7

Rije urednitva
rva dva broja naega asopisa, objavljena prole godine, nisu ostala nezapaena, predstavili smo ih u nas i u susjednoj Sloveniji, a od ovoga broja nam je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske dodijelilo financijsku potporu za daljnje izlaenje. Vjerujemo da emo opravdati povjerenje koje nam je ukazano, a o irini tema koje Pilar eli otvarati govori i sadraj ovoga, treeg broja. Na elnom mjestu u rubrici Rasprave po prvi puta se uope u naoj strunoj javnosti otvara pogled u jedan vaan, vremenski nezaobilazan a profesionalno vrlo zanimljiv odsjeak Pilarova ivota i rada: njegovo odvjetnikovanje u Tuzli, koje je trajalo punih petnaest godina. Urednitvo i na ovome mjestu najljepe zahvaljuje ravnatelju i osoblju Arhiva Tuzlanskoga kantona koji su nam omoguili uvid u jedan od svojih fondova, Arhiv Kotarskog suda u Tuzli 1908.-1920., na osnovi koje dokumentacije je T. Jonji i priredio svoju studiju; na nesebinoj pomoi u poslovima pripreme te grae posebna hvala ide tuzlanskom novinaru i publicisti gosp. Anti Cigeljeviu. I drugi prilog u istoj rubrici referira o Bosni i Hercegovini ali o nedavnoj prolosti, i to s motrita inozemnih istraivaa. U rubrici Graa/Prilozi koju emo osobito njegovati u naem asopisu, otvaramo pitanje na koje ni do danas meu istraivaima nema jedinstvenog odgovora: za to, kakva je bila vjera starih Slavena (i Hrvata) prije pokrtavanja, zanimao se i dr. I. Pilar, ali ne samo on. U posljednjim desetljeima kao da se zaboravilo to se o tome ve u nas i u svijetu pisalo i prije i nakon Prvoga svjetskog rata i koje su dvojbe i pitanja bili na dnevnom redu, posebice u vezi s Crkvom bosanskom; taj, zacijelo ne-sluajni zaborav, elimo ukloniti i tako otvoriti prostor za mogunost suvremenih pogleda i novih istraivanja. Vjerujemo takoer da smo izabrali zanimljive nove, domae i inozemne, knjige koje predstavljamo (Ocjene i prikazi), a prostor Kronike po logici je stvari i rubrika pro domo sua. Drago nam je da i ovoga puta moemo pozvati na suradnju sve one kolege iz domovine i inozemstva koji svojim prilozima iz irokog spektra drutvenih i humanistikih disciplina mogu pridonijeti daljnjem oblikovanju temeljnih zasada naega asopisa. U Zagrebu, 15. rujna 2007.