedi nekoliko ideja koje vam mogu koristiti da nauite djecu da njihov novac radi za njih. Opet, upozoravam roditelje da ne ue djecu ako ona ne ele to uiti. Trik roditeljstva je u tome da se pronae nain da se djecu potakne da ele uiti, ne da ih se prisiljava na uenje. SUSTAV OD TRI KASICE PRASICE Kad sam bio mali, moj bogati otac zatraio je da kupim tri kasice prasice. Oznaene su na slijedei nain: Darovanje: Bogati otac zastupao je poklanjanje stvari crkvama i dobrotvornim drutvima. Uzimao bi 10 posto od bruto prihoda i darovao ga. esto je govorio: "Bog ne mora primati, ali ljudi moraju davati." Tijekom godina otkrio sam da su mnogi od najbogatijih ljudi na svijetu zapoeli ivot s navikom darovanja. Bogati otac bio je siguran da duguje veliki dio svoje financijske sree darovanju. Govorio je: "Bog je moj partner. Ako ne plaa partnera, on prestaje raditi i mora raditi deset puta vie." tednja: Kasica broj dva bila je za tednju. U pravilu, bogati otac vjerovao je u to da treba imati dovoljno uteevine da se

180

pokriju godinji trokovi ivota osobe. Na primjer, ako su njegovi godinji trokovi bili 35,000$, smatrao je vanim da se ima 35,000$ u tednji. Nakon to bi tu koliinu stavio na tednju, ostalo bi darovao. Kad bi mu trokovi narasli, narastao je i iznos uteevine. Investiranje: Po mom miljenju, ova kasica dala mi je vrlo veliku poetnu prednost u ivotu. Ta kasica uvala je novac s kojim sam uio riskirati. Moja prijateljica koja je utedjela 250,000$ trebala je imati tu kasicu u dobi od devet godina. Kao to sam prije rekao, kad dijete ima devet godina, poinje traiti svoj identitet. Mislim da je meni spoznaja da ne trebam novac niti posao, ve da trebam ulagati, u velikoj mjeri oblikovala identitet. Uio sam financijsko samopouzdanje umjesto potrebe za financijskom sigurnou. Drugim rijeima, iz tree kasice dobio sam stvarni novac za riskiranje, za greke, za uenje lekcija i za stjecanje iskustva koje e mi pomagati ostatak ivota. Jedna od prvih stvari u koje sam poeo ulagati bili su rijetki novii i tu zbirku imam i danas. Nakon novia, ulagao sam u dionice, a zatim i u nekretnine. Ali vie nego u sredstva, ulagao sam u svoje obrazovanje. Kada danas govorim o brzini novca i povratu ulaganja, govorim iz etrdesetogodinjeg iskustva. Moja prijateljica s uteevinom od 250,000$ koja se pribliava mirovini tek treba poeti stjecati iskustvo. Zbog tog nedostatka iskustva se toliko boji gubitka svojeg teko zaraenog novca. Moje godine iskustva dale su mi prednost na tom planu. Nabavivi svojoj djeci tri kasice prasice, moete im dati osnovni kapital kako bi poela stjecati to neizmjerno vrijedno iskustvo dok su jo mala. Kad budu imala tri kasice i razvijala dobre navike, moda biste ih trebali povesti u banku i otvoriti im raun, te kupovati dionice s novcem iz kasice s etiketom "tednja". Preporuujem da djeci to dozvolite kako bi stekla mentalno, emocionalno i fiziko iskustvo procesa. Znam previe roditelja koji rade to umjesto svoje djece. Iako im

181

pomaete da pune svoju malu lisnicu, oduzimate im iskustvo a u stvarnom svijetu iskustvo je jednako vano kao i obrazovanje. PLAAJTE PRVO SEBI Nedavno sam gostovao u emisiji Oprah Winfrey i jedno od glavnih pitanja publike bilo je "Kako plaate prvo sebi?" Bio sam okiran kad sam shvatio da je za veinu roditelja ideja da prvo plaaju sebi nova i teka za shvaanje. Razlog za to bio je taj to je mnogo roditelja bilo duboko zadueno i nisu mogli platiti prvo sebi. Nakon to sam otiao iz emisije, shvatio sam da me moj bogati otac uio kako da prvo platim sebi time to me uio putem sustava tri kasice prasice. Danas, kao odrasli, moja ena i ja jo uvijek imamo tri kasice prasice koje sjede na naem ormaru i jo uvijek darujemo, tedimo i ulaemo. Kad prouavam ivote vrlo bogatih ljudi, vidim da je njima ideja da plaate prvo sebi jedna od najvanijih. Ona je temeljna u njihovim ivotima. Nedavno sam sluao gurua ulaganja Sir Johna Templetona, koji je rekao da ini najbolje to moe da ivi od 20% svojih bruto prihoda, i tedi, daruje i ulae 80% bruto prihoda. Mnogi ljudi ive od 105% svojeg bruto prihoda i nemaju nita ime bi isplatili sami sebe. Umjesto da plaaju prvo sebi, prvo plaaju svima ostalima. PAPIROLOGIJA Bogati otac otiao je korak dalje u ideji o tri kasice prasice. Htio je biti siguran da emo Mike i ja moi povezati nae kasice prasice s naim financijskim izvjeima. Dok smo punili nae kasice prasice, takoer smo morali i pisati gruba financijska izvjea o naim raunima. Ovako smo radili raune za nae tri kasice prasice:

182

Ako smo premjestili neto novca s naeg rauna ili iz kasice, morali smo to upisati u raun. Na primjer, ako bih izvadio 25$ s mojeg rauna za darivanje i poklonio to crkvi ili u dobrotvorne svrhe, morao sam to upisati u svoje mjeseno financijsko izvjee. Moje izvjee bi taj mjesec izgledalo ovako:

Time to sam imao tri kasice prasice i to sam odgovarao za svoj novac u financijskom izvjeu, stekao sam godine financijske edukacije i iskustvo koje veina odraslih, a kamoli djece, nikada ne stekne. Moj bogati otac rekao bi: "Rije 'raunanje' dolazi od rijei 'uraunljivost'. Ako eli biti bogat, mora uraunljivo postupati s novcem."

183

Ne mogu rei koliko mi je vana ideja raunanja i uraunljivosti u sadanjem ivotu. Vana je i za sve ostale. Kad vam banka ljubazno odbije zajam, na mnogo naina vam pokuava priopiti da je zabrinuta zbog vaeg manjka uraunljivosti po pitanju rukovanja novcem. Kad Meunarodni monetarni fond (MMF) kae da drava nije dovoljno "transparentna", na mnogo naina trai od te drave da pokae jasnije financijsko izvjee. Transparentnost znai jasnou, tako da bilo koja zainteresirana stranka moe s lakoom vidjeti kamo i kome ide novac. Drugim rijeima, MMF cijelu naciju poziva na odgovornost, kao to je moj bogati otac drao mene i Mikea odgovornima. Dakle, bilo da ste malo dijete, obitelj, poduzee, crkva, ili velika nacija, vjetina rukovanja novcem i odgovaranja za to jest vana ivotna vjetina vrijedna uenja.

Ovo je poetak
Jednostavna ideja koritenja drutvenih igara, tri kasice prasice i jednostavnih financijskih izvjea je nain na koji je bogati otac pokrenuo svojeg sina i mene u stvarni svijet novca. Iako izgleda jednostavno, to nije bilo lako. Jedna od najvanijih lekcija koju sam nauio iz tog procesa bila je vanost financijske discipline. Znao sam da jednom mjeseno moram davati financijsko izvjee bogatom ocu. Znao sam da u jednom mjeseno morati odgovarati za sav svoj novac. Definitivno je bilo mjeseci kad sam htio pobjei i sakriti se, ali gledajui unatrag, najgori mjeseci bili su mjeseci kad sam najvie uio... Jer uio sam najvie o sebi. Znao sam i to da mi je ta disciplina pomagala u koli, jer me nedostatak discipline, a ne nedostatak inteligencije i doveo u veinu akademskih nevolja. Tako je moj bogati otac uio svog sina i mene da rukujemo novcem u stvarnom svijetu. U slijedeim poglavljima opisat u neke naprednije vjebe koje moete iskuati i druge lekcije koje se mogu nauiti usput. Slijedee su lekcije vane, jer danas je tednja za crne dane siguran nain da financijski zaostanete. U

184

Industrijskom dobu, tednja novca moda je bila dobra ideja. Ali u Informatikom dobu, tednja novca je ideja koja ne moe odrati korak s promjenama. U Informatikom dobu, elite znati koliko brzo se kree va novac i koliko radi za vas.

185

Jedanaesto poglavlje

Razlika izmeu dobrog i loeg duga

Moja majka i otac proveli su najvei dio svog ivota pokuavajui vratiti dugove. S druge strane, moj bogati otac proveo je najvei dio svojeg ivota pokuavajui se to vie zaduiti. Umjesto da savjetuje Mikeu i meni da izbjegavamo dugove i plaamo raune, esto je govorio: "Ako elite biti bogati, morate znati razliku izmeu dobrog i loeg duga." Bogatog oca nisu toliko zanimali dugovi. Htio je da nauimo razliku izmeu dobrog i loeg u financijskom smislu. Bogati otac bio je zainteresiran da probudi na financijski genij.

Znate li razliku izmeu dobrog i loeg?

U koli, uitelji veinu vremena provode u traenju pravilnih i pogrenih odgovora. U crkvi, veliki dio diskusije vodi se vezano uz borbu izmeu dobra i zla. Kad se radi o novcu, bogati otac nauio je svojeg sina i mene razlici dobrog i loeg.

187

Siromani i banke
Kad sam bio dijete, znao sam mnoge siromane obitelji koje nisu vjerovale bankama i bankarima. Mnogi siromani osjeali su se neugodno razgovarajui s bankarom u odijelu. Umjesto da odlaze u banku, mnogi od njih radije su skrivali svoj novac pod madracem ili na nekom drugom mjestu, samo da ne bude u banci. Ako je netko trebao novac, ljudi su se okupljali, prikupljali novac i posuivali ga osobi koja je bila u nevolji. Ako ne mogu pronai prijatelja ili lana obitelji koji bi im posudio novac, siromani esto koriste zalagaonice kao svoje banke. Umjesto da stavljaju kue kao jamstvo, ulau motorne pile ili TV aparate i naplauju im vrlo visoke kamate. U nekim dravama SAD-a, siromani plaaju kamate i do 400%. esto ih zovu "jednodnevne kamate". Mnoge drave reguliraju maksimalni iznos kamata koji se moe naplatiti, ali to je jo uvijek vrlo visoka cijena za posuivanje novca. Kad sam shvatio kako loe ovakve financijske institucije tretiraju siromane, znao sam zato toliko mnogo siromanih ne vjeruje ljudima u bankama, a znam da je povjerenje dvosmjerna ulica. Za njih, sve banke i svi bankari su loi i pokuavaju ih iskoristiti, a banke i bankari esto njih gledaju na isti taj nain.

Srednja klasa i banke

S druge strane, moji roditelji, kao i veina pripadnika srednje klase, smatra banke sigurnim mjestom za uvanje novca. esto su govorili djeci "Sigurno je kao novac u banci." I tako, gledali su banke kao dobro mjesto za uvanje novca, ali smatrali su loim posuivanje prevelike koliine novca. Zato su majka i otac uvijek pokuavali to prije otplatiti svoje dugove. Jedan od njihovih ciljeva bio je da otplate kuu i da budu njezini jedini vlasnici. Da samemo njihov stav, mislili su da su banke dobre, da je tednja dobra, te da je posuivanje loe. Zato je majka stalno ponavljala: "Nemoj posuivati niti daj da posuuju od tebe."

188

Bogati i banke
S druge strane, moj bogati otac uio je mene i Mikea da budemo financijski inteligentniji. Kao to sam ve rekao u ovoj knjizi, jedna od definicija inteligencije je sposobnost pravljenja finijih distinkcija ili mnoenja dijeljenjem. Da budem precizniji, bogati otac nije slijepo vjerovao da je tednja dobra ili da je posuivanje loe. Umjesto toga, uio nas je razlici izmeu dobre i loe tednje, dobrih i loih trokova, dobrog i loeg duga, dobrih i loih gubitaka, dobrog i loeg prihoda, dobrih i loih poreza, dobrih i loih ulaganja. Bogati otac uio nas je da razmiljamo i podiemo svoju financijsku inteligenciju pravljenjem finijih distinkcija. Drugim rijeima, to bolje nauite razlikovati dobar i lo dug, dobru i lou tednju, to je va financijski IQ vii. Ako neto kao dug promatrate samo kao loe ili samo kao dobro, to znai da biste trebali povisiti svoj financijski IQ. Ova knjiga nee zalaziti u specifine razlike izmeu dobrog i loeg. Ali ako ste zainteresirani da otkrijete vie, knjiga Vodi bogatog oca u investiranje objasnit e podrobnije neke od razlika izmeu dobrog i loeg duga, trokova, gubitaka, poreza i tako dalje. Ova knjiga treba upozoriti roditelje da ne govore stvari kao to su - "Izai iz duga" - "tedi novac" - "Plaaj raune" - "Ne koristi kreditnu karticu" - "Ne posuuj novac" Da ponovim ve reeno, siromani smatraju da su banke loe i zaobilaze ih; srednja klasa neke usluge banaka smatra dobrima, a neke loima; a moj bogati otac uio nas je da vidimo dobru i lou stranu svega. Potiui nas da vidimo dobru i lou stranu u veini financijskih stvari, poveavao je nau

189

sposobnost pravljenja finijih distinkcija i time je podizao nau financijsku inteligenciju.

Razvoj financijskog genija vaeg djeteta

Jedna od najvanijih lekcija kojoj nas je uio bogati otac bila je lekcija koju je zvao "Misli poput bankara." Zvao ju je i "Alkemija novca: kako pretvoriti olovo u zlato." Ili "Kako stvoriti novac ni iz ega". Oni od vas koji su itali knjigu Bogati otac, siromani otac sjetit e se prie o stripu. Ta pria govori o tome kako sam uio razmiljati kao bankar ili alkemiar, osoba koja moe pretvoriti olovo u zlato. Umjesto da smatramo banke loima, kao mnogi siromani ljudi, ili kao mnogi iz srednje klase da je dio banke dobar, a dio lo, bogati otac htio je da Mike i ja shvatimo kako banke funkcioniraju. Tijekom tog razdoblja naeg razvoja, povremeno nas je vodio u banke i ostavljao nas da sjedimo u hodniku, gledajui kako ljudi dolaze i odlaze. Napokon, nakon to smo tu vjebu napravili vie puta, upitao nas je: "Pa, to ste vidjeli?" Budui da smo imali oko etrnaest godina, nismo vidjeli mnogo. Mike i ja slegli smo ramenima i pravili se da nam je dosadno, kao to ini veina tinejdera kad im se postavi pitanje. "Ljudi ulaze i izlaze", ree Mike. "Da", odgovorih. "To sam i ja vidio." "OK", ree bogati otac dok nas je vodio do altera. Tamo smo gledali kako ena stavlja polog. "Vidite to?" upitao je. Klimnuli smo glavama. "Dobro", ree on i povede nas do stola gdje je sjedio jedan od slubenika banke. "to vidite ovdje?" Mike i ja gledali smo ovjeka u odijelu kako sjedi, ispunjava svoje financijsko izvjee i razgovara s bankarom. "Zapravo ne znam", odgovorih. "Ali kad bih pogaao, rekao bih da posuuje novac." "Dobro", ree bogati otac, pokazujui da je vrijeme za polazak. "Napokon ste vidjeli ono to sam htio da vidite."

190

Ulazei u auto koji se jako zagrijao od havajskog sunca, Mike upita: "to smo vidjeli?" "Dobro pitanje", odgovori bogati otac. "to ste vidjeli?" "Vidio sam kako ljudi dolaze i stavljaju novce u banku", rekoh. "Zatim sam vidio druge ljude kako dolaze i posuuju novce. To je sve." "Vrlo dobro", ree bogati otac. "A iji je to novac? Je li to novac koji pripada banci?" "Ne", ree Mike. "To je novac tih ljudi. Banka zarauje novce uz pomo tuih novaca. Uzmu novac i posude ga, ali to nije njihov novac." "Dobro", ree opet bogati otac. Zatim se okrene meni i ree: "A to tvoji roditelji pokuavaju uiniti svaki puta kad dou u banku?" Nakon to sam razmislio trenutak, odgovorio sam: "Pokuavaju utedjeti novac. A ako posude novac, pokuavaju otplatiti dug novcima koje su posudili. Misle da je tednja dobra, a dug lo." "Vrlo dobro", ree bogati otac. "Vrlo si perceptivan." Okrenuo sam svoju bejzbolsku kapu i slegnuo ramenima, dok smo se vraali u ured bogatog oca. Sjedei za svojim stolom, bogati otac izvadio je svoj uti notes i nacrtao slijedei dijagram, dijagram financijskog izvjea:
BANKA
Prihodi

Rashodi

Sredstva Posudbe 6%

Obveze tednja 3%

191

"Razumijete li ovu financijsku sliku?" upita bogati otac kad je gurnuo notes pred nas. Mike i ja prouavali smo je na trenutak. "Da, razumijem", ree Mike, a ja klimnuh. Do sada smo vidjeli toliko mnogo financijskih scenarija da je postajalo lako shvatiti na koji nain razmilja bogati otac. "Banka posuuje ili zadrava novac i plaa 3% tedii, a zatim to posuuje po 6% klijentu." Klimnuvi, bogati otac ree: "A iji je to novac?" "To je tediin novac", odgovorih brzo. "im ue u banku, bankar ga eli posuditi." Bogati otac klimne. Nakon dugog razdoblja utnje, tijekom kojeg smo probavljali ono to smo vidjeli, on ree: "Kad igram Monopoly s vama, esto vam govorim da gledate formulu velikog bogatstva. Je li to tono?" Klimnusmo. "etiri zelene kue, jedan crveni hotel", rekoh ja tiho. "Dobro", ree bogati otac. "Dobra stvar kod nekretnina je to to ih moete vidjeti. Ali sada kad ste stariji, elim da vidite ono to se ne moe vidjeti oima." "to se ne moe vidjeti oima?" upitah zbunjeno. Bogati otac klimne glavom. "Sada ste stariji. Mozak vam je razvijeniji. elim vas nauiti da uz pomo mozga vidite ono to siromana i srednja klasa rijetko vide, a ne vide jer ne poznaju financijsko izvjee niti nain njegovog funkcioniranja." Mike i ja tiho smo sjedili i ekali. Znali smo da e nam pokazati neto jednostavno, ali duboko - ali bit e duboko jedino ako uspijemo proniknuti kroz jednostavnost. Bogati otac uzme svoj notes i nacrta slijedei dijagram. Financijsko izvjee bogatog oca:

192

BOGATI OTAC Prihodi

Rashodi

Sredstva

Obveze

Klijent Banka Posudbe 12% Posudbe 6%

Mike i ja samo smo sjedili i gledali dijagram due vrijeme. Kao to sam rekao, bio je to jednostavan dijagram, ali bio bi dubok kad bismo mogli uvidjeti lekciju usprkos jednostavnosti. Napokon rekoh: "Dakle, posuuje novac, a drugi ga opet posuuju od tebe, kao to to radi i banka." "Tono", ree bogati otac. "Zna li koliko esto tvoji roditelji govore da nije dobro posuivati od drugih niti drugima?" Klimnuh glavom. "Zato nemaju novaca", ree bogati otac. "Prvo se fokusiraju na tednju. Ako posude novac, posuuju novac za obveze koje smatraju sredstvima - stvari kao to su kua i auto - stvari kod kojih se novac gubi, umjesto da se dobiva. Zatim naporno rade kako bi otplatili dug i mogli rei: 'Ovo je moje.'" "Je li loe to to rade?" upitah ja. "Ne", ree bogati otac. "To nije pitanje dobrog ili loeg. To je pitanje obrazovanja." "Obrazovanja?" odgovorih. "Kakve veze s tim ima obrazovanje?" "Pa", ree bogati otac: "budui da tvoji roditelji nisu dobro obrazovani to se tie novca, najbolje je da tede novac i brzo otplauju dugove. S obzirom na njihovu razinu financijskog obrazovanja ili onog to zovem "financijske sofisticiranosti", takav nain rukovanja novcem je za njih najbolji."

193

"Ali kad bi htjeli raditi ono to ti radi", ree Mike: "morali bi unaprijediti svoje financijsko obrazovanje." Bogati otac klimne. "A to ja elim uiniti s vama dvojicom prije no to napustite kolu. Ako to ne nauite prije no to napustite kolu, velika je ansa da i neete nauiti. Ako zavrite kolu bez tog obrazovanja, velika je ansa da e vas svijet iskoristiti samo zato jer ne znate mnogo o novcu." "Misli da e nas stvarni svijet obrazovati?" upitah ja. Bogati otac klimne. "Dakle, ti posuuje novac kako bi stvarao novac." rekoh ja. "Tono", ree bogati otac. "A moji roditelji rade za novac i pokuavaju ga utedjeti, i ne posuivati." Bogati otac klimne. "Zato im se teko obogatiti." "Jer naporno rade za novac", dodah ja, traei razjanjenje. Klimnuvi, bogati otac ree: "A postoje granice ovjekovoj sposobnosti da radi i zarauje. Za veinu ljudi, koliina novca koji mogu zaraditi ograniena je." "Dakle, i koliina tednje je ograniena", doda Mike. "Kao to kae, porezi uzimaju golemi dio plae zaposlenika prije no to su uope plaeni." Bogati otac tiho se nasloni u fotelji. Vidio je da shvaamo lekciju. Okrenuvi se dijagramu na notesu bogatog oca, pokazao sam polja sredstava i obveza.
BOGATI OTAC Prihodi

Rashodi

Sredstva

Obveze

Klijent Banka Posudbe 12% Posudbe 6%

194

"Dakle, ti radi isto to i banka: posuuje novac od banke, a zatim pronalazi nain da tim posuenim novcem stvori jo novca." Bogati otac me pogleda i ree: "Pogledajmo sada financijsko izvjee tvojih roditelja." Kad je to rekao, zaljuljao sam se u stolici. Znao sam na to misli. Bilo je potpuno jasno. Na notesu je nacrtao financijsko izvjee mojih roditelja.
SIROMANI OTAC Prihodi

Rashodi

Sredstva Klijent tednja 3%

Obveze Banka Hipoteka 6%

Bogati otac, Mike i ja sjedili smo tamo gledajui razlike dvaju financijskih izvjea. Stvarno nisam niti slutio koliko e dubok utjecaj ova jednostavna lekcija imati na moj ivot, ali u velikoj je mjeri promijenila moj pogled na svijet. Tako se mnogo lekcija moglo nauiti iz ovog jednostavnog primjera, i jo ih i danas uim. Mnoge lekcije su skrivene. Predlaem da sjednete s prijateljima i raspravite o utjecaju koji suptilne razlike mogu imati na ivot. Predlaem da izdvojite vrijeme kako biste raspravili o slijedeem: to se dogaa ljudima ako im njihov financijski um dozvoli da njihova sredstva zarauju manje no to iznose trokovi njihovih obveza tijekom ivota?

195

 Koliko vie vremena treba da se novac utedi nego da se posudi? Na primjer, koliko bi vam trebalo da utedite 100,000$ u odnosu na posuivanje 100,000$ ako zaraujete 50,000$ godinje i morate prehranjivati, odijevati i obrazovati obitelj? Koliko biste bre napredovali kad biste posudili novac i stvarali novac, umjesto da naporno radite, tedite novac i zatim pokuate zaraditi onim to ste utedjeli? Kako je jedan otac uzeo sredstvo, svoju tednju, i pretvorio je u obvezu (tedie su gubitnici), dok se drugi otac zaduio i pretvorio dug u sredstvo? Kakve financijske vjetine biste trebali da postanete osoba koja posuuje novac kako bi stvarala vie novca? Kako biste uili da steknete te vjetine? Koji su kratkoroni i dugoroni rizici u ove dvije vrste financijskih pristupa? emu poduavamo djecu? Ako uloite vrijeme u raspravu o tim pitanjima, mislim da ete uvidjeti zato se mali broj ljudi obogauje i zato se veina ljudi financijski mui cijeli ivot. Najvei dio ivotnih financijskih borbi i pobjeda vrti se oko pitanja novca, tednje i zaduivanja.

UPOZORENJE PONITE S M A L I M IZNOSIMA Bogati otac uvijek je govorio: "Prema svim dugovima ponaajte se kao to biste se ponaali prema napunjenom pitolju." Bogati otac esto je govorio da je vano poznavati razliku izmeu dobrog i loeg duga jer taj dug ima mo da vas obogati ili osiromai. Kao to vas napunjeni pitolj moe zatititi ili ubiti, isto vrijedi i za dug. U dananje vrijeme u

196

A m e r i c i , d u g o v i s kreditnih kartica gue m n o g e obitelji, ak i dobro o b r a z o v a n e .

Glavna svrha ovog poglavlja je da promislite o tome emu poduavate svoje dijete kad se radi o zaduivanju. Ako elite da vae dijete odraste i ima mogunost da postane vrlo bogato u kratkom razdoblju, kao roditelj ga morate nauiti osnovnim vjetinama zaduivanja i upravljanja dugom. Ta edukacija poinje s financijskim izvjeem. Ako djecu ne nauite nita o zaduivanju, velika je ansa da e se ona muiti financijski vei dio ivota, dajui sve od sebe da naporno rade, tede novac i izau iz dugova. Slijedea poglavlja govore o tome kako roditelji mogu poveati financijski IQ svoje djece. Dijete s visokim financijskim IQ-om lake e moi ukrotiti ogromnu mo koja se krije u zaduivanju. Kao to je rekao bogati otac: "Prema dugovima se uvijek ponaajte kao prema napunjenom pitolju", kao i: "Morate znati razliku izmeu dobrog i loeg duga." Kad ponete uiti svoje dijete o dobrom i loem dugu, dobrim i loim trokovima, poinjete buditi njegov financijski genij.

197

Dvanaesto poglavlje

Uenje s pravim novcem

Kad su moji majka i otac izjavili da nemaju novca da me poalju na koled, sve to sam rekao bilo je: "U redu. Ne trebam va novac da bih iao u kolu. Pronai u vlastiti nain da platim svoje obrazovanje." To sam mogao rei samopouzdano jer sam ve zaraivao svoj novac. Ali nije mi taj novac plaao kolovanje. Lekcije koje sam nauio zaraujui taj novac platile su mi kolovanje. Poelo je s lekcijama kad mi je bogati otac uzimao deset centi na sat. U dobi od devet godina uio sam da mogu i sam preivjeti.

Prestao sam poduavati

pomagati

svojem

sinu

poeo

ga

Nedavno mi je priao jedan otac i rekao: "Mislim da bi moj sin mogao biti slijedei Bill Gates. Brian ima samo etrnaest godina, ali ve ima snaan interes za biznis i investiranje. Nakon itanja vaih knjiga, shvatio sam i to da ga kvarim. eljom da mu pomognem, zapravo sam mu odmagao. Kad mi je rekao da eli nove palice za golf, ponudio sam mu novi izazov." "Kako ste mu odmagali?" upitah ja. "Uio sam ga da radi za novac", ree otac. "Kad bi mi inae doao i zatraio od mene palice za golf, rekao bih mu da zaradi novac i kupi palice. Nakon to sam proitao vae knjige, shvatio sam da ga programiram da postane kupac koji mnogo radi.

199

Programirao sam ga da bude radnik, umjesto bogata koji zna kako da postigne da njegov novac radi za njega." "Pa to ste promijenili?" upitah ja. "Rekao sam mu da krene susjedstvom i potrai poslove koje treba uiniti. Inae bih mu dao novac putem deparca i rekao mu da utedi dovoljno da moe kupiti palice za golf." "To je zanimljivo", odgovorih ja. "Umjesto da ga uite da automatski zasluuje novac, rekli ste mu da potrai prilike i zaradi novac." Klimajui, ponosni otac rekao je: "Mislio sam da e se naljutiti, ali bio je uzbuen zbog otvaranja vlastitog biznisa, neeg to je sam mogao uiniti umjesto da od mene trai novac. Izaao je i poeo kositi travnjake tijekom ljeta. Uskoro je imao 500$, to mu je bilo vie nego dovoljno da plati palice. Ali tada sam jo neto uinio drukije." "to ste uinili?" upitah ja. "Poveo sam ga u brokersko poduzee i kupio je dionice u vrijednosti od 100$. Rekao sam mu da je to novac za njegovo obrazovanje na koledu." "To je dobro", rekoh. "Jeste li mu dozvolili da si tada kupi palice za golf?" "O, ne", ree ponosni otac, sjajei od ponosa. "Uinio sam neto to bi uinio va bogati otac." "A to je to bilo?" upitah oprezno. "Uzeo sam njegovih 400$ i rekao mu da u ih zadrati dok ne pronae sredstvo koje e mu kupiti palice za golf." "to?" upitah. "Rekli ste mu da kupi sredstvo? Dakle, jo ste produili njegovo ekanje nagrade?" "Da", ree otac. "Rekli ste da je odgaanje nagrade vano za razvoj emocionalne inteligencije. Uzeo sam mu novac i odgodio nagradu." "to se tada dogodilo?" upitah. "Pa, ljutio se oko pola sata, ali tada je shvatio to radim. Kad je shvatio da ga pokuavam nauiti neemu, poeo je razmiljati. A kad je shvatio to radim, nauio je lekciju." ree otac.

200

"Kakva je bila lekcija?" upitah. "Doao je k meni i rekao: "Pokuava sauvati moj novac, zar ne? Ne eli da ga spiskam na palice za golf. eli da dobijem palice za golf i da mi ostane moj novac. eli da to nauim, zar ne?"" ree otac ponosno. "Nauio je lekciju. Shvatio je da sada moe sauvati svoj teko zaraeni novac i dobiti svoje palice za golf. Bio sam tako ponosan na njega." "Bravo!" bilo je sve to sam mogao rei. "U dobi od etrnaest godina shvatio je da moe zadrati svoj novac i dobiti palice za golf?" "Tono", ree otac. "Shvatio je da moe dobiti oboje." Opet, mogao sam rei samo "Bravo!". Zatim rekoh: "Veina odraslih nikada ne naui tu lekciju. Kako je to uinio?" "Poeo je itati oglase u novinama. Zatim je otiao u prodavaonicu pribora za golf i razgovarao s profesionalcima kako bi otkrio to oni ele i trebaju. Jednog je dana doao kui i rekao mi da treba svoj novac. Pronaao je nain da zadri novac i dobije palice za golf." "Recite mi", rekoh, oekujui nastavak. "Pronaao je osobu koja je prodavala automate za izradu slastica. Zatim je lanove kluba upitao smije li postaviti dva automata u prodavaonicu. Rekli su da smije i on je doao kui i zatraio novac. Otili smo prodavau slatkia, kupili automate i zalihu slatkia za oko 350$, pa je zatim postavio automate u prodavaonicu. Jednom tjedno odlazio je u prodavaonicu i uzimao novac iz automata, a zatim nadopunjavao automate. Nakon dva mjeseca zaradio je vie nego dovoljno novca da kupi palice za golf. Sada ima i palice i stalan prihod od svojih est automata, svojih sredstava." "est automata", rekoh. "Mislio sam da je kupio samo dva?" "Tako je", ree otac. "Ali kad je shvatio da su automati njegova sredstva, kupio ih je jo. Sada njegov fond za koled stalno raste, broj njegovih automata takoer raste, a ima i vremena koliko eli za igranje golfa, jer ne mora raditi kako bi zaradio za igranje golfa. Planira postati slijedei Tiger Woods, a ja to ne moram plaati. to je najvanije, nauio je mnogo vie no da sam mu samo dao novac."

201

"Zvui kao da imate spoj Tigera Woodsa i Billa Gatesa." Ponosni otac se nasmije. "Znate, nema veze. Ono to je vano jest da sada zna da moe postati to god eli."

Moe postati to god eli

Dugo smo razgovarali o vanosti toga to njegov sin zna da moe postati to god eli. "Moj otac je rekao da je uspjeh kad postane to god eli postati, a ini se da je va sin ve uspjean." "Pa, sretan je", ree otac. "Ne drui se s "pomodnim" drutvom u koli. Slijedi drukiji ritam, kako kau. Sada kad ima svoj biznis i svoj novac, ima i svoj identitet, osjeaj osobne sigurnosti. Ne pokuava postati popularan meu minkerima. Mislim da mu sigurnost u vlastiti identitet daje vremena da vie promisli o onome to eli postati, umjesto da pokuava biti ono za to njegovi prijatelji misle da je cool. Stekao je mnogo samopouzdanja u tom procesu." Klimnuh, razmiljajui o svojim srednjokolskim danima. Bolno se sjeam toga to sam bio autsajder, a ne insajder. Sjeam se da nisam bio sa minkerima i kako sam bio usamljen kad me cool klinci nisu priznavali niti prihvaali. Gledajui unatrag, shvatio sam da mi je uenje od bogatog oca pruilo osjeaj osobne sigurnosti i samopouzdanja iako nisam bio tako cool. Znao sam da u, iako nisam najpametniji niti najcool deko na koli, jednog dana biti bogat, a to je bio identitet koji sam najvie htio. "Recite mi", upita otac, vraajui me iz mojih sjeanja na srednju kolu: "to biste jo dodali obrazovanju mojeg sina? Doao je daleko, ide mu dobro, ali znam da moe nauiti jo vie. to biste predloili?" "O, odlino pitanje", odgovorih. "Kako mu ide papirologija?" "Papirologija?" upita otac. "Da, njegova financijska izvjea. Pie li ih?" "Ne. Samo me verbalno izvjeuje jednom tjedno i pokazuje mi to je skupio iz automata, kao i raune od kupnje slatkia za

202

punjenje automata. Ali nema formalnih financijskih izvjea. Nije li to preteko?" "Ne mora biti. Moe biti vrlo jednostavno. Zapravo, bolje je ako je u poetku stvarno jednostavno." "Mislite da radi pravo financijsko izvjee, kao to ini kad igra PROTOK NOVCA?" upita otac. "Da", rekoh. "ak i lake od toga. Ono to je najvanije je da stekne sliku o tome emu slue financijska izvjea, a zatim lako moe nadopuniti tu sliku finijim distinkcijama. Kad uini to, njegov financijski IQ e porasti, kao i njegov financijski uspjeh." "To moemo uiniti", ree otac. "Poslat u vam kopiju prvog financijskog izvjea koje emo napraviti." Rukovali smo se i poli svojim putovima. Tjedan dana kasnije, potom sam dobio kopiju financijskog izvjea njegovog sina. Izgledalo je ovako:

Brianovo poslovno financijsko izvjee za mjesec lipanj

Prihodi
Prihod od 6 automatu za slatkie

465$

Rashodi
Slatkii Brianova plaa Fond za koled tednja 85$ 100$ 150$ 130$

Sredstva
tednja 680$ Fond za koled 3700$ 6 automata 1000$

Obveze

203

Vratio sam mu svoje estitke i komentare. Moji komentari bili su: "Gdje su mu osobni trokovi?" Njegov otac odgovorio mi je e-mailom: "Sada zapisuje osobne trokove na posebnom financijskom izvjeu. Ne eli mijeati poslovne s osobnim trokovima." Odgovorio sam mu e-mailom: "Odlina vjeba. Vano je znati razliku osobnih i poslovnih financija. A to je s porezima?" Njegov otac je odgovorio: "Jo ga ne elim okirati. Tom temom bavit emo se slijedee godine. Za sada ga putam da pobjeuje. Uskoro e uiti o porezima."

Osam mjeseci kasnije

Oko osam mjeseci kasnije, njegov otac poslao mi je e-mail i kopiju Brianovog posljednjeg financijskog izvjea. "Samo sam vam htio javiti o Brianovom napretku. Dionice u koje je uloio fond za koled narasle su, ak i na loem tritu, pa sada ima skoro 6,000$. Ima devet automata za slatkie i razmilja o tome da kupi biznis, biznis s automatima na novie, ba kao u igri PROTOK NOVCA. Unajmio je knjigovou jer papirologija mu je postala prekomplicirana. Sada je vrijeme da s njim razgovaram o porezima i predstavim ga raunovoi. Tek je navrio petnaest godina, a mislim da je spreman za stvarni svijet. Njegova financijska svjedodba izgleda sjajno, a isto tako i akademska. Kako je raslo njegovo samopouzdanje, rasle su i njegove ocjene." Na dnu poruke pisalo je: "P.S. Brian sada ima i djevojku i poduava je onome to je nauio. Ona kae da joj se svia jer nije poput drugih djeaka i misli da ima budunost. Osim toga, mislim da je jo vie zainteresirana za biznis od njega. Njegovo samopouzdanje sada je visoko do neba. Najvanije je to to ui kako postati ono to eli, umjesto da postane ono to druga djeca od njega ele. Hvala. Brianov otac."

204

Dio posla koji me najvie usreuje

Vei dio pisama koji dobivamo, i elektronskih i obinih, vrlo su pozitivna i optimistina. Zahvaljujem svima vama koji nam aljete ljubazne rijei. Daju nam inspiraciju za nastavak. I dok je 99 posto pisama pozitivno, ima i onih negativnih. Primamo komentare kao to su: "U krivu ste. Ne slaem se s vama", ili: "Povrijedili ste moja uvjerenja." Kao to sam rekao, velika veina pisama koja dobivamo su pozitivna i zahvaljujemo vam, jer pozitivna podrka daje nam energiju za nastavak. Nije da ne cijenimo i to kad nam ljudi ukau na nae greke koje bismo trebali korigirati. Zato, nastavite s komentarima, pozitivnim i negativnim. Cijenimo ih. Jo jedna reenica koju stalno dobivam je: "Htio bih da sam proitao vae knjige i igrao vae igre prije dvadeset godina." Tim ljudima kaem: "Nikada nije prekasno i estitam vam to priznajete da ste neke stvari mogli uiniti drukije." Neki ljudi branit e ono to su radili u prolosti, optuivati me zbog napada na njihova uvjerenja i nastaviti s onim to su radili u prolosti, iako to vie ne funkcionira. Ti su ljudi imali dobitniku formulu koja je nekada funkcionirala, ali danas ne funkcionira... A nastavljanje ivljenja sa starom dobitnikom formulom koja vie ne funkcionira je gubitniki nain ivljenja. Dio posla koji me najvie usreuje je kad ujem komentare roditelja ija djeca ue financijsku sigurnost, neovisnost i samopouzdanje. Djeca koja ne ekaju dvadeset godina da zaponu financijsku edukaciju ine ovaj posao naroito vrijednim. Djeca koja imaju mogunost da rano u ivotu steknu odreeni stupanj financijske sigurnosti i samopouzdanja imaju sjajnu priliku da sebi stvore ivot kakav ele imati. Snani financijski temelji ne daju vaem djetetu odgovore na ivot. Temelj je samo to, temelj. Ali, ako je temelj vrst, djeca mogu rasti i traiti odgovore koje trebaju pronai, tako da mogu ivjeti slobodno, onako kako to ele.

205

Mladi budui milijunai

Otkad je objavljena knjiga Bogati otac, siromani otac, dolazi mi sve vie ponosnih roditelja koji mi priaju prie kao to su slijedee tri. Svaka od njih me fascinira, jer ilustrira inicijativu i kreativnost neke djece. Jedan esnaestogodinji djeak iz Adelaide, Australija, priao mi je i rekao: "Nakon to sam proitao vau knjigu i igrao PROTOK NOVCA, kupio sam svoju prvu nekretninu, prodao dio i stavio u dep 100,000$." Nastavio je priu time kako je uz pomo svojeg oca, odvjetnika, sklopio posao mobitelom dok je bio u predavaonici u koli. "Moja majka brine da mi novac ne udari u glavu, ali nee. Znam razliku izmeu sredstava i obveza i planiram iskoristiti 100,000$ za kupnju jo vie sredstava, ne obveza." Mlada djevojka od devetnaest godina iz Pertha, Australia, proitala je moju knjigu i poela kupovati imovinu za najam zajedno s majkom kao partnericom. Rekla mi je: "Ve zaraujem vie od prihoda na najam nego to zaraujem kao prodavaica u duanu. Ne planiram prestati s tim. Dok veina mojih prijatelja pije u pubovima, ja traim daljnja ulaganja." Dvadesetestogodinja samohrana majka prila mi je za vrijeme potpisivanja jedne od mojih knjiga u Aucklandu, Novi Zeland, i rekla: "Bila sam na socijalnoj skrbi dok mi jedna prijateljica, lijenica, nije dala vau knjigu i rekla da je proitam. Nakon to sam je proitala, pola sam k njoj i predloila da neto uinimo zajedno. I jesmo. Ona i ja kupile smo kliniku na kojoj je radila za samo 1,000$ naeg novca, a ostatak smo financirale od prihoda klinike. Jednom transakcijom pretvorila sam se iz samohrane majke na socijalnoj skrbi u osobu koja je financijski slobodna. Danas gledam kako lijenici s moje klinike idu na posao, dok ja ostajem kod kue sa svojim djetetom. Moja prijateljica i ja sada traimo nova ulaganja, jer imamo za to vremena."

206

Potiite i titite kreativnost vaeg djeteta

Moda ete primijetiti da se veina ovih mladih ljudi nije bojala zaduivanja koje ih je uinilo bogatima. Nisu rekli: "Igraj na sigurno i ne riskiraj." Nisu se bojali greaka ili neuspjeha. Bili su poticani da riskiraju i ue. Kada se dijete naui bojati greaka, njegova kreativnost je obogaljena, pa ak i unitena. Isto se dogaa kad roditelji govore: "Uini to na moj nain." A kad ih se potie da sami razmiljaju, riskiraju i trae vlastite odgovore, talent djeteta se budi i njegova kreativnost biva potaknuta i zatiena. Uvijek me fascinira kreativnost mladih ljudi. Prethodne prie su primjer te kreativnosti. Potiite djetetovu financijsku kreativnost dok je jo malo. Nemojte djeci govoriti to da rade, ve im dopustite da koriste svoju prirodnu kreativnost i pronau vlastite naine rjeavanja financijskih problema i stvaranja ivota kakav ele.

Najvei rizik
Jedan od najeih komentara koje dobivam od roditelja koji igraju moju igru PROTOK NOVCA s djecom je: "Djeca me uvijek pobijede. Ue mnogo bre od odraslih." Postoje mnogi razlozi za to. Jedan od njih je taj to djeca jo nisu uvjetovana strahom. Mlada su i znaju da e se dii ako padnu. ini se da se veina nas sve vie boji pada to smo stariji. Budui da uimo kroz greke, najvei rizik je da ekamo predugo da ih ponemo initi. Imam prijatelje koji su radili istu staru stvar preko dvadeset godina, a mnogi od njih su u financijskoj nevolji. U nevolji su zato jer nisu napravili dovoljno greaka dok su bili mladi. Sada mnogi od njih vie nemaju niti vremena niti novca, a vrijeme je mnogo vanije od novca. Molim vas da potiete svoju djecu da ponu igrati s pravim novcem i stjecati financijske navike koje e im pospjeiti financijski ivot kad odrastu. Najvei od svih rizika je uope ne riskirati i ne uiti iz svojih greaka dok ste mladi. to ste stariji, greke postaju vee.

207

Trinaesto poglavlje

Drugi naini da poveate financijski IQ vaeg djeteta

U lipnju 2000., intervjuirao me lokalni novinar iz Phoenixa, Arizona. Bio je ljubazan, ali prilino skeptian i cinian. Bili smo istih godina i porijekla. Njegov otac bio je cijenjeni sudac u Bostonu, gdje je odrastao. Iako smo bili iste dobi i socioekonomskog i akademskog porijekla, razlika naeg financijskog statusa bila je ogromna. U dobi od pedeset i tri godine, on nije imao mnogo osnova za mirovinu. Rekao mi je: "Planirao sam napisati svoj veliki roman kad se umirovim, ali sada se ini da u morati nastaviti raditi kao slobodni strijelac kako bih otplatio hipoteku i prehranjivao se." Upitao sam ga: "Zato ne ponete ulagati? Zato ne kupite nekoliko imanja za iznajmljivanje ovdje, u Phoenixu i ne odvojite vrijeme za pisanje velikog romana koji eka?" Njegov odgovor bio je: "Ovdje u Phoenixu vie ne moete pronai dobre poslove. Mogli ste prije deset godina, ali danas vie ne postoje. Trite je prerizino. Kad se trite dionica srui, vjerojatno e se sruiti i trite nekretnina. Mislim da je to prerizino ulaganje." Nakon tog komentara znao sam da e raditi do kraja ivota. Mogao sam osjetiti da e vjerojatno nastaviti sa svojom dobitnikom formulom. Shvatio sam to ve prema rijeima koje je koristio. Ako ne promijeni rijei, nee promijeniti niti nain ivota.

209

Vokabular bogatih
Budui da sam imao dva oca, mogao sam usporediti njihove slinosti i razlike. Imao sam oko etrnaest godina kad sam shvatio da, premda oba moja oca govore engleski, ne govore isti jezik. Jedan je govorio jezikom uitelja, a drugi jezikom biznismena i investitora. Obojica su govorili engleski, ali ono to su govorili bilo je vrlo razliito. U vrlo velikoj mjeri sam svjestan vokabulara svake osobe. Sluajui rijei, mogu nauiti mnogo o ljudima. Na primjer, imam prijatelja koji zaista voli sport. On i ja moemo sjajno razgovarati dok god je tema sport. Meutim, ako ga upitam: "Koliki je omjer zaduenja i vrijednosti tvoje kue?" njegov pogled postane staklast, iako je pitanje jednostavno. Da sam mu isto pitanje postavio na drukiji nain, bolje bi me shvatio. Umjesto da ga pitam za omjer zaduenja i vrijednosti kue, mogao sam pitati: "Koliko duguje za svoju kuu, a kolika je njezina vrijednost?" Na taj nain postavljam gotovo isto pitanje i oekujem isti odgovor. Razlika je u tome to me moe razumjeti kad koristim jednu vrstu rijei, ali ne i kad koristim drugu. O tome govori ovo poglavlje: o moi rijei.

Nita nije komplicirano ako koristite jednostavne rijei

Oba oca nauila su me da ne propustim niti jednu rije koju ne razumijem. Ohrabrivali su me da zaustavim nekog i zamolim ga da mi objasni rije ili rijei koje nisam razumio. Na primjer, bio sam u uredu odvjetnika mojeg bogatog oca kad je odvjetnik upotrijebio neke rijei koje bogati otac nije razumio. Mirno je rekao: "ekajte, nisam shvatio to ste sada rekli. Molim vas, objasnite mi to na mojem jeziku." Bogati otac prakticirao je to u ekstremnoj mjeri, naroito sa svojim odvjetnikom, koji je volio koristiti pompozne rijei. Kad bi njegov odvjetnik rekao: "Prva strana..." bogati otac bi ga zaustavljao i pitao: "O kojoj strani govorite? Lijevoj ili desnoj?"

210

Moj pametni otac rekao je: "Mnogi ljudi vjeruju da e zvuati inteligentnije ako ih nitko ne razumije. Problem je u tome to mogu zvuati inteligentno, ali ne uspijevaju komunicirati." Kad god sam imao nevolje s nekim financijskim terminima, bogati otac bi rekao: "Nita nije komplicirano ako koristi jednostavne rijei." Mnogi ljudi su u financijskoj nevolji jednostavno zato to koriste rijei koje ne shvaaju. Dva klasina primjera su definicije rijei 'sredstva' i 'obveze'. Umjesto da mi samo proita definiciju, koja je vrlo zbunjujua, bogati otac dao mi je definiciju koju sam mogao koristiti i shvatiti. Jednostavno je rekao: "Sredstva ti stavljaju novac u dep, a obveze ga uzimaju iz depa." Da bi naglasio, rekao je jo: "Ako prestane raditi, sredstva e te hraniti, a obveze pojesti." Ako poblie prouite definicije bogatog oca, vidjet ete da je on upotrijebio opis fizikih aktivnosti kako bi definirao svoju definiciju umjesto da upotrijebi samo mentalnu ili verbalnu definiciju, kao to je definicija rijei 'sredstvo' u Websterovom rjeniku: "Cestice na bilanci koje pokazuju uknjienu vrijednost posjeda". Kad pogledate definiciju iz rjenika, nije udo to tako mnogo ljudi misli da je njihova kua sredstvo. Prije svega, veina ljudi nikada nije niti pogledala to ta rije znai. Drugo, veina ljudi slijepo prihvaa definiciju kad je uju od nekoga koga percipiraju kao autoritet, kao bankara ili raunovou koji im kau: "Vaa kua je sredstvo." Kao to sam rekao, kad vam bankar kae da je vaa kua sredstvo, ne lae. Samo ne kae ije je ona sredstvo. Takoer sam rekao da je inteligencija sposobnost pravljenja finijih distinkcija. Viestruke definicije su oblik finijeg razlikovanja. Tree, ako imate osobno ili fiziko iskustvo neke rijei, bolje ete je shvatiti. Kad pogledate piramidu uenja na slijedeoj stranici, shvatit ete zato tako mnogo ljudi slijepo prihvaa samo mentalnu definiciju rijei. Postojei obrazovni sustav, naroito nakon treeg razreda ili djetetove devete godine, uglavnom postaje isto mentalno uenje. Igrake i kocke nestaju i uenici poinju mentalno uiti.

211

Kako bi ubrzali proces uenja, od djece se trai da slijepo prihvaaju ono to itaju ili uju od autoriteta kao to je uitelj. Sustav je usredotoen na isto mentalno uenje. Dijete na emocionalnoj razini ui da se treba bojati greaka i ispitivanja ili propitivanja onog to je reklo. Fiziko uenje gotovo da ne postoji, osim u likovnom i tjelesnom odgoju. Djeca koja ue na verbalno-lingvistiki nain uspijevaju, a ona koja ue fiziki ili vie naginju umjetnosti poinju zaostajati. Od djece u toj fazi esto trae da prihvaaju mentalne koncepte kao injenice, bez fizikog dokaza. Vjerojatno zato veina ljudi klima i prihvaa bankarovu izjavu "Vaa kua je sredstvo" kao injenicu, a da ne zahtijevaju bilo kakav fiziki dokaz. Uostalom, tako smo naueni uiti nakon devete godine.

Piramida

uenja

Mentalno

Spiritualno

Emocionalno

Fiziko

Mo imenica i glagola
Moj bogati otac dao je sve od sebe da nam fiziki pokae svaku novu rije ili koncept. Zato su njegove definicije sredstava ili obveza imale neku fiziku referencu kao to je "novac" ili "dep", i neku vrstu aktivnosti, kao to je "stavlja novac u tvoj dep". Koristio je imenice kao to su "novac" i "dep" i glagole kao to je "stavljati" - koje smo Mike i ja razumjeli. Kad ulaete vrijeme u uenje svoje djece o novcu, molim vas da pazite na rijei koje oni mogu razumjeti. A ako

212

ue na fiziki nain, molim vas da koristite definicije koje vaa djeca mogu vidjeti, dodirnuti i osjetiti bez obzira na to koliko su stara. Igre su odlini uitelji jer daju fiziki aspekt novom financijskom vokabularu koji vae dijete ui.

Mo rijei
Na poetku ovog poglavlja spomenuo sam svoj razgovor s novinarom. On je bio vrlo pametan ovjek, bili smo iste dobi i uivao sam u vremenu koje smo proveli zajedno. Otkrili smo mnoge zajednike interese u ivotu, ali kad se radilo o novcu, toj smo temi prilazili s dva vrlo razliita stajalita. Dvije stvari upozorile su me na to da moram biti oprezan to govorim pred njim, jer bi mogao pogreno shvatiti ono to govorim o novcu. Prva stvar bila je ta da je novac jako emocionalna tema, a druga je ta to imam ogromno potovanje prema moi tiskovina. One imaju mo da vas stvore i da vas unite pa sam i zbog toga to je novinar naroito pazio to govorim pred njim po pitanju novca. Dio tog intervjua izgledao je ovako: Novinar: "Zato ulaete u nekretnine umjesto u uzajamne fondove?" RTK: "Pa, investiram u oboje, ali istina je da vie novca imam u nekretninama. Prije svega, svako od ovih ulaganja ima razliite prednosti i nedostatke. Jedna od prednosti nekretnina jest to mi pruaju najveu kontrolu nad time kada plaam poreze i na koji nain." Novinar: "Zar kaete da bi ljudi trebali izbjegavati plaanje poreza? Nije li to pomalo rizino?" RTK: "Nisam rekao izbjegavati, rekao sam da mi nekretnine daju veu kontrolu nad porezima." Razlika izmeu definicije i razumijevanja pojmova 'izbjegavanje poreza' i 'kontrola nad porezima' je ogromna. Trebalo mi je dvadeset minuta da objasnim razliku izmeu rijei 'izbjegavati' i 'kontrolirati'. Da bih objasnio te razlike,

213

morao sam objasniti razlike izmeu poreznih zakona za zaposlenika i onih za investitora. Takoer sam morao objasniti razlike izmeu poreznih zakona za uzajamne fondove i onih za nekretnine. U sri problema komunikacije leala je injenica da je, kao zaposlenik, on imao vrlo malo kontrole nad porezima. Budui da je imao malo kontrole, ono to sam mu rekao zazvualo mu je kao izbjegavanje, a veina nas zna da je izbjegavanje plaanja poreza nezakonito. Kad sam rekao "kontrola nad porezima", on je uo "izbjegavanje poreza", podigle su mu se crvene zastavice i preao je u defanzivu. Kao to sam rekao prije: "esto je potrebna tona edukacije da promijeni gram percepcije." U ovom sluaju, nije trebala tona edukacije, ali trebalo je oko dvadeset minuta objanjavanja da smiri situaciju. Definitivno nisam htio da se nad mene nadvije ogromna mo tiska samo zbog malog nesporazuma izmeu definicija dviju rijei. Nakon toga, intervju se vratio u normalu: Novinar: "Problem je u tome to vie ne moete kupiti nekretnine. Cijene su ovdje u Phoenixu jednostavno previsoke. Osim toga, kako bih mogao pronai imanje, jeftino ga kupiti, renovirati i prodati? Nemam toliko vremena." RTK: "Pa, ja ne trgujem nekretninama. Ulaem u nekretnine." Novinar: "Kaete li da renoviranje imanja i prodaja za profit nije ulaganje?" RTK: "Pa, u irokom smislu definicije ulaganja, mogli biste nazvati kupnju i prodaju nekretnina ulaganjem. Ali, u svijetu ulaganja, ljudi koji kupuju stvari koje ne planiraju koristiti ili posjedovati ee se nazivaju "trgovci". Oni kupuju da bi prodali. Investitor obino kupuje da bi zadrao i koristi sredstva za protok novca i kapitalna ulaganja. To je finija distinkcija." Novinar: "Ali vi ne morate prodati svoje imanje kako biste vratili kapitalna ulaganja?" RTK: "Ne. Pravi investitor e uiniti sve to moe kako bi vratio kapitalna ulaganja bez da proda ili trguje svojim imanjem. Vidite, prvi cilj investitora je da kupi i zadri, kupi i

214

zadri, kupi i zadri. Njegov primarni cilj je da poveava svoja sredstva, ne da ih prodaje. Oni mogu i prodavati, ali to nije njihov primarni cilj. Pravom investitoru, potrebno je jako puno vremena da bi pronaao dobro ulaganje, pa radije kupuje i zadrava. Trgovac kupuje i prodaje, kupuje i prodaje, nadajui se da e poveati osnovicu svoje gotovine. Investitor kupuje kako bi zadrao, a trgovac kupuje kako bi prodao." Novinar je sjedio neko vrijeme, odmahujui glavom. Napokon je rekao: "Ovo mi zvui kao hokus-pokus." Zatim se vratio na temu i postavio mi slijedee pitanje. Osjeao sam se loe jer sam zalazio na podruja koja sam trebao izbjei. Davao sam sve od sebe da koristim jednostavan jezik, ali shvaao sam da mi ne ide dobro. U pokuaju da napravim finije distinkcije, sve sam ga vie zbunjivao: Novinar: "Kaete li da ne traite ruevne posjede koje treba restaurirati i zatim ih skuplje prodajete?" RTK: "Moda i traim takve posjede, naroito ako ih mogu kupiti i zadrati. Ali odgovor je "Ne." Ne traim istroene posjede koje i treba restaurirati." Novinar: "Pa to traite?" RTK: "Prije svega, obino traim motiviranog prodavaa. Ljudi esto trebaju brzo prodavati, pa su skloni pregovarati o dobrim cijenama. Ili u bankama traim posjede oduzete ovrhom." Novinar: "Zvui kao da traite ljude koji su u nevolji. To ne zvui poteno." RTK: "Pa, prije svega, ta osoba mora neto prodati. On ili ona oduevljeni su ako nau zainteresiranog kupca. Drugo, jeste li se kada pokuavali rijeiti neeg to vam ne treba i bili sretni kad biste za to dobili neto novca?" Novinar: "Pa, jo uvijek mi zvui kao da traite ljude koje moete iskoristiti. Da nije tako, zar biste kupovali imanja oduzeta ovrhom? Nije li razlog za ovrhu to to se netko naao u ekonomskoj nevolji?"

215

RTK: "Pa, shvaam da vi na to gledate tako i s tog gledita imate pravo. Ali druga strana medalje je da je banka izvrila ovrhu jer osoba nije ispunila ugovor s bankom. Nisam ja izvrio ovrhu, nego banka." Novinar: "U redu, shvaam to govorite, ali jo uvijek mislim da je to samo jo jedan sluaj da se bogati okome na slabe i siromane. Nakon to pronaete motiviranog prodavaa ili imanje nad kojim je izvrena ovrha, to jo traite?" RTK: "Pa, zatim pogledam brojeve i pogledam kakva je USP, ili unutranja stopa povrata." Novinar: "USP? Zato je to vano?" im sam izgovorio USP, znao sam da sam opet u nevolji. Moda sam trebao rei "povrat novca". Ipak, mogao sam osjetiti da kod ovog novinara ne dobivam mnogo poena. Morao sam se brzo ispetljati. Morao sam upotrijebiti jednostavne definicije koje je koristio i moj bogati otac, kako bih se vratio u komunikaciju: RTK: "Kao to sam rekao ranije, moj cilj kao investitora je da kupim i zadrim. USP, ili unutranja stopa povrata, vana je jer mjeri koliko brzo mogu vratiti svoj poetni kapital. elim brzo vratiti poetni kapital jer s njim elim kupiti sljedee sredstvo." Novinar: "A to je s dugom? Zar niste zainteresirani za otplaivanje duga?" U tom trenutku znao sam da je intervju izgubljen. Odustao sam od toga da budem uitelj i jednostavno sam izrekao formulu ulaganja koju sam imao u glavi. Pustio sam da on odlui to e uiniti s novinskim lankom: RTK: "Ne. Moj cilj nije otplaivanje duga. Moj cilj je da poveam svoj dug." Novinar: "Poveate svoj dug? Zato biste htjeli poveati svoj dug?"

216

Kao to sam rekao, do tada sam znao da je intervju izgubljen. Potonuo je jo dublje kad sam objasnio porezne rizike povezane s gubicima u uzajamnom fondu. Nije mu se svidjelo ono to sam rekao o uzajamnim fondovima jer je njegova cjelokupna uteevina za mirovinu bila na uzajamnom fondu. Jaz u naoj komunikaciji se produbljivao, umjesto da se smanjuje. Shvatio sam da smo po pitanju ulaganja ne samo koristili razliite rijei, ve smo bili na razliitim stranama ograde. Ipak, na kraju je napisao iznenaujue precizan prikaz mojih ideja o ulaganju, iako se nije slagao s njima. ak mi je poslao kopiju lanka na autorizaciju prije no to ga je predao u tisak. Poslao sam mu pismo zahvale zbog objektivnosti, kao i odobrenje objave lanka. lanak je bio tako dobro napisan da nisam napravio nikakve promjene. Meutim, kasnije me nazvao da mi javi kako njegov urednik nije htio objaviti lanak iz razloga koje nije htio objasniti.

Zato za stvaranje novca nije potreban novac

esto me pitaju: "Je li potreban novac za stvaranje novca?" Moj odgovor je: "Ne. Novac je samo ideja, a ideje se definiraju rijeima. to paljivije koristite Vokabular, vea je ansa da popravite svoju financijsku situaciju." Sjeam se da sam sluao Dr. R. Buckminstera Fullera tijekom 80-tih. Na jednom od predavanja, Bucky je poeo govoriti o moi koja lei u rijeima. Rekao je: "Rijei su najmonije orue ljudskih bia." Budui da sam kao uenik pao iz engleskog, moje miljenje o rijeima nije bilo visoko, sve dok nisam uo tog velikog ovjeka kako govori o njihovoj moi. Taj govor pomogao mi je da shvatim da je razlika izmeu mojeg bogatog i siromanog oca poinjala razlikom izmeu rijei koje su koristili. Kao to sam prije rekao, moj pravi otac imao je Vokabular uitelja, a bogati otac Vokabular biznismena i investitora.

217

Prvi korak prema bogatstvu

Kad me ljudi pitaju to mogu uiniti da bi popravili svoju financijsku situaciju u ivotu, kaem: "Prvi korak prema bogatstvu je ubacivanje financijskih rijei u va vokabular. Drugim rijeima, ako elite biti bogati, morate obogatiti svoj vokabular." Takoer kaem kako se engleski jezik sastoji od dva milijuna rijei, a prosjena osoba koristi svega oko pet tisua. Zatim kaem: "Ako zaista elite postati bogati, postavite si cilj da nauite tisuu financijskih rijei i bit ete daleko bogatiji od ljudi koji ih ne koriste." Zatim ih upozoravam rijeima: "Ali morate poi dalje od poznavanja definicije rijei. Vae razumijevanje proirite i na spoznavanje rijei, emocionalnom, fizikom i spiritualnom nivou. Ako vladate financijskim rijeima, vae samopouzdanje e se popraviti." Zavravam rijeima: "Najbolja stvar u ovom ulaganju vaeg vremena je to to su rijei besplatne."

Rijei dozvoljavaju umu da vidi ono to oi ne mogu

Inteligencija je sposobnost pravljenja finijih distinkcija. Rijei omoguuju vaem umu da napravi te finije distinkcije. Rijei umu omoguuju da vidi ono to oi ne mogu vidjeti. Na primjer, ogromna je razlika izmeu rijei sredstvo i obveza, ali veina ljudi nije svjesna razlika. A ve poznavanje te razlike moe u velikoj mjeri utjecati na financijsku situaciju u ivotu neke osobe. U prethodnim knjigama pisao sam o razlikama u tri razliite vrste prihoda: zaraenom, pasivnom i prihodu od vrijednosnih papira. Sve one spadaju pod rije prihod, ali postoji ogromna razlika izmeu te tri vrste prihoda. Kada kaete djetetu "Idi u kolu, dobro ui i nai posao", savjetujete mu da radi za zaraeni prihod. Veliki problem sa zaraenim prihodom je taj to se na njega plaa najvei porez, a daje vam najmanju kontrolu nad porezom. Moj bogati otac savjetovao mi je da naporno radim za pasivni prihod, koji je primarni prihod od

218

nekretnina. Na njega se plaaju najmanji porezi i daje vam najveu kontrolu nad porezima. Prihod od vrijednosnih papira je obino prihod od sredstava na papiru i u veini sluajeva je druga najbolja vrsta prihoda. Kao to vidite, razlika u rijeima nije velika, ali razlika u izgledu financijskog izvjea je ogromna.

Prihod bogatih
Kad pogledate financijsko izvjee osobe, lako je vidjeti koju vrstu prihoda ta osoba smatra vanom. Teko je obogatiti se od zarade, bez obzira na to koliko zaraivali. Ako elite biti bogati, morate nauiti kako pretvoriti zaraeni prihod u pasivni prihod ili u prihod od vrijednosnih papira. Tome bogati ue svoju djecu.

Brojevi dodatno definiraju distinkciju

Kad se rijeima dodaju precizni brojevi, um postaje preoptereen. Kao to zna veina investitora u dionice, postoji znaajna razlika izmeu dionica s omjerom cijene i zarade (C/Z omjer) od 10 i dionicama s omjerom C/Z 15. Takoer, veina sofisticiranih investitora ne bi kupilo dionicu samo na temelju omjera cijene i zarade, bez obzira koliko je visok ili nizak. Sofisticirani investitor treba jo rijei i brojeva. Takoer postoji ogromna razlika u znanju izmeu nekoga tko kae: "Nae poduzee zaradilo je proli mjesec mnogo novca", i nekoga tko kae: "Nae poduzee imalo je bruto zaradu od 500,000$ proli mjesec, s neto zaradom od 26%, koja je postignuta poveanjem prodaje za 12% u odnosu na prethodni mjesec, te istovremenim smanjenjem operativnih trokova za 6%." Ta informacija dala bi mi mnogo vie uvida u to trebam li ili ne ulagati u tu kompaniju. Ta dodatna informacija, u kombinaciji s omjerom cijene i zarade kompanije, smanjila bi moj rizik ulaganja i poveala mi anse da zaradim kao investitor.

219

Mo

komunikacije

Mo snanog financijskog vokabulara i poznavanje brojeva mogu vaem djetetu pruiti ogromnu financijsku prednost u ivotu. Jedan od razloga to mi je kola bila tako dosadna bio je taj to sam uio rijei bez brojeva. Na engleskom sam uio koristiti rijei, a na matematici brojeve. Odvojeni po predmetima i rijei i brojevi postali su mi dosadni i odvojeni od mojeg stvarnog ivota. Kad me bogati otac poeo poduavati ulaganju putem igre Monopoly, stekao sam cijeli novi vokabular i zavolio sam matematiku. Sve to sam trebao uiniti bilo je da pred brojeve stavim oznaku dolara i moj interes za rijei i brojeve skoio je. Kada djeca igraju PROTOK NOVCA, ue cijeli novi financijski vokabular i ue uivati u matematici a da to ne znaju. Moj pametni otac nazivao je kombinaciju rijei i brojeva "mo komunikacije". Budui da je bio akademski uenjak, uvijek ga je zanimala komunikacija. Otkrio je da komunikacija meu ljudima cvate kad dijele iste rijei i kad vole mjeriti distinkcije izmeu svake rijei. Rekao mi je: "Rije 'komunikacija' ima osnovu u rijei 'komuna' (zajednica). Kad ljudi dijele iste rijei, izmeu njih se stvara zajednica. Ljudi koji ne dijele iste rijei ili nisu zainteresirani za njihovo mjerenje, ljudi su koji su iskljueni iz te zatvorene zajednice." Danas postoje ljudi koji koriste informatiki argon s rijeima kao to su megabajt i gigabajt. Ljudi koji vole i cijene bajtove i razlike izmeu mega i giga su dio iste zajednice. Ako vam se ne sviaju te rijei ili njihove razlike, niste dio te zajednice. A to je mo rijei i brojeva. Mogu vas ukljuiti ili iskljuiti. Jedan od naina da svojoj djeci pruite financijsku prednost jest da ih ponete poduavati rijei vezane uz novac i interes prema mjerenju razlika. Ako to uinite, imat e bolju ansu da budu ukljueni u zajednicu financijski sofisticiranih osoba. Ako ne posjeduju rijei niti interes za mjerenje rijei, moda e biti iskljueni iz te zajednice.

220

Sjetite se rijei mojeg bogatog oca: "Vrlo je velika razlika izmeu sredstva i obveze, iako su to samo dvije jednostavne rijei. Ako ne vidite razliku izmeu te dvije rijei, razlika e se pokazati na vaem financijskom izvjeu i u tome koliko naporno radite cijeli ivot." Ja kaem: "Pazite da vae dijete naui razliku izmeu sredstva i obveze, i imat e veliku prednost u ivotu."

221

etrnaesto poglavlje

emu slui deparac?

Neki dan gledao sam jednog svojeg prijatelja kako daje svojem djetetu 100$. Djeak je uzeo novac, stavio ga u dep, okrenuo se i otiao bez rijei. Moj prijatelj je rekao: "Zar nee nita rei? Zar nee rei niti 'Hvala'?" esnaestogodinji djeak se okrenuo i rekao: "Hvala za to?" "Za 100$ koje sam ti upravo dao", ree otac. "To je moj deparac", ree djeak. "Zasluio sam ga. Osim toga, ostala djeca u koli dobivaju mnogo vie od toga. Ali ako misli da ti moram rei 'Hvala', rei u ti to. 'Hvala'". Djeak je strpao novac u dep i izaao kroz vrata. Ovo je odlian primjer mentaliteta " i m a m pravo" koji su razvila mnoga djeca u dananje vrijeme. Naalost, to se dogaa i preesto. Sharon Lechter kae: "Roditelji su postali bankomati za svoju djecu."

Novac je sredstvo poduavanja

"Novac je sredstvo poduavanja", ree bogati otac. "Mogu uvjebati ljude da rade mnoge stvari. Sve to moram uiniti jest da mahnem s nekoliko dolara i ljudi reagiraju. Kao to dreseri ivotinja koriste slatkie za dresuru, tako se i novac koristi kod ljudi."

223

"Nije li to okrutan pogled na novac i edukaciju?" upitah ja. "To zvui tako okrutno i dehumanizirajue." "Drago mi je da to kae", ree bogati otac. "Htio sam zvuati okrutno i dehumanizirajue." "Zato?" upitah. "Jer sam htio da postane svjestan druge strane novca. Htio sam ti pokazati mo koju novac moe imati. elim da poznaje tu mo i elim da je potuje. Ako potuje mo, vjerojatno je nee zloupotrijebiti kad je bude imao." "Kako to misli, drugu stranu novca?" upitah ja. Tada sam imao sedamnaest godina i kretao sam u etvrti razred srednje kole. Do tada, otac me uio kako da steknem, zadrim i ulaem novac. Sada me poeo uiti neto novo o novcu. Bogati otac izvadio je novi iz depa. Podigao ga je i rekao: "Svaki novi ima dvije strane. Zapamti to." Vratio je novi u dep i rekao: "Hajdemo u centar grada." Deset minuta kasnije, bogati otac pronaao je mjesto za parking i ubacio novac u aparat za parking. "Skoro je pet sati", ree on. "Moramo pouriti." "Zato?" rekoh ja. "Doi. Vidjet e", ree bogati otac, pogleda lijevo i desno i potri preko ulice. Kad smo preli ulicu, zastali smo i zagledali se u duane. Iznenada, tono u pet sati, duani su se poeli zatvarati. Kupci su urili da kupe stvari u posljednji as, a prodavai su izlazili kroz vrata, govorei vlasnicima duana: "Laku no, vidimo se ujutro". "Vidi to mislim kad kaem dobro uvjebani?" ree bogati otac. Nisam odgovorio. Vidio sam lekciju koju mi je bogati otac pokazivao. A ta mi se lekcija nije svidjela. "Shvaa li sada to sam htio rei kad sam rekao "Novac je sredstvo poduavanja?" upita bogati otac dok smo prolazili pokraj zatvorenih duana. Tihe, naputene ulice odavale su hladan, dojam praznine dok smo bogati otac i ja povremeno zastajkivali i gledali izloge koji su ga zanimali. utio sam.

224

Dok smo se vozili natrag u autu, bogati otac ponovi svoje pitanje. "Razumije li?" "Razumijem", odgovorih. "Kae da je svakodnevni odlazak na posao neto loe?" "Ne. Ne kaem da je to dobro ili loe. Samo elim da shvati ogromnu mo koju ima novac, kao i to zbog ega je novac sredstvo poduavanja." "Objasni mi to sa sredstvom poduavanja." Bogati otac zamisli se na trenutak. Napokon zapoe: "Prije no to je postojao novac, ljudi su lutali kao lovci-skupljai i ivjeli su od zemlje i od mora. Bog ili priroda pruali su nam sve to smo trebali da preivimo. Ali kad smo postali civiliziraniji i kad je nabavka robe i usluga postala preveliki problem, novac je postajao sve znaajniji. Danas oni koji kontroliraju novac imaju vie moi od ljudi koji jo trguju dobrima i uslugama. Drugim rijeima, novac je preuzeo igru." "to misli pod tim da je novac preuzeo igru?" upitah ja. "Pa, sve do prije nekoliko stotina godina, ljudi nisu trebali novac da preive. Priroda nam je sve davala. Mogao si uzgajati povre ako si htio jesti, ili loviti po umi ako ti je trebalo meso. Danas ti novac daje ivot. Danas je teko preivjeti uzgajajui samo povre u jednosobnom stanu ili u vrtu. Ne moe plaati raune za struju rajicama, a drava ne prihvaa meso jelena kojeg si ustrijelio kao nain plaanja poreza." "Dakle, zato to ljudi trebaju novac kako bi ga mijenjali za robu i usluge koji su nuni za ivot, kae da je novac preuzeo igru. Novac i ivot sada idu rukom pod ruku." Bogati otac klimne. "Teko je preivjeti bez novca u dananjem svijetu. Novac i preivljavanje idu rukom pod ruku." "I zato kae da je novac sredstvo poduavanja", rekoh ja tiho. "Jer je novac povezan s preivljavanjem. Ako ima novac, moe nauiti ljude da rade stvari koje moda i ne ele raditi. Kao to je ustajanje i odlazak na posao svakog dana." "Ili naporno uenje kako bi dobio dobar posao." doda bogati otac. "Ali nisu li dobro obueni i obrazovani radnici vani za nae drutvo?" upitah ja.

225

"Vrlo vani", ree bogati otac. "kole stvaraju lijenike, inenjere, policajce, vatrogasce, tajnike, kozmetiare, pilote, vojnike i mnoge druge profesije koje nae drutvo odravaju civiliziranim. Ne kaem da kola nije vana i zato elim da ide na koled, ak i ako to ne eli. Jednostavno elim da shvati kako novac moe biti mono sredstvo poduavanja." "Sada to shvaam", rekoh. "Jednog dana bit e vrlo bogat", ree bogati otac. "I elim da bude svjestan moi i odgovornosti koju e imati kad stekne svoj novac. Umjesto da ga koristi kako bi uz njegovu pomo drao ljude u ropstvu, traim od tebe da naui ljude kako da budu gospodari novca." "Kao to ti ui mene", rekoh. Bogati otac klimne. "to vie naa civilizacija ovisi o novcu, veu mo novac ima nad naim duama. Kao to moe nauiti psa na poslunost uz pomo pseih keksica, moe nauiti ljudsko bie da slua i naporno radi cijeli ivot uz pomo novca. Prevelik broj ljudi radi za novac samo da bi preivjeli, umjesto da se fokusiraju na stvaranje robe i usluga koje e unaprijediti nae civilizirano drutvo. To je mo koju ima novac kao sredstvo poduavanja. Ta mo ima i dobru i lou stranu."

emu poduavate svoju djecu pomou novca?

Iznenaen sam injenicom koliko mladih ljudi misli da zasluuju novac ili da imaju "pravo" na njega. Znam da to ne vrijedi za svu djecu, ali primijetio sam vie mladih ljudi s takvim stavom. Primijetio sam da mnogi roditelji koriste novac kao sredstvo za ublaavanje krivnje. Budui da je tako mnogo roditelja prezaposleno, neki od njih koriste novac kao nadomjestak za ljubav i panju. Primijetio sam da roditelji koji si mogu priutiti dadilju obino i imaju dadilju. Sve vei broj majki koje posjeduju svoja poduzea vode djecu na posao, naroito tijekom ljetnih mjeseci. Ali jo uvijek previe djece ostaje kod kue - to su tzv. djeca s kljuem oko vrata. Oni dolaze kui iz kole i satima su bez nadzora jer su mama i tata

226

na poslu gdje naporno rade kako bi zaradili za hranu. Kao to je rekao moj bogati otac: "Novac je sredstvo poduavanja."

Vanost razmjene
Roditelji mogu dijete poduiti vanoj lekciji o novcu ako ga naue konceptu razmjene. Rije razmjena bila je vrlo vana bogatom ocu. Govorio bi: "Moe imati sve to eli sve dok si voljan razmijeniti neto vrijedno za ono to eli." Drugim rijeima, to vie daje, vie dobiva. Dobivam mnogo molbi da budem ljudima mentor. Prije malo vie od godine dana nazvao me mladi i upitao me moe li me izvesti na ruak. Odbio sam, ali mladi je bio uporan, pa sam napokon pristao. Za vrijeme ruka, mladi je rekao: "Htio bih da mi budete mentor." Odbio sam, ali on je ustrajao jo vie no to je ustrajao u namjeri da me pozove na ruak. Napokon ga upitah: "Ako pristanem, to eli da uinim kao tvoj mentor?" On odgovori: "Pa, htio bih da me vodite na svoje sastanke, provedete sa mnom barem etiri sata tjedno i pokaete mi kako ulaete u nekretnine. Jednostavno elim da me nauite ono to znate." Razmislio sam o njegovom zahtjevu i zatim rekao: "A to e mi dati u zamjenu za to?" Mladi se trgnuo na to pitanje, malo se uspravio, nasmijeio i rekao: "Pa, nita. Nemam nita. Zato elim da me nauite, kao to je va bogati otac nauio vas. Niste mu platili za to, zar ne?" Zaljuljao sam se u stolici, promatrajui mladia. "Dakle, eli da provodim vrijeme s tobom i nauim te sve to znam besplatno. To je ono to eli?" "Pa, naravno", ree mladi. "to oekujete od mene? Da vam platim novcem koji nemam? Da imam novaca, ne bih vas niti pitao. Sve to od vas traim je da me nauite neemu. Nauite me kako se obogatiti." Nasmijeio sam se, prisjeajui se kako sam i sam sjedio za stolom nasuprot bogatog oca. Ovaj put sam ja bio na mjestu bogatog oca i imao sam priliku poduavati na isti nain na koji

227

je on poduavao mene. Ustao sam i rekao: "Hvala ti na ruku. Moj je odgovor: ne. Ne zanima me da budem tvoj mentor. Ali sada te uim jednoj vrlo vanoj lekciji. Ako shvati tu lekciju, postat e bogata kakav eli biti. Ako shvati lekciju, dobit e odgovor koji trai." Konobar je doao s raunom, a ja sam pokazao prema mladiu. "Raun je njegov." "Ali kakav je odgovor?" upita mladi. "Recite mi. Dajte mi odgovor."

Deset zahtjeva tjedno

esto me mole da budem neiji mentor. Jedna od zajednikih stvari veini tih zahtjeva jest da dolaze bez jedne od najvanijih rijei u biznisu. Ta rije je razmjena. Drugim rijeima, ako traite neto, to ste spremni dati u zamjenu za to? Ako ste proitali knjigu Bogati otac, siromani otac, sjetit ete se prie o tome kako mi je bogati otac oduzimao deset centi na sat i traio da radim besplatno. Kao to sam rekao, za djeaka od devet godina besplatni rad bio je snana lekcija, koja je utjecala na ostatak mojeg ivota. Bogati otac nije mi oduzimao tih deset centi iz okrutnosti. Oduzimao mi je novac kako bi me poduio jednoj od najvanijih lekcija obogaivanja, a to je lekcija razmjene. Kao to je rekao bogati otac: "Novac je sredstvo poduavanja." Takoer je htio rei i to da je i nedostatak novca mono sredstvo poduavanja. Mnogo godina nakon moje lekcije besplatnog rada, pitao sam bogatog oca bi li me nastavio poduavati da nisam pristao raditi besplatno. Rekao je: "Ne, apsolutno ne. Kad si me zamolio da te poduavam, htio sam vidjeti jesi li spreman dati neto u zamjenu za moje lekcije. Da nisi bio spreman, bila bi to prva lekcija koju bi morao shvatiti - nakon to bih te odbio. Ljudi koji oekuju neto ni za to, u stvarnom ivotu obino ne dobiju nita." U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje ispriao sam priu o tome kako sam zamolio Petera da mi bude mentor. Kad je napokon pristao, prva stvar koju je zatraio od mene bila je da na vlastiti troak poem u Junu Ameriku kako bih za njega

228

prouio zlatni rudnik. To je jo jedan savren primjer razmjene. Da nisam pristao poi u Junu Ameriku, ili da sam zatraio plaanje trokova, siguran sam da Peter nikada ne bi pristao na to da mi postane mentor. To je takoer potvrdilo moju vrstu namjeru da uim od njega.

Lekcija u lekciji
I dok je ova lekcija o razmjeni oigledna veini vas koji itate ovu knjigu, postoji jo jedna lekcija, lekcija u lekciji razmjene kojoj me bogati otac poduio kad mi je oduzimao deset centi na sat. To je lekcija koju veina ljudi ne shvaa, a vana je svakome tko eli postati bogat. Vano je da poduavate vae dijete toj lekciji dok je jo malo. Mnogi bogati ljudi shvaaju lekciju, naroito ako su sami zaradili svoje bogatstvo, ali mnogi vrijedni radni ljudi nikada je ne shvate. Bogati otac mi je rekao: "Veina ljudi ne obogati se zato to su naueni da trae posao. Gotovo je nemogue postati bogat ako trai posao." Bogati otac objasnio je kako mnogi ljudi dolaze k njemu i kau: "Koliko ete mi platiti ako napravim za vas ovaj posao?" Nastavio je: "Ljudi koji misle i govore takve stvari vjerojatno se nikada nee obogatiti. Ne moete oekivati da ete se obogatiti ako ete ii uokolo i traiti od ljudi da vam plate za ono to radite." Pria nakon one o uzimanju deset centi na sat iz knjige Bogati otac, siromani otac je pria o stripovima. U prii o stripovima pokazala se prava lekcija u lekciji bogatog oca o razmjeni. Nakon besplatnog rada, poeo sam drugaije gledati na stvari. Poeo sam traiti priliku za biznis ili ulaganje, umjesto da traim posao. Moj je mozak bio obuen da vidi stvari koje veina ljudi ne vidi. Kad sam zatraio stripove koje su bacali iz duana bogatog oca, duana u kojem sam radio besplatno, poeo sam uiti jednu od najveih tajni bogatog oca o tome kako se postaje bogat. A ta tajna nije bila da naporno radim za novac, oekujui da budem plaen za posao. Kao to mi je kasnije rekao bogati otac: "Veina ljudi ne obogati se zato

229

to su obueni da razmiljaju u terminima plae za posao koji rade. Ako eli postati bogat, mora razmiljati o pitanju koliko moe sluiti ljudima. Kad sam prestao raditi za deset centi na sat, prestao sam razmiljati o plai za ono to sam radio za bogatog oca i poeo traiti naine da usluim to je mogue vei broj ljudi. Kad sam poeo razmiljati na taj nain, poeo sam razmiljati poput mojeg bogatog oca.

Dan ima samo odreeni broj sati

Veina mladih ljudi danas idu u kolu kako bi stekli zanimanje i zatim poli traiti posao. Svi znamo da dan ima samo dvadeset etiri sata. Ako prodajemo svoj rad po satu ili nekom drugom vremenskom mjerilu, postoji odreena koliina vremena koju imamo po danu. A ta odreena koliina vremena ograniava nam koliinu novca koju moemo zaraditi. Na primjer, ako osoba naplauje 50$ na sat i radi osam sati na dan, ta osoba moe zaraditi najvie 400$ na dan, 2000$ tjedno za petodnevni radni tjedan i 8000$ mjeseno. Jedini nain na koji ta osoba moe poveati zaradu jest da radi vie sati - a to je jedan od razloga zbog kojih, prema statistikama Vlade SAD-a, samo jedan od stotinu Amerikanaca postane bogat do ezdeset i pete godine. Veina ljudi razmilja u terminima plae za posao, umjesto u terminima broja ljudi koje mogu usluiti. Bogati otac esto je govorio: "to vei broj ljudi uslui, to si bogatiji." Veina ljudi nauila je da slue samo jednom poslodavcu ili odreenom broju klijenata. Bogati otac bi rekao: "Postao sam biznismen zato to sam imao elju da sluim to veem broju ljudi." Povremeno bi nacrtao slijedei dijagram PROTOKA NOVCA kako bi naglasio bit. (Iz Kvadranta PROTOKA NOVCA bogatog oca):

230

Fiskalno

Fiziko

Pokazujui na lijevu stranu Kvadranta, rekao bi: "Ova strana mora fiziki raditi kako bi uspjela." Pokazujui desnu stranu, rekao bi: "Ova strana zahtijeva fiskalni rad (fiskalan: koji se odnosi na fisk, dravnu blagajnu, novani, blagajniki op.ur.) kako bi uspjela." Nastavio bi: "Postoji velika razlika izmeu fizikog i fiskalnog rada." Drugim rijeima, postoji ogromna razlika izmeu toga da za svoj novac radite fiziki, ili va novac i va sustav rade fiskalno. Bogati otac rekao bi: "to manje moram fiziki raditi, vie ljudi mogu usluiti, a u zamjenu za to mogu zaraditi vie novca." Moja primarna namjera u pisanju knjige Bogati otac, siromani otac bila je da pronaem nain da usluim to je mogue vei broj ljudi, znajui da u zaraditi vie novca ako uspijem u tome. Prije no to sam pisao knjigu, tu stvar poduavao sam osobno, ili fiziki, zaraujui tisue dolara. Iako sam zaraivao novac, sluio sam samo nekolicini ljudi i vrlo sam se zamarao. Kad sam shvatio da moram usluiti vei broj ljudi, shvatio sam da moram pisati umjesto da govorim. Danas iste te lekcije kotaju manje od 20$. Sluim milijunima ljudi i zaraujem vie iako radim manje. I tako mi se lekcija oduzimanja deset centi na sat prije mnogo godina i dalje isplauje. Isplauje se jer je lekcija u lekciji bogatog oca bila sluenje to je mogue veem broju ljudi. Kao to je rekao: "Veina ljudi naputa kolu traei dobro plaen posao umjesto da trae nain da slue to je mogue veem broju ljudi." (Za one zainteresirane da naue ono to me bogati otac uio o sluenju veem broju ljudi, ta lekcija nalazi se u knjizi Vodi

231

bogatog oca u investiranje. Ta lekcija nalazi se u trokutu B-I, koji je struktura koja vodi ljude prema tome da svoje ideje pretvore u multimilijunske poslove koji e usluiti veliki broj ljudi. Mnogi ljudi imaju sjajne ideje koje bi na svijet nainile boljim mjestom; ali problem je u tome to veina ljudi naputa kolu bez vjetina potrebnih da te ideje pretvori u biznis. Umjesto da nas ui da traimo posao, bogati otac nauio je svojeg sina Mikea i mene da izgradimo biznis koji e sluiti to je mogue veem broju ljudi. Rekao je: "Ako izgradi biznis koji e zaista sluiti milijunima ljudi, u zamjenu za svoj trud postat e milijuna. Ako uslui milijardu ljudi, postat e milijarder. To je jednostavno stvar razmjene." O tome govori knjiga Vodi bogatog oca u investiranje. Govori o izgradnji biznisa koji ima potencijal da slui milijunima, moda i milijardama ljudi, umjesto samo jednom poslodavcu ili nekolicini klijenata. Kao to je rekao bogati otac: "Moe se obogatiti tako to e oeniti nekog zbog novca; tako to si krt; tako to si pohlepan; ili tako to si varalica. Ali najbolji nain da se obogati je da bude velikoduan. Neki od najbogatijih ljudi koje znam bili su vrlo velikoduni. Umjesto da razmiljaju o tome koliko mogu biti plaeni, razmiljali su o tome koliko ljudi mogu usluiti.")

Koliko bih trebao plaati svojem djetetu?

esto mi postavljaju pitanja poput ovih: - "Koliki deparac bih trebao davati svojem djetetu?" - "Trebam li prestati plaati djeci za ono to rade?" - "Plaam djeci za dobre ocjene. Preporuujete li to?" - "Trebam li rei djetetu da se ne zaposli u trgovakom centru?" Moj uobiajeni odgovor je: "O vama ovisi kako ete kompenzirati svojem djetetu. Svako je dijete drukije i svaka je obitelj drukija." Jednostavno vas podsjeam na lekcije mojeg

232

bogatog oca i traim od vas da zapamtite kako je novac vrlo mono sredstvo poduavanja. Ako vae dijete naui da oekuje novac ni za to, njegov ivot mogao bi se odvijati u tom smjeru - mogao bi postati nikakav. Ako vae dijete ui samo zato da bi bilo plaeno za uenje, to e se dogoditi kad vas ne bude tu da mu platite da ui? Bit je u tome da budete oprezni pri koritenju novca kao sredstva uenja. Iako je novac mono sredstvo uenja, postoje mnogo vanije lekcije koje vae dijete treba nauiti. Najvanije su lekcije u lekcijama. A jedna od tih je lekcija o sluenju.

Dareljivost poinje kod kue

Moja majka i otac bili su vrlo velikoduni ljudi. Ali nisu bili velikoduni na isti nain kao to je bio moj bogati otac. Kao voditelj obrazovnog sustava Havajskog otoja, dolazio je kui, veerao s djecom i odlazio na sastanke odbora i to dva - tri puta tjedno. Sjeam se da sam kao djeak mahao ocu s prozora kad je odlazio. Mnogo puta vozio je preko stotinu milja na sastanak i vraao se iste noi samo da bi ujutro mogao pozdraviti svoju djecu. Moja majka esto je zajedno s nama prodavala kolae za crkvu. vrsto je vjerovala u dobrovoljni rad i traila od djece da dobrovoljno rade. Kao medicinska sestra, takoer je volontirala za ameriki Crveni kri. Sjeam se da bi ona i otac tjednima bili odsutni tijekom velikih katastrofa poput plimnih valova ili erupcije vulkana, pomaui ljudima u nevolji. Kad su im ponudili mogunost da se pridrue Mirovnom korpusu predsjednika Kenedyja, prihvatili su iako je to znailo veliko smanjenje plae. Bogati otac i njegova ena imali su vrlo slino stajalite kao moji otac i majka. Njegova ena bila je aktivna u enskom udruenju koje je stalno skupljalo novac u dobrotvorne svrhe. Bogati otac redovno je donirao novac svojoj crkvi i raznim dobrotvornim organizacijama, a bio je i u odboru dviju neprofitnih organizacija.

233

Lekcija koju sam nauio od oba para roditelja bila je da, bez obzira na to jeste li socijalist ili kapitalist, dareljivost poinje kod kue. A ako elite da vaa djeca budu bogata, za njih je neprocjenjiva lekcija da ih nauite kako da slue to je mogue veem broju ljudi. Kao to je rekao moj bogati otac: "to veem broju ljudi slui, postaje bogatiji."

234

III. DIO

Pronalaenje genija u vaem djetetu

Moj bogati otac poticao je svojeg sina i mene da postanemo bogati sluei to je mogue veem broju ljudi. Govorio je: "Kad usredotoi um samo na to da sam zarauje, otkrit e da je teko postati bogat. Ako si nepoten, pohlepan i daje ljudima manje od onoga to su platili, takoer e teko postati bogat. Na taj nain moe stei bogatstvo, ali to bogatstvo doi e po vrlo visokoj cijeni. Ako usredotoi svoj biznis prije svega na to da uslui to je mogue vie ljudi i misli na to kako da im malo olaka ivot, pronai e ogromno bogatstvo i sreu." Moj pametni otac iskreno je vjerovao da se genij krije u svakom djetetu, ak i ako to dijete nije dobro u koli. Nije vjerovao da je genij onaj koji sjedi u uionici i zna sve tone odgovore. Nije vjerovao da je genij netko tko je pametniji od svih drugih. Iskreno je vjerovao da svatko od nas posjeduje dar i da je genij jednostavno osoba koja je bila dovoljno sretna da pronae svoj dar i pronae nain da ga daje drugima. Kako bi svoju lekciju o genijalnosti uinio zanimljivijom, ispriao nam je priu. Rekao je: "Prije no to ste bili roeni,

235

svaki od vas dobio je dar koji je trebao podijeliti s drugima. Problem je bio u tome to vam nitko nije rekao da ste dobili taj dar. Nitko vam nije rekao to da uinite s darom nakon to ga pronaete. Nakon to ste roeni, va posao bio je da pronaete taj dar i predate ga svima. Kad biste podijelili taj dar, ivot bi vam postao aroban." Moj pametni otac takoer je pisao rije genij ovako: GENIJ-U-NAMA (Igra rijei, u originalu 'geni-in-us'prim.prev.) U nastavku svoje prie, rekao bi: "Genij je onaj tko pronae genija u sebi. Kao to je Aladin pronaao duha genija - u boci, svatko od nas treba pronai genija u sebi. Odatle dolazi rije genij. Genij je onaj tko je pronaao arobnu osobu u sebi. Genij je onaj koji je pronaao dar koji mu je poklonjen." Moj pametni otac bi tada upozorio: "Kad pronaete svojeg genija, on e vam pokloniti tri elje. Va genij e rei: 'elja broj jedan je: eli li pokloniti svoj dar sebi? Zelja broj dva je: eli li pokloniti svoj dar samo onima koje voli i koji su ti bliski?" i elja broj tri: "eli li predati svoj dar?'" Oito, lekcija za nas djecu bila je izbor elje broj tri. Lekcije mojeg pametnog oca uvijek su zavravale tako to bi rekao: "Svijet je pun genija. Svatko od nas je genij. Problem je u tome to veina nas dri svojeg genija zatoenog u boci. Previe nas bira da upotrijebi svojeg genija samo za sebe ili samo za one koje volimo. Genij izlazi iz boce samo kad izaberemo bocu broj tri. arolija se dogaa samo onda kad izaberemo da predamo svoje darove." Oba moja oca vjerovala su u aroliju davanja. Jedan otac vjerovao je u izgradnju biznisa koji slui to je mogue veem broju ljudi. Drugi otac vjerovao je u pronalaenje

236

dara koji nam je poklonjen, pronalaenje genija-u-nama i putanje arolije genija iz boce. Lekcije obaju oeva djelovale su na mene kad sam bio mali. Obje prie davale su mi razlog za ivot, za uenje i za davanje. Koliko god to smijeno zvualo, ali kao devetogodinji djeak vjerovao sam u to da u meni postoji genij i vjerovao sam u aroliju i jo uvijek vjerujem. Kako bi inae djeak, koji je pao razred jer ne zna pisati, mogao napisati meunarodnu uspjenicu? Posljednji dio djeteta. ove knjige posveen je geniju vaeg

237

Petnaesto

poglavlje

Kako ete pronai prirodnog genija u vaem djetetu

esto nas ljudi pitaju: "Koji si znak u horoskopu?" Ako ste Vaga, odgovorit ete: "Ja sam Vaga. to si ti?" Veina nas zna koji smo znak, kao to znamo da postoje etiri glavne skupine znakova: zemljani, zrani, vodeni i vatreni. Veina nas zna i to da postoji dvanaest znakova: Djevica, korpija, Rak, Jarac, Vodenjak, Ovan, Blizanci, Bik, Lav, Strijelac, Ribe i Vaga. Osim ako smo strunjaci za astrologiju, veina nas ne poznaje karakteristike svih dvanaest znakova. Openito govorei, svjesni smo osobina naeg astrolokog znaka i moda nekolicine drugih. Na primjer, ja sam Ovan i rekao bih da se veina onog to kau za ponaanje Ovna moe primijeniti i na mene. Moja ena je Vodenjak i ona takoer slijedi te generalne tendencije. Poznavanje tih razlika pomae nam u vezi jer se bolje razumijemo. Malo nas shvaa da, kao to postoje razliite osobine linosti, takoer postoje i razliiti naini uenja. Jedan od razloga to je na obrazovni sustav tako bolan za mnogu djecu jest taj to je osmiljen za samo nekolicinu od mnotva razliitih naina uenja. To je kao da imamo kolski sustav osmiljen samo za vatrene znakove i da se pitamo zato vodeni, zrani i zemljani znakovi ne vole kolu.

239

Ovo poglavlje dodatno e razjasniti razliite stilove uenja, te vam pomoi u pronalaenju stilova uenja za vau djecu pa ak i za vas, ako elite otkriti svoj jedinstveni stil uenja. Ovo poglavlje takoer e vam objasniti zato neki ljudi koji uspijevaju u koli ne uspijevaju u stvarnom svijetu i obratno.

Razliiti ljudi, razliite udi

Veina nas ula je izreku "Razliiti ljudi, razliite udi". I ja se s tim slaem. Kad sam imao otprilike pet godina, moja obitelj otila je na popularnu plau s jednom obitelji iz susjedstva. Iznenada sam podigao pogled i ugledao mog prijatelja Willyja kako se utapa u vodi. Nije znao plivati. Vikao sam i vritao i napokon privukao panju nekog srednjokolca, koji je skoio u vodu i spasio Willyja. Nakon te skoro fatalne nesree, obje obitelji odluile su kako je vrijeme da sva djeca krenu u kolu plivanja. Uskoro sam bio na bazenu i uio plivati. Mrzio sam to. Izlazio bih iz bazena i skrivao se u svlaionici, u strahu od toga da viu na mene jer ne znam plivati. Od tog sam trenutka zamrzio miris klora u bazenima. Tijekom godina nauio sam plivati u moru, jer volio sam lov harpunom i hvatanje jastoga. S dvanaest godina poeo sam surfati, ali jo uvijek nisam znao pravilno plivati. S druge strane, Willy je plivao poput ribe i uskoro se natjecao u plivanju po cijelim Havajima. U srednjoj koli plivao je na kolskim prvenstvima. Iako nije pobijedio, pria pokazuje kako je situaciju u kojoj je skoro poginuo pretvorio u strast. Njegova nesrea natjerala je moju obitelj da me upie na teaj plivanja i nauio sam mrziti bazene, pa nikada nisam nauio pravilno plivati. Kad sam iao u kolu u New Yorku, od nas se trailo da izaemo na test plivanja na bazenu. Pao sam. Iako sam ronio, lovio ribe harpunom i surfao na vrlo visokim zimskim valovima, pao sam na testu plivanja jer nisam znao pravilno plivati. Sjeam se kako sam pisao kui prijateljima i pokuavao

240

im objasniti da pohaam teaj plivanja jer sam pao na testu plivanja. To su bili prijatelji s kojima sam godinama plivao kroz najopasnije valove Havaja. Dobra vijest je to sam napokon nauio pravilno plivati prsnim stilom i kraulom u bazenu. Do tada sam plivao kombinacijom tih stilova uz udaranje nogama, to nije bilo vrlo atraktivno i nije se svidjelo instruktorima plivanja. Stvar je u tome to iako nisam mogao pravilno plivati u slatkovodnim bazenima, s lakoom sam plivao u moru, ak i na vrlo opasnom i otvorenom moru. Jo uvijek nisam dobar pliva, ali na moru se osjeam kao kod kue. Poznajem ljude koji mogu savreno plivati u bazenu, ali strahuju od otvorenog mora, povrinskih i dubinskih struja i valova. Kao to se kae: "Razliiti ljudi, razliite udi."

Razliiti stilovi uenja

Smisao ovoga nije da razglabam o svojim sposobnostima plivanja, ve da ocrtam kako svi uimo na razliite naine i radimo stvari razliito. Iako sada mogu pravilno plivati, mnogo mi je praktinije plivati na moj nain. Nikada se neu natjecati u plivanju kao moj prijatelj Willy i nikada neu dobiti nagradu za eleganciju plivakog stila, ali to to radim stvari na svoj nain funkcionira za mene - a mislim da je veina ljudi takva. Znamo to bismo trebali raditi, ali radije stvari radimo na onaj nain koji nam se svia. Isto vrijedi i za uenje vae djece.

Kako pronai genija u vaem djetetu

Kako biste otkrili genija u vaem djetetu, prvo morate otkriti na koji nain vae dijete voli uiti i zato neto ui. Na primjer, ja nisam nauio plivati jer nisam htio uiti plivati. Nauio sam plivati jer sam htio surfati. Da nije bilo surfanja, plivanje me ne bi zanimalo, a zbog prisile bih ga samo jo vie zamrzio. Umjesto da sam poeo uiti u pliaku s drugom djecom, bio sam mnogo sretniji kad bih skoio u duboku vodu i uio preivjeti. Isto vrijedi i za razumijevanje financijskih izvjea.

241

Nisam uio raunovodstvo zato jer sam htio postati raunovoa. Nauio sam osnove raunovodstva jer sam htio postati bogat. Ako mislite da je moje plivanje runo, trebali biste vidjeti moje raune. Moj pametni otac shvatio je da nisam akademska zvijezda i zato me ohrabrivao da pronaem vlastiti stil uenja. Umjesto da me tjera da se prilagodim i slijedim tradicionalne naine uenja, poticao me da "skoim u duboku vodu i plivam kako bih spasio ivot". Nije bio okrutan. Shvatio je da imam vlastiti stil uenja i htio je da uim na nain koji mi najbolje odgovara. Kao to moj stil plivanja nije lijep, tako i nain na koji uim nije lijep. Drugi ljudi ue na tradicionalnije naine. Mnogi ljudi idu u kolu, uivaju u uionici i uivaju u tome da slijede propisani program. Mnogima se svia spoznaja da e na kraju programa dobiti nagradu. Svia im se ideja da e za svoje napore dobiti prolaznu ocjenu ili diplomu. Kao to sam rekao, svia im se izvjesnost nagrade na kraju programa. Kao to je moj prijatelj Willy bio dobar pliva zato jer je volio plivanje, mnogi ljudi uspijevaju u koli jer vole kolu. Klju za uspjeh u ivotu je otkrivanje stila uenja koji vam najbolje odgovara i nastojanje da se naete u okruju koje vam doputa da nastavite uiti na nain koji vam najbolje odgovara. Problem je u tome to je traenje naih naina uenja i prirodnih talenata esto proces pokuaja i pogreke. Mnogi ljudi nikada ne pronau svoje darove. Kad napuste kolu, zaposle se i ne mogu nastaviti s procesom osobnog otkrivanja iz financijskih ili obiteljskih razloga. Pronalaenje vlastitog stila uenja i vlastitog genija sve do nedavno nije bilo jasno definirano.

Kolbe indeks
Razgovarao sam sa svojom prijateljicom, objanjavajui joj da mrzim urede. Objasnio sam joj da sam posjedovao nekoliko zgrada s uredima, ali nikada nisam imao formalni ured. "Mrzim biti zatvoren u sobi", rekoh. Moja prijateljica se nasmijeila i rekla: "Jesi li se testirao Kolbe indeksom?"

242

"Ne", odgovorih. "to je to?" "To je instrument koji mjeri tvoj prirodni stil uenja ili MO (modus operandi). Mjeri tvoje instinkte ili tvoj prirodni genij." "Nikada nisam uo za taj indeks, ali testirao sam se na mnoge naine", rekoh. "Otkrio sam da su korisni, ali nije li to jo jedan slian instrument? Nije li to kao da otkrivam neto novo o svojem astrolokom znaku?" "Pa, da, postoje slinosti", ree moja prijateljica. "Ali postoje neke distinkcije koje ti Kolbe indeks daje, a druge procjene ne." "Na primjer?" upitah. "Pa, kao to sam rekla, ukazat e na tvoj talent i tvoj prirodni stil uenja. Takoer e ti rei to e uiniti a to ne, umjesto da ti kae to moe, a to ne moe", ree. "Kolbe e izmjeriti tvoje prirodne instinkte, ne tvoju inteligenciju ili linost. Kolbe indeks govori ti neke jedinstvene stvari o tebi koje ti ni jedan drugi test ne moe rei - jer mjeri tko si ti, ne ono to misli da jesi." "Instinkti", rekoh. "Kako e mi to pomoi?" Pokuavao sam izbjei jo jedan test. "Samo se testiraj i tada emo razgovarati o tome. Zapravo, Kathy Kolbe, koja je stvorila indeks, ivi upravo ovdje, u Phoenixu. Nakon to se testira, dogovorit u vam sastanak. Vidi i sam da li njezin instrument ini sve ono to sam ti rekla." "Kako da se testiram?" upitah. "Otvori Web stranicu i testiraj se. Mislim da je cijena oko 50$, a za nekoliko minuta odgovorit e na 36 pitanja", odgovori ona. "Kad u dobiti rezultate?" "Skoro odmah", odgovori moja prijateljica. "Nakon to se testira, moe dobiti evaluaciju, a ja u ti dogovoriti sastanak s Kathy. Ona se ne sastaje s previe ljudi, ali mi je prijateljica i rei u joj da si mi ti prijatelj." Sloio sam se i nekoliko minuta kasnije testirao sam se Kolbe indeksom. Rezultati su prikazani na stranici 244. Rezultati su mi bili zanimljivi, ali znajui da idem na ruak s kreatoricom indeksa, odluio sam priekati i sasluati to ona ima za rei.

243

Tri dana kasnije naao sam se na ruku s Kathy. Gledajui moj indeks, rekla je: "Vas uzbuuju fiziki rizici, zar ne?" Nasmijao sam se. Kathy ima tako lijep, njean glas i govori s dubokim razumijevanjem i empatijom. Znao sam da ona zna tko sam, iako smo se tek upoznali. "Kako moete biti sigurni?" upitah. "Vaa snaga lei u vaim instinktima, a to mi govori o vaem MO-u, ili nainu djelovanja. Vae akcije vode energija Brzog starta i Implementatora", ree ona s osmijehom. "Linije grafikona pokazuju mi da instinktivno traite fizike rizike. Oni vas privlae. Tono?" Klimnuh. "Jeste li ikada bili u velikoj opasnosti?" upita Kathy. "Da, mnogo puta, naroito kad sam bio u Vijetnamu. Zato pitate?" "Jeste li uivali u tim situacijama?" upita ona. "Jesu li vai instinkti bili potpuno iskoriteni, a vaa energija bujala?"

244

"Pa, volio sam letjeti na borbenim letovima", odgovorih. "Bilo je uzbudljivo, a ponekad i tragino. Ali volio sam letjeti u borbu i nedostajalo mi je to kad sam se vratio na mirnodopsko letenje." "To ima smisla", ree ona. "Je li vam bio teak prijelaz u uobiajenu vojnu rutinu kad ste se vratili kui?" upita ona. "Jeste li zbog toga imali problema?" "Da", rekoh. "Kako znate?" "Znam, jer je va talent Pratitelja dobar za istovremeno odravanje vie loptica u zraku", ree ona blago. "Kae mi da ne slijedite procedure. Vai rezultati na Brzom startu i Implementatoru pokazuju da ulazite u fizike rizike i uivate u osjeaju opasnosti, pa ste vjerojatno bili dobri u Vijetnamu. Ali mirnodopska vojna rutina bila vam je previe strukturirana, previe ograniavajua. Vama treba uzbuenje. Ako nemate dovoljno uzbuenja, stvarate ga sami. To znai upadanje u nevolju, borbu protiv autoriteta koji vas pokuavaju odrati u redu, navesti da slijedite pravila." "Zar itate dlanove?" upitah ja. Zatim sam je upitao da li joj je moja prijateljica priala o meni. Postao sam sumnjiav, jer Kathy je znala mnogo o meni, a tek smo se upoznali. Rekla je: "Ne. Ne znam nita o vama. Ne elim znati nita ako moram interpretirati neije rezultate. Vjerujem u preciznost mojih indeksa i vie vjerujem njima nego neijem opisu osobe." Kathy mi je rekla da se sa mnom susrela samo zato jer ju je prijateljica zamolila i jer uiva u tome da pria o svojem poslu s ljudima koji iskreno ele saznati vie o tome. Nakon to smo se bolje upoznali za rukom, Kathy mi je poela podrobnije objanjavati to moj Kolbe indeks govori o meni. Opet je pokazala moju kartu i rekla: "Da ste danas u koli, dobili biste etiketu PPP, poremeaj pomanjkanja panje i vjerojatno bi se namuili da vas smire." "Slaete li se s takvom vrstom tretmana?" upitah je. "Ne. Za veinu djece ne", ree ona. "Mislim da je uspavljivanje djece i etiketiranje raznim nazivima esto strana nepravda prema njihovim prirodnim sposobnostima - i samopouzdanju. Oduzima im ponos za ono to jesu. Da su vas

245

umirivali kad ste bili mali, vjerojatno nikada ne biste pronali svoj put u ivotu. Moda nikada ne biste pisali uspjenice. Moda nikada ne biste postigli uspjeh koji ste postigli. "S druge strane, moda vas nita ne bi moglo zadrati", nastavi Kathy. "Bit je u tome da bi vas dananji kolski sustav izdvojio kao problematinog uenika, uenika s poremeajem. Nije da vi ne moete uiti, samo ne moete uiti na nain na koji kola obino poduava. Sretni ste to je va otac to shvatio", ree ona. "Znam da svojeg oca uitelja zovete Siromani Otac, ali on je na mnogo naina obogatio va ivot. U mnogo aspekata uspjeni ste zbog svog siromanog oca. Bio je dovoljno pametan da vam dozvoli da uite od bogatog oca i poticao vas da uite na nain koji je za vas najbolji, to nije vrlo ugodno, kao to i sami priznajete." Klimnuh i rekoh: "Definitivno nije bilo ugodno." Nakon nekoliko trenutaka upitah: "Kako vi definirate uspjeh?" Kathy se nasmijei i ree: "Uspjeh definiram kao slobodu da budete ono to jeste. A to je ono to vam je otac omoguio. Potivao vas je i dao vam slobodu da budete ono to jeste." "Mnogi ljudi su zarobljeni pokuavajui postati ono to roditelji ili drutvo ele od njih i ne mislim da je to pravi uspjeh, bez obzira na to koliko su ti ljudi postali bogati ili moni. Kao ljudska bia, prirodno traimo slobodu da budemo ono to jesmo. Ako se ne suprotstavljamo svemu to nas prisiljava da djelujemo protiv svoje volje, izgubit emo samopotovanje i odbaciti svoj talenat." "Pa", rekoh: "ne bih uspio da sam slijedio put svojeg oca. U srednjoj koli bio sam izvan svega. Nisam se slagao niti s uenicima niti s uiteljima." "Ali kladim se da ste voljeli vrti", ree Kathy s osmijehom. "Da, jesam", odgovorih. "Kako znate?" Pokazujui moj ukartu, Kathy ree: "Za ljude koji imaju liniju Implementatora dugu kao vi, djeji vrti je super. Implementatori vole dodirivati stvari i graditi stvari. Va Brzi start vas je navodio da eksperimentirate s gomilom novih stvari. Va Pratitelj ne voli previe strukture. A u vrtiu vas jo nisu ispitivali injenice. To vam je savreno odgovaralo, zar ne?"

246

Klimajui, rekoh: "Da, jest. Jo uvijek volim graditi stvari kao to su novi proizvodi. Volim ulagati u nekretnine jer mogu vidjeti, dodirnuti i osjetiti svoja ulaganja. Uvijek govorim ljudima da nikada nisam prestao igrati Monopoly. Volim se igrati." Kathy se nasmije i pokae dio karte koji pokriva linija Pratitelj. "Ali tada je dolo razdoblje od prvog do treeg razreda. Djeca s drugom vrstom linije Pratitelja tada su bila uspjena." "Zato su oni bili uspjeni?" upitah. "Zato bi razredi od prvog do treeg bili dobri za osobu s drukijim obrascem Pratitelja?" Sada sam se veoma zainteresirao za znanje ove ene. "Jer u tim godinama kocke i igrake poinju nestajati, a u program ulaze red i urednost. Ljudi s dugim linijama Pratitelja dobro se uklapaju u zahtjeve za redom i urednou. Do treeg razreda, svi ostaci Implementatora nestali su iz uionice." "Red i istoa?" rekoh. "Kakve veze red i urednost imaju s obrazovanjem?" Kathy se opet nasmijei i ree: "Po vaoj liniji Pratitelja mogu vidjeti da vam red i urednost nisu jake strane." "Ne, nisu. Ali kako bi to utjecalo na moj kolski uspjeh?" upitah ja. "O, i te kako", ree Kathy. "Kladim se da u prvom razredu niste uivali kao u vrtiu." "To je tono", rekoh. "U prvom razredu poeo sam se tui, dok sam se u vrtiu igrao sa svojim igrakama i u dvorani. U prvom razredu uitelji su poeli govoriti da sam problematino dijete zbog moje tunjave." "Pa, to se moe dogoditi kad vam uzmu igrake i kocke", odgovori ona. "Djeaci bez igraaka esto napadaju druge djeake." "Rekao bih da je u mojoj koli to bilo tono", rekoh ja. "Ali zato ljudi s izraenim linijama Pratitelja dobro prolaze u tom razdoblju?" "Jer se u toj fazi razvoja trae red i urednost. Tada se sjedi u ravnim redovima, umjesto na podu ili u grupicama oko stola.

247

Umjesto da vas potiu da slikate prstima umoenim u boju, uitelji poinju naglaavati uredan rukopis. Sada ele da ponete pisati izmeu linija, umjesto po cijeloj stranici. Uitelji vole djevojice koje se uredno odijevaju i djeake koji se ne prljaju. Ne mislim da ste bili jedan od onih koji su se odijevali tako da impresioniraju uiteljicu, zar ne?" upita Kathy s osmijehom. "Ne, nisam. Bilo je dobro to sam ivio preko puta kole, jer esto su me slali kui prekrivenog blatom. Uvijek bih pronaao nain da se poskliznem i padnem u blato." "Je li se va osjeaj prema koli promijenio u to vrijeme?" upita Kathy. "Ne u prvom razredu, ali sjeam se da sam primijetio neke razlike do treeg razreda", odgovorih. "Primijetio sam da su neki uenici miljenici uitelja. Jedna djevojica i jedan djeak, koji su bili sa mnom u treem razredu, postali su voditelji u srednjoj koli. Danas su u braku. Svi su do treeg razreda znali da su njih dvoje zvijezde. Bili su zgodni, pametni, lijepo odjeveni, popularni i dobri uenici." "Zvui kao da je kola bila kao stvorena za njih. I kako su proli kasnije?" upita Kathy. "Jesu li postigli uspjeh koji su htjeli?" "Ne znam. Valjda jesu. Nikada nisu otili iz grada u kojem smo odrasli. Cijenjeni su u svojoj zajednici i popularni kao i uvijek. Pretpostavljam da su uspjeli." "Za njih, to zvui idealno. ini se da su u svojem ivotu i svojem braku imali slobodu da budu ono to jesu", ree Kathy. "to se dogaa nakon treeg razreda?" upitah. "Negdje oko arobnog razdoblja od devet godina?" "Od etvrtog razreda navie, svi koji imaju dugu liniju Pronalazaa injenica uklapaju se u ablonu. Obrazovni sustav od etvrtog razreda osnovne kole do etvrtog razreda srednje prilagoen je Pronalazaima injenica. Neka djeca instinktivno pamte imena, mjesta i datume. Taj pristup Pronalazaa injenica se nagrauje. Razred funkcionira dobro za takvu djecu", ree Kathy.

248

Kathy je objasnila da se od devet godina pa navie uenike ocjenjuje nizom "lovova na pogreke". Piu se ispiti iz slovkanja, memoriziraju tablice mnoenja i broje proitane knjige, to se provjerava ponavljanjem gradiva. Priao sam joj o teoriji Rudolpha Steinera o promjeni u devetoj godini i koliko uitelja zna da e dijete biti uspjeno ili ne u kolskom sustavu. Rekoh: "U dobi od devet godina, znao sam da neu biti zvijezda sustava. Zauvijek su mi oduzeli kocke." Kathy se nasmije. "Da, osobi poput vas, s potrebama Implementatora, kocke bi nedostajale. S talentom Pronalazaa injenica koji pojednostavljuje kompleksne injenice i brojke umjesto da ih pamti, bili biste isfrustrirani. Va Brzi start bi se ubacio i isprobao niz jedinstvenih naina za zaobilaenje onog to ste u koli smatrali dosadnim." "A uitelji su to znali", rekoh ja. "Zato je tako mnogo djece dobivalo etiketu pametne, glupe ili problematine djece tako rano u koli." Kathy tuno klimne. "Veina uitelja ima snane instinkte Pronalazaa injenica i/ili Pratitelja. Ljudi imaju tendenciju da druge ljude iji instinkti su slini njihovima prozovu "pametnima". Naravno, inteligencija nema nita s tim. Ali edukatori imaju slijepu toku po pitanju vrijednosti vaeg instinkta. Njihove sposobnosti rade u kolskom okruenju, pa se toga dre. Obrazovni sustav je njihovo prirodno stanite. Tamo im se svia. "I tako se obrazovni sustav i dalje fokusira na samo jedan stil uenja i pravi finije distinkcije o tome zato djeca ne mogu uiti. Zato smo identificirali tako mnogo poremeaja uenja", zakljui Kathy. "To nije pretjerano inteligentno", rekoh. "Mi nemamo poremeaje uenja, nego zastarjeli kolski sustav s poremeajem poduavanja! I mrzio sam ga", rekoh ogoreno. "Ali volite uiti, zar ne?" upita Kathy. "Volim uiti. Pohaam seminare, itam knjige i stalno sluam kazete. Uzbudim se kad pronaem neto novo za uenje. Uivam u uenju o vaim istraivanjima", rekoh. "Ali iz nekog

249

razloga mrzio sam kolu. Kako znate da volim uenje ili mrzim kolu?" Kathy pokae moj Kolbe rezultat. "Vidite li ovo?" upita ona. Pod poglavljem naslovljenim "Mogui izbor zanimanja", bila je ova lista: Kolbe A Indeks - rezultati Za: Roberta Kiyosakija Mogui izbor zanimanja Stvarate vlastite prilike koje moda niste isplanirali ili artikulirali kao specifine ciljeve. Budui da va osjeaj uspjeha potjee iz prevladavanja prepreka i generiranja rjeenja u tekim situacijama, trebate se dovesti u situacije u kojima se moe probuditi vaa kreativnost. Imate talent za razliitost i dobar osjeaj za prostor oko sebe - pa, to god radili, nemojte se ukalupljivati mentalno ili fiziki. "Pionir" nije naziv profesije, ve nain djelovanja (MO). On opisuje va openiti pristup rjeavanju problema i talenata koji su vam za to potrebni. Uspjet ete u ulogama koje vam dozvoljavaju da upotrijebite tu Prirodnu prednost. Slijedea zanimanja nisu nuno i preporuena, ali su djelomian popis funkcija za koje su Kolbe istraivanja otkrila da odgovaraju instinktima "Pionira": GLUMAC OBRTNIK BORAC ZA OKOLI FIZIAR VLASNIK RESTORANA KASKADER ISTRAIVA IVOTINJA GRADITELJ PROTOTIPA DIZAJNER PROSTORA LIJENIK U HITNOJ SLUBI IZUMITELJ DIZAJNER NOVIH PROIZVODA STRUNJAK ZA SPEC. EFEKTE TELEVIZIJSKI PRODUCENT

250

SPORTSKI NOVINAR ALTERNATIVNI EDUKATOR

REKLAMNI STRUNJAK UITELJ ZA INVALIDE

Kathy je pokazivala profesiju "Alternativni edukator". "Ljudi koje sam upoznala, a koji su imali taj izbor profesija, openito su vrlo aktivni uenici. Samo to ne uivaju u tradicionalnoj strukturi edukacije." "To je tono", odgovorih. "Redovito pohaam seminare. Radije idem na seminare nego na koled, jer mi ne treba diploma niti certifikat na kraju teaja. Samo elim informaciju." "Koliko od ovih zanimanja biste razmatrali?" upita Kathy. Nakon to sam proitao sva, rekoh: "Sva bi mi se svidjela osim vlasnika restorana i lijenika u hitnoj slubi." "Zato ne?" upita Kathy. "Na tim podrujima ve imam previe iskustva. Vidio sam dovoljno krvi i patnje u Vijetnamu, a moj bogati otac posjedovao je restorane. Ali mogao bih biti dobar borac za okoli, a gotovo deset godina imao sam poduzee za alternativnu edukaciju. Volim poduavati. I danas gradim prototipove, dizajniram prostora, a imam i mnogo izuma i patenata. Zapravo, volim razvijanje novih proizvoda. Uivam u reklamiranju i produkciji TV reklama. Rekao bih da je vaa lista puna stvari koje me zanimaju ili sam ih ve radio." Sjedio sam neko vrijeme u tiini, razmiljajui o svemu o emu smo Kathy i ja razgovarali. Bio sam uzbuen jer volim uiti i uivam otkrivati zato se nisam uklopio u koli. Opet sam pogledao svoje rezultate na indeksu Kolbe i upitao: "Dakle, ljudi koji su dobri u koli nakon treeg razreda, nakon devete godine, spadaju u ljude koji su snani u Pronalazau injenica i Pratitelju?" upitah ja. "Da", ree Kathy. "Zato su poeli vai problemi u koli, jer su vam oduzeli igrake i kockice i vie niste mogli uiti kroz igru. Fiziki ste moda bili u razredu, ali va um bio je daleko, plovio kroz prozor."

251

"Tono", rekoh. "Bilo mi je dosadno i uio sam onoliko koliko mi je trebalo da prolazim. Nisam mogao doekati da maturiram kako bih mogao krenuti u stvarni svijet." "To je Brzi start u vama", ree Kathy. "Zbog energije u Implementatoru i Brzom startu, imate icu za gradnju opipljivih stvari, kao to su vae igre, knjige i biznis. Zato su vam proizvodnja najlonskih novanika, kao to ste mi rekli, i mnogi drugi projekti donijeli takav uspjeh. Vi ste prirodni talent za ulaganje s pionirskim duhom."

"Zato kaete pionirski duh?" upitah ja. "Pa, to mi govore rezultati vaeg indeksa. Va Implementator je talent za stvari koje se rade rukama, a va Brzi start uiva u avanturi. Niste prirodni investitor u tradicionalnom smislu razvijanja biznisa i proizvoda. Va motiv je da prvi doete do granice." "Zato mi je esto teko objasniti ono to radim, jer sam godinama ispred svog vremena", dodah ja. "Stvaram proizvode za trite koje jo ne postoji."

252

"Da", ree Kathy, pokazujui kartu. "Perspektiva Brzog starta je budunost. Perspektiva Pronalazaa injenica je prolost. Implementator je u sadanjosti, a perspektiva Pratitelja je integracija prolosti, sadanjosti i budunosti. Vi ste uvijek usredotoeni na budunost i izgradnju biznisa i proizvoda u sadanjosti za budunost. Uvijek ete biti ispred svojeg vremena." USPOREDBA KOLBE NAINA DJELOVANJA Kljuni koncepti primjenjivi na one koji zapoinju u svakom Nainu djelovanja

Koncept

Pronalaza injenica

Pratitelj Integracija prolosti, sadanjosti budunosti

Brzi start

Implementator

Vremenska zona

Prolost

Budunost

Sadanjost

Upotreba vremena

Razmilja o tome koliko e neto trajati kroz iskustvo i strunost; stavlja dogaaje u povijesnu perspektivu

Slae dogaaje po redu i osigurava kontinuitet; sam sebi odreuje brzinu; postavlja ritam rada i koordinira s drugima

Predvia i utjee na dogaaje prije vremena; fokusira se na budunost predviajui to bi se mogli dogoditi; oekuje promjenu Izgovorenu rije

Usidren u sada i ovdje, eli da trenutak potraje; stvara kvalitetne proizvode koji e trajati.

Komunicira koristei

Pisanu

rije

Karte i grafikone

Modele i demonstracije

253

Pohranjuje informacije

Po

prioritetu

Po

abecedi

Po boji

Po

kvaliteti

Potrebe za uenjem

Prouava knjige na temu da vidi kako su se stvari radile u prolosti

Ui teoriju formule

Eksperimentira radikalnim idejama i inovacijama -Osjeaj hitnosti i kratkih rokova

Radi s modelima i prototipovima

-Kroz strunost Postizanje cilja

-Integracijom sustava

-Postavljanjem kompleksnih planova -Usporeujui opcije

-Razvojem scenarija najgorih sluajeva

-Osiguravaj ui kvalitetu

-Vizionarski ciljevi
-Traei rjeenja i negiranjem vjerojatnosti

- Zahtijeva konkretne, vidljive ciljeve koji imaju trajnu vrijednost - Koristi najkvalitetni je materijale i tehnologiju

2000 Kathy Kolbe. Sva prava zadrana*

1 "Zato se esto prepirem s ljudima koji su Pronalazai injenica", rekoh. "Pronalazai injenica ele injenice i brojeve, a ja im nemam to pokazati jer budunost jo nije ovdje." Kathy klimne i nasmijei se. "Da, rekla bih da e se netko s vaim MO sigurno sukobljavati s nekim tko trai detalje kao Pronalaza injenica i/ili strukturu kao Pratitelj. Kao to sam rekla, vjerojatno ste imali probleme u koli jer veina uitelja insistira na objanjenjima Pronalazaa injenica i urednosti Pratitelja. Vi se opirete ijednom i drugom."

* Biljeka autora: Ako prouite ovu kartu (na stranici 253/4), primijetit ete razliku izmeu moguih rezultata Kolbe indeksa. U svojem priruniku Bit stvari, Kathy Kolbe nudi trideset stranica takvih karata i informacija koje razvijaju definicije razlika

254

"Znate, ovo mi ima sve vie i vie smisla. Stvarno sam potivao veinu svojih uitelja, ali znao sam da nismo na istoj stranici knjige", rekoh. "Sada znam da ak nismo niti u istoj knjizi." Kathy se nasmije i ree: "Nedavno sam ula jedan vic na svojem teaju. Pitanje glasi: "Kako se zove organizacija puna Pronalazaa injenica? Odgovor je: "Sveuilite". Nasmijao sam se i dodao: "A kako se zove organizacija puna Brzih startera i Implementatora? Odgovor: djeji vrti." Kathy se nasmije i ree: "Ili dot.com kompanija." Zaurlao sam od smijeha. "I zato e toliko dot.comova propasti", rekoh. "Veinu dot.comova vode Brzi starteri koji djeluju bez osnova, injenica, profita ili iskustva iz stvarnog svijeta i imaju vrlo malo Pratitelja. Znam to jer sam i sam bio takav kad sam krenuo u stvarni svijet. Zato je moj prvi biznis propao. Imali smo dobar biznis, ali nas trojica bili smo Brzi starteri, a nismo imali Pratitelja. Kad sam gradio svoja prijanja poduzea, sva su bila puna energije, brzo su se uspinjala i brzo su propala. Nismo imali injenica, brojki niti Pratitelja." "Zato sam odluila raditi s poduzeima", ree Kathy. "Sada kad ste stariji i mudriji, to mislite o ljudima koji prednjae u Pronalaenju injenica i Praenju?" "Volim ih", rekoh. "Sada znam da bez njih ne bih preivio." "To je bit onog to elim rei", ree Kathy. "Moramo potivati darove i genije koje svatko od nas donosi na stol i u svijet. Da bi bilo koji tim preivio, treba razliite perspektive u sva etiri moda. Umjesto da diskriminiramo jedni druge, trebamo nauiti kako da spojimo nae darove i nadopunimo nae genije. Kladim se da ste mrzili kad su uitelji nazivali djecu Pronalazae injenica pametnom, a Brze startere poput vas manje pametnima?" "Mrzio? To mi je bilo uvredljivo i poniavajue." "I to ste uinili s tim bijesom?" upita Kathy. "Radio sam stvari na svoj nain. Htio sam dokazati da sam pametan", rekoh. "Mrzio sam kad su me zvali glupim i predviali da neu uspjeti. Mrzio sam kad bi uitelji rekli:

255

"Robert ima toliko potencijala, ali ne trudi se. Kad bi barem sjeo i poeo uiti." "I to su vas vie pokuavali obuzdati, postajali ste odluniji da uspijete?" upita Kathy. "Jeste li upotrijebili taj bijes da postignete ono to ste htjeli postii u ivotu?" "Pa, prilino sam uspio", odgovorih pomalo hvalisavo. "Napisao sam uspjenicu, a djeca koja su imala 5 iz engleskog jo uvijek to nisu uinila. Zaraujem vie novca od veine djece koja su imala dobre ocjene." Sad sam se epirio, poput pauna s rairenim arenim repom. Izbacivao sam bijes i frustracije koje sam godinama potiskivao. "Jeste li upotrijebili svoj bijes kako bi pronali vlastiti nain djelovanja? Jeste li pronali slobodu da budete ono to jeste?" upita Kathy s blagim osmijehom. "Da, jesam", rekoh, sjajei od ponosa. "Radio sam stvari na svoj nain i pronaao ivot kakav elim i koji ivim onako kako ga elim ivjeti. Nisam htio posao, nisam htio da mi bilo tko govori koliko novca mogu zaraditi i nisam se htio zatvoriti u neki ured." "estitam", ree Kathy. "Uspjeli ste. Uspjeni ste jer imate slobodu da budete ono to jeste." Zaljuljao sam se i dozvolio sebi da uivam u njezinim estitkama, dok su frustracije, godinama nagomilavane u koli, nestajale. "Nikada nisam tako razmiljao o uspjehu", rekoh. "Mislim, nisam shvaao koliko mi je uspjeha donio moj bijes i frustracija." "Dobro", ree Kathy. "A moete li shvatiti da postoje ljudi koji definiraju uspjeh na mnogo drukiji nain no to ga vi definirate? Moete li razumjeti da postoje ljudi koji trebaju istraivati, ili trae siguran posao, ili uivaju u mirnom, stabilnom okruju? Moete li shvatiti da je nekim ljudima dovoljan obian auto i obina kua?" "Da, mogu", odgovorih. "Moja majka i otac bili su vrlo sretni s tim stvarima. Bili su uspjeni na svoj nain. Ja sam samo znao da njihov nain nije dobar za mene. Da, razumijem da u ivotu vrijedi izreka: Razliiti ljudi, razliite udi."

256

"A sad kad ste stariji i mudriji, cijenite li vie i druge vrste ljudi? Mislim, cijenite li ljude u vaim uredima koji su snani u kategorijama Pratitelja ili Pronalazaa injenica?" "Sada vie no ikada", odgovorih. "Volim te ljude. Bez njih ne bih mogao raditi ono to radim. Bez njih ne bih bio uspjean." Kathy se nasmijei i ree: "Drago mi je da to ujem." Zastala je na trenutak, pribrala se, pa oprezno upitala: "A smatrate li da bi se danas bolje slagali sa svojim uiteljima, ak i s onima koji su vas sruili i s kojima ste se svaali?" "Pa, ne znam bih li mogao ii tako daleko", odgovorih bez razmiljanja. "Znate da za ono to vam se dogodilo treba kriviti obrazovni sustav, a ne uitelje?" upita Kathy. Klimnuh. "Da, to razumijem, ali mi se jo uvijek ne svia. Shvaam da su radili najbolje to mogu s onim to su imali." "Dajte da vam pokaem zato ste se toliko naljutili", ree Kathy. "Mislim da ste se naljutili jer je sustav pokuao unititi vaeg genija i prisiliti vas da postanete genij kakav niste eljeli postati." "Mislite na mojeg genija u Brzom startu? Mislite, zato jer sam bio tako aktivan?" "Pa, i u tom podruju. Ali genij o kojem govorim je va genij u polju Pronalazaa injenica." "Pronalaza injenica?" upitah iznenaeno. "Pronalaza injenica je moje najslabije polje. Kako bih mogao imati genija u Pronalazau injenica?" "Imate genija skrivenog u svakoj kategoriji, ak i u Pronalazau injenica", ree Kathy, pokazujui opet stranicu svojeg prirunika.

257

Kolbe faktori utjecaja Pozitivne snage u svakom Nainu djelovanja

Zona djelovanja Sprijei Odgovori Zaponi

Nain djelovanja Pronalaza injenica Pojednostavi Rafiniraj Opravdaj Pratitelj Prilagodi Preuredi Organiziraj Brzi start Stabiliziraj Pregledaj Improviziraj Implementator Zamisli Obnovi Izgradi

2000. Kathy Kolbe. Sva prava zadrana

Pokazujui na rije 'pojednostavi' ispod Pronalazaa injenica, rekla je: "U kategoriji Pronalaza injenica, to je va genij. Va genij je sposobnost da uzmete injenice i pojednostavite ih. Mislim da su vae knjige tako uspjene jer uzmete sloenu temu, kao to je tema novca i pojednostavljujete je." Poeo sam shvaati, pa rekoh: "Pa takav je bio i moj bogati otac. On je volio jednostavne stvari." Tada Kathy pokae na rije 'opravdaj' ispod naina Pronalazaa injenica, pa ree: "Ovo je vjerojatno genij vaeg pametnog oca. Budui da je bio dobar u koli i u akademskim postignuima, imao je genija za iskopavanje injenica i brojki. Kladila bih se da je va pametni otac dobivao energiju od prikupljanja podataka, istraivanja, traenja specifinosti i definiranja ciljeva. On je u nainu Pronalazaa injenica imao drukiju vrstu genija od vas, to objanjava zato je bio dobar u koli, a vi niste." "Svi imamo genije u sva etiri polja", rekoh blago, sve vie shvaajui Kathyn rad.

258

Kathy klimne. "Definirala sam dvanaest razliitih vrsta genija. Svatko od nas ima etiri, po jednog u svakom polju. "Dvanaest razliitih vrsta genija... Svaki ima po etiri. Zato je najbolje raditi u timu, jer svatko od nas ima vlastiti pogled na rjeavanje problema. Je li to ono to je va rad otkrio?" upitah Kathy opet klimne. "to bolje razumijete ove karte, moete nainiti bolje distinkcije vezane uz ono tko ste i tko su ljudi oko vas. Uz bolje razumijevanje drugih, moemo potivati nae razliitosti, i ivjeti i raditi harmoninije. Radom u timu moete uinkovito rijeiti vie problema nego ako radite sami. Zato volim raditi na stvaranju uinkovitijih timova. Pronaite radost u razlikama - bilo na radnom mjestu ili kod kue." "A to je va genij ili va dar", rekoh. "elite da ljudi rade zajedno s veim potovanjem za darove i genije drugih. U kojoj ste vi kategoriji najjai?" "Ja sam najuinkovitija u Brzom startu i Pratitelju. Zato objanjavam stvari putem karti i grafikona. Morala sam uklopiti cijeli repertoar ljudskog ponaanja u svoj sustav prije no to sam mogla biti zadovoljna svojim uinkom. Zatim sam u timu trebala Pronalazae injenica da naprave ono u emu su najbolji. Veoma cijenim njihove sposobnosti, koje nadopunjavaju moj talent pojednostavljivanja. Kao i vi, i ja prelazim na bit. Za razliku od vas, ja svoj rad stavljam u softverski sustav s algoritmima koji vade ono to je bitno iz karata i grafikona. Veliko mi je zadovoljstvo kad mogu koristiti svoje prirodne kreativne talente da pomognem drugima u pronalaenju boljih poslova i osobnog zadovoljstva. Ali to ne mogu uiniti sama. Potreban je tim i svih dvanaest vrsta genija za uspjean biznis, naroito u ovom natjecateljskom svijetu. Zaista ne znam kako bi autokratski direktor poduzea mogao uspjeti. On ima, u najboljem sluaju, samo etiri genija. Dakle, moj je posao da poveam uinkovitost ljudi i poduzea, ali takoer i da osiguram osjeaj osobnog dostojanstva svakom lanu tima. U timu, svatko je vaan." "estitam", rekoh. "Uspjeli ste u ivotu. Zaista ste pronali slobodu da budete to jeste."

259

Kathy klimne i nasmijei se. "Pogledajmo sada poblie vaeg genija u Brzom startu." Kolbe faktori utjecaja Pozitivne snage u svakom Nainu djelovanja

Zona djelovanja Sprijei Odgovori Zaponi

Nain djelovanja Pronalaza injenica Pojednostavi Rafiniraj Opravdaj Pratitelj Prilagodi Preuredi Organiziraj Brzi start Stabiliziraj Pregledaj Improviziraj Implementator Zamisli Obnovi Izgradi

2000. Kathy Kolbe. Sva prava zadrana

"U Brzom startu, va genij nalazi se u rijei improviziraj. To znai da je va instinkt u riskiranju, iniciranju promjene, promicanju eksperimentiranja, traenju izazova i inovacija, prkosu prema odnosima snaga i intuitivnom djelovanju." Zbunio sam se kad sam uo kako Kathy opisuje mnoge od mojih karakteristika. "To zovete moj genij? Ja sam to oduvijek zvao ludilo." "Nemojte podcjenjivati tu sposobnost. Tim - ili bilo koja organizacija - trebaju va genij. Vi brzo zapoinjete stvari dok drugi ljudi sjede i razgovaraju satima, formirajui odbore i ne inei nita. injenica da ste osoba koja pokree stvari, riskira i prkosi, vaan je dio vaeg genija." "Volio bih da ste to mogli rei mojim uiteljima", rekoh tiho. "Oni na to nisu gledali kao na genij. Zvali su to drugim imenom." Kathy se nasmije i nastavi. "A va pametni otac vjerojatno nije bio osoba koja prebrzo reagira. Htio je najprije sagledati

260

injenice. Oito nije bio impulzivan poput vas, niti je bio sumnjiav. Prikupljao je injenice. Nije htio stvarati kaos, i nije htio djelovati u kriznom okruju. Raunao je vjerojatnosti i djelovao u skladu s njima." "Ba je takav bio", rekoh ja. "Zato je bio dobar u koli i na kraju postao proelnik cijelog dravnog obrazovnog sustava." Kathy klimne. "Dakle, va je genij da dobijete ideju i, kao to kae Nike, "jednostavno uinite". Va Brzi start i Implementator mogu uzeti neku ideju i pretvoriti je prilino brzo u proizvod, kompaniju ili novac. Imate mo alkemiara. Kladim se da moete stvoriti novac ni iz ega. Naravno, duga linija Brzog starta moe produiti put do bogatstva." Klimnuh. "To mogu. Ideju mogu brzo pretvoriti u djelo. No, esto reagiram prebrzo, ali na taj nain uim. Skaem u duboku vodu i davim se neko vrijeme. Ali nakon to preivim, mnogo sam pametniji jer uio sam na fiziki nain. Uim na isti nain kako uimo voziti bicikl. Budui da uim fiziki, kad me ljudi pitaju kako sam neto uinio, ne mogu im rei. Ne mogu im rei jer sam uio tijelom, a ne umom. Bilo bi to kao da pokuavate ispriati nekome kako se vozi bicikl bez da mu dopustite da to isproba. Otkrio sam da ljudi koji trae injenice i boje se rizika esto ne uine mnogo jer ne ue fiziki. Provode vrijeme prouavajui stvari, umjesto da ih rade." "A netko poput vaeg oca, ovjeka kojem je Pronalaza injenica najjaa osobina, mogao se zaglaviti u neemu to obino zovemo 'paraliza zbog analize'. Vi biste otili u neki strani grad i lutali njime danima, dok bi va otac najprije kupio kartu i proitao turistiki vodi. Moete li shvatiti koliko ste razliiti?" "Da, mogu. Moj pametni otac morao je beskrajno istraivati injenice prije no to bi uinio bilo to. Ja ne volim istraivati, pa samo skoim i nakon to upadnem u nevolju, poinjem istraivati ono to sam trebao istraiti prije." "I na taj nain uite. Tako postajete pametni, a va otac je bio dovoljno pametan da to shvati." "On i ja zbog toga smo samo nekoliko puta zajedno igrali golf", rekoh. "Moj otac odmjeravao je svaki udarac. Beskrajno

261

dugo je analizirao snagu vjetra i udaljenost do rupe. Mjerio je stupanj padine, pa ak i smjer u kojem je povijena trava. Ja bih doao i udario lopticu, a nakon toga bih pokuavao shvatiti to sam uinio pogreno." "Dakle, vi preferirate timske sportove?" upita Kathy. "Da. Kako ste znali? Volim ragbi i bio sam kapetan veslakog tima na akademiji. Ali ne volim sportove u kojima sve moram uiniti sam." "Vidim; da biste bili uspjeni, oko sebe morate imati tim. Ta elja odraava vae potovanje prema razliitim talentima. Ponekad ljudi koji imaju duge linije Pronalazaa injenica i Brzog starta vjeruju da sve mogu uiniti sami. (Vidi dijagram na stranici 224). Postave pravilne prioritete i zatim krenu i sve pokuaju uiniti sami. Dobri su u poetku, ali trebaju vie objanjenja da bi shvatili da im je dugorono potrebno vie od toga." "O, to ima smisla", odgovorih. "Mnogi moji prijatelji koji su uspjeni misle da sve mogu uraditi sami. Dakle, oni imaju due Brze startove i Pronalazae injenica. Ja, za razliku od njih, stvaram tim koji mi pomae." "I to je veliki dio vae mudrosti. Zato vie volite timske sportove od golfa", nastavi Kathy. "Shvaanje da vam je potreban tim pomoglo vam je da izgradite vee biznise od nekoga tko pokuava raditi sam. Takoer, osoba koja ima Brzi start i Pronalazaa injenica vjerojatnije e riskirati vie proraunato, dok ste vi skloniji fizikim rizicima. Zbog toga niste esto u svojem uredu." "To ima smisla", rekoh. "Sam sam beznadni sluaj. Volim imati mnogo ljudi koji mi pomau." "A to bi mogao biti razlog zato ste bili neuspjeni na testovima u koli. Trebali ste tim za brain storming u odgovorima - ali uitelji bi to nazvali varanjem." Nasmijao sam se i upitao: "Jeste li sigurni da niste sjedili iza mene u razredu?" "Nisam trebala. Moj razred bio je pun djece poput vas. Moda niste bili dobri u uionici, ali bili ste dobri u timskim

262

sporovima i u svim stvarima koje je morao napraviti tim. Pazite da na ivotne testove ne izlazite sami." "Zato sam uvijek u koli sjedio pokraj pametne djece i zato ih jo uvijek elim u timu kad radim. Moj bogati otac uvijek je govorio: "Biznis je timski sport." Zato je uvijek imao oko sebe tim vrlo pametnih ljudi koji su mu pomagali s financijama." "I vi ste jednako pametni, ali njihova je pamet u Pronalazau injenica. Kad se to pridoda vaem talentu, pokrivate vee podruje, pomaete jedni drugima da sloite slagalicu. Dvanaest genija koji rade zajedno uvijek e doi na vrh", ree ona. "Naravno, pomae i to kad imate pravog genija na pravom mjestu u rjeavanju specifinog problema." "Dakle, moj otac je bio financijski neuspjean jer je radio sam, dok je moj bogati otac radio u timu. Moj otac je radio ono to je nauio u koli, sam je izlazio na testove, a moj bogati otac izlazio je na financijske testove sa svojim timom. I to je u stvarnom svijetu bila ogromna razlika." Kathy samo klimne. "S pravom kombinacijom instinkta pobijedit ete, a nitko ne moe sam pokriti sve instinkte." Nae vrijeme za ruak je isteklo i dogovorili smo se da se opet sretnemo, ovog puta s cijelom kompanijom. Kad smo se rastajali, upitao sam je: "Imate li Kolbe indeks za djecu?" Ona ponosno ree: "Drago mi je da ste pitali. Da, imamo indeks za djecu od petog razreda. Zapravo, imam indeks za mlade slian Indeksu A koji ste vi rjeavali, kao i druge, koje zovem Vjebe za razmiljanje. Pomau djeci da naue vjerovati svojim instinktima i koristiti svoje genije." "Za djecu bi bilo sjajno da otkriju koje su im jake strane u uenju i gdje lee njihovi geniji", rekoh. "to prije, to bolje. Utedjeli bi godine uenja putem pokuaja i pogreke." "Zato radim ovaj posao", ree Kathy ulazei u auto i maui mi.

263

TKO JE KATHY KOLBE

1985. godine Time magazin izabrao je Kathy Kolbe kao jednu od sedam amerikih kandidata za osobu godine - "novih pionira... s matom, hrabrou, energijom i elinom odlunou." Takoer je bila jedna od iznimnih Malih poslovnih ljudi Amerike, a Bijela kua izabrala ju je za jednu od pedeset Amerikanaca s duhom "moe se". irom svijeta vodi seminare i dri predavanja. Njezine uspjenice ukljuuju Konativne veze i isti instinkt. Na Kathy je veliki utjecaj imao njezin otac, E.F. Wonderlic, tvorac Wonderlic testa za osoblje. O njemu govori s ljubavlju, ali otkrila je kako je njezin doprinos bio taj to je otkrila kako stvari moe raditi drukije od njega. On je bio utemeljitelj testiranja osoblja, uz pomo svojeg kognitivnog instrumenta. Nikada nije vjerovala da njegov pristup koji istrauje IQ moe otkriti pravog genija ili prirodnu sposobnost. Uz njegov poticaj, upotrijebila je strunost za izradu testova koju je dobila od njega kako bi razvila slijedeu generaciju testova. Ako elite otkriti vie o Kathy Kolbe i njezinim proizvodima, otvorite stranicu i pronaite daljnje informacije. S Kathynom organizacijom je uitak suraivati. Osobno, osjeam da sam upoznao srodnu duu u ovom poslu, poslu vraanja dostojanstva i potovanja uenicima i svijetu obrazovanja. Ona je jedna od malobrojnih ljudi koji se sa mnom slau u tome da svatko od nas ima darove i genije koje obrazovni sustav esto ne prepoznaje. U dananjem Informatikom dobu, njezina je informacija osvjeavajua i prosvjetljujua. Na nau web stranicu stavili smo Kolbe indeks za odrasle, kao i za djecu, ako vi ili vaa djeca elite dobiti profil linosti. Indeks za mlade zove se "Kolbe Y indeks". Kao dio profila linosti djeteta, analizirat e slijedea tri podruja: Kako da bolje uspije u koli Koji ti je najbolji nain za provoenje slobodnog vremena Kako da bolje komunicira

264

Kad sam itao svoje Kolbe rezultate, otkrio sam potvrdu onog to ja jesam u instinktivnom smislu. Odmah su mi pokazali zato su me moji uitelji u koli prozvali neprilagoenim ili glupim. Da sam se testirao na Kolbe indeksu u mladosti, mogao bih izbjei, ili barem bolje razumjeti mnoge probleme s kojima sam se susretao u koli. Nadam se da ete se i sami uvjeriti u to.

Besplatno! AUDIO SNIMKA Kao znak zahvale za itanje ove knjige, moete poi na web stranicu i presnimiti snimku moje rasprave s Kathy Kolbe naslovljenu "Otkrijte najbolji nain za uenje vaeg djeteta, jer svako dijete ui drukije." ( s n i m k a je na engleskom jeziku op. ur.) Hvala vam za vae zanimanje za obrazovanje vaeg djeteta.

265

esnaesto poglavlje Uspjeh znai slobodu da budete ono to jeste

Kad sam bio dijete, moji uitelji esto su govorili: "Treba dobro obrazovanje kako bi dobio dobar posao." S druge strane, moj bogati otac crtao je Kvadrant PROTOK NOVCA. Umjesto da mi govori da pronaem posao, to bi me ograniilo na Z, kvadrant zaposlenika, ponudio mi je izbor izmeu etiri kvadranta. Kad sam imao problema u koli, moj pametni otac ponudio mi je izbor pronalaenja vlastitog stila uenja.

Vei broj izbora prua vam vie mogunosti za uspjeh

Bit ovog poglavlja je u tome da u dananjem svijetu imamo vie izbora. Svaki put kad se razvije nova gospodarska grana, kao to je zrani promet ili raunarstvo, iri se naa mogunost izbora profesija. Jedan od problema odgoja djece u dananje vrijeme je injenica da postoji preveliki broj izbora. Ipak, to vie izbora imamo, imamo vie mogunosti za uspjeh. Ako roditelji ponu djeci oduzimati izbore, to moe stvoriti probleme kod kue. Ako kaete kao roditelj: "Ne ini ovo", ili "Ne ini ono", velika je ansa da e djeca uiniti ono to ne elite da uine, ili su moda ve to i uinila.

267

Kad sam bio dijete, na mene je pozitivno djelovalo kad mi roditelji nisu ograniili broj izbora, nego su mi ponudili vei broj izbora. To nije znailo da me nee disciplinirati kad prevrim mjeru, ali jedna od stvari koje su oba moja oca radila bilo je da mi prue vie izbora, umjesto da me ogranie na ono to mogu ili ne mogu. Nadam se da e ovim poglavljem roditelji shvatiti da djeci treba ponuditi vei broj izbora, kako bi djeca na kraju pronala vlastiti put uspjeha. Kao to je rekla Kathy Kolbe: "Uspjeh znai slobodu da budete ono to jeste."

to eli biti kad odraste?

Umjesto da mi samo kae: "Idi u kolu da nae posao", moj bogati otac ponudio mi je izbore opisane u Kvadrantu PROTOKA NOVCA, o kojem govori knjiga broj Poslovna kola bogatog oca.

Za one koji moda nisu proitali knjigu: E znai zaposlenik, S znai samozaposlen ili mali poduzetnik, B znai vlasnik biznisa, I znai investitor. Kad su mi ponudili izbor, osjetio sam da imam veu kontrolu nad svojom sudbinom i onim to sam htio uiti. Usput sam otkrio i da su porezni zakoni razliiti za svaki od etiri kvadranta i ta mi je injenica pomogla u planiranju budunosti.

268

Kao to veina nas naui u odrasloj dobi, porezi su nam najvei ivotni troak. Naalost, ako ste u kvadrantu Z ili S, plaate vie poreza no to bi trebali. Kad razgovarate sa svojim djetetom, ponudite mu izbor kvadranta umjesto da mu samo kaete: "Idi u kolu kako bi pronaao posao." Budui da sam imao izbor, znao sam da je smjer kolovanja koji mi najvie odgovara onaj koji e me povesti prema kvadrantima B i I. Znao sam to elim biti kad odrastem. Danas, bilo da smo u kvadrantu Z, S ili B, svi bismo trebali biti investitori, kvadrant I. Nadam se da vie ne oekujete da e drava ili kompanija vaeg poslodavca biti odgovorna za vas nakon to se umirovite.

Izbori i posljedice
Ogromna financijska poetna prednost koju mi je dao moj bogati otac bilo je razumijevanje izbora i posljedica koji se nalaze na financijskom izvjeu. Kada pogledate cijelo financijsko izvjee, moete shvatiti kako to obrazovanje moe biti vano.
Posao

269

Radei svoju financijsku domau zadau, Mike i ja uskoro smo shvatili da imamo izbor sa svakim dolarom koji dobivamo, a taj izbor nalazi se u polju trokova. Uskoro smo shvatili da svaki put kad zaradimo ili potroimo dolar nastaje efekt koncentrinih krugova i da taj in ima posljedicu. Uzevi dolar za kupnju obveze kao to je auto, znali smo da emo dugorono postati siromaniji, ne bogatiji. Vrenjem izbora koji su izgledali kao na sljedeoj slici, dugorone posljedice bile su drukije.

Kao mali djeaci, uvidjeli smo da izbor ulaganja u sredstva ima takvu dugoronu posljedicu. I Mike i ja znali smo do devete godine da samo mi imamo mo nad svojom financijskom sudbinom. Znali smo da emo, ukoliko cijeli ivot vrimo financijske izbore koji izgledaju poput druge slike, postati bogati bez obzira na to imamo li dobar posao ili dobro obrazovanje. Znali smo da na financijski uspjeh nije funkcija naeg akademskog uspjeha. U svojoj najnovijoj knjizi Um milijunaa, Thomas Stanley, autor Milijunaa iz susjedstva, raspravlja o tome kako njegovo istraivanje nije pronalo povezanost izmeu akademskog i financijskog uspjeha. To dvoje nije povezano. I to je lako shvatljivo. Trebamo samo pogledati ono o emu smo

270

raspravljali prije, a to je injenica da se na kolski sustav fokusira primarno na akademske i profesionalne vjetine. Ono to nedostaje naem kolskom sustavu jest poduka iz vjetina kojima me nauio moj bogati otac, a to su financijske vjetine. Kao to sam rekao na poetku ove knjige: "U Informatikom dobu, obrazovanje je vanije no ikada prije. A da biste najbolje pripremili svoje dijete za budunost, zdrave financijske vjetine su od vitalne vanosti." Poduavajui svoju djecu osnovama financijskog obrazovanja, a to je financijsko izvjee, dajete im mo da preuzmu kontrolu nad svojom financijskom sudbinom. Imat e tu mo bez obzira na to koju karijeru izabrali, koliko zarauju ili koliko su bili dobri u koli. Kao to je moj bogati otac esto govorio: "Novac te nee nuno uiniti bogatim. Najvea greka koju radi veina ljudi jest to to misle da e se obogatiti zaraivanjem vie novaca. U veini sluajeva, kada ljudi vie zarauju, vie se zaduuju. Zato te novac nee nuno uiniti bogatim." Zato je poduavao mene i Mikea da imamo izbor za svaki dolar koji zaradimo, a svaki izbor ima dugoronu posljedicu.

Mo broja etiri
Veina nas ula je izreku "Nitko nije otok." Ili "Dvije glave pametnije su od jedne." I dok se osobno slaem s tim tvrdnjama, na obrazovni sustav ne slae se s dijelom mudrosti koji se krije iza njih. U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, govorim o moi tetraedrona. Ovo je tetraedron, tj. piramida:

271

U svojem prouavanju vrste geometrije, otkrio sam da je tetraedron najmanja vrsta struktura i najstabilnija od svih struktura. Zato su piramide trajale tako dugo. Klju je arolija koja se nalazi u broju 4. Ako pogledate astrologiju, vidjet ete da postoje etiri glavna znaka: zemlja, zrak, voda i vatra. Kad bismo postavili etiri osnovne skupine u neki oblik, dobili bismo tetraedron:
Zrak

Zemlja

Voda

Vatra

etiri osnovna elementa ine svijet kakav poznajemo. Gledajui svijet novca i biznisa, pronalazimo kvadrant PROTOKA NOVCA. Opet, arobni broj je 4. etiri strane su Z (zaposlenik), S (samozaposlenik ili mali poduzetnik), B (vlasnik velikog biznisa) i I (investitor). Opet se moe napraviti tetraedron. Starogrki lijenik Hipokrat (460. - 377. p.n.e), esto nazivan ocem medicine, koristio je etiri tipa linosti kako bi opisao razliite ljude. Koristio je termine kolerik, sangvinik, flegmatik i melankolik. U dvadesetom stoljeu, dr. Carl Jung takoer je kategorizirao etiri tipa linosti, koristei termine mislilac, osjetitelj, intuitivac i senzor. 1950-tih, Isabel Myers i njezina majka razvile su Myers-Briggs indikator tipa MBIT. MBIT definira esnaest razliitih tipova ljudi, koji se opet mogu saeti na etiri osnovne kategorije: D kao dominacija; U kao utjecaj, P kao podrka i Ps kao poslunost.

272

Danas imamo na raspolaganju mnoge metode prouavanja linosti, a mnoge kompanije ih koriste kako bi postavile pravu osobu na pravi posao. elim naglasiti vanost broja 4. U radu Kathy Kolbe pronaao sam nekoliko zanimljivih stvari koje pridaju daljnje distinkcije ovoj potrazi za spoznajom o sebi i stvarima koje nas ine jedinstvenima. Jedna od stvari koju je n rad otkrio jest zbog ega neka djeca ne uspijevaju u koli, a druga uspijevaju. Kada pogledate tetraedron, lako je vidjeti zato tako mnogo mladih ljudi ima problema sa kolom.
Pronalaza injenica

Pratitelj

Brzi start

Implementator

Lako je vidjeti zato je postojei sustav obrazovanja namijenjen primarno uenicima koji su jaki u Pronalazau injenica. Ostale tri kategorije esto imaju problema u obrazovnom procesu. Drugim rijeima, svijet se sastoji od etiri razliita stila uenja, ali kolski sustav priznaje samo jedan.

I mo broja dvanaest
Veina nas zna da godina ima dvanaest mjeseci i da postoji dvanaest znakova zodijaka. Tijekom razvoja ovjeanstva, brojevi 4 i 12 pojavljuju se konstantno kao znaajni brojevi. Kad prouavate geometriju, moete shvatiti zato se ta veza stalno ponavlja. Naalost, postojei obrazovni sustav priznaje samo jedan stil uenja i jedan tip genija. Ova knjiga naglaava koliko je vano da roditelji budu svjesni etiriju stila uenja i mogunosti postojanja dvanaest razliitih genija u svojem djetetu. Drugim rijeima, sada imate vie izbora u odgoju vaeg

273

djeteta i u nainu razvoja genija vaeg djeteta. Kao to sam rekao ranije u ovoj knjizi, rije 'inteligencija' znai sposobnost pravljenja finijih distinkcija, a rije 'edukacija' dolazi iz istog korijena kao i rije educe, to znai "izvui", ne "stavljati u neto". Kada pogledate u oi svojeg djeteta, uvijek se sjetite da u vaem djetetu ivi mali genij. To moda nije onaj kojeg trai kolski sustav, ali ipak je tamo. A premda ga kolski sustav moda nee traiti, vano je za vas kao roditelja ili uitelja da ga potraite. Kad god pogledate dijete u oi i vidite njegov genij, taj genij je tamo da nas podsjeti kako je genij u svima nama. Taj genij u svima nama oivljava aroliju ivota.

274

Zakljuak Najvaniji posao na svijetu

Moj pametni otac obiavao je rei: "Postoje dvije vrste djece. Djeca koja uspiju slijedei put i djeca koja mrze slijediti put i osjeaju da sama moraju stvoriti vlastiti put. U svakome od nas ivi i jedno i drugo dijete.

Ne diraj penicu
Tako mi je pametni otac dao do znanja da smijem potraiti vlastiti put u ivotu ako sam astan i u svojoj potrazi sauvam svoje potenje. Bilo je situacija u kojima sam skretao s puta. Meutim, bez obzira na to koliko dugo nisam bio na pravom putu, moj otac je drao upaljeno svjetlo i uvijek me doekao kad bih se vratio. esto se nije slagao s onim to inim i davao mi je to do znanja, ali nije me spreavao u tome. Rekao bi: "Jedini nain da dijete naui to je vrua penica jest da dodirne vruu penicu." Sjeam se kako sam ga jedne veeri gledao kad je na roditeljskom sastanku priao svoju priu o vruoj penici. U publici je bilo oko 150 roditelja, a on je rekao: "Mi odrasli znamo to je vrua penica jedino zato to smo je dodirnuli. Svi smo je dodirnuli iako su nam govorili da je ne dodirujemo. A ako je netko od vas jo nije dodirnuo, savjetujem vam da to uskoro uinite. Niste ivjeli dok je ne dodirnete."

275

Roditelji i uitelji nasmijali su se na tu primjedbu. Tada je jedan roditelj podigao ruku i upitao: "Zar vi kaete da ne bismo trebali kanjavati svoju djecu?" "Ne, to nisam rekao. Kaem da e vae dijete uiti putem ivotnog iskustva. Kaem da je jedini nain da dijete naui to je vrua penica taj da je dodirne. Ako djetetu govorimo da to ne ini, ponaamo se glupo. Dijete e je dodirnuti. Bog je namijenio da djeca ue na taj nain. Dijete ui djelovanjem, grekama, a tek nakon toga uenjem. Mi odrasli, u pokuaju da obrazujemo svoju djecu, najprije im govorimo da ne rade pogreke, a zatim ih kanjavamo kad ih rade. To je pogreno." Imao sam samo etrnaest godina, ali vidio sam da se poruka mojeg oca nije svidjela mnogim roditeljima i uiteljima. Za mnoge od njih, izbjegavanje greaka bio je nain ivota. Jedna majka podigla je ruku i rekla: "Dakle, vi govorite da su greke prirodne. Da uimo putem greaka." "Da, to vam govorim." ree moj otac. "Ali kolski sustav kanjava nau djecu za greke", ree ta majka i ostane stajati. "Zato sam ovdje veeras", ree moj otac. "Ovdje sam jer smo se mi kao uitelji udaljili od ispravljanja i previe se usredotoili na traenje greaka kod naih uenika i kanjavanje tih greaka. Bojim se da emo, to vie budemo kanjavali pogreke umjesto da nauimo djecu da ih ispravljaju i ue iz njih, to vie promaiti smisao obrazovanja. Umjesto da kanjavamo djecu za greke, trebali bismo ih ohrabrivati da ih rade to vie. to vie greaka uine i iz njih neto naue, postaju pametniji." "Ali vi uitelji kanjavate, pa i ruite uenike koji ine previe greaka", ree majka. "Da, tako je. I to je pogreka naeg sustava, a ja sam dio sustava i zato sam veeras ovdje." Moj otac nastavio je s objanjenjem da djetetova uroena znatielja tjera dijete da ui. Ali kao to znatielja moe ubiti maku, tako previe znatielje moe biti destruktivno za dijete. Poruka mojeg oca te veeri bila je da je posao roditelja i uitelja da ispravljaju djetetovu uroenu znatielju bez da je otete.

276

Zatim su mu postavili pitanje: "Kako moete ispraviti djetetovu uroenu znatielju bez da je otetite?" Moj otac je odgovorio: "Nemam odgovor. Vjerujem da je to umjetnost i proces koji se mijenja iz situacije u situaciju, pa ne moe postojati samo jedan odgovor." Nastavio je govorei: "Ovdje sam samo zato da vas podsjetim, kao roditelje, da smo svi uili o vruoj penici tako to smo je dodirnuli. Dodirnuli smo je iako su nam rekli da to ne inimo. Dodirnuli smo je jer smo bili znatieljni i htjeli nauiti neto novo. Ja ovdje predstavljam prirodnu znatielju i elju za uenjem vae djece. Sva djeca raaju se znatieljna, a na je posao da sauvamo tu znatielju i da u isto vrijeme dajemo sve od sebe kako bismo zatitili svoje dijete. Vano je zatititi tu znatielju jer na taj nain uimo. Unitite tu znatielju i unitili ste djetetovu budunost." Jo jedna majka podigne ruku i ree: "Ja sam samohrana majka. Moje dijete sada je izvan kontrole. Ostaje vani do kasna i odbija me sluati. Drui se s pogrenim drutvom. to da uinim? Da li da potiem njegovu znatielju ili da ekam da zavri u zatvoru?" Moj otac je upita: "Koliko vam je star sin?" "Navrio je esnaest godina", odgovori majka. Moj otac odmahne glavom. "Kao to sam rekao, ne znam pravilan odgovor. Kad se radi o odgoju djece, nema odgovora koji bi rijeio sve probleme." Njeno ree: "Moda e policija imati odgovor koji va sin trai. Za njegovo dobro, nadam se da nije tako." Moj otac nastavio je s priom o dvije vrste djece, onoj koja slijedi zacrtane puteve i onoj koja mora pronai vlastiti put. Rekao je kako je jedino to roditelj moe uiniti da osvjetljuje pravi put i nada se kako e se dijete vratiti na taj put. Takoer je podsjetio roditelje da su i mnogi od njih skretali s puta. Podsjetio ih je kako se u svakome od njih nalazi osoba koja ponekad eli pronai svoj put. Rekao je: "Svi mi vjerujemo kako postoji pravi i krivi put. Ali ponekad je na vlastiti put najbolji." Zavrio je rijeima: "A ponekad na put nije put nae djece."

277

Nezadovoljna odgovorom, mlada majka opet je ustala i rekla: "Ali to ako dijete odluta u mrak i nikada se ne vrati? to u tada uiniti?" Moj otac zastao je, i gledajui je s razumijevanjem, tiho rekao: "Samo nastavite osvjetljivati put." Zatim je pokupio svoje papire i povukao se. Zastao je prije no to je izaao iz tihe prostorije, okrenuo se i rekao: "Posao roditelja i uitelja je da dre put osvijetljenim. To je najvaniji posao na svijetu."

ovjeka ne moete nauiti nita, moete mu samo pomoi da spozna u sebi. GALILEO

278

DODATAKA
Da ili ne deparcu: Vjeni sukob
Sharon Lechter, majka Davati deparac ili ne, oduvijek je bilo pitanje. to bi roditelj trebao uiniti? ini se da nema konanog odgovora. Mnogi roditelji se tako izgube po pitanju odreivanja "deparca" da zaborave nauiti svoju djecu to da naprave s novcem koji primaju. Bilo da se radi o deparcu ili plaanju za specifine stvari, vaa djeca moraju nauiti fiskalnu odgovornost. To da li vae dijete prima deparac ili ne nije uvjet budueg financijskog uspjeha djeteta. Hoe li vae dijete nauiti fiskalnu odgovornost s novcem jest arobna formula za njegov ili njezin financijski uspjeh. Kao to smo opisali u etrnaestom poglavlju, bogati otac nauio je Roberta da se fiskalna odgovornost nalazi u desnoj strani kvadranta PROTOKA NOVCA. Vlasnici velikih poduzea i uspjeni investitori savladali su fiskalnu odgovornost i dokazuju je svojim postojanim uspjehom.

Deparac
Definicija deparca je "iznos koji se redovito daje za osobne trokove ili trokove kuanstva." I dok deparac moe biti prikladan u mnogim sluajevima, od kljune je vanosti nain na koji se on odreuje i predaje djeci. Hoe li djeca gledati deparac kao neto zdravo za gotovo ili kao zasluenu kompenzaciju za izvravanje dogovorenih zadataka ili odgovornosti? U svijetu u kojem je mentalitet prihvaanja stvari zdravo za gotovo sve vei problem odraslih, vjerujemo da je vrlo vano da roditelji ne odgajaju svoju djecu tako da misle da imaju pravo na odreeni deparac svakog tjedna. Na primjer, razmislite o razlici izmeu ove dvije izjave:

279

"Johne, budui da ti je sada dvanaest godina, dovoljno si star za deparac. Svakog petka davat u ti deparac od 10$ koji moe troiti kako eli." "Johne, svake veeri zauzet si domaom zadaom i sportom, pa elimo pohvaliti tvoj trud i potaknuti te u tim aktivnostima. Dok se bavi tim aktivnostima, primat e deparac od 10$ tjedno."

Plaanje specifinih poslova

Rasprava o tome je li bolje davati deparac ili plaati specifine poslove ima mnogo aspekata. Ne elimo roditeljima prodavati filozofiju, ve se nadamo da emo pruiti mogunosti izmeu kojih e roditelji moi izabrati onu koja naroito odgovara njihovom stilu roditeljstva. I dok davanje deparca moe razviti oekivanje "zdravo za gotovo", "plaanje specifinih poslova" takoer moe imati negativan utjecaj jer stvara mentalitet zaposlenika - Uini to i dat u ti 10$. I dok je dobivanje kompenzacije za ispunjavanje specifinih poslova ili zadataka vana stvar, to je samo komponenta poduavanja ukupne fiskalne odgovornosti.

Kada nita drugo ne uspijeva, pribjegni "mitu"

Djeca moraju shvatiti da i ona moraju pridonositi opem dobru svoje obitelji ili socijalne skupine ne oekujui financijsku naknadu. Preesto roditelji pribjegavaju "mitu" u pokuaju da natjeraju djecu na izvravanje zadataka koje bi djeca trebala izvravati bez ikakve financijske nagrade. O tome mogu govoriti iz golemog osobnog iskustva. Kada zateknete sami sebe kako pribjegavate mitu, shvatite to kao alarm. Time predajete kontrolu svojem djetetu. Prebacujete svoju roditeljsku mo u ruke vaeg djeteta. Mnogi roditelji uljepavaju taj "potkupljivaki" oblik roditeljstva nazivajui ga sustavom "nagrada".

280

Roditeljska

strategija

Bez prodavanja filozofije roditeljima, razvili smo strategiju roditeljstva koja vam moe pomoi u odreivanju politike deparca. Predlaemo da za svoju djecu razvijete program od etiri faze. Preporuujemo vam da tu politiku otvoreno i ustrajno prenosite svojoj djeci. Faza 1, osobna odgovornost - zadajte odreene dunosti i zadatke koje vaa djeca moraju izvravati radi vlastitog zdravlja i razvoja. (Na primjer, pranje zubiju svakog jutra i veeri trebalo bi predstaviti kao osobnu odgovornost. Neki roditelji mogu tu ukljuiti i pospremanje kreveta ili odnoenje tanjura do sudopera nakon veere.) Za osobnu odgovornost ne bi smjelo biti financijskih nagrada. Faza 2, obiteljska ili drutvena odgovornost - zadajte odreene dunosti i zadatke koji pridonose obiteljskom ili drutvenom okruju, a ne rezultiraju financijskom nagradom. To su djela koja doprinose opem dobru okruenja vaeg djeteta. (Postavljanje stola za veeru, itanje mlaoj brai, pomaganje starici u noenju namirnica, primjeri su obiteljske ili drutvene odgovornosti). Za obiteljske ili drutvene odgovornosti ne bi smjelo biti financijskih nagrada. Faza 3, odreivanje deparca ili plae za specifine zadatke slobodna procjena roditelja. Zadajte smjernice koje ukljuuju ope zadatke ili dunosti koji e rezultirati "zaraivanjem" deparca. Pokuaj sprjeavanja razvoja stava "zdravo za gotovo" kod vae djece. Neka i djeca sudjeluju u odreivanju zadataka koji se pred njih postavljaju. Moda se moete dogovoriti s djecom da vam daju pismeno izvjee, to e ih uiniti odgovornijima u odnosu prema oekivanim zadacima. (Pranje automobila jednom tjedno moe biti oekivanje koje je za neke roditelje

281

izvan faze 2 i moe se ukljuiti u zaraivanje tjednog deparca). Neka djeca su prezauzeta sportom i kolskim zadaama, pa im roditelji daju deparac kako bi priznali njihov trud. Vano je da otvoreno iskaete svoja oekivanja. Faza 4, poticanje duha biznismena u vaem djetetu poticanje djeteta da razmilja o nainima zarade novca. Dozvolite mu da predloi poslove ili pria o tome kako druga djeca zarauju novac kako bi otvorio um prema mogunostima koje mu se pruaju. Potaknite dijete da otkrije specifine "zadatke" koje treba izvravati i odredite fiksnu plau za izvrenje svakog zadatka. Neka vas pismeno izvijesti o svojem poslu nakon to zavri. Ovdje djetetu treba prenijeti filozofiju bogatog oca o zaposlenju nasuprot posjedovanja biznisa. Iznos novca odreen za svaki zadatak je definicija "posla" vaeg djeteta. Ono to e djeca uiniti s novcem je njihov 'biznis'. to vaa djeca ranije shvate razliku izmeu rada za druge i rada za sebe, bolji su im izgledi za financijski uspjeh. Objasnite im da je ono to radite tijekom dana (od osam do pet) vae zaposlenje, ali da je ono to radite s novcem (vaom plaom) va 'biznis'.

Fiskalna

odgovornost

Mnogi roditelji tako se izgube u odreivanju deparca da zaborave nauiti svoju djecu to da uine s novcem kad ga dobiju. Bilo da se radi o novcu od deparca, darovima ili plaanju za specifine zadatke, vaa djeca moraju nauiti fiskalnu odgovornost. Fiskalna odgovornost razvija se tek kad vae dijete stekne financijsku pismenost. Nadalje, moramo se boriti protiv dananjeg trenda shvaanja stvari zdravo za gotovo tako to emo educirati nau djecu o odlaganju gratifikacije (gratifikacija: nagrada, premija) i o izbjegavanju dugova na kreditnoj kartici.

282

Financijska

pismenost

Nauite vau djecu konceptima sredstava i obveza; razlici izmeu prihoda u vidu zarade, pasivnih prihoda i zarade od ulaganja; vanosti pasivnih prihoda i prihoda od ulaganja i definiciji trivijalnih vrijednosti. Koristite jednostavne crtee iz knjige Bogato dijete, pametno dijete i knjige Bogati otac, siromani otac kako biste poduavali djecu. Naoruana ovom vrstom financijskog obrazovanja, vaa djeca bit e bolje pripremljena za razvoj zdrave fiskalne odgovornosti.

Odgoena

gratifikacija

Fiskalna odgovornost pokazuje financijsku pismenost kao i razumijevanje "odgoene gratifikacije", o emu se detaljnije raspravlja u knjizi Bogati otac, siromani otac. Jedna od prednosti pokretanja programa tednje za vau djecu jest u tome to ih ui moi koncepta odgoene gratifikacije. Postavljanjem financijskih ciljeva za vau djecu i pomaganjem u odreivanju financijskog plana za postizanje tih ciljeva, u njima stvarate formulu za uspjeh. Samopouzdanje koje se gradi kad postignu te ciljeve od neizmjerne je vanosti. U dananjem svijetu trenutne gratifikacije, svojoj djeci oduzimamo moan osjeaj uspjeha koji je rezultat postizanja cilja. Kako? Tako to im neto dajemo, umjesto da im dopustimo da to sami zaslue. Na primjer, vae dijete eli novi bicikl. Ponite s filozofijom predstavljenom u knjizi Bogati otac, siromani otac, gdje siromani otac kae: "Ne mogu si to priutiti", ali bogati otac kae: "Kako bih si to mogao priutiti?" Nauite dijete da pita "Kako mogu to uiniti?", umjesto da kae "Ne mogu." Pomozite mu da razvije plan zarade novca za kupnju bicikla. Potaknite dijete da osmisli nain da zaradi novac. Pomozite mu da procijeni svoj napredak na putu zarade i naini korekcije koje su potrebne. Neka vae dijete kupi bicikl kao konanu nagradu za ostvarenje plana. Priznajte trud i konaan uspjeh vaeg djeteta.

283

Dugovi i kreditne kartice

Kreditne kartice u dananje vrijeme postale su sredstvo trenutne gratifikacije. Naalost, krajnji rezultat je odlaganje stresa samo do trenutka kada rauni stignu na naplatu. Mnogo bolja poruka daje se putem postavljanja financijskih ciljeva i vjebama odgaanja gratifikacije slinima upravo opisanoj prii o biciklu. Bez obzira na to to mislimo o kreditnim karticama, one su sveprisutne u naem dananjem drutvu. Nau djecu svakodnevno, putem televizije i radija, bombardiraju poruke tipa "Kupuj karticom". Roditelji trebaju pruiti djeci potpunu sliku tako to e im ukazati na drugu stranu kreditnih kartica. Omoguite im da vas gledaju kako plaate raune. Objasnite im umnoavanje kamata na bilanci kreditne kartice. Pokaite im da za svaku karticu postoje kreditni limiti. Objasnite im i dobre strane koritenja kreditnih kartica. Kreditne kartice mogu pomoi u praenju naina na koji troite novac. Mnogi ljudi mudro koriste kreditne kartice i plaaju bilancu svaki mjesec tako da nema kamata. Mnogi roditelji imaju problema s vlastitim dugovima s kreditnih kartica i brine ih da ne uplae djecu ako im ispriaju previe o financijskoj situaciji. injenice o dugovima s kreditne kartice iz "stvarnog ivota" mogu biti iznad sposobnosti shvaanja vaeg djeteta. Mi smo stvorili PROTOK NOVCA za djecu, patentiranu financijsku drutvenu igru, kako bismo pomogli roditeljima da djecu podue financijskoj pismenosti. Igra se specifino bavi procesom donoenja odluka "plati gotovinom ili karticom". Vaa djeca upoznat e obje strane svijeta kreditnih kartica (trenutna gratifikacija i odloeni stres kada stignu rauni), a istovremeno e se zabaviti i koristiti novac iz igre. Bit e mnogo bolje pripremljeni da se suoe i izbjegnu opasnosti kreditnih kartica kada odrastu.

284

Honorarni

poslovi

Kad vae dijete bude dovoljno staro, vano je da naui odgovornost posla. Dozvolite djeci da pronau honorarne poslove, ako im to dozvole kolske i sportske aktivnosti. Pregledajte zajedno s njima njihovu prvu plau kako bi shvatili da drava uzima svoj dio poreza na prihod prije no to dobiju plau. Kad sam bila u srednjoj koli, moji roditelji od mene su traili da utedim ili uloim 50% svega to bih zaradila na honorarnom poslu. Prelo mi je u naviku da odmah poloim na tednju 50% svoje plae. Doputali su mi da preostalih 50% troim onako kako elim. To je u mene usadilo koncept "plati prvo sebi" u vrlo ranoj dobi. Do vremena kad sam diplomirala na fakultetu, skupila sam preko 20,000$ samo time to sam tedjela 50% svojih prihoda od honorarnih poslova koje sam radila kao studentica. Kao roditelj, upotrijebila sam isto pravilo sa svojom djecom kad su ona pronala honorarne poslove. Vidjeli su koncept "plati prvo sebi" na djelu i shvatili dugoronu dobit koju mogu imati od toga. Naalost, mojeg najstarijeg sina bombardirali su kreditnim karticama kad je doao na koled. Bez mojeg znanja, naao se u velikim dugovima s kreditne kartice prije no to je to i shvatio. Ovdje vidite kako je lako biti general poslije bitke. Osjetila sam da je najbolji nain da neto nauim svoju djecu putem osobnog primjera. Moj suprug i ja imamo nekoliko kreditnih kartica koje stalno koristimo. Nae kreditne kartice slue nam kao sjajno knjigovodstveno sredstvo i pomau nam da pratimo gdje troimo novac. Svakog mjeseca otplaujemo cijeli iznos, pa ne moramo plaati kamate. Meutim, naeg sina zaveo je mamac niskih mjesenih trokova. Dobio je trenutnu gratifikaciju, ali i odgoeni stres kad je preao svoj kreditni limit. Trebale su mu etiri godine da oisti karticu od minusa, ali pritom je nauio vrlo vrijednu lekciju. Danas otplauje dugove s kreditne kartice svakog mjeseca. Takoer je nauio i to da plati prvo sebi. Danas je financijski odgovoran.

285

Financijski

uspjeh

Da zakljuim, drevno pitanje treba li djetetu davati deparac ili ne moete razrijeiti samo vi. Ali upitajte se to dijete ui iz politike koju provodite u vezi deparca. Stvarate li svojem djetetu: - Mentalitet "zdravo za gotovo"? - Mentalitet zaposlenika? - Mentalitet poduzetnika? Fiskalna odgovornost u kombinaciji s poduzetnikim duhom moe stvoriti veliku mo. Pomozite djeci da razviju i jedno i drugo, i gledajte kako niu financijske uspjehe.

Robertov

komentar

Slaem se sa Sharon i htio bih dodati jednu suptilnu distinkciju koja e moda jo vie razjasniti lekciju. Moj siromani otac fokusirao se na to koliko je novca zaraivao. Zato je uvijek govorio: "Stekni dobro obrazovanje, kako bi pronaao dobro plaen posao." Moj bogati otac nije se fokusirao na to koliko novca zarauje. Fokusirao se na to koliko novca zadrava. Zato je uvijek govorio: "Mnogo je vanije koliko novca zadri nego koliko ga zaradi." Takoer je govorio: "Ljudi koji se fokusiraju samo na to koliko novca zarauju uvijek rade za ljude koji se fokusiraju na to koliko novca zadravaju." to se tie deparca, vanije je da nauite djecu da se fokusiraju na zadravanje nego na zaraivanje novca. Moj bogati otac govorio je kako je svaki njegov dolar poput njegovog zaposlenika: radi za njega. Kad je dolar u polju sredstva, nikada ga ne naputa. Kad bi prodao sredstvo, zaradu bi koristio za kupnju drugog sredstva. Sredstva koja je kupovao sada se mogu prenijeti na slijedeu generaciju. Ako razvijate tu filozofiju i poduavate na taj nain svoju djecu, moete im pomoi da naue put prema financijskoj neovisnosti.

286

DODATAK

Financijski izleti: Vjebe s novcem koje roditelji mogu raditi s djecom

Sharon Lechter, O.J.R. i majka Ove vam vjebe mogu pomoi u poduavanju vae djece o novcu. Koristei iskustva iz stvarnog ivota u poduavanju djece, automatski pokazujete praktinu primjenu lekcija. Na primjer, imamo vjebu nazvanu Financijski izlet u banku. Nakon tog izleta, vae dijete sjetit e se lekcija koje je nauilo u toj posjeti svaki put kad prolazi pokraj banke. To se esto naziva "iskustveno uenje" i moe biti mono orue u poduavanju vae djece o novcu. Financijski izleti osmiljeni su kao dijalozi ili scenariji koje moete koristiti za poduavanje osnovnih financijskih koncepata. Nema pravih ili krivih odgovora. To su jednostavne vjebe ija je svrha da vam pomognu da sa svojim djetetom zaponete dijalog o specifinim financijskim pitanjima i proirite mu svijest o financijskom svijetu u kojem ivimo. Ali to je i prilika da se zabavite sa svojim djetetom.

Financijski izlet do kuhinjskog stola A. PLAAJTE SVOJE MJESENE RAUNE

Neka vaa djeca sjednu pokraj vas dok plaate mjesene raune. Dajte im da pogledaju svaki raun i objasnite im na to se odnosi. To e im dati bolje razumijevanje ivota. Ne morate svojoj djeci u potpunosti otkrivati svoje financije, ali ponite s osnovama.

287

1.Platite prvo sebi Ponite tako to ete platiti najprije sebi, ak i ako je rije o samo nekoliko dolara. Nakon to vide kako stalno prvo plaate sebi, vaa djeca vjerojatno e i sama slijediti va primjer kad ponu zaraivati. 2. Platite trokove kuanstva Objasnite raune za komunalije i dozvolite djetetu da pregleda raune. Dobit e bolji uvid u to kako troite novac. Razumijevanje naina na koji plaate struju, vodu, plin, odvoz smea i druge reije pruit e djetetu sliku o tome koliko je poslova potrebno da odravate svoj standard ivota. (Moda ete otkriti i dodatnu korist od ove vjebe - od roditelja smo uli da su njihova djeca poela ee gasiti svjetla i krae se tuirati nakon ove lekcije.) 3. Otplaujte svoju hipoteku Objasnite djetetu hipoteku u najjednostavnijim crtama. Objasnite im kako vam banka pomae da kupite kuu tako to vam posuuje veinu novca, a vi pristajete banci vratiti novac tijekom vremena. Kako bi to mogli uiniti, sloili ste se da banci platite odreenu svotu ili kamate, dok ne vratite cijelu svotu. Pokaite djeci plaanje hipoteke i nain na koji svako plaanje ukljuuje i plaanje kamata. 4. Plaajte svoje raune s kreditne kartice Objasnite djetetu svoj raun od kreditne kartice. To vam moe biti teko ako na kreditnoj kartici imate velike dugove. Ipak, vano je da vae dijete shvati i negativnu, kao i pozitivnu stranu koritenja kreditne kartice. Evo nekih jednostavnih definicija. Kreditne kartice - "Kreditne kartice izdaju ti banke ili druge financijske institucije i trgovine kako bi mogao kupovati robu i usluge. Robu i usluge dobiva odmah, a banka ili trgovina plaa umjesto tebe robu ili usluge."

288

Izvjee - "Svaki mjesec poslat e ti izvjee koje ti pokazuje koliko si potroio taj mjesec (koliko su platili za tebe) i datum do kojeg mora platiti cijeli iznos kako bi izbjegao plaanje kamata." Kamate na kreditne kartice - "Ako se iznos s tvojeg izvjea na plati do odreenog datuma, naplatit e ti i kamate na bilancu, i to po mnogo vioj stopi od drugih vrsta posuivanja." Minimalna otplata - Mnoge banke i trgovine dopustit e ti da plati "minimalnu otplatu" umjesto ukupnog iznosa. Kamate se tada zaraunavaju na preostali iznos. Zapravo, obeshrabruju te u tome da odjednom plati cijeli raun s kartice. Oni smatraju da bi, budui da su se toliko namuili da ti daju taj kredit, ti trebao produiti svoje otplaivanje kako bi oni mogli dobiti mnogo vee kamate.

Vano: Ta karakteristika kreditnih kartica stvorila je ogromne dugove s kojima se mnogi ljudi danas suoavaju. Kako se to dogaa? Jedan mjesec ponestane vam gotovine, pa platite minimalni iznos otplate za svoju kreditnu karticu. Bilanca kartice nastavlja rasti, a vi kupujete nove stvari. Minimalna otplata bila je tako lagana da to uinite i slijedei mjesec, pa opet i slijedei. Ali i dalje kupujete karticom. Budui da plaate minimalnu otplatu, va kreditni status je jo uvijek dobar i druge kompanije alju vam nove kreditne kartice. Uskoro imate u novaniku 5 razliitih kreditnih kartica (Prema CardWeb-u veina kuanstava u Americi posjeduje izmeu pet i est kreditnih kartica).

289

 I dalje plaate minimalnu otplatu na pet kartica, zadravajui dobar kreditni status, ali sada na karticama imate zapanjujue veliku bilancu. Jednog dana shvaate da plaate mnogo novaca za minimalne otplate, ali vaa ukupna bilanca raste svaki mjesec. Tek kada otkrijete da vie ne moete plaati niti minimalne otplate, va kreditni status opada. Zatim otkrivate da ste potroili maksimum kreditnih limita na vaim karticama i vie ne moete dobivati nove kartice budui da va kredit ne vrijedi. Propustili ste nekoliko otplata, a jedva plaate minimalne otplate na svojim preostalim karticama. Naalost, to je zatvoreni krug u kojem se mnogi ljudi danas nalaze. To moe zvuati deprimirajue, kao neto s ime ne biste htjeli optereivati svoju djecu, ali najbolje je da shvate te stvari u ranoj dobi. Kako djeci objasniti tu sloenu temu? Mi smo stvorili igru PROTOK NOVCA za djecu, a u igru smo ukljuili upravo to pitanje. Vaa djeca nauit e da imaju izbor - plaati gotovinom ili karticom - i da svaki izbor ima i posljedicu. U poetku obino odluuju stvari kupovati karticom, jer o tome obino sluaju kod kue. Posljedica kupovine karticom jest to to moraju poveati trokove koje moraju plaati svakoga dana. Uskoro naue da je bolje odmah dati neto vie gotovine nego beskrajno poveavati trokove. U naoj knjigu Kvadrant PROTOKA NOVCA Bogatog oca ukljuili smo i poglavlje o tome kako izai iz duga. Tamo smo prikazali i formulu o tome kako otplatiti dugove za pet do sedam godina. 5. Potiite znatielju vaeg djeteta Potiite dijete da postavlja pitanja, i odgovarajte mu najiskrenije to moete. Ako vam dijete postavi pitanje na koje

290

ne moete odgovoriti, pronaite nekoga tko to moe i uite zajedno sa svojim djetetom. 6. Voenje dokumentacije Dozvolite djetetu da vam pomogne u pohrani rauna nakon to ih platite. Dobro voenje dokumentacije je navika koja se ui.

B. Napravite proraun za tjedan dana kupovine hrane

Sada kad vae dijete bolje shvaa plaanje rauna, vrijeme je da ga upoznate s konceptom prorauna. Umjesto da svojem djetetu otkrivate cjelovitu financijsku sliku, ponite s malim. Za potrebe ove vjebe, recimo da dogovorite s djetetom da vam tjedan dana planira jelovnik. Njegov zadatak e biti da tjedan dana hrani vau obitelj s odreenim proraunom. Vae dijete na taj e nain morati usreiti obitelj, kao i ispotivati financijski proraun. Vano je da dozvolite djetetu da osmisli jelovnik, kao i da kupi hranu. Moete sudjelovati u pripremi, budui da kuhanje nije dio lekcije. 1. Odredite proraun Odredite koliko obino tjedno troite na prehranu obitelji. Moda moete ukljuiti samo doruak i veeru. Za potrebe ove vjebe, predloit emo 200$ za obitelj od etiri lana, za sedam doruaka i sedam veera. 2. Neka dijete isplanira obroke na papiru Neka vae dijete napie jelovnik za svaki obrok. Mogli biste s njim posjetiti prodavaonicu namirnica kako biste mu pomogli da shvati cijenu pojedine robe. 3. Neka dijete pripremi popis za kupnju Nakon to zavri jelovnike za cijeli tjedan, neka dijete pripremi popis za kupnju tako da zna koju hranu mora kupiti.

291

4. Neka dijete kupuje hranu U duanu, gledajte dijete dok kupuje po popisu. Moete mu predloiti da ponese sa sobom kalkulator kako bi znalo ukupnu sumu koju je potroilo. Vano je da se zadri unutar odreenog prorauna. 5. Neka vae dijete biljei koliko je potroilo za svaki obrok s popisa Bilo bi dobro da vae dijete biljei koliine na popisu prilikom kupnje. Ali takoer bi trebalo kod kue napisati ukupni iznos s rauna, jer moda postoje i porezi koje treba ukljuiti u cijene obroka. 6. Priprema obroka Zavisno o vaoj djeci, moda ete morati pomagati u pripremi obroka. 7. Analiza rezultata Prvo, pazite na to je li obitelj zadovoljna svojim obrocima. To je vrlo vaan dio vjebe, jer povratnu informaciju dobit ete za sve to radite u ivotu. Nakon toga, neka dijete usporedi planirane iznose sa stvarnim iznosima potroenim za svaki obrok. Utvrdite za svaki obrok koliko je proraun premaen ili koliko je uteeno. Na kraju utvrdite ukupni premaaj i utedu prorauna za cijeli tjedan. 8. Ponovno proite kroz cijeli proces Ovo je najvaniji dio vjebe. Dozvolite djetetu da s vama podijeli svoja iskustva. to je nauilo? Sluajte njegova zapaanja. Moda ete primijetiti da dijete vie cijeni vau roditeljsku ulogu.

292

9. Primijenite proces Sada s djetetom raspravite o tome kako za sve trokove morate napraviti proraun. Ako radije ne biste otkrivali specifine financijske informacije, napravite jednostavan proraun. Raspravite o potrebi da napravite proraun za prihode kuanstva i o podjeli prorauna na sve trokove koje treba platiti. Ako je dijete prolo vjebu Plaanje rauna, bolje e shvatiti to sve treba planirati. Kao to je dijete trebalo isplanirati jelovnik unutar prorauna, i vi morate nauiti da planirate svoj ivot unutar prorauna. PRIHOD Plaa Najam od iznajmljenih nekretnina Kamate ili dividende Drugi prihodi Manje ULAGANJA Odredite stalni iznos za ulaganje. To je kategorija 'prvo plati sebi'. Manje RASHODI Porezi Plaanje hipoteke ili najma Hrana Odjea Osiguranje Plin Komunalije Zabava Kamate na kreditne kartice i drugi dugovi

293

PREOSTALI IZNOS NAKON SVIH ULAGANJA I RASHODA Sada, izraunajte postotak vaeg prihoda koji ulaete (zadravate kao sredstva) i postotak prihoda koji troite. Ima li naina na koji biste mogli poveati postotak prihoda koji ulaete (zadravate kao sredstva) i smanjiti postotak prihoda koji troite? Ako moete uveati svoja sredstva, a time i poveati svoje prihode od njih, vei dio vaeg novca radit e za vas. Vaa plaa predstavlja va rad za novac. 10. Praenje Nakon to proe tjedan dana ili due razdoblje, opet razgovarajte s djetetom o vjebi. to je zapamtilo od tog iskustva? Bi li eljelo ponoviti vjebu? Shvaa li dugoroni utjecaj ulaganja, kupnje sredstava i toga da treba prvo plaati sebi?

Financijski izlet u banku

Poetna vjeba: povedite dijete u banku. Pokaite mu osoblje za pomo klijentima koje sjedi za svojim stolovima. Ako u banci nema mnogo ljudi, zamolite osoblje da mu objasni svoj posao. Neka ih vae dijete pita kolike kamate banka plaa na novac poloen u banci. Ukljuite tedne raune, certifikate depozita i druge instrumente banke koje imate na raspolaganju. Neka vae dijete zapisuje biljeke. Neka vae dijete zatim pita kolike bi kamate banka naplatila za kupnju automobila, kue ili za potroaki zajam. Ako banka izdaje vlastite kreditne kartice, neka se dijete raspita o kamatnoj stopi za prekoraenje limita na kartici. Zatim napustite banku i poite na neko mirno mjesto kako biste popunili slijedeu tabelu:

294

Banka ti plaa slijedee kamate: tedni raun Tekui raun CD

Ti banci plaa slijedee kamate: Kupnja automobila Potroaki zajam Kreditna kartica Hipoteka % % % %

%
% % % %

Zatraite od djeteta da ponovno pregleda tabelu i postavite mu slijedea pitanja: 1. Koji stupac pokazuje vie stope? 2. Zavri slijedeu reenicu: "Dakle, banka mi plaa kamate od (stopa kamate na tedni raun) na moj tedni raun, ali kada elim posuditi novac za automobil, ja u banci morati platiti (stopa kamata za kupnju automobila) za novac koji posuujem. Plaat u (stopa kamata za kupnju automobila manje stopa kamate za tedni raun) vie nego to dobivam." 3. Sada pogledajte deseto poglavlje: "Zato su tedie gubitnici" zajedno s djetetom. Objasnite mu da je uvijek mudro imati neto novca na tednom raunu. Tako poinjemo uiti dobre navike u ponaanju s novcima. Zapravo, preporua se da ljudi na tednji dre dovoljno gotovine da mogu pokriti tri do dvanaest mjeseci ivotnih trokova u sluaju nevolje. Ne preporuujemo da sada odjurite i povuete novce koje imate na tednji. Kaemo da tedni rauni nisu dobar nain investiranja. 4. Na kraju, upitajte dijete: "Da se nalazi u slijedeoj situaciji, bi li zaraivao ili gubio novac?"

295

Na tednom raunu ima 10,000$ s kamatama od 4%. Koliko e kamata dobivati godinje? (10,000$ x 4%) = (A)

ima 10,000$ potroakog zajma kojega prve godine otplauje po stopi od 9%. Koliko e kamata otplaivati? (10,000$ x 9%) = (B) Sada: Da li nakon godinu dana zarauje ili gubi novac? (A) manje (B) = (C) Koliko si zaradio ili izgubio novaca nakon deset godina? (C) x 10 godina = (D)

RJEENJA: A= 400$; banka e ti platiti 400$ kamata na tednju B= 900$; ti e banci plaati 900$ kamata za svoj zajam C= gubi 500$ (ili -500$): izgubit e 500$ D= gubi 5,000$: nakon deset godina izgubit e 5,000$. Jo uvijek e imati 10,000$ na tednji i potroaki zajam od 10,000$, ali za kamate e platiti 5,000$ vie no to si dobio tijekom deset godina.

296

Napredna

vjeba

Pogledaj injenice izloene gore. Sada emo u situaciju dodati i porez na dohodak. Drava ti uzima porez od prihoda kroz kamate, ali ti ne doputa smanjenje kamata koje plaa. Poni s neto iznosom koji si izraunao za (C) gore; zapamti, to moe biti negativan broj. (C) =___________________ Neka (A) bude tvoja zarada od kamata (A) =__________________ Pomnoi je s porezom na dohodak od 50% (stopa poreza varirat e s obzirom na ukupni prihod). A x 50% = (E) Sada oduzmi (E) od (C) kako bi izraunao koliinu novca koji su dobio ili izgubio nakon oporezivanja. manje (E) = (F) Koliko si novca zaradio ili izgubio nakon 10 godina? (F) x 10 godina = (G) RJEENJE: E= 200$; platit e porez na dohodak od 200$ na kamate koje si dobio od banke, pod pretpostavkom da je porezna stopa 50% F= gubi 700$ (ili -700$); nakon uinka poreza na dohodak, gubit e 700$ godinje, ili plaati 700$ vie u kamatama od potroakog zajma nego to e dobivati od svoje tednje nakon oporezivanja. G= gubi 7,000$; nakon deset godina izgubit e 7,000$. Jo uvijek e imati 10,000$ na tednji i potroaki zajam od 10,000$, ali za kamate e platiti 7,000$ vie no to si dobio tijekom deset godina.

297

Pregled situacije
Brzi pregled situacije pokazat e da gornji primjer nije mudar plan ulaganja. Naalost, mnogi ljudi slijede takav plan, a da to ne shvaaju. Evo nekih ideja za poboljanje tog plana ulaganja. Lako. Upotrijebi svojih uteenih 10,000$ za otplatu 10,000$ potroakog zajma. Na taj nain, nee vie gubiti novac. Nee dobivati kamate, niti ih plaati. Prosjeno. Pronai sredstvo koje moe kupiti za 10,000$ sa tednje, a koje e stvoriti dovoljan protok novca da bi mogao plaati svoj potroaki zajam. Trebat e ti investicija koja e stvarati protok novca od 900$ godinje. To moe gledati i ovako: tvoj povrat gotovine (900$) od ukupne gotovine (10,000$) ini 9% (900$ podijeljeno s 10,000$). Razumijevanje tih omjera je od kljune vanosti za svakog investitora. Na taj nain tvoje sredstvo otplauje tvoju obvezu, potroaki zajam. (Uinak poreza na dohodak nije ukljuen u ovaj primjer budui da porez na dohodak koji se primjenjuje na tvoje sredstvo moe varirati). Sloeno. Kupi sredstvo od povrata gotovine koji ini najmanje 9%. Zatim utvrdi kako bi mogao 10,000$ potroakog zajma pretvoriti u zajam za biznis. To bi onih 900$ kamata koje se plaaju na zajam pretvorilo u novac koji se oduzima od poreza na dohodak. Ova ideja bolje je prikazana u knjizi Vodi bogatog oca u investiranje. Molim vas, imajte na umu da je namjera ove vjebe demonstracija razlike izmeu tednje i posudbe, kao i razlike izmeu tednje i investiranja. Ukljuene su dodatne komponente radi ostvarenja vie razine sloenosti. Ponite objanjavati djetetu poetni primjer i nastavite samo ako je vae

298

dijete zainteresirano i pokazuje pravo razumijevanje poetnih koncepata.

Financijski izlet u trgovinu namirnicama

Djeca najbolje ue iz iskustva. Od najranije mladosti moete s djecom razgovarati o novcu. Ovu vjebu mogli biste izvesti prije vjebe s proraunom, kako bi pomogli djeci u kupovini kad planiraju obiteljske obroke za tjedan dana. Kada poete u trgovinu s namirnicama, stalno donosite odluke povezane s kvalitetom i cijenama. Umjesto da tiho razgovarate sami sa sobom, opisujte taj proces svojoj djeci. esto vidim kako ljudi guraju djeci u ruke igrake kako bi ih utiali. Ukljuite ih u proces. Pokaite im kako trgovine pruaju mogunost usporeivanja cijene po komadu proizvoda i omoguite im da oni vama kau koju konzervu graha bi bilo uputnije kupiti. Jednako je vano da im objasnite zato kupujete skuplju konzervu, iako je druga jeftinija. Kvaliteta graha moe opravdati razliku u cijeni. Mogli biste kupiti obje konzerve kako biste djeci kod kue pokazali razliku. Neka djeca plate raun i prebroje novac koji e dobiti nazad. Vrlo je vano da vaa djeca naue koncept vrijednosti i razmjene.

Financijski izlet u kuanskih ureaja

prodavaonicu

automobila

ili

Ako kupujete automobil ili kuanski ureaj, povedite dijete sa sobom. Razgovarajte o odluci plaanja gotovinom ili putem mjesenih rata. Ako plaate putem mjesenih rata, objasnite djetetu da sada u mjeseni proraun morate ukljuiti novi rashod. Promatrajui financijski proces, vae dijete moe u ranoj dobi nauiti o zajmovima i potrebi za dobrim kreditom. Neka slubenik za izdavanje zajmova objasni vaem djetetu to je to

299

dobar kredit i koliko je on vaan. Slubenici e obino rado priati o potencijalnim kupcima koji se nisu uspjeli kvalificirati za kredit, kao i o drugim kupcima koji su dobili izuzetno visoke kreditne stope. Kroz ovaj proces vae e dijete poeti shvaati da je vae osobno financijsko izvjee i dobar kredit vae svjedodbe u stvarnom ivotu. Ova posjeta moe biti kratka, ali samo izlaganje situaciji proiruje um vaeg djeteta, kao i njegovu svijest o novcu i posuivanju.

Financijski izlet u brokersku tvrtku

Nakon to posjetite banku, povedite dijete u brokersku tvrtku. Zamolite brokera da objasni svoj posao vaem djetetu. (Ovaj posjet trebali biste prethodno dogovoriti, kako biste pronali brokera koji e vam pomoi). Ako je vae dijete tinejder, moda ete htjeti otvoriti raun. Neka vae dijete pomae u procesu rjeavanja papira. Dozvolite djetetu da, uz vau pomo i pomo brokera, samo izabere ulaganja kojima e financirati svoj raun. Neka broker djetetu objasni vrste ulaganja i relativne stope povrata. Veina odraslih ne razumije razlike izmeu dionica korporacija i naina na koji funkcioniraju uzajamni fondovi. Vae dijete e dobiti odlinu financijsku poetnu prednost ako shvati osnove ovih sredstava ulaganja. Moda je prerano razgovarati o konceptima kao to je P/E omjer i drugi aspekti fundamentalne i tehnike analize, osim ako dijete odlino shvaa sve koncepte koje broker prezentira. O tim temama vie se raspravlja u knjizi Vodi bogatog oca u investiranje. Neki roditelji otvorili su raune svojoj djeci preko on-line trgovakih tvrtki. Izbor je va. Meutim, u ranijim je fazama moda dobro da se broker i vae dijete sretnu osobno. Vae dijete e uspostaviti vezu i lake e postavljati pitanja o stvarima koje moda ne razumije.

300

Nauite svoje dijete kako da ita financijske stranice vaeg lokalnog asopisa. Ako ni vi ne razumijete ono to tamo pie, zamolite brokera da objasni i vama. Uvijek zaponite s malim. Nemojte dozvoliti vaem djetetu da ulae velike koliine novca. Taj proces predlae se zato da se vae dijete educira o svijetu novca i o moi novca. Pristup prevelikoj koliini novca omoguio bi novcu da preuzme kontrolu nad vaim djetetom i stvori udovite. Bolje je poeti s malim i uiti kroz djelovanje. Mnogo se lake oporaviti od male pogreke nego od velike, kad je u pitanju novac.

Financijski izlet u McDonald's

Ne bi trebalo biti previe teko povesti dijete u McDonald's. Meutim, ovaj put predvidite dovoljno vremena za slijedee vjebe: Dok vozite u McDonald's, svojem djetetu ukaite na slijedee: "Netko posjeduje zemljite na kojem je izgraen McDonald'sa i taj netko zarauje od najamnine zato to doputa McDonald'su da bude na njegovom zemljitu. Vlasnik zemljita ne mora biti tamo. Samo dobiva novac od najamnine svaki mjesec." "Ista osoba moda posjeduje i zgradu i za to dobiva najamninu." "Netko posjeduje poduzee koje proizvodi zlatne lukove za McDonald's. Moe li zamisliti tvornicu punu zlatnih lukova? Moda tako McDonald's zna da e svi lukovi biti iste boje i izgledati isto." Nakon to naruite hranu i pojedete je, pokaite svojem djetetu slijedee stvari: "Vidi li prodavaa za pultom? Ona je zaposlenik McDonald'sa. Dobiva plau da bude ovdje i radi taj posao. Sve dok je ovdje onda kad treba biti, i dok radi ono za to je obuen, bit e plaen. Kad dobije plau, bit e plaen samo za vrijeme koje je ovdje proveo u radu."

301

 Zatim upitajte: "Koje jo zaposlenike vidi ovdje?" Zatim zakljuite: "Dakle, potrebno je mnogo zaposlenika da bi ovaj McDonald's mogao tako dobro posluivati goste." Ogledajte se oko sebe po restoranu i ukaite na slijedee stvari: "Vidi li ae koje koriste i papir u koji umataju hamburgere? Njih izrauju druge kompanije posebno za McDonald's. Te kompanije moraju paziti da njihove ae i papiri izgledaju upravo onako kako je to naruio McDonald's, jer inae nee biti plaeni za njih. Netko, takoer zaposlenik, vjerojatno u McDonald'sovom uredu smjetenom na nekom drugom mjestu, odgovoran je za naruivanje tih stvari i za to da one budu isporuene McDonald'su prije no to im ponestane zaliha." Zatim upitajte: "Koje jo predmete vidi, a koje su za McDonald's moda nainile druge kompanije?" Zatim zakljuite: "Dakle, potrebno je mnogo razliitih kompanija s razliitim proizvodima kako bi opskrbljivale McDonald's, kako bi ovaj mogao normalno funkcionirati." "Vidi li ovjeka koji radi za aparatom za sodu (ili popravlja svjetla, ili pere prozore)? On je vjerojatno samozaposlen ili je mali poduzetnik. Upravitelj ovog McDonald'sa unajmio ga je da izvri specifian zadatak, poput popravka ureaja ili pranja prozora. Upravitelju bi bilo preskupo da na puno radno vrijeme zaposli radnika s tim vjetinama, jer treba pomo samo kad se neto pokvari ili kad se uprljaju prozori." Zatim upitajte: "Vidi li jo neke poslove za koje bi upravitelj mogao unajmiti vanjsku kompaniju, umjesto da zaposli radnika?" Zatim zakljuite: "Dakle, potreban je veliki broj razliitih usluga vanjskih kompanija kako bi ovaj restoran uinkovito funkcionirao. To je prilika za male poduzetnike

302

ili samozaposlene ljude sa specifinim znanjima, koji mogu raditi za McDonald's i pomoi mu u radu." "Jesi li ikada primijetio da su svi McDonald'si slini? Hrana je uvijek ista. Zaposlenici su razliiti, ali obino govore iste stvari. Keap je uvijek isti. To se dogaa zato jer je Mc Donald's razvio neto to se zove "sustavi". Svaki restoran mora slijediti odreena pravila i procedure ako eli i dalje biti McDonald's. Ta pravila i procedure opisuju sustave koji se moraju slijediti. Imaju sustave koji pokrivaju sve aspekte njihovog rada. Postoji odreeni sustav po kojem pune ili iste ureaje za mlijeni frape ili prilicu za pomirit." Zatim upitajte: "Koje jo sustave moe uoiti?" Zatim zakljuite: "Sustavi u ovom McDonald'su i u svim drugim McDonald'sima na svijetu su ono to ga je uinilo tako uspjenom franizom. Ne bi li bilo sjajno posjedovati te sustave, ili pomoi u stvaranju sustava za vlastiti biznis koji bi bili tako uspjeni?" "Jesi li primijetio da nisam spomenuo da je vlasnik McDonald'sa ovdje? Vlasnik je zaposlio upravitelja. Upravitelj je odgovoran za svakodnevno poslovanje restorana. Upravitelj zapoljava i otputa radnike, pazi da se naruuju dovoljne zalihe, pazi da su gosti zadovoljni i da sve tee kako treba. Upravitelj kontaktira vlasnika samo da bi mu redovito javljao o napretku restorana, moda tjednim telefonskim pozivom ili na mjesenom sastanku (koji se odrava u vlasnikovom uredu ili domu). Vlasnik eli te telefonske pozive ili sastanke kako bi znao koliko mu novaca donosi McDonald's. McDonald's je sredstvo koje vlasnik posjeduje. On posjeduje sustav na kojem restoran funkcionira. Zapravo, vlasnik upravo sada moda igra golf." Zatim upitajte: "to misli, koliko vremena vlasnik provodi u McDonald'su?" Zatim zakljuite: "Dakle, za vlasnika radi njegovo sredstvo, umjesto da on radi za novac! Budui da to sredstvo stvara protok novca vlasniku, vlasnik moe

303

upotrijebiti svoje vrijeme da stvori jo sredstava, ili da igra golf."

Financijski izlet u stanarsku zgradu

Pronaite zgradu sa stanovima u svojem susjedstvu, po mogunosti neku koju e vae dijete prepoznati ili je esto gleda kad putuje s vama. Zaustavite se pred zgradom i izrecite slijedea zapaanja: "Ovo je stanarska zgrada. Ljudi koji ovdje ive zovu se stanari i oni plaaju neto to se zove najamnina. Najamnina im omoguava da ive u jednom od stanova, ali oni ga ne posjeduju. Obino im najamnina omoguava i koritenje zajednikih prostorija kao to su bazeni, praonice ili dvorita." Zatim upitajte: "to misli, koliko stanova ima u ovom kompleksu?" Zatim zakljuite: "Dakle, svi ti stanari plaaju najamninu za koritenje stanova vlasniku zgrade." "Dakle, vlasnik zgrade posjeduje sve stanove. Obino i vlasnik posudi novac, to se zove "hipoteka", kako bi kupio zgradu i svaki mjesec mora plaati odreene kamate i odreenu koliinu posuenog novca." Zatim upitajte: "Ako ima stanova, a svaki stanar plaa najamninu 1,000$ mjeseno, onda vlasnik zgrade zarauje mnogo novca od tih stanova." Zatim zakljuite: "Dakle, ako vlasnik svaki mjesec prikupi vie najamnine no to je koliina koju mora platiti banci, imat e pozitivan protok novca." "Ali, postoje i drugi trokovi, kao to je odravanje dvorita, bazena, kreenje zgrade, koje vlasnik mora plaati kako bi odravao zgradu u dobrom stanju za stanare." Zatim upitajte: "Moe li se sjetiti jo nekih trokova koje vlasnik mora plaati?"

304

 Zatim zakljuite: "Dakle, vlasnik svaki mjesec mora prikupiti dovoljno najamnine kako bi bio siguran da e prihod (najamnina) od stanova biti vei od trokova vlasnitva nad zgradom i odravanja zgrade." "U veini sluajeva vlasnik zgrade ne ivi u stanu u zgradi. Dakle, vlasnik treba sustav naplate i prikupljanja stanarine, a takoer i sustav izvjetavanja stanara o promjenama u zgradi." Zatim upitajte: "to misli, koji su jo sustavi potrebni vlasniku kako bi stanovi uspjeno funkcionirali?" (Na primjer, nain na koji stanari mogu obavijestiti vlasnika o problemima sa svojim stanovima i nain polaganja novca i plaanja rauna vezanih uz stanove). Zatim zakljuite: "Dakle, to je slino McDonald'su po tome to mora imati sustave kako bi uspjeno funkcioniralo. Ova stanarska zgrada zapravo je samo jo jedan biznis." "Moda nikada nisi ovdje vidio vlasnika zgrade jer on ne ivi ovdje. Moda ima upravitelja posjeda koji vodi rauna o najamninama, odravanju i problemima stanara. Ponekad upravitelj posjeda ivi u zgradi, ali ne uvijek." Zatim upitajte: "Ako vlasnika nema, a upravitelj posjeda koordinira sve, je li to slino vlasniku McDonald'sa?" Zatim zakljuite: "I u ovom sluaju, vlasnik stanarske zgrade posjeduje sredstvo. Posjeduje i sustav, koji obino koordinira upravitelj posjeda, a ija je svrha da stanovi funkcioniraju uinkovito i bez problema. Upravitelj posjeda redovno izvjetava vlasnika, tako da vlasnik zna koliko novca sredstvo stavlja u njegov dep. Sredstvo radi za vlasnika, umjesto da vlasnik radi za novac." Na kraju treba rei da e vae dijete nakon ove posjete vidjeti stanarsku zgradu u potpuno novom svjetlu. Takoer, ukoliko ste izabrali stanarsku zgradu u blizini vae kue, svaki put kad dijete proe pokraj nje, zgrada e ga podsjetiti na biznis vlasnika stanarske zgrade.

305

Moete mu i objasniti da postoje mnogi ljudi koji posjeduju kue za iznajmljivanje, kao i zgrade s uredima i da su to investicije na koje se takoer moe primijeniti takva analiza. Primjer stanarske zgrade koritenje zbog svoje jednostavnosti i bliskosti djeci. Vaan koncept koji treba nauiti jest mo novca. elite da va novac radi za vas, umjesto da vi radite za novac.

306

O Autorima
Robert T. Kiyosaki
Roen i odrastao na Havajima, Robert Kiyosaki pripada etvrtoj generaciji amerikih Japanaca. Nakon zavrenog koleda u New Yorku, uao je u marince i otiao u Vijetnam kao asnik i pilot helikoptera topovnjae. Vrativi se iz rata, Robert se zaposlio u korporaciji Xerox, a 1977. osnovao tvrtku koja je na trite izbacila prve najlonske novanike za surfere Velcro. 1985. osnovao je meunarodnu kompaniju za edukacije koja je desetke tisua studenata irom svijeta poduavala o biznisu i investiranju. 1994. godine, Robet je prodao svoj biznis i umirovio se u dobi od 47 godina. Tijekom svoje kratke mirovine, napisao je knjigu Bogati otac, siromani otac. Uskoro nakon toga napisao je i Kvadrant protoka novca Bogatog oca, te Vodi Bogatog oca u investiranje. Sve tri knjige trenutano su na popisima uspjenica Wall Street Journala, Business Week-a, The New York Timesa, E.Trade.com-a, i drugih. Robert je takoer stvorio edukacijsku igru PROTOK NOVCA kako bi ljude nauio iste financijske strategije koje je njegov bogati otac godinama uio njega...iste strategije koje su mu omoguile da se umirovi u 47. godini ivota. Robert esto kae: "Idemo u kolu kako bismo nauili teko raditi za novac. Ja piem knjige i stvaram proizvode koji ue ljude kako da novac radi za njih...kako bi mogli uivati u luksuzima ovog velikog svijeta u kojem ivimo."

307

Sharon L. Lechter
Supruga i majka troje djece, ovlateni javni raunovoa (O.J.R.) i vlasnica biznisa, Sharon Lechter je svoje profesionalne napore posvetila polju edukacije. Diplomirala je raunovodstvo s pohvalom na Dravnom sveuilitu Floride. Pridruila se jednoj od tadanjih osam velikih raunovodstvenih tvrtki i uspela se do menaderskog poloaja na podrujima raunala, osiguranja i izdavatva, zadravajui svoje profesionalne privilegije kao ovlateni javni raunovoa. ustro se ukljuila u edukaciju svoje djece, postavi aktivist na podrujima matematike, raunala, itanja i pisanja. Bila je oduevljena kad se mogla pridruiti izumitelju prve elektronike "priajue knjige" i pomoi u irenju industrije elektronikih knjiga na multimilijunsko internacionalno trite. Danas je pionir u razvoju novih tehnologija za vraanje edukacije u ivot djece. "Na trenutani edukacijski sustav nije sposoban drati korak s globalnim i tehnolokim promjenama u svijetu. Moramo poduavati mlade ljude vjetinama, kolskim i financijskim, koje e trebati ne samo za preivljavanje, ve i za napredovanje u svijetu s kojim su suoeni."

308

Od strunjaka
Kao profesorica matematike na Koledu za edukaciju Sveuilita West Arizone, i proelnica istraivaa u projektu promocije uenja matematike u niim razredima osnovne kole, financiranom s 2 milijuna $ od strane Nacionalne fondacije za znanost, aljem ovo pismo podrke igri PROTOK NOVCA za djecu. Ta je igra bila korisna za moju djecu jer odmah sam primijetila napredak u njihovom znanju matematike i razumijevanju novca. Igra je nagrada samoj sebi i moja djeca (braa) htjela su je odmah ponovo zaigrati ve nakon to su je prvi puta zavrili. U drugoj igri donosili su odluke bre, a te su odluke bile bolje strateki isplanirane nego u prvoj igri. Kao roditelj, uivala sam u promatranju stava o novcu kod moje djece dok su igrali igru. Uili su iz svojih izbora, to im je ubrzavalo shvaanje u kasnijim igrama. PROTOK NOVCA za djecu je odlino sredstvo uenja za svu djecu. Zahvaljujem vam na igri koja pojednostavljuje sloene teme matematike i novca, tako da sva djeca mogu sudjelovati u igri i uiti dok igraju. Dr. Yolanda De La Cruz Sveuilite Berkeley, Kalifornija Profesor matematike, Koled za edukaciju Sveuilite West, Arizona Kao psiholog odgoja i obrazovanja s preko 3 desetljea iskustva u poduavanju, i u istraivanju metoda uinkovitog poduavanja i uenja, uznemirena sam neuspjehom naih javnih kola. Dijelim zabrinutost Roberta Kiyosakija i Sharon Lechter o novim zahtjevima koje Informatiko doba postavlja na sve nas, naroito nau djecu. Budui da kole ne mogu nauiti nau djecu ba svemu, sve je vanije da obitelj i zajednica postanu svjesni kvalitetnih i korisnih metoda koje potiu nau djecu na uenje. Ideje predstavljene u ovoj knjizi i igri PROTOK NOVCA za djecu zasnivaju se na provjerenim principima uenja za koje je dokazano da ubrzavaju i stimuliraju uenje kod djece. PROTOK NOVCA za djecu poduava ne samo vitalnim financijskim vjetinama, ve i vitalnim ljudskim vjetinama interakcije. Dr. Ann Nevin Psiholog odgoja i obrazovanja

309

Bok, zovem se Tim. Imam 15 godina i veliki sam Robertov oboavatelj. Igram PROTOK NOVCA 101 svaki dan. (Doao sam do toga da mogu izai iz utrke takora prije kraja prvog kruga). Proitao sam knjigu Bogati otac, siromani otac, Kvadrant PROTOKA NOVCA, i sada sam na sredini Vodia bogatog oca u investiranje. Svi moji prijatelji misle da gubim vrijeme, ali ja vjerujem da e mi ove godine biti kljune za budui ivot. Nekad sam se drogirao i upadao u nevolje sa zakonom, i bio sam samo zloesti momak, sve dok nisam upoznao svojeg ujaka. On mi je pokazao Robertove knjige, i sada, nakon 5 mjeseci, pomaem mu u pokretanju biznisa i kupovini kua u koje je odluio investirati. Vie se ne bavim nezakonitim stvarima i prolazim u koli. Sve to dugujem Robertu. elim da zna da mi je pomogao kad to nitko drugi nije mogao - dao mi je volju za ivot i doveo do toga da vjerujem da mogu postati netko i neto. Moda je teko shvatljivo, ali istina je. Hvala vam. Tim, 15 godina PROTOK NOVCA za djecu omoguio nam je da sjedimo oko stola s djecom i razgovaramo o pitanju novca, kao i to da ih poduavamo lekcije koje mogu koristiti do kraja ivota. Stacy i Michelle Tetschner

310

Posjetite nau web stranicu, kako biste dobili:

- dodatne informacije o naim edukacijskim produktima - najea pitanja o naim proizvodima - seminari, susreti i predavanja Roberta Kiyosakija Hvala

Kako biste naruili knjige, posjetite

Sjeverna Amerika/Juna Amerika/Europa/Afrika:

CASHFLOW Technologies, Inc. 4330 N. Civic Center Plaza, Suite 101 Scottsdale, Arizona 85251 USA (800)3083585 Fax:(480)348-1349 e-mail: info@richdad.com Australija/Novi Zeland: CASHFLOW Education Australia Reply paid AAA401 PO Box 122 Rosebery NSW 1445, Australia Tel: 1300 660 020 ili (61) 2 96628511 Fax: 1 300 301 998 ili (61) 2 9662 8611 e-mail: info@cashfloweducation.com.au

311

KATARINA ZRINSKI d.o.o., Varadin Moslavaka 9, Varadin, tel.: 042/241-000, fax: 042/241-828 Lektura i korektura: Sanja urin

Grafika priprema: KATARINA ZRINSKI d.o.o., Varadin Naklada: 1000 primjeraka Tisak: Tiskara Zelina d.d.

www.kz.hr
M o s l a v a k a 9, V a r a d i n Tel/Fax: 042/241 -000 E-mail: info@kz.hr www.kz.hr