PUTOPIS - VELEGRADOVI SVIJETA

Tekst i fotografije
Ivona Denk

Havana (ili La Habana), u kojoj ivi dva milijuna stanovnika, najvei je grad na karipskom otoju te politiko, kulturno i gospodarsko sredite Kube

daljini vidim dugo iekivana svjetla Havane. ini mi se da tede na rasvjeti, to je udno za jedan tako velik grad. Dobro doli, ovdje jo njegujemo socijalizam.

Kao u filmu
U imigracijskom uredu na ulazu u zemlju kao zmija dugaak red nagovjetavao je da neemo uskoro prijei granicu. Razlog je bio to to je svaka osoba morala zasebno pristupiti Matanzas pograninom policajcu, dok su svi ostali nekoliko metara dalje Sagua la Grande ekali svoj red. Kada je Coln K jedan gospodin poU kuao pomoi Trinidad B prijate400 km Camagey Manzanillo Banes Holgun Baracoa Guantnamo

Havana
Pinar del Rio

lju koji se nije snalazio na panjolskom jeziku, posebno kad je u pitanju kubanski naglasak, carinik mu je u sekundi pokazao da se ne pokuava pribliiti. S aerodroma smo se uputili u srce prekrasne Havane koja jo nije niti pomiljala krenuti na spavanje. Iako je mrak odavno pao, djeca su se natjeravala po ulicama. inilo mi se da se sve dogaa nekom drugom, a ne meni. Carlos, na domain, ekao nas je pred vratima zgrade sa svojom izabranicom. Uli smo u stan Carlosove djevojke Amalije. Ako ste gledali film Buena Vista Social Club, nee vam biti teko zamisliti prizor koji sam ugledala im su se otvorila vrata stana. Namjetaj je bio jednostavan, ali je zato svaki atom stana odisao ponosom. U kutu sam primijetila omanji kipi Majke Boje, a ispred njega darove. U staroj konatoj fotelji ispred televizora, leima okrenut, sjedio je visok, mrav gospodin, crne boje koe. Veina

52

Siromanija strana Havane

HAVANA
stanovnika Havane su crnci, a mnogi od njih doselili su se iz manjih gradova u potrazi za boljim ivotom. S lijeve strane, za stolom ispred plavog hladnjaka, sjedila je Amalijina sestra u bijelom ogrtau - u ruci je drala biljenicu i uila. Kad nas je ugledala, nasmijeila se, a na licu su joj zasvijetlile goleme mutne naoale. Jedno staklo bilo je posve mutno, a drugo razbijeno. Kosa joj je bila prekrivena crnom tankom mreicom ispod koje su se nazirali debeli uvijai. Pokazali su nam put do kupaonice u kojoj nakon 23 sata nema tekue vode, nego samo golema eljezna bava napunjena vodom. Iako su higijenski proizvodi vrlo skupi, a problemi s tekuom vodom jo nisu rijeeni, Kubanci veoma dre do istoe. druju, a 1982. godine proglaen je svjetskom batinom pod zatitom UNESCO-a. Mnoge stare zgrade pretvorene su u muzeje, a u obnovu proelja uloeni su milijuni amerikih dolara. Jedan je pjesnik Havanu nazvao hermosa dama, to na panjolskom jeziku znai oaravajua da-

la hermosa dama de antao

ma, a ona to doista i jest. Havana je poput stare ponosne dame naborana lica, koja vie nema snage za minkanje, ali pravilne crte odaju da je nekada bila prekrasna djevojka, najljepa u gradu. Njeni stanovnici daju joj duu i govore svakoj pridolici da Havana jo dugo ne namjerava umrijeti. Dok koraate ulicama stare Havane, prolaznici se smijee, a nerijetko e pokuati s vama razgovarati. Iz svakog kafia uju se ritmovi starog sona i novije salse, a svirai rade od 10 ujutro do kasnih nonih sati. U venama vam proradi krv i htjeli ne htjeli morate zaplesati. Ako zapleete na ulici, ne samo da vas nitko nee udno gledati, nego e vam se ubrzo i drugi pridruiti. Nedaleko, uz samu morsku obalu, protee se dugako etalite koje je i nou i danju glavno okupljalite mladih. Povjetarac to pue s mora ispreplie se sa arkim zrakama sunca, budei tako u etaima osjeaj zaljubljenosti u ivot. Dok se iz daljine uju povici razdraganih maliana koji veselo skau u vodu i natjeu se tko e napraviti bolji salto, mijeajui se s ri53

Grad koji ima duu

Havana (ili La Habana), u kojoj ivi dva milijuna stanovnika, najvei je grad na karipskom otoju te politiko, kulturno i gospodarsko sredite Kube. Stari dio grada, La Habana Vieja, najbolje je ouvan panjolski kolonijalni kompleks na cijelom amerikom po-

Mlad ili star, siromaan ili bogat cigara je nezaobilazna

PUTOPIS - VELEGRADOVI SVIJETA

kom galebova koji nadlijeu obalu, povjetarac e nerijetko donijeti melankoline tonove ljubavne melodije. Kuba je zemlja ljubavi jer, kao to se nerijetko moe uti od Kubanaca, ljubav je jedino to im Fidel Castro nije mogao zabraniti ili oduzeti. Oijukanje je prisutno na svakom koraku, a komplimente moete primiti na ulici, u autobusu ili kojim god putem krenete. Nou se Malecon pretvara u pravu pozornicu i svakih stotinjak metara skupine od pet do deset muziara sviraju i pleu za svoje i tue zadovoljstvo. Pokraj njih moete stajati satima jer svi su izvrsni, talentirani i spontani. ako prekre zabranu i pritom ih uhvate, eka ih oduzimanje dozvole i osobnih dokumenata, a to za njih i njihovu obitelj znai glad. U sluaju da vas uhvate u osobnom automobilu s Kubancima, morat ete smisliti vrlo uvjerljivu priu kako biste dokazali da su vam ti Kubanci prijatelji i da od vas nemaju nikakve financijske koristi.

Ograniena prehrana
Kubanci hranu jo nabavljaju na knjiicu. Taj je nain poznat i naim starima, ali svima je ve ieznuo iz pam-

CHE GUEVARA - MIT KOJI NE UMIRE

Najpoznatiji Kubanac na svijetu nije Fidel Castro - to je Ernesto Guevara. Bliski Castrov prijatelj, roen 1928. godine, vrlo rano poeo je itati djela Marxa, Engelsa i Freuda. Zamrzio je kapitalizam i iznad svega ameriki imperijalizam. U gerilskom ratu protiv predsjednika Batista Castro je bio ideolog, a Che Guevara jedan od najboljih ratnih voa i nemilosrdan prema simpatizerima svrgnutoga predsjednika Batiste. U pokuaju da pomogne revoluciju u Boliviji i proiri marksistiku misao, 1967. godine uhvatila ga je i strijeljala bolivijska vojska. Danas je teko proi nekim kubanskim gradom a da na majici, knjizi ili ak neboderu ne zamijetimo njegov lik.

Povratak u pedesete godine

Krenete li sporednim ulicama, sigurno ete pomisliti da ste zalutali u prolost, u dobre stare pedesete godine, jer ete naii na stare glomazne oldtimere automobile ivih boja, vrlo esto razjapljenih usta, pokraj ijeg podnoja obino vire dvije noge vlasnika koji tko zna koji put pokuava spasiti svoje blago to hrani cijelu obitelj. Na Kubi nema mnogo automobila i uglavnom su to stare, ali zgodne

Automobili iz pedesetih godina jedno su od obiljeja ivota malog ovjeka

Revolucija je od Havane stvorila grad kontrasta krntije koje bi kod nas jo samo spremili u muzeje. Iako se zemlja nedavno poela otvarati i gospodarstvo se polako liberalizira, drava jo dri veinu konaca u svojim rukama. Nemojte misliti da ete lako potplatiti taksista da vas vozi u smjeru koji mu nije doputen. Strogo je odreeno tko smije voziti turiste i na kojem podruju, a
54

Tipina ulica Havane - ive boje i predivna arhitektura, ali neodravana

enja. Svaki mjesec Kubanci imaju pravo po iznimno niskoj cijeni kupiti odreenu koliinu kruha, brana, soli, mesa i higijenskih proizvoda, to se biljei u malu knjiicu. No, ta koliina hrane, predviena za mjesec dana, prosjenom ovjeku nije dovoljna ni za dva tjedna. Trgovine u kojima se kupuje za kubanske pesose jeftine su, ali uglavnom poluprazne, a duani u kojima se roba kupuje za dolare prodaju gotovo sve. Cijene su nedostupne obinim ljudima jer prosjena mjesena plaa na Kubi iznosi oko deset amerikih dolara. Zbog toga ljudi smiljaju razliite naine preivljavanja i, unato velikoj kontroli drave, uspiju ilegalno zaraditi. Oni koji u tome ne uspijevaju ili nemaju rodbinu u nekoj od razvijenijih zemalja, koja im moe poslati dodatni novac, osueni su na gladovanje. Prije nekoliko godina zbog nedostatka potrebnih hranjivih sastojaka oboljela je jedna petina stanovnitva pa je drava bila prisiljena poduzeti hitne mjere za opskrbljivanje ljudi vitaminskim dodacima. Na

Kubi se tako doslovce ivi od ljubavi i muzike. Kuba je jedno od posljednjih utoita socijalizma u svijetu. Unato svim nedaama krutog sustava, ljudi u toj predivnoj zemlji jo nisu izgubili entuzijazam i vjeru u bolju budunost. Neizmjerna gostoljubivost, srdanost i otvorenost odlikuju sve stanovnike te prekrasne zemlje.

Usprkos opem siromatvu i besparici, ljepota i dostojanstvo susreu se na svakom koraku

55