Sie sind auf Seite 1von 89

Izet ABOTI Mirza EHAJI

PRIPREME ZA NASTAVNI AS HISTORIJE metodiki prirunik

Razred devetogodinje osnovne kole

Tuzla, 2010.
UVOD Cijenjene kolegice i kolege! Pripreme za nastavni as historije kao metodiki prirunik imaju za cilj da prije svega olakaju rad nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izraene su uz udbenik historije za 7. razred devetogodinje osnovne kole u izdanju izdavake kue Vrijeme ZenicaNam Tuzla. One ne pretenduju da postanu obavezna literatura za nastavnike odnosno nastavnice nego samo donose prijedlog moguih aktivnosti na asu, a na Vama je da odluite da li ete ih pratiti ili ne. Iskreno se nadamo da je ovo samo jedan poetak, koji e uz Vau pomo, savjete, kritike i sugestije rezultirati njihovim jo boljim i kvalitetnijim sadrajem. Svjesni smo da 41 nastavna jedinica koliko donosi na udbenik predstavlja prilino obimno gradivo za realizaciju u toku jedne kolske godine. Zato je na vama kao nastavnicima/cama da u skladu sa okvirnim NPP pronaete najbolji model njegove realizacije, jer ste upravo Vi ti koji kreirate vlastiti godinji nastavni plan i program. Iz tog razloga odluili smo da Vam ponudimo sadraj koji e pratiti samo one asove na kojima je predviena obrada nove nastavne jedinice. Iskreno se nadamo da e Vam ovaj prirunik barem malo pomoi u radu s uenicima, te da e Vam skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih asova. Na kraju, elimo Vam se zahvaliti to ste se opredijelili za na udbenik, a mi emo se potruditi da kvalitetom i sadrajem opravdamo Vae ukazano povjerenje i u narednom periodu. elimo Vam puno uspjeha u radu. S potovanjem! Autori

OSNOVNA OBILJEJA SREDNJEG VIJEKA

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 1. NASTAVNA TEMA: Osnovna obiljeja srednjeg vijeka NASTAVNA JEDINICA: Periodizacija srednjeg vijeka CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: usvajanje pojma srednji vijek, uoavanje i razumijevanje podjele srednjeg vijeka na rani, razvijeni i kasni; stjecanje znanja o osnovnim karakteristikama svakog od navedenih razdoblja, usvajanje pojmova: feudalizam, feudalno drutvo 2. Odgojni: razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje uzronoposljedinih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja, samostalnog rada uenika s tekstom, uoavanje bitnih pojmova 3. Funkcionalni: razvijanje radnih navika, razvijanje stava uenika prema srednjovjekovnim drutve- nim odnosima, razvijanje stava prema kulturnoj batini TIP ASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor, diskusija, tekst metoda NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Kroz nekoliko pitanja prisjetiemo se gradiva koje smo obradili u estom razredu. Po emu je znaajna 395. godina u historiji starog Rima? ta je uzrokovalo pad Zapadnog rimskog carstva? Ko nam zna objasniti vremenske granice perioda na koje dijelimo historiju?

Najava teme: Zapisat emo naslov nastavne jedinice na tablu i zamolit emo jednog uenika da proita uvodni dio lekcije iz udbenika. GLAVNI DIO Metodom izlaganja objasniti uenicima osnovne karakteristike srednjeg vijeka. Rei neto o velikoj seobi naroda, njenim posljedicama, padu Zapadnog rimskog carstva. Naglasiti zato se taj dogaaj uzima kao granica izmeu starog i srednjeg vijeka. Objasniti prelazak iz robovlasnikog u feudalni drutveni sistem, razliku izmeu ta dva sistema. Istai da se vremenski razdoblje feudalizma uglavnom poklapa sa razdobljem srednjeg vijeka i ta je to po emu je srednji vijek posebno prepoznatljiv. Uenicima dati zadatak: U vae sveske nacrtajte liniju vremena iz udbenika, str. 9. (dalje U/9) Pitamo: da li ste primijetili na koja razdoblja se dijeli srednji vijek? Metodom izlaganja navodimo karakteristike za svako pojedino razdoblje srednjeg vijeka. Istiemo, ta je to po emu se odreeni period razlikuje od prethodnog? ZAVRNI DIO Objasni zato se 476. godina uzima kao granica izmeu starog i srednjeg vijeka. Navedi glavne dogaaje koji su obiljeili razdoblje srednjeg vijeka. Na koja razdoblja se dijeli srednji vijek? 4

Ukratko opii glavne karakteristike za svako od navedenih razdoblja.

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Periodizacija srednjeg vijeka Srednji vijek obuhvata period od pada Zapadnog rimskog carstva 476. do otkria Amerike 1492. godine. U ovom periodu nastaje novi drutveni poredak koji se naziva feudalizam. Srednji vijek odnosno feudalizam se dijeli na: rani srednji vijek ili rani feudalizam (od V do X stoljea) razvijeni srednji vijek ili razvijeni feudalizam (od XI do XIII stoljea) kasni srednji vijek ili kasni feudalizam (od XIV do XV stoljea)

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 2. NASTAVNA TEMA: Osnovna obiljeja srednjeg vijeka NASTAVNA JEDINICA: Feudalizam privredni i drutveni poredak CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa nastankom feudalnog drutva, njegovom hijerarhijom, njegovim prednostima i nedostacima u odnosu na robovlasnitvo, stjecanje znanja o promjeni u svakodnevnom ivotu ljudi: propadanje gradova, trgovine i zanatstva, nesigurnost puteva, prestanak upotrebe i kovanja novca; spoznati procese nastanka i razvoja vazalsko-seniorskog odnosa, nasljeivanja, uoavanje procesa raslojavanja rodovskih zajednica te pojave novih drutvenih slojeva, usvajanje pojmova: feud, feudalac, kmet, naturalna privreda, vazal, senior, komendacija 2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema svim oblicima rada; ocijeniti dobre i loe strane vazalsko-seniorskog odnosa, te odnosa plemstva prema kmetovima 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti historijskog miljenja, interpretacije uoenog, uoavanje uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala TIP ASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, grafofolija dodatna literatura. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Na koje periode dijelimo historiju? Od kad do kad traje stari vijek? Kakvo je bilo drutvo u starom vijeku? Kakav je bio poloaj robova? Da li su oni eljeli da se popravi njihov poloaj? ta je dovelo do pada Zapadnog rimskog carstva? Padom Rima 476. godine zavren je stari vijek i robovlasniika epoha, a poinje novo doba ljudske historijesrednji vijek ili feudalno doba. Najava teme GLAVNI DIO Metodom izlaganja objasniti privredna obiljeja u feudalizmu. Nakon provale barbara i pada Rima, zapadna Evropa je bila opustoena. Gradovi su nestali, ivjelo se uglavnom od zemlje. Vladarevi podanici su umjesto plate dobijali zemljine posjede feude. Stoga su se nazivali feudalci, a sistem se nazivao feudalizam. U feudalizmu poljoprivreda je bila dominantna privredna grana, a zemlja glavno mjerilo bogatstva. U njemu se proizvodilo za vlastite potrebe, sve to je bilo neophodno za ivot. Ono to nisu mogli proizvesti seljaci su mijenjali na sajmovima po principu roba za robu. Takva vrsta privrede poznata je pod imenom naturalna privreda. Pitamo: U emu je razlika izmeu izmeu robovlasnikog i feudalnog naina privreivanja? Da li je feudalac bio zainteresovan za proizvodnju? Objasniti put koji je slobodnog seljaka pretvarao u kmeta. Istai da je feudalizam klasni drutveni poredak u koje razlikujemo dvije osnovne klase: 1. feudalci koji su vladajua klasa i koji uivaju sve privilegije tog sistema 2. kmetovi ili zavisni seljaci koji su potpuno obespravljeni. Upuujemo: Pogledajte slike kmetova koji obrauju zemlju (U/11 i U/12). Pitamo: ta na osnovu ovih slika moemo zakljuiti o njihovom ivotu? 6

U nastavku asa metodom izlaganja pojasnit emo pojmove: vazal, komendacija, hijerahija. Uenicima pribliiti vazalsko seniorske odnose. Objasniti razloge zbog kojih su uspostavljani i obaveze koje su nametali takvi odnosi. Uputiti ih na sliku polaganja vazalne zakletve (U/13). Dalje nastavljamo sa pitanjima: Opiite ceremoniju primanja u vazalnu podlonost. to je vazal obeao senioru? to je dobio vazal nakon poloene vazalne zakletve? Razmislite moe li vazal dalje dijeliti feud. O kakvom odnosu sada moemo govoriti? Vrlo je vano da uenici spoznaju kako podjelom feuda vazal postaje takoer i senior. Uputiti uenike na fotografiju (U/14). Pojasniti da istu u obliku trougla nacrtaju u svoje sveske. Pitamo: Na osnovu onoga to smo do sada rekli, ko nam zna pojasniti hijerarhiju feudalnog drutva? Glavno obiljeje feudalne svojine jeste njena hijerarhijska struktura. Iznad svih stajao je vladar koji je smatran vlasnikom cjelokupne zemlje koja se nalazi u dravi. Od njega su zemlju dobijali feudalci najvieg ranga (visoko plemstvo i sveenstvo). Ovi posljedni davali su zemlju feudalcima nieg ranga (vitezovima i niem sveenstvu). Na dnu drutvene ljestvice bili su zavisni seljaci ili kmetovi. ZAVRNI DIO
-

Objasnite ta je naturalna privreda. Kako nastaje plemstvo (feudalci)? Objasnite kako nastaje sloj zavisnih seljaka. to ini privrednu osnovu srednjeg vijeka? ta je feudalizam? Zato se uspostavljaju vazalsko seniorski odnosi i koje obaveze proistiu iz njih? Navedi kako se dijeli stanovnitvo ranog srednjeg vijeka. Koje je bilo osnovno zanimanje feudalaca? Ko su kmetovi?

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Feudalizam privredni i drutveni poredak Naturalna privreda je privreda u kojoj je vrijednost jednog proizvoda odreivana vrijednou drugog proizvoda, tj. u kojoj je razmjena vrena po principu roba za robu. Takva privreda je karakteristika ranog feudalizma. Feud zemljini posjed Stale grupa ljudi istog statusa, sloj drutva Feudalizam je naziv za privredni i drutveni poredak u srednjem vijeku u kojem razlikujemo dvije osnovne klase: feudalce vladajuu klasu i kmetove ili zavisne seljake kao potinjenu klasu. Vazal podanik, senior gospodar Vazalsko seniorski odnosi Feudalci su bili profesionalni ratnici i stoga su smatrani povlatenim staleom Feudalna hijerarhija ranog srednjeg vijeka Kralj Plemstvo i krupno sveenstvo (biskupi) Vitezovi i nie sveenstvo Zavisni seljaci ili kmetovi

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 3. NASTAVNA TEMA: Osnovna obiljeja srednjeg vijeka NASTAVNA JEDINICA: Feudalni posjed, batina, pronija CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje uenika sa izgledom feudalnog posjeda, batine i pronije, njihovim osnovnim karakteristikama i ivotom koji se na njima odvijao; usvajanje pojmova: alodij, kuluk, vlastelin, imunitet 2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema svim oblicima rada; ocijeniti dobre i loe strane ivota na feudalnom posjedu, batini i proniji 3. Funkcionalni razvijanje historijskog razmiljanja uenika, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zakljuivanja, vjebanje usmenog izraavanja TIP ASA: obrada OBLICI RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, dodatna literatura. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Objasnite pojmove feud i feudalizam. Objasnite proces nastajanja feudalizma u Evropi. Objasnite hijerarhiju feudalnog drutva.

Zamolit emo jednog uenika da proita uvod u lekciju (U/16). Pitamo: U emu se ogleda osnovna razlika izmeu feudalnog posjeda, batine i pronije? Najava teme. GLAVNI DIO Usmenim izlaganjem objasniti izgled feudalnog posjeda. Opisati kako je bio podijeljen i izmeu koga. Kao pomo prilikom objanjavanja koristiti prikaz feudalnog posjeda vladarevog vazala (U/16). Objasniti zato je kmet bio zainteresovan za poveanje proizvodnje. Uporediti ga sa robom u doba robovlasnitva. Posebno istai vrste poreza koje su seljaci bili duni da daju feudalcu i Crkvi. Uenicima predstaviti ulogu i nain nastajanja srednjovjekovnih zamkova. Pri izlaganju koristiti fotografije zamka iz udbenika (U/18), na osnovu koje e uenici stei dodatna saznanja o izgledu i funkciji ovih srednjovjekovnih tvrava. Uenicima predstaviti ta je to batina, a ta pronija. Istai njene osnovne karakteristike. Gdje se javljaju i u kom periodu. Napraviti usporedbu sa feudalnim posjedom i istai najvanije razlike.

ZAVRNI DIO Objasni kako je bio podijeljen feudalni posjed? Navedi vrste poreza koje su kmetovi bili duni plaati? Opii poloaj kmeta u feudalizmu i uporedi ga sa poloajem roba u robovlasnikom drutvu? Opii izgled zamka. Objasni u emu je razlika izmeu batine i pronije. Aktivne ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Feudalni posjed, batina, pronija Feudalni posjed je bio podijeljen na dva dijela: alodij koji je koristio feudalac i selita koja su koristili kmetovi Kmetovi su prema feudalcu imali nekoliko obaveza: besplatan rad na imanju feudalca (kuluk) te plaanje naturalnog poreza, a kasnije i novanog za koritenje njegove zemlje. Osim feudalcu kmet je bio duan plaati porez kralju i crkvi. Zamak je utvrda koja je sluila kao dom kralja ili feudalca. Batina predstavlja nasljedni posjed koji se na tlu zapadne Evrope javlja tokom IX stoljea. Batina je bila u vlasnitvu jedne porodice bez prava kralja da ga oduzme po bilo kom osnovu. Pronija je nasljednji vojniki posjed u vlasnitvu drave iji je imalac njome raspolagao samo dotle dok obavlja vojniku slubu. Pronija je karakteristika srednjovjekovne Bizantije.

EVROPA, BIZANTIJA I ARAPSKI SVIJET U RANOM SREDNJEM VIJEKU

10

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 4. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Velika seoba naroda CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: uenici e se prisjetiti pojma barbari; stjeu znanja o uzrocima velike seobe naroda i njenim posljedicama; usvojit e znanja o stvaranju novih drava na podruju Zapadnog rimskog carstva; usvojit e nove pojmove: stepa, Vizigoti, Ostrogoti 2. Odgojni: uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijati kritiki odnos prema historijskim linostima, razvijati stav uenika prema ratnim sukobima te ljudskim i materijalnim gubicima koje donosi rat, osuditi osvajaku politiku i poticati ideju da se problemi rjeavaju mirnim putem 3. Razvoj intelektualnih sposobnosti, formiranje vlastitog miljenja, predstava i zakljuivanja TIP ASA: Obrada OBLICI RADA: Frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Najava teme: Zapisat emo naslov nastavne jedinice na tablu i zamolit emo jednog uenika da proita uvod u lekciju (U/22). Nakon toga, uz podsjeanje gradiva koje smo radili na kraju 6. razreda koje je vezano za ovu nastavnu jedinicu, pitamo: Ko su bili barbari? Koja plemena su za Rimljane bila barbarska? Ko je i kada podijelio Rimsko carstvo na dva dijela? ta je uzrokovalo pad Zapadnog rimskog carstva i koje godine se ono desilo? Koje su bile posljedice pada Zapadnog rimskog carstva?

GLAVNI DIO Koristei se historijskom kartom predstaviti poloaj Rimskog carstva i prostore koje su naseljavala tzv. barbarska plemena. Usmenim izlaganjem objasniti uzroke slabljenja Zapadnog rimskog carstva. Objasniti kako je dolo do velike seobe naroda 375. godine. Nastavnik se moe posluiti i pisanim historijskim izvorom o Hunima (U/25). Pitamo: Kako su civilizovanim Rimljanima mogli izgledati ovakvi ljudi? Uputiti enike na zanimljivost sa strane gdje mogu vidjeti uzroke seobe. Zajedno sa uenicima pristupiti analizi historijske karte Velika seoba naroda te uz pomo iste predstaviti prodor Huna i puteve kretanja germanskih plemena. Objasniti proces nastajanja barbarskih drava. Uz pomo karte u udbeniku Drave germanskih plemena na teritoriji Zapadnog rimskog carstva (U/25) traiti od uenika da odgovore na pitanje br. 5. u udbeniku (Koje su barbarske drave nastale na tlu Evrope za vrijeme velike seobe naroda?). Potom zajedno analizirati nain i vrijeme doseljavanja pojedinih plemena na te prostore. Objasniti posljedice nastanka barbarskih drava na razvoj svjetske civilizacije. Na kraju, radi pribliavanja nastavnog sadraja uputiti uenike na zanimljivost (U/25). Pitamo: Koji narodi danas ive na prostorima Zapadne Evrope? 11

ZAVRNI DIO Otklonite eventualne nejasnoe. Zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice postavljajui nekoliko pitanja. - Objasni uzroke slabljenja Rimskog carstva. - Koji dogaaj predstavlja poetak velike seobe naroda? - Ko je bio Atila? - Koje barbarske drave su nastale na tlu Evrope za vrijeme velike seobe naroda? Aktivne ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Velika seoba naroda Prodor Huna u Evropu 375. godine pokrenuo je veliku seobu naroda koja je trajala do VII stoljea Atila voa Huna poznat i kao Bi Boiji Godine 395. rimski car Teodosije radi bolje odbrane podijelio Carstvo na dva dijela. Seobom su bila zahvaena uglavnom germanska i slavenska plemena koja su se pomjerala u pravcu zapada odnosno juga. S prodiranjem Germana (Goti, Vandali, Briti, Angli, Sasi, Burgundi, Franci) na prostore Zapadnog rimskog carstva sredinom V stoljea nastaju i nove drave. Najpoznatije barbarske drave odnosno kraljevstva su: Kraljevstvo Vizigota u paniji, Vandala u sjevernoj Africi, Anglosasa u Britaniji, Kraljevstvo Ostrogota u Italiji. Od njih je najznaajniju ulogu u historiji Zapadne Evrope imala Franaka kraljevina koju su stvorili Franci u Galiji, dananja Francuska.

12

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 5. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Franaka drava CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje uenika sa nastankom i razvojem Franake drave, njenoj moi za vrijeme Karla Velikog kao i uzrocima njenog raspada; usvajanje temeljnih znanja o karolinkoj obnovi, njenim karakteristikama i znaaju 2. Odgojni: razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje uzronoposljedinih veza, razvijanje kritikog odnosa prema ulozi pojedinca u razvoju kulture i umjetnosti, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja, samostalnog rada uenika s tekstom, uoavanje bitnih pojmova i samostalno stvaranje zakljuaka 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje historijskog miljenja. TIP ASA: obrada OBLICI RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA: karta udbenik, grafofolija ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Kada je zapoela velika seoba naroda i u kom periodu se odvijala? Objasni pravac seoba (koristiti kartu ) Koji narodi su uestvovali u naseljavanju Zapadne Evrope? Objasni proces nastajanja barbarskih drava. Koja plemena i gdje su osnovala svoje prve drave? Kako se zvala najznaajnija barbarska drava? Najava teme

GLAVNI DIO Zamolit emo jednog uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu (U/26). Usmenim izlaganjem pojasniti da je Franaka drava u ranom feudalizmu najmonija germanska drava i da se na njenom primjeru mogu uoiti osobine ranog srednjeg vijeka. Pitamo: Koje razdoblje obuhvata srednji vijek i kako se dijeli? Na ime koje dananje evropske drave vas podsjea naziv Franaka drava? U nastavku, usmenim izlaganjem pojasniti da je Franaka drava osnovana krajem V vijeka na prostoru nekadanje rimske provincije Galije. Zahvaljujui osvajakim ratovima, poetkom IX vijeka zauzimala je gotovo sve zemlje Zapadnog rimskog carstva. Pokazati Franaku na historijskoj ili geografskoj karti. Pojasniti da su Franakom upravljale dvije dinastije Merovinga i Karolinga. Doba Merovinga vezuje se za mitskog kralja Meroveja i njegovog brata Klodiona. Merovej je zavladao bratovom zemljom, ratovao protiv Atile. Naslijedio ga je sin Hilderik. Hilderikov sin je Klodovik (481-511) koji 13

486.g. zauzima Galiju. Ostvario je dominaciju nad svim Francima i formirao dravu. Godine 496. prihvatio je kranstvo i dobio zatitu od strane Crkve. Najpoznatiji franaki vladar bio je Karlo Veliki iz dinastije Karolinga (768 814). Uputiti uenika na fotografiju (U/27). Za vrijeme njegove vladavine Franaka je dosegla vrhunac svoje moi. On je uspostavio svoju vlast gotovo na itavoj teritoriji nekadanjeg Zapadnog rimskog carstva. Stoga ga je papa godine 800. u Rimu krunisao za cara smatrajui ga nasljednikom rimskih careva. Za vrijeme vladavine Karla Velikog uvruje se feudalni poredak u Franakoj. Na svom dvoru okupio je najpoznatije naunike svog vremena. Stoga preporod to ga je podsticao Karlo Veliki nazivamo karolinka obnova. Nastavnik se moe posluiti i pisanim historijskim izvorom (U/29). Pitati: Kako je izgledao Karlo Veliki? Kakav je bio njegov odnos prema obrazovanju i umjetnosti? Na kraju zakljuiti da ubrzo nakon smrti Karla Velikog dolazi do borbe za vlast, pa je kao posljedica toga 843. godine dolo do raspada Franake drave na tri dijela. Iz njih e se razviti dananja Francuska, Njemaka i Italija. Kako bi lake uoili ovu injenicu uenike emo uputiti na kartu Podjela Franake drave (U/29). ZAVRNI DIO Otklonite eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Opii nastanak Franake drave? Zato historiju franake drave dijelimo na merovinki i karolinki period? Ko je bio Karlo Veliki? ta nazivamo karolinkom obnovom? to se dogaa s Franakom nakon smrti Karla Velikog? Aktivne uenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Franaka drava Franaka drava je osnovana 511. godine na prostoru nekadanje rimske provincije Galije. Osniva Franake drave je Klodovik (482-511), vojskovoa jednog od franakih plemena Godine 496. Klodovik prima kranstvo ime je osigurao podrku Crkve i pokorenih Romana Franakom su upravljale dvije dinastije: Merovinga (od V do sredine VIII stoljea) i Karolinga (od sredine VIII do sredine IX stoljea) Najpoznatiji franaki vladar bio je Karlo Veliki iz dinastije Karolinga (768814). On je uspostavio svoju vlast gotovo na itavoj teritoriji nekadanjeg Zapadnog rimskog carstva. Stoga ga je papa godine 800. u Rimu krunisao za cara smatrajui ga nasljednikom rimskih careva. Razvoj nauke, knjievnosti, kolstva i umjetnosti to je podravao Karlo Veliki naziva se karolinka obnova Ubrzo nakon njegove smrti dolazi do borbe za vlast pa je kao posljedica toga 843. godine ugovorom u Verdenu dolo do podjele Franake drave na tri dijela iz koji su kasnije nastale Francuska, Njemaka i Italija.

14

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 6. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Bizantija CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o Bizantiji, irenju i gubitku njene teritorije kao i o njenim najznaajnijim vladarima 2. Odgojni: uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima, razvijanje radnih navika 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanje uzronoposljedinih veza, snalaenje na historijskoj, vjebanje analize slikovnog materijala i rada s historijskim izvorima, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka i donoenja zakljuaka TIP ASA: obrada OBLICI RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA: karta udbenik, grafofolija ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Koji rimski car i kad je podijelio Rimsko carstvo? Gdje se nalazila granica izmeu istonog i zapadnog dijela carstva? Kada je palo Zapadno rimsko carstvo? Kako se kasnije nazvalo Istono rimsko carstvo? Koji je bio glavni grad Bizantije i kako se on zove danas? Najava teme...

GLAVNI DIO Zamolit emo jednog uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu (U/30). Pitamo: Po emu je Bizantija dobila ime? Ko je osnovao prijestolnicu Istonog rimskog carstva na tom prostoru i kada? Kako su Slaveni nazivali Konstantinopolj? Uputiti uenike da pogledaju grb i zastavu Bizantije (U/30 i 31). Koristei zidnu kartu uenicima objasniti koji sve prostori su ulazili u sastav Istonog rimskog carstva (Balkanski poluotok, Mala Azija, Sirija, Palestina, Egipat i otoci u istonom dijelu Sredozemnog mora).Objasniti na koji nain je Bizantija prebrodila krizu izazvanu velikom seobom naroda. Istai da je najznaajniji bizantijski car bio Justinijan (527565). Vidjeti fotografiju (U/31). On je nastojao da obnovi nekadanje jedinstveno Rimsko carstvo. Navesti zemlje barbara koje je pokorio. Uenike uputiti na kartu u udbeniku (U/30). Istai da nakon njegove smrti, pod udarcima Avara, Slavena, Arapa i Perzijanaca, obnovljeno Rimsko carstvo se raspada. Od tada se ono sve vie poinje nazivati Bizantija. Nastavnik moe koristiti i pisani historijski izvor (U/33). Pitati: Na koji nain su Bizantinci nastojala zaplaiti poslanike stranih zemalja koji su boravili na bizantijskom dvoru? Istai znaaj bitke kod Manzikerta 1071. godine. Posljedice etvrtog krstakog rata kada je nastalo Latinsko i Nikejsko carstvo. Jedinstvenu bizantijsku dravu ponovo je stvorio Mihajlo VIII 15

Paleolog 1261. godine. Konaan slom Bizantija je doivjela zauzimanjem Carigrada od strane Osmanlija 1453. godine. Uenike uputiti da pronaliziraju kartu Propast bizantijskog carstva (U/32). ZAVRNI DIO Otklonite eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Opii posljedice koje je seobe naroda imala na Bizantiju. ta je doprinijelo da Bizantija prebrodi krizu izazvanu seobom naroda? U kratkim crtama opii vladavinu cara Justinijana? Opii stanje u carstvu nakon justinijanove smrti. Objasni u emu se ogleda razlika izmeu Latinskog i Nikejskog carstva? Ko i kada je zauzeo Carigrad? Nekoliko uenika ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Bizantija U sastav Bizantije ulazili su prostori Balkanskog poluotoka, Male Azije, Sirije, Palestine, Egipta i otoci u istonom dijelu Sredozemnog mora. Bizantija je imala povoljan geografski poloaj, razvijenu poljoprivredu, trgovinu, zanatstvo i pomorstvo Najznaajniji period rane historije Bizantije predstavlja period vladavine cara Justinijana (527565). On je pokuao obnoviti Rimsko carstvo pokorivi mnoge barbarske drave. Odmah poslije Justinijanove smrti Bizantija je izgubila gotovo sve zemlje osvojene na zapadu. Carstvu su preostali samo krajevi junog Balkana i Mala Azija. U toku IV krstakog rata (1202-1204) Carigrad su osvojili krstai te je na tlu Bizantije nastalo Latinsko i Nikejsko carstvo. Mihajlo VIII Paleolog 1261. obnavlja Bizantiju. Godine 1453. Carigrad zauzimaju Osmanlije ime je carstvo doivjelo svoju propast.

16

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 7. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Arapi i uspon islama CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje uenika sa stanjem u kojem se arapski svijet nalazio pred pojavu islama, stjecanje znanja o razvoju islama, nastanku, razvoju i irenju arapske drave, usvajanje novih pojmova: halifa, dinastija, kaba, nasljedna monarhija 2. Odgojni: razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima, uporediti predislamski i islamski period historije Arapa uoiti razliku, razvijanje stava uenika prema vladavini dinastije Umejada i Abasida, ocijeniti dobre i loe strane njihove vladavine 3. Funkcionalni: uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zakljuivanja, vjebanje usmenog izraavanja, analize slikovnog materijala, snalaenje na historijskoj karti TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: izlaganje, razgovor, demonstracija, rad sa slikovnim materijalom NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. Koja religija je bila dominantna meu barbarskim narodima? Koji barbarski vladar je prvi prihvatio kranstvo u Evropi i kada? Kakav je to znaaj imalo za Crkvu i njen poloaj u narednom periodu? Kad i gdje je nastalo kranstvo i ko je bio njegov osniva? Kako se nazivaju religije poput kranstva? Koja je najmalaa monoteistika religija? Najava teme...

GLAVNI DIO Zamolit emo jednog uenika da proita uvod u nastavnu jedinicu (U/34). Pitamo: Kako je izgledao ivot Arapa prije pojave islama? Kako je islam uticao na arapska plemena? Na karti u udbeniku (U/34) uenicima ukazati na geografski poloaj Arapskog poluotoka! Pitamo: Razmislite koja boja preovladava na karti Arapskog poluotoka. to nam to govori o prirodnim uslovima na tom prostoru? Istai da se Arapski poluotok graniio sa dva velika carstva: Perzijskim i Bizantijskim koja su nastojala preuzeti trgovinu na Arapskom poluotoku. Objasniti osnovna zanimanja arapskog stanovnita. Arapi su bili nomadi. Prisjetite se tko su nomadi? Posebno naglasiti vanost trgovine i znaaj koji je imala Meka u arapskom svijetu. Jedan uenik neka proita historijski izvor (U/38). Pitamo: Objasnite znaaj koji je imala Kaba za arapska plemena? Kako i s kim su sve trgovali arapski trgovci? Uenicima predstaviti drutvene odnose meu arapskim plemenima i znaaj pojave Muhameda. Istai osnovne podatke o Muhamedu. Na zidnoj karti ili karti u udbeniku (U/36) pojasniti irenje islamske drave u to vrijeme. Nakon toga uenicima predstaviti dvije vladarske dinastije Omejade i Abaside i njihov doprinos irenju arapske drave. Izlaganje povezati sa lekcijom Franaka drava. Pitamo: Navedi ime drave koja je zaustavila arapsko irenje u Evropi? Koji franaki vladar je zaustavio irenje Arapa u 17

bici kod Poatjea 732. godine? Uenike uputiti na fotografiju (U/37). Objasniti podjelu arapskog halifata i naglasiti poloaj i znaaj arapskih prijestolnica u odreenom periodu. Usmjeravamo! Pronaite gradove Bagdad i Kordobu. Objasnit emo pojmove Bagdadski i Kordopski halifat. ZAVRNI DIO Otklonite eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. ime se bavilo stanovnitvo Arapskog poluotoka? Opii drutvene prilike na arapskom poluotoku prije pojave islama. Opii irenje islama u vrijeme Muhameda i prve etvorice halifa. Na koje prostore se irila islamska drava u vrijeme dinastije Omejada? Navedi glavne karakteritike islamske drave za vrijeme vladavine Abasida.

Nekoliko uenika ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Arapi i uspon islama Vei dio Arabijskog poluotoka zauzimaju pustinje koje su spreavale strance da je pokore. Stanovnitvo se dijelilo na beduine koji su se bavili stoarstvom i sjedilako stanovnitvo koje se bavilo zemljoradnjom, zanatstvom i stoarstvom. Prije pojave islama Arapi su bili mnogoboci. U VII stoljeu javlja se islam, religija koja je ujedinila arapska plemena. Nakon Muhameda arapskom dravom vladaju halife vjerske i dravne voe svih muslimana. U njihovo vrijeme arapska drava se iri. Dinastija Umejada sa sjeditem u Damasku (661-750). Osvajaju Maltu, Siciliju, Sardiniju, Korziku i paniju. Dinastija Abasida sa sjeditem u Bagdadu Bagdadski halifat (750-1258) Umejadi u paniji osnivaju Kordobski halifat. Mnoge oblasti se izdvajaju kao zasebne drave. Godine 1258. Bagdad zauzimaju Mongoli ime je vladavina Abasida okonana.

18

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 8. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Susret Istoka i Zapada CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje uenika sa putevima i nainom povezivanja istone i zapadne civilizacije; upoznavanje civilizacijskog utjecaja arapske kulture u Evropi; upoznavanje novih pojmova: peristil, pergament, papirus 2. Odgojni: razvijanje pozitivnih stavova prema kulturnoj batini, razvijanje tolerancije i potivanja razliitosti; Uvianje stalnog napretka ovjeanstva, razvijanje pozitivnog odnosa prema estetskim vrijednostima 3. Funkcionalni: uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zakljuivanja, vjebanje usmenog izraavanja, analize slikovnog materijala TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/39). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Koje etiri velike civilizacije su postojale u srednjem vijeku? Koje dvije civilizacije su bile prisutne u Evropi? Kad je zapoeo proces proimanja i povezivanja ovih civilizacija? Kad su prostore i kad Arapi osvojili u Evropi? Najava teme GLAVNI DIO Pitamo uenike da li neko zna pojasniti ta je to civilizacija? Razmislite s kojim su se civilizacijama Arapi susreli na osvojenom podruju. Uz pomo zidne karte predstaviti poloaj Kordopskog halifata. Pitamo: Ko ga je uspostavio i kada? Predstavit emo glavne puteve irenja arapske kulture na Zapad. Objasnit emo kako su Arapi u ranom srednjem vijeku unaprijedili medicinu, matematiku, astronomiju. Istai kako su zahvaljujui Arapima sauvana mnoga djela starih Grka koja se i danas prouavaju. Predstaviti univerzete u Kordobi, Sevilji i Granadi gdje su dolazili studenti iz svih dijelova Evrope. Steeno znanje iz raznih naunih disciplina odatle se irilo po svim evropskim zemljama. Uenike upoznati da se najstariji nearapski univerziteti u Evropi pojavljuju tek krajem XII stoljea. Podnaslov Utjecaj Istoka na krstae obradit emo kombinirajui metodu usmenog izlaganja, rada na tekstu udbenika, analize historijskog izvora i slikovnog materijala. Metodom izlaganja objasniti ta su krstaki ratovi. U kom periodu su voeni i protiv koga. Upuujemo: Sami proitajte podnaslov Utjecaj Istoka na krstae. Potom e uenici pogledati tabelu, Plodovi kulturne razmjene s Arapima usljed krstakih ratova. Pitamo: Na koje segmente ivota su Arapi ostvarili kulturni uticaj na Evropljane? ta je to to su Evropljani preuzeli od Arapa u oblasti nauke, tehnologije i umjetnosti? ta su preuzeli od hrane, proizvoda? Koje rijei koristimo i danas, a koje imaju arapsko porijeklo? 19

Uporedite tekst udbenika s tekstom historijskog izvora. ZAVRNI DIO Koji dogaaji su utjecali na zbliavanje muslimana i krana u Evropi? Na koji nain su Arapi dali svoj doprinos zapadnoevropskoj civilizaciji? Gdje su bili glavni kulturni centri Evrope tog doba? Ukratko opii ta su sve Evropljani preuzeli od Arapa za vrijeme krstakih ratova. Kako je arapska kultura uticala na ivot evropskog plemstva?

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Susret Istoka i Zapada Dva vana dogaaja koja su uticala na zbliavanje Istoka i Zapada jesu muslimansko osvajanje panije 711. godine i krstaki ratovi voeni izmeu XI i XIII stoljea. Arapi su u srednjem vijeku pruili ogroman doprinos buduoj zapadnoevropskoj civilizaciji. Islamska uenost se irila na sjever iz panije, Sirije i sa Sicilije u Francusku, Italiju, Njemaku i Englesku. Arapi su prouavali starogrku filozofiju i na arapski jezik preveli mnoga djela grkih naunika i filozofa. arita razvoja kulture bili su univerziteti u Kordobi, Sevilji i Granadi. Preko krstaa, Evropa je bolje upoznala islamski svijet i njegovu kulturu. Zahvaljujui njima u evropu su poeli stizati ili su preneeni luksuzni predmeti, prehrambeni artikli te biljne i ivotinjske vrste (ljiljan, rua, ljubiica i jorgovan kao i plemenite vrste konja, merino ovce...)

20

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 9. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Kranstvo i islam CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o nastanku i osnovnim princima kranstva i islama, podjelama koje su nastale u ovim religijama i uenju koje propovijedaju 2. Odgojni: razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima, razvijanje tolerancije i potivanja razliitosti, uvaavanje i potivanje razliitih religija 3. Funkcionalni:uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zakljuivanja, vjebanje usmenog izraavanja, analize slikovnog materijala TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO U uvodnom dijelu kroz nekoliko pitanja ponoviti gradivo sa prethodnih asova koje je povezano sa ovom nastavnom jedinicom. ta je monoteizam? Koje monoteistike religije poznaje? Kad nastaje kranstvo? Kad nastaje islam i gdje?

Najava teme... GLAVNI DIO Koristei zidnu kartu pojasniti vrijeme i mjesto nastanka kranstva. Pitamo: Ko je osniva kranstva? Objasniti da su u to vrijeme prostorima Palestine upravljali Rimljani. Predstaviti osnovna uenja kranstva. Pitamo: U ta su vjerovali Rimljani tog doba? Zato njima nije odgovaralo uenje Isusa Krista? Kome jo nije odgovaralo isusovo uenje? Uputit emo uenike da proitaju pisani historijski izvor Evanelje po Luki (U/43). Pitamo: ta se desilo sa Isusom Kristom? Kako je on pogubljen? Uputit emo uenike da proitaju posljednji pasus podnaslova Kranstvo. Nakon itanja postavit emo sljedea pitanja: ta je Milanski edikt? Zao i kada je car Teodosije proglasio kranstvo jedinom dozvoljenom religijom u Rimskom carstvu? Podsjetiti se koji barbarski vladar prvi u Evropi prima kranstvo i kada? Metodom usmenog izlaganja predstavit emo podjele u kranstvu. Objasniti ta je to biblija, relikvije... Podnaslove: islam, uenja islama i islam nakon Muammeda , obradit emo kombinujui metodu usmenog izlaganja i analizu historijskog izvora. Objasnit emo ko je bio Muhamed; razvoj islama; osnovna uenja u islamu; ko su muslimani; ta je Kaba; ta je hidra; ko su halife. Uputit emo uenike da proitaju pisani historijski izvor, Razgovor izmeu Muhammeda i voe Kurejija, a potom i rubriku, saznajte vie. S uenicima povesti diskusiju o proitanom.

21

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kad i kako se razvilo kranstvo? Koje su glavne grane kranstva i u emu se ogleda njihova razlika? Ko, kada i na koji nain je zapoeo irenje islama? Uporedi kranstvo i islam te navedi slinosti i razlike.

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Kranstvo i islam Kranstvo predstavlja monoteistiku (jednoboaku) religiju nastalu u I stoljeu n.e. na teritoriji Palestine kojom su tada vladali Rimljani. Njen osniva je Isus Krist. Oko 33. godine n.e. Isus je razapet na kri. Dvanaest isusovih uenika poznati pod nazivom apostoli nastavili su sa irenjem njegovog uenja po cijelom Rimskom carstvu. Evanelja - prie o isusovom ivotu. Tri najvanije grane u kranstvu su katolianstvo, protestantizam i pravoslavlje. Biblija - kranska sveta knjiga Muhamed je utemeljitelj najmlae monoteistike religija islama 610. godine. Hidra preseljenje Muhameda i prvih muslimana iz Meke u Medinu 622. godine Nakon vie bitaka Muhamed se 630. godine vraa u Meku koja prihvata islam. Kuran sveta knjiga muslimana.

22

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 10. NASTAVNA TEMA: Evropa, Bizantija i arapski svijet u ranom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Kultura srednjeg vijeka CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje uenika sa kulturom srednjeg vijeka na tlu Evrope; stjecanje znanja o vanosti ouvanja pismenosti i kulturne batine antike; usvajanje osnovnih znanja o razvoju srednjovjekovne umjetnosti na tlu Europe, usvajanje pojmova: romanika, gotika, samostani, freska, mozaik, katedrala, manastir, kodifikacija 2. Odgojni: razvijanje estetskih vrijednosti, razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnoj batini i potrebi njezina ouvanja 3. Funkcionalni: uoavanje temeljnih obiljeja srednjovjekovne umjetnosti, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/46). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Koja kulturna podruja su egzistirala na tlu Evrope? Koja obiljeja su imala navedena kulturna podruja? ta je svima njima bilo zajedniko? Najava teme... GLAVNI DIO Uz pomo zidne karte predstaviti zapadnoevropsko kulturno podruje. Istai da su tom kulturnom podruju pripadali narodi koji su bili pod crkvenom vlau rimskog pape, kasnije katolike crkve. Pojasniti znaaj koji je Crkva imala na kulturnom i obrazovnom planu meu barbarskim narodima. Potraiti u rubrici manje poznate rijei, pojam samostani i zapisati u svesku. Objasniti pojavu potrebe za osnivanjem prvih kola i univerziteta. Naglasiti pod ijim uticajem su ti univerziteti bili. Uputiti uenike da proitaju zanimljivost sa strane (U/47) i upoznaju se kakva je bila srednjovjekovna nauka. Podsjetiti se da su prvi univerziteti u Evropi djelovali u Kordopskom halifatu (U/40) Objasniti da je srednji vijek period u kojem su nastala dva stila u graevinarstvu: romanika i gotika. Istaknuti osnovne razlike. U daljnjem izlaganju zajedno s uenicima analizirat emo slikovni materijal u udbeniku. Potraite (U/47) sliku graevine sagraene u romanikom stilu. Opiite je. Sredinom XII. st. na sjeveru Francuske nastao je novi stil u graevinarstvu koji je nazvan gotikom. Uporedite sliku gotike graevine s romanikom graevinom. Navedite gdje su najuoljivije promjene stila. Objasnit emo uenicima ulogu raznobojnog stakla (vitraa). Podnaslov istonoevropsko kulturno podruje takoer emo obraditi metodom usmenog izlaganja. Uz pomo zidne karte predstaviti teritoriju Istonog rimskog carstva na kojem je bio 23

prisutan ovaj civilizacijski krug. Istai osnovne odlike u umjetnosti, graevinarstvu i obrazovanju. Naglasiti znaaj Aja Sofije. Podsjetiti se kad i ko ju je sagradio. Uenici se mogu vratiti na str. 33. i proitati tekst u rubrici saznajte vie. Uputiti ih da u pojmovniku potrae znaenje rijei: freska i ikona i zapiu objanjenja u sveske. Obradu podnaslova islamskoarapsko kulturno podruje zapoet emo tako to emo na karti pokazati teritoriju na kojoj se prostirala islamskoarapska kultura. Objasnit emo kako su Arapi u srednjem vijeku unaprijedili medicinu, matematiku, astronomiju. Postavljamo pitanje: Kako se zovu brojke kojima se danas sluimo? to mislite zato? Istai odlike arapskog stila u graevinarstvu. Objanjenje pojma arabeska uenici e zapisati u sveske. Uputiti ih da pogledaju sliku na koj je dat primjer arabeski (U/49). Nakon toga analizirati pisani historijski izvor o eherezadi iz Hiljadu i jedne noi. Objasniti da je to zbirka srednjovjekovnih arapskih pria. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Koje teritorije obuhvata svako od tri navedena kulturna podruja? Objasni znaaj koji je imala crkva za evropsku kulturu. ta je uticalo na pojavu univerziteta u zapadnoj Evropi? Zato je crkva spreavala razvoj nauke? ta je romanika, a ta gotika? Objasni razlike. Koji je najznaajniji arhitektonski spomenik sagraen u Bizantiji? U kratkim crtama opii glavna dostignua arapske kulture. ta su Arabeske?

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Kultura srednjeg vijeka Zapadnoevropsko kulturno podruje obuhvata teritoriju nekadanjeg Zapadnog rimskog carstva. Kultura zapadne Evrope je imala crkveno obiljeje. Najstariji univerziteti u Evropi nastali su krajem XII stoljea u Parizu (Francuska) i Bolonji (Italija) U umjetnosti se razvijaju dva pravca: Romanika u XI i XII stoljeu i Gotika od XII do XV stoljea

Istonoevropsko kulturno podruje obuhvatalo je teritoriju Bizantije i zemlje koje su bile pod njenim utjecajem. Najznaajnija graevina na tom prostoru jeste carigradska crkva Aja Sofija (Sveta mudrost), podignuta u doba Justinijana. Veliki utjecaj crkve na slikarstvo posebno je dolo do izraaja u izradi fresaka i ikona na kojima su prikazivani vjerski motivi. Islamsko-arapsko kulturno podruje osim arapske drave, obuhvatalo je sve zemlje koje su Arapi osvojili u toku VII i poetkom VIII stoljea (sjevernu Afriku, Maltu, Siciliju, Sardiniju, Korziku i paniju). Arapi su bili nosioci visokorazvijene kulture u srednjem vijeku (arapske cifre) Arabeske ukrasi na graevinama u obliku spirala, cvijea i slino

24

EVROPSKO DRUTVO U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU

25

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 11. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: ivot ljudi u srednjem vijeku CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa razliitim drutvenim slojevima u srednjem vijeku, njihovim svakodnevnim ivotom, dunostima i obavezama te poloajem koji su zauzimali u srednjovjekovnom drutvu. 2. Odgojni: razvijanje kritikog odnosa prema razliitim drutvenim klasama, razvijanje sposobnosti empatije (suosjeanja i razumijevanja) potlaenih ljudi iz prolosti, 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja, razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja, usporeivanja i donoenja zakljuaka, analiza slikovnog materijala TIP ASA: utvrivanje TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/52). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Kako se dijelilo srednjovjekovno drutvo? Koja su bila njihova osnovna zanimanja?

Najava teme... GLAVNI DIO Ovu nastavnu jedinicu uenici mogu samostalno obraditi prema udbeniku. Uputit emo ih: Proitajte tekst u udbeniku i pritom podcrtajte najvanije podatke. Proitano nadopunite itanjem teksta uz slike te analizom slikovnog materijala i pisanih historijskih izvora. Trait emo od pet uenika/ca da opirno prepriaju proitano. Svaki uenik prepriat e jedan podnaslov u udbeniku. Potom emo traiti od uenika da saeto zapiu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat emo na tablu. ZAVRNI DIO Uenici e odgovoriti na pitanja iz udbenika. Nakon isteka predvienog vremena, nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

26

PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE ivot ljudi u srednjem vijeku

Feudalci su se dijelili na krupne i sitne odnosno svjetovne i duhovne. Njihov poloaj ovisio je o
veliini njihovog zemljinog posjeda. Sveenstvo se ubrajalo u feudalnu klasu, ali je i meu njima bilo razlike prema moi i ugledu. (nadbikupi i biskupi su bili bogatiji u odnosu na seoske upnike) Najbrojniji sloj drutva inili su seljaci koji su morali mukotrpno da rade kako bi mogli ispuniti sve svoje obaveze prema feudalcima, dravi i crkvi. Na kraju im je ostajalo jedva da preive. Graanstvo se uglavnom bavilo zanatstvom i trgovinom. Dijelili su se na bogate patricije i siromane puane. ene u srednjovjekovnom drutvu su imale podreenu ulogu. Njihova najznaajnija uloga bilo je majinstvo i odravanje kuanstva. Neke su ene bile dobro obrazovane, pa su uz itanje i pisanje razumjele latinski i govorile strane jezike.

27

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 12. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Poloaj i uloga crkve u srednjem vijeku CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o crkvenoj organizaciji i njenom utjecaju na drutvo srednjeg vijeka, nastanku papske drave, crkvenom rakolu i njegovim posljedicama koje su prisutne i danas 2. Odgojni: razvijanje kritikog odnosa prema poloaju i ulozi Crkve u srednjem vijeku; pomoi da se kod uenika razvije spoznaja o okruenju u kojem ivi te da bolje razumije savremeno drutvo i njegove historijske uvjetovanosti, razvijanje tolerancije, uvaavanje i potivanje razliitih religija 3. Funkcionalni: uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti samostalnog zakljuivanja, vjebanje usmenog izraavanja, analize slikovnog materijala TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/56). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Ko je i zato priznao kranstvo kao jedinu dozvoljenu religiju u Rimskom carstvu? Objasnite zato je najvaniji cilj Crkve bilo pokrtavanje germanskih i slavenskih naroda? Koji prvi barbarski vladar prihvata kranstvo? Zato kraljevi i plemii prvi prihvaaju kranstvo, a tek potom i ostali? Objasni znaaj koji je imala Crkva za evropsku kulturu.

Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja objasniti crkvenu organizaciju tj. predstaviti crkvenu hijerarhiju Uputiti uenike na analizu slikovnog materijala (U/56). Pitamo: Koji dogaaj je posebno osnaio poziciju Crkve meu barbarskim narodima? Istai zajedniki interes vladara i crkve za meusobnom saradnjom. Podnaslov Papska drava, obradit emo kombinirajui metodu rada na tekstu, i analize slikovnog materijala. Uenici e sami proitati tekst ovog podnaslova. Uputiti ih da analizom slikovnog materijala ( Trg svetog Petra, U/57) uoe bogatstvo i sjaj katolike crkve. U nastavku emo pojasniti uzroke crkvenog raskola 1054. godine i pomou karte u udbeniku (U/58) predstaviti podruja koja su dola pod vlast zapadne (katolike) odnosno istone (pravoslavne) crkve. Pogledajte na karti ta je sa BiH. Pod iji uticaj je ona dola? Sjetite se podjele Rimskog carstva na dva dijela 395. godine. U rubrici manje poznate rijei potraite znaenja rijei patrijarh. Zapiite objanjenja. Uenike uputiti na rubriku saznajte vie gdje mogu proitati o ureenju pravoslavne crkve. Istai da je ta podjela prisutna i danas. 28

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Opii organizaciju crkve. Kako je crkva nastojala da odri vjernike u pokornosti? Objasni gdje je i kad nastala papska drava. Kad je dolo do crkvenog raskola i zbog ega? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Poloaj i uloga crkve u srednjem vijeku Crkva u srednjem vijeku je teila da svojim propovijedima osigura pokornost stanovnitva vrhovnoj vlasti. Zato se ubraja u saveznike vladara od kojih je dobijala velike posjede. Zahvaljujui tim posjedima postala je moni feudalac te je titila svoj povlateni poloaj. Godine 756. u dijelu Rima stvorena je papska drava Vatikan u kojoj je papa bio vjerski i svjetovni vladar. Godine 1054. crkvenim raskolom, kranska crkva je podijeljena na istonu (pravoslavnu) i zapadnu (katoliku). Papa je ostao poglavar katolike crkve dok je na istoku stvoreno vie samostalnih crkava na ijem elu se nalaze patrijarsi. Patrijarh vrhovni poglavar pravoslavnih kranskih crkava (ruske, grke, bugarske, srpske...)

29

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 13. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Krstaki ratovi CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje s uzrocima, povodom, tokom i posljedicama krstakih ratova 2. Odgojni: osuda osvajakih ratova, razvijanje vjerske tolerancije i uvaavanja vjerske i kulturne razliitosti; izgradnja pozitivnih osobina linosti (humanosti, tolerancije) uz njegovanje vlastitog vjerskog osjeaja 3. Funkcionalni: formiranje kritikog miljenja, snalaenje u vremenu i prostoru, vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, dodatna literatura. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/60). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: ta je bio uzrok krstakim ratovima? Zato je kranima vaan grad Jerusalem u Palestini? Objasni poloaj i ulogu crkve u srednjem vijeku? Pokai na karti podruja koja naseljavaju Arapi.

Najava teme... GLAVNI DIO Papa Urban II. sazvao je 1095. godine crkveni sabor u francuskom gradu Klermonu. Proitajte odlomak iz Papina govora u pisanom historijskom izvoru Poziv na krstaki rat (U/61). Postavljamo pitanja: Kako je papa nastojao pridobiti ljude da pou u krstaki rat? Kakav je bio njegov odnos prema razbojnicima i plaencima? Pogledajte sliku Krstaa i opiite je. Kako su krstai bili obueni? Kakve su oznake imali? Iz teksta u udbeniku saznat emo zbog kojih su interesa Evropljani krenuli u rat. Jedan uenik proitat e drugi i trei odjeljak u udbeniku. (Crkva je rat proglaavala Bogu ugodnim djelom) ta mislite kako se osjeao bizantijski car kad je ugledao prve krstae u Carigradu? Metodom usmenog izlaganja objasniti tok krstakih ratova. Posebno naglasiti rezultate i posljedice etvrtog krstakog rata (12021204). Upuujemo uenike da proitaju pisani historijski izvor (U/63). Pitamo: ta vidimo iz ovog teksta. Koji su bili stvarni ciljevi krstaa? Imaju li ti ciljevi ikakve veze sa vjerom? Na kraju emo uputiti: proitajte tekst Posljedice krstakih ratova. S obzirom da je pitanje sloeno povest emo diskusiju jer e uenici upamtiti razliite podatke. Podatke zapisujemo na tablu redom kojim ih iznose uenici.

30

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Navedite uzroke krstakih ratova. Na koji nain je crkva poticala ljude da krenu u rat? Koji drutveni slojevi i zato su uestvovali u krstakim ratovima? Koje drave su krstai osnovali na istoku i kada? Opii rezultate etvrtog krstakog rata. Navedi posljedice krstakih pohoda na istok.

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Povod krstakih ratova bila je tenja kranske crkve da povrati izgubljena sveta mjesta u Palestini koja su dola u ruke muslimana. Godine 1095. papa Urban II uputio je poziv na sveti rat protiv muslimana. Krstaki ratovi su voeni od 1097. do 1291. godine.
CILJEVI RATOVA UESNICI

1. osvajanje svetih mjesta. 2. elja za posjedima, kmetovima i pljakom. 3. prevlast nad trgovinom sa zemljama Istoka.
POSLJEDICE

1. feudalci ( vitezovi ) 2. kmetovi i gradska sirotinja 3. crkva ideolog i pokreta 4. italijanski gradovi.

1. etiri miliona rtava 2. procvat trgovine 3. upoznavanje sa kulturom istoka i djelima starih Grka Stvoreno je nekoliko krstakih drava: Jerusalemska kraljevina, Kneevina Antiohija, grofovije Edesa i Tripoli. U IV krstakom ratu krstaka vojska 1204. godine pustoi carigrad i formira Latinsko carstvo.

31

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 14. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Sukob carstva i papstva CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o sukobu za svjetovnu i duhovnu vlast koji je voen na podruju zapadne Evrope od X do XIII stoljea. 2. Odgojni: Upuivanje uenika ka viim, duhovnim, moralnim i kulturnim vrijednostima naspram elje za materijalnim koja neminovno vodi sukobu. 3. Funkcionalni: Uoavanje uzrono posljedinih veza, razvijanje intelektualnih sposobnosti, formiranje kritikog miljenja. TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/65). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Objasni ulogu crkve u feudalnom drutvu. Ko se nalazi na elu katolikog svijeta i gdje mu je sjedite? U emu se ogledala razlika izmeu careva Svetog rimskog carstva i papa? Najava teme... GLAVNI DIO Objasniti da su u vrijeme Karla Velikog odnosi izmeu Carstva i Papstva bili jako dobri. Pitamo: Kojom dravom i kad je vladao Karlo Veliki? ta se desilo sa Franakom nakon njegove smrti? Nakon raspada Franake drave uticaj papa i njihova mo sve vie slabi. Zbog toga je papa Ivan XII pomo potraio kod njemakog kralja Otona I kojeg je 962. godine okrunio za cara. Tim inom je uspostavljeno Sveto rimsko carstvo. Na zidnoj karti pokazati prostore koje je to carstvo obuhvatalo. Nakon toga uenicima predstaviti uzroke sukoba izmeu crkve i careva. Objasniti da se radi o pitanju prvenstva izmeu svjetovne i duhovne vlasti. U rubrici manje poznate rijei potraite znaenje rijei investitura. Zapiite objanjenje. Ovi sukobi su naroito bili izraeni tokom XI i XII stoljea na podruju zapadne Evrope ( Italija i Njemaka ). Pokuaj da od sredine XI stoljea pape biraju kardinali (najvii crkveni slubenici do pape) oznaio je poetak sukoba izmeu careva i papa. Istai da se vrhunac tog sukoba desio za vrijeme pape Grgura VII. Uenike uputiti da proanaliziraju pisani historijski izvor (U/67). Sukob je rijeen 1122. godine sporazumom u Wormsu po kojem pape sveenicima dodjeljuju vjersku, a carevi svjetovnu vlast. Ovaj sporazum poznat je kao Wormski konkordat ( sporazum izmeu svjetovne i duhovne vlasti). U rubrici manje poznate rijei potraite znaenje rijei konkordat. Zapiite objanjenje. Vrhunac moi papstvo je postiglo poetkom XIII stoljea, u doba pape Inoentija III (1196. 1216.).

32

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kakav je bio poloaj rimskih papa nakon raspada Franake drave? Pojasnite odnose izmeu carstva i papstva nakon 962. godine. ta predstavlja povod sukobu izmeu carstva i papstva? ta je Vormski konkordat i koji su njegovi rezultati? Ko je bio Inoentije III?

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Sukob carstva i papstva Godine 962. Njemaki kralj Oton I u Rimu je krunisan za cara ime je nastalo Sveto Rimsko carstvo. Car je u svoje ruke prigrabio i svjetovnu i duhovnu vlast. On je imenovao biskupe emu se carstvo estoko protivilo. Od 1059. pape biraju kardinali to predstavlja poetak sukoba izmeu carstva i papstva Vrhunac sukoba desio se za vrijeme pape Grgura VII (1073-1085) Sporazumom u Vormsu (Vormski konkordat) 1122. godine sukobi su rijeeni tako to je ubudue biskupe biralo sveenstvo dok je feud i pravo svjetovne vlasti nad zemljama biskupije davao car. Tako je dolo do odvajanja svjetovne od duhovne vlasti crkvenih lica. Konanu pobjedu papstvo je postiglo u vrijeme pape Inoentija III (1196-1216). Njega su gotovo svi vladari Zapadne Evrope priznali za svog vrhovnog gospodara.

33

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 15. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Privredni razvoj i obnavljanje gradova CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje uenika s najznaajnijim privrednim i drutvenim karakteristikama epohe razvijenog feudalizma, usvajanje temeljnih znanja o napretku proizvodnje i trgovine te obnavljanju i osnivanju gradova, stjecanje znanja o ekonomnskim i drutvenim promjenama nastalim u tom periodu; usvajanje novih pojmova: robno-novana privreda, esnafi, gilde ili hanze; 2. Odgojni: Uvianje stalnog napretka ovjeanstva, razvijanje kritikog miljenja; stjecanje radnih navika i razvijanje pozitivnog odnosa prema radu. 3. Funkcionalni: vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, historijska itanka, radna sveska ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/68). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Koja su osnovna obiljeja ranog feudalizma? Koja vrsta privrede je dominirala u razdoblju ranog srednjeg vijeka? ta se desilo sa gradovima tokom velike seobe naroda? ta je uzrokovalo njihovo postepeno obnavljanje? Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja uenicima predstaviti promjene koje Evropa doivljava tokom X stoljea i kako su se one odrazile na napredak u poljoprivrednoj proizvodnji. Pitamo: Kakva je bila poljoprivredna proizvodnja u ranom srednjem vijeku? Ko zna ta je dvopoljni sistem zemljoradnje. U emu se oituje napredak poljoprivredne proizvodnje u razvijenom srednjem vijeku? Zato je vana upotreba pluga sa eljeznim ralom? Analizirajte i objasnite crte tropoljni sistem zemljoradnje (U/68). Nacrtajte dvopoljni i tropoljni sistem zemljoradnje. Uporedite oba crtea. ta zakljuujete? Objasniti nain odvajanja zanata od poljoprivrede i nastanak novih gradova u Evropi. Pomou zidne karte predstaviti podruja Sjevernog i Sredozemnog mora gdje su nastali veliki gradovi u razvijenom feudalizmu. U obradi podnaslova izgled srednjovjekovnog grada dominantna metoda bit e rad na tekstu, analiza slikovnog materijala (U/70/71) i razgovor. Uputit emo uenike da sami proitaju tekst podnaslova nakon ega postavljamo pitanja: Opii izgled srednjovjekovnog grada. U emu se ogledala glavna opasnost za stanovnitvo srednjovjekovnih gradova? Kako su se razvijali srednjovjekovni gradovi? Podnaslov gradska privreda obraditi metodom usmenog izlaganja. Uenike uputiti na Piramidu strukture drutva razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Traiti da objasne u emu je razlika izmeu drutva ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Istai ta su esnafi i koja je njihova svrha. Da su 34

najbogatiji stanovnici gradova bili trgovci te da su i oni imali svoja udruenja koja su se zvala gilde ili hanze. Objasniti cilj tih udruenja. Naglasiti da je sa razvojem gradova dolo i do promjene evropske privrede. Pitamo kako se prodavala roba u ranom srednjem vijeku? Kako nazivamo takvu vrstu privrede? Kako nazivamo privredu u kojoj se roba prodaje za novac? Istai i pojavu novih zanimanja: mjenjaa i bankara. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Opii razvoj poljoprivrede u Evropi tokom X stoljea? Na koji nain dolazi do odvajanja zanatstva od poljoprivrede? Pojasni kako se to obnovljaju stari i razvijaju novi gradovi. ta su gilde, a ta hanze? Kako je razvoj grada uticao na evropsku privredu?

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Privredni razvoj i obnavljanje gradova Poetkom XI stoljea poinje napredak u poljoprivredi; razvija se tropoljni sistem obrade zemlje alatke su se poele izraivati od eljeza unaprijeene su metode sjetve i uzgoja stoke

Zanatstvo se odvaja od poljoprivrede. Obnavljaju se stari i nastaju novi gradovi. Gradovi su bili mali i tijesni bez higijenskih uslova za ivot. Stanovnici gradova bavili su se zanatstvom, trgovinom i bankarstvom. Esnafi (cehovi) Gilde (hanze) Razvija se robnonovana privreda.

35

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 16. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Heretiki pokreti i metode borbe protiv njih CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: uenike upoznati sa uzrocima nezadovoljstva stanovnitva tog vremena, sa pojavom heretikih pokreta, njihovom ideologijom te nainom borbe koju je koristila crkva protiv njih 2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje osjeaja za socijalnu pravdu, uvianje stalnog napretka ovjeanstva, formiranje vlastitih svjetonazora, filozofskih, etikih i moralnih stavova. 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, historijska itanka, radna sveska ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/73). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: ta je hereza i kad se javlja? Zato dolazi do pojave hereze? Kakav je bio poloaj crkve u feudalizmu? Najava teme... GLAVNI DIO Pojam hereze (od grke rijei hairesis sekta, krivovjerje) se najee odnosi na historiju kranskih crkava, mada u sutini hereza predstavlja protest ne samo protiv vladajue crkve ve i itavog vladajueg poretka. Socijalno raslojavanje i osiromaenje gradskog i seoskog stanovnitva sve je vie utjecalo na heretike pokrete i njihovu ideologiju. Osnovni preduslov za nastanak heretikih pokreta bio je razvoj antifeudalnih elemenata u Zapadnoj Evropi, koji je bio u tijesnoj vezi s razvojem gradova, trgovine i poveanjem broja tzv. gradskog plebsa (donjih drutvenih slojeva u gradu). Heretiki pokreti najvie su se rairili u zemljama koje su najranije izbile u prve redove po ekonomskoj snazi u sjevernoj Italiji, junoj Francuskoj i, dijelom, u junoj Njemakoj. U tim su zemljama gradovi postali glavna arita hereze, a ona su djelovala i na okolno seljako stanovnitvo. Prvi ozbiljniji otpor protiv zvanine crkve u vidu hereze pojavio se u vrijeme pape Inoentija III, da bi kasnije ozbiljno potresle crkvu valdenska, katarska i albianska hereza. Katari ( gr. katarios ist ) su predstavljali najrasprostranjeniju formu hereze u Zapadnoj Evropi od XI do XIII stoljea. Hereza katara prodire u Evropu u XI vijeku, najvjerovatnije s Bliskog Istoka, uglavnom preko Balkanskog Poluostrva. U njihovom se uenju nalazio dvojni ( dualistiki ) pogled na svijet, tj. uenje o borbi dobra i zla, svjetlosti i tame. Istupajui otro i neprijateljski prema katolikoj crkvi, katari su uili da papa nije namjesnik Hrista ve avola, te da je katolika crkva zajednica ljudi koji su ogrezli u zabludama i porocima. Oni su imali svog papu koji je izgleda ivjeo u 36

Bosni. Katari su proglaavali sav okolni svijet, svijetom zla i tame. Po njima samo smrt oslobaa duu tjelesne tamnice, tijela u koju je zatvorena. Zahvaljujui takvoj ideologiji katarska hereza je postala vanredno opasna za crkvu ogrezlu u raskoi i razvratu. Ali je ona isto tako predstavljala opasnost i za sav postojei poredak, jer je hereza odbacivala i feudalnu dravu. Zbog toga su i car i papa pokazivali izrazitu jednodunost u gonjenju heretika to dovoljno pokazuje do koje mjera je ta hereza bila opasna za vladajuu klasu u cjelini. Treba istai da su trgovaki putevi i sajmovi gdje se skupljala narodna masa predstavljali osnovne puteve i arita irenja hereze. Drugi tip hereze, koja se takoe jako rairila u XIII vijeku bila je hereza valdenza, ili lionskih siromaha. Ime je dobila po Petru Valdu, koji je svoje imanje podijelio sirotinji 1173. godine i poeo da pripovijeda siromatvo, pokajanje i jednakost meu ljudima. Poetkom XIII stoljea katari i valdenzi u junoj Francuskoj su se udruili protiv papstva i zvanine crkve. Njihov je centar bio grad Alba, po emu je ovaj pokret dobio naziv albiani. S obzirom da su njegovi sljedbenici ubrzo postali opasni po crkvu, papa Inoentije III je protiv njih pokrenuo krstaki rat. Uz pomo plemia iz sjeverne Francuske i Engleske albiani su pobijeeni, nakon ega je dolo do stranog pokolja nad njima. Zajedno s krstaima kretale su se velike kolone monaha, koji su poslije svake pobjede spaljivali "heretike" na lomaama. Do tada bogati francuski jug potpuno je opustoen. Metode borbe protiv heretiih pokreta Pored krstakih ratova, papstvu su znaajnu pomo protiv heretika pruili tzv. prosjaki redovi franjevaca i dominikanaca. Osniva franjevakog reda bio je Franjo Asiki (U/75) koji je od svojih pristalica (minoriti mala braa) zahtijevao da rade i da se izdravaju od rada svojih ruku i milostinje. Ne raspolaui nikakvom imovinom i ivei u siromatvu, lanovi franjevakog reda ublaavali su revolt siromanih vjernika prema crkvi kao feudalnom posjedniku. To je iskoristio i papa Inoentije III, koji je ovaj vjerski red uzeo u svoju zatitu, to je koristilo i interesima crkve. Jer su upravo franjevci vie od svih uinili da otupe opoziciona raspoloenja masa i da ih odvoje otvorene borbe protiv papstva i zvanine crkve. Drugi "prosjaki" red osnovao je panski plemi Dominik Husman (U/75). Dominikanci ili red brae propovjednika, borbu protiv hereze su vodili na dva naina. Sjedne strane oni su se takmiili s ideolozima hereze pokuavajui pobiti njihovo uenje. Iz njihovih redova su tako izali najistaknutiji predstavnici srednjovjekovnog uenja (skolastike)Albert Veliki, Toma Akvinski, Bonaventura, Duns Skot i mnogi drugi. Drugi nain borbe dominikanaca protiv hereze bila je inkvizicija (lat. Inquisitioistraga), koja je od strane rimske crkve smatrana "svetom slubom". Pred inkvizitore je bio postavljen zadatak da pronalaze heretike i da ih kanjavaju. Crkva je licemjerno izjavljivala da ne dozvoljava prolivanje krvi , pa su heretike kanjavali davljenjem ili spaljivanjem na lomai. Imanje heretika se konfiskovalo, a dijelili su ga crkva, svjetovna vlast i dostavlja (onaj koji je otkrio nekog "heretika"). U isto vrijeme dunici heretika oslobaani su svih obaveza prema njemu. Broj rtava inkvizicije, koji je postajao sve vei krajem XIII i poetkom XIV stoljea ne da se izraunati. Posljedica svega toga je da su heretiki pokreti krajem tog vijeka bili u opadanju. Heretika ideja nije pozivala mase na otpor, u borbu protiv ugnjetaa, ve na prvo mjesto istie neprotivljenje zlu, pokornost, spremnost na muenitvo itd. Historijsko iskustvo pokazuje da se tim putem ne da spasiti nikakva ideja. Stoga su heretici bili fiziki uniteni i iskorijenjeni u znatnoj mjeri zahvaljujui upravo inkviziciji. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Koje smo to heretike pokrete danas spominjali? Zato su pape i carevi vodili zajedniku borbu protiv heretika? Koje je metode crkva primjenjivala u borbi protiv heretikih pokreta? ta je inkvizicija? 37

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Heretiki pokreti i metode borbe protiv njih Pokreti ije je uenje bilo upereno protiv zvaninog uenja Crkve i njene moi nazivali su se heretiki pokreti ili hereza (krivovjerje). Sljedbenici tih pokreta nazivani su hereticima. Najpoznatiji heretiki pokreti u Evropi bili su: Patareni u Italiji, Katari u Njemakoj i Valdenzi u Francuskoj Kao metode borbe protiv heretikih pokreta Crkva je koristila: krstake ratove crkvene redove: franjevce i dominikance inkviziciju (istragu) Inkvizicija predstavlja crkveni sud iji je cilj bio da da pronalazi i kanjava heretike. Najea kazna za heretike bilo je davljenje ili spaljivanje na lomai.

38

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 17. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Nastanak stalekih monarhija i njihovo ureenje CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Usvajanje znanja o stalekim monarhijama kao dravama razvijenog feudalizma, upoznavanje sa uzrocima koji su doveli do njihovog nastanka. Usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, razvijanjen sposobnosti uenika da upoznaju historiju iz razliitih historijskih izvora. 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih veza, razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka. TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, historijska itanka, radna sveska ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/77). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Koja je najpoznatija barbarska drava formirana u doba ranog feudalizma? Kojim ugovorom i kako se raspala Franaka drava? ta se deava na prostorima tih novoformiranih drava? (vidi str. 29) Opii stanje u Evropi u razdoblju IX, X i XI stoljea.

Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja uenicima objasniti nove pojmove: monarhija i stale. Objanjena zapisati u svesku. Objasniti kako je feudalna rasparanost smetala razvoju zanatstva i trgovine. Pitati! Zato je graanstvu bila potrebna jaka centralna vlast? Analizirati historijski izvor Opis putovanja jednog francuskog trgovca (U/80) Objasniti da razvoj zanatstva i trgovine dovodo do pojave i jaanja graanske klase. U saradnji sa vladarem graanska klasa, nastoji ograniiti samovolju plemstva feudalaca. Tako dolazi do pojave stalekih monarhija. U drugom dijelu asa uenicima objasniti poetke parlamentarnog ivota u Evropi. Uputiti ih da da u rubrici saznajte vie proitaju tekst o velikoj povelji sloboda u Engleskoj (U/79). Istai da je to najstariji parlament u jednoj evropskoj zemlji. Objasniti da se palament u razliitim zemljama razliito nazivao: sabor, skuptina... Pojasniti da staleka monarhija predstavlja dravu u srednjem vijeku kojom uz vladara upravljaju i predstavnici stalea ( graanstva, plemstva i sveenstva ) okupljeni u Sabore ili Narodne skuptine. U razdoblju od XI do XV st. nastaju staleke monarhije u Engleskoj, Francuskoj, Danskoj, vedskoj, paniji...u njima su feudalci bili prinueni da se sporazumijevaju s graanstvom to dovodi do poetka slabljenja feudalizma. 39

ZAVRNI DIO

Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. ta je utjecalo na nastanak stalekih monarhija? Zato je graanstvo podravalo stvaranje stalekih monarhija? Na ijoj strani je bila crkva? ta je parlament i kako je nastao? Pojasni ta je staleka monarhija i navedi najpoznatije takve drave?

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Nastanak stalekih monarhija i njihovo ureenje Promjene u nainu privreivanja i pojava robno-novane privrede uvjetovale su nastanak graanske klase. Feudalna samovolja smetala je razvoju trgovine i zanatstvaosnovih zanimanja graanske klase. Zato je Graanska klasa u saradnji sa vladarem i crkvom nastojala ograniiti samovolju feudalaca (plemstva) Kao pobjednici, stvaraju novi oblik drave staleku monarhiju. Staleka monarhija predstavlja dravu u srednjem vijeku kojom uz vladara upravljaju i predstavnici stalea (graanstva, plemstva i sveenstva) okupljeni u Sabore, Narodne skuptine ili Parlament. Najraniji parlament formiran je u Engleskoj 1265. godine tzv. Velikom poveljom sloboda (magna charta libertatum) Formiranje stalekih monarhija predstavlja poetak slabljenja i propadanja feudalizma.

40

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 18. NASTAVNA TEMA: Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Suprotnosti srednjovjekovnog drutva CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o nejednakosti srednjovjekovnog drutva koje su dovele do seljakih ustanaka i drutvenih borbi u gradovima. Upoznavanje sa njihovima uzrocima, tokom i posljedicama 2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, uoavanje posljedica ugnjetavanja, osuda nasilja, razvijanje tolerancije i humanosti meu ljudima 3. Funkcionalni: vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, historijska itanka, radna sveska ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/81). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Ukratko ispriajte nain ivota plemstva u razvijenom srednjem vijeku. Koji se novi drutveni sloj razvija u XI. stoljeu u Evropi? Iznesite svoje miljenje o tome jesu li se obrazovni ciljevi graanstva podudarali s ciljevima plemstva. Kada nastaju i ta su staleke monarhije? Koji drutveni stale nije uestvovao u vlasti u stalekim monarhijama? Pojasnite poloaj seljakog stalea u to vrijeme. Da li se njihov poloaj promijenio nabolje? Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja objasniti poloaj razliitih drutvenih grupacija u razvijenom srednjem vijeku. Uenike uputiti da analiziraju slikovni materijal (U/81). Pitamo: Uporedite slike srednjovjekovnog plemstva i gradske sirotinje. ta moete zakljuiti? Podnaslov, seljaki ustanci obradit emo kombinacijom rada s tekstom, analize slikovnog materijala i analize historijskog izvora. Upuujemo: Kad proitate tekst, odgovorite na pitanje br. 2 i 3 u U/84. Napiite saete formulacije. Radit ete u parovima. Provjerit emo rijeeno. Najbolje odgovore zapisat emo na tablu. Potom emo proitati pisani historijski izvor U/83. Pitamo: kako je Don Bul nastojao pridobiti seljake za ustanak? Obraujui podnaslov drutvene borbe u gradovima uenici e proitati i usmeno odgovoriti na pitanje broj 5 u U/83. Kako bismo vjebali usmeno izlaganje, prozvat emo jednog loijeg, a potom jednog boljeg uenika i zatraiti da opirno prepriaju proitani tekst. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo im potpitanjima. 41

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. U emu se ogledaju drutvene nejednakosti srednjovjekovnih ljudi? Navedi razloge zbog kojih seljaki ustanci nisu imali uspjeha. Navedi uzroke i posljedice drutvenih borbi u gradovima.

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Suprotnosti srednjovjekovnog drutva Drutvo ranog srednjeg vijeka je bilo podijeljeno na plemstvo, sveenstvo i seljatvo. U razvijenom srednjem vijeku javlja se i graanstvo. U najteem poloaju bilo je seljatvo koje tokom XIV i XV stoljea podie ustanke protiv feudalne eksploatacije irom Evrope. Najvei ustanci izbijali su u Engleskoj i Francuskoj za vrijeme stogodinjeg rata (13371453). Seljaki ustanci su slabili feudalno drutvo i pripremali njegovu propast. Bijeda i nejednakost predstavljaju osnovne uzroke ustanaka siromanog stanovnitva u gradovima. Svi oni su obino zavravali bez uspjeha.

42

BOSNA U SREDNJEM VIJEKU

43

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 19. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Stari Slaveni i doseljavanje na Balkan CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: usvajanje znanja o ivotu slavenskih plemena u pradomovini, drutvenom ureenju i religiji, uenike upoznati sa uzrocima i pravcima seobe Slavena kao i o posljedicama koje je izazvao njihov dolazak na Balkan, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: ocijeniti vanost doseljavanja slavenskih plemena na dalji tok historijskih procesa na Balkanu, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima, razvijanje pozitivnog stava prema razliitim narodima i njihovim kulturnim dostignuima 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih veza. TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, historijska itanka, radna sveska ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Uenicima objasniti da prelazimo na novu tematsku oblast: Bosna u srednjem vijeku. Naroito istai znaaj ove tematske cjeline koja obuhvata period nacionalne prolosti zemlje i naroda kojim pripadamo. Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/86). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Koji dogaaj predstavlja poetak velike seobe naroda? Koje narode je ona uglavnom zahvatila? U kom pravcu se odvijala? Koji narodi su ivjeli na Balkanskom poluostrvu prije Slavena? Kako se dijele Slaveni prema mjestu koji su naselili?

Dio odgovora pojasniti na zidnoj karti. Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja koristei zidnu kartu uenicima predstaviti prostore pradomovine Slavena. Uputiti ih da pogledaju i kartu u udbeniku (U/86). Opisati geografske odlike tih prostora, privredna obiljeja, naoruanje i ratnu taktiku. Kako bi uenici razvijali sposobnost izdvajanja bitnih podataka, nakon svakog podnaslova povest emo razgovor tokom kojeg emo izdvojiti najbolje i najsaetije formulacije koje emo zapisati na tablu. U nastavku istai drutvena obiljeja starih Slavena, njihove vjerske predstave te najznaajnija boanstva. Pogledajte sliku Peruna boanstva groma i oluje (U/87). U kakvom obliku je on predstavljen? Ko je jo predstavljao boanstva u ljudskom obliku? Kako se naziva takvo predstavljanje? Pokuajte se sjetiti imena vrhovnih bogova kod Grka i Rimljana? Jedan uenik e proitati pisani historijski izvor (U/89) nakon ega emo povesti razgovor postavljajui pitanja. 44

U drugom dijelu asa uenicima predstaviti uzroke koji su doveli do seobe Slavena. Objasniti podjelu slavenskih naroda i uz pomo karte u udbeniku (U/87) predstaviti podruja koja ona danas naseljavaju u Evropi. Podnaslov, dolazak Junih Slavena na Balkanski poluotok, obradit emo metodom usmenog izlaganja. Istai kretanja slavenskih plemena do poetka VI stoljea. Naglasiti znaaj saveza sa Avarima, njihovu ulogu u tom savezu i posljedice njegovog raspada. Koristei zidnu kartu te kartu u udbeniku (U/88) uenicima predstaviti prostornu dimenziju naseljenu junoslavenskim plemenima. Posebno naglasiti koji to narodi spadaju u June Slavene. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Opii ivot Slavena u pradomovini i gdje se ona nalazila? Navedi uzroke seobe slavenskih plemena? Kako se dijele Slaveni i na koje narode? Koje prostore na Balkanskom poluostrvu su naselili Juni Slaveni?

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Stari Slaveni i doseljavanje na Balkan Pradomovina Slavena obuhvata prostrane oblasti od Karpata na jugu, izmeu rijeka Visle na istoku i Dnjepra na zapadu pa do Baltikog mora na sjeveru. Slaveni su vjerovali u vie bogova (politeizam) Uzroci seobe slavenskih plemena su: Prodor Huna sa istoka 375. godine Nedostatak obradivog zemljita Prenesaljenost ivotnog prostora Raseljavanje Slavena trajalo je od IV do VII stoljea Prema krajevima koja su naselili dijele se na Zapadne Slavene (esi, Poljaci, Slovaci), Istone Slavene (Rusi, Bjelorusi, Ukrajinci) i June Slavene (Bonjaci, Srbi, Hrvati, Slovenci, Makedonci, Crnogorci i Bugari). U periodu od poetka VI do prvih decenija VII stoljea Juni Slaveni su naselili prostor od Alpa na zapadu do Crnog mora na istoku i od Dunava na sjeveru do Jadranskog mora na jugu. Sklavinije prve dravne zajednice Junih Slavena.

45

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 20. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Junoslavenske drave u srednjem vijeku CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o prvim dravnim zajednicama Junih Slavena na prostorima Balkana, usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema kulturnom i nacionalnom razvoju susjednih naroda, razvijanje tolerancije prema etnikim, nacionalnim, rasnim i vjerskim razliitostima 3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih veza. TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, grupni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, grafofolija ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Formirati 5 grupa od po 5-6 lanova. Objasniti da svaka grupa izabere svog predstavnika koji e ujedno biti i njihov voa. Njegov zadatak je da koordinira rad unutar grupe te da u ime svih predstavi uraeno. Nakon to smo to uradili, zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/90), poslije ega emo postaviti nekoliko pitanja: Kako dijelimo Slavene? Koji narodi spadaju u june Slavene? Navedite teritoriju koji su naselili Juni Slaveni u doba velike seobe naroda? Kako su se zvale prve dravne zajednice Slavena na Balkanu i zato one nastaju?

Dio odgovora pojasniti na zidnoj karti. Najava teme... GLAVNI DIO Svakoj grupi dodijeliti zadatak da samostalno koristei udbenik obradi po jedan podnaslov iz dananje nastavne jedinice. Ograniiti vremenski rok obrade na 20 minuta. 1. 2. 3. 4. 5. grupa: Karantanija/Slovenija grupa: Hrvatska grupa: Raka/Srbija grupa: Duklja/Zeta/Crna Gora grupa: Makedonija

Nakon isteka predvienog vremena predstavnici grupa, redom izlau ostatku odjeljenja ono to su uradili. Ukoliko je potrebno uenici iz iste grupe daju smjernice i nadopunjuju svog predstavnika. Nakon svakog podnaslova nastavnik e postepeno otkrivati najvanije podatke i teze na ve pripremljenoj grafofoliji. Svi uenici bi imali zadatak da navedene teze prepiu u svoje sveske. ZAVRNI DIO 46

Proglasiti grupu koja je najbolje obradila svoj dio zadatka. Uenike iz te grupe, ali i one koji su bili aktivni u drugim grupama ocijeniti PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Junoslavenske drave u srednjem vijeku Najstarija drava Junih slavena jeste Karantanija tj. dananja Slovenija Karantanija je najprije bila pod vlau Franake da bi nakon njenog raspada dola pod uticaj Njemake. Geografski prostor koji su naselila hrvatska plemena u VII stoljeu utjecao je na stvaranje Primorske i Panonske Hrvatske te Neretljanske kneevine. Hrvatska je dostigla vrhunac svog razvoja u X stoljeu, za vrijeme vladavine kneza Tomislava (910928). Pacta conventa (dogovoreni sporazum)nastao 1102. godine izmeu hrvatskih velikaa i ugarskog kralja Kolomana kojim je natsla Ugarskohrvatska dravna zajednica. Najstarija srpska drava nazivala se Raka, a izrasla je iz plemenskog saveza sredinom IX stoljea. Dananja Crna Gora, nazivala se do kraja X stoljea Duklja (po rimskom gradu Doclea). U XI stoljeu javlja se i drugo ime Zeta, prema istoimenoj rijeci. Makedonija je vrhunac moi dosegla za vrijeme cara Samuila (976-1014). On je uspostavio makedonsko carstvo koje je unitila Bizantija 1014. godine.

47

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 21. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o postanku imena Bosna, prvim podacima o srednjovjekovnoj bosanskoj dravi kao i podruju na kojem se prostirala; upoznavanje uenika sa razliitim historijskim izvorima, zasnovanih na nauno-historijskim injenicama 2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, njegovanje i razvijanje osjeaja pripadnosti bosanskoj tradiciji i naciji. 3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, grafofolija ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/95). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Objasnite posljedice podjele Rimskog carstva 395. godine za podruje dananje BiH? Koje velike drave su bile u neposrednom susjedstvu prostora koji danas pripadaju BiH? Kojim uticajima su ti prostori bili izloeni? Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja uenicima pojasniti da postoji vie teorija o porijeklu imena Bosna, ali se ne moe pouzdano tvrditi koja je od njih manje ili vie tana. Navesti nekoliko primjera koje donose razliiti historiari. Podnaslov, prvi podaci o Bosni obradit emo metodom rada na tekstu i analize slikovnog materijala u udbeniku. Tekst podnaslova emo podijeliti na manje didaktike korake koje oznaavaju pasusi (odjeljci). Prozvat emo nekoliko uenika koji e ih proitati. Nakon svakog pasusa uenici e usmeno odgovoriti na pitanja u udbeniku (U/97) i to: nakon prvog pasusa (o prvobitnoj Bosni...) pitanje br. 2, nakon drugog (prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni...), pitanje br. 3. Uputiemo uenike da pronaliziraju kartu teritorijalnog irenja srednjovjekovne Bosne (U/96). Nakon toga emo traiti da proitaju tekst u rubrici, saznajte vie kao i tekst u rubrici zanimljivosti (U/97). Nakon proitanog treeg pasusa (osim ovih, Porfirogenet...), odgovorie na pitanje br. 4 i nakon 4 i 5 (Vie podataka o Bosni..., iz XII stoljea je...) na pitanje br. 5. Potom emo proitati i proanalizirati historijski izvor (U/96). Najbolje i najsaetije odgovore i formulacije emo izdvojiti i zapisati na tablu. ZAVRNI DIO 48

Proitati pasus broj 6 (vidimo kako nam...). Pitamo: ta moemo zakljuiti? Otkloniti eventualne nejasnoe. Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFLIJE Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni Postoji vie teorija o porijeklu imena Bosna. Po nekima ime Bosna je nastalo od: indoevropske rijei bos to bi u prijevodu znailo tekua voda, tj rijeka. ilirske rijei basinus koja ima isto znaenje. latinske rijei bosina, to znai granica, slavenskog imena koje su donijeli sa sobom. Prvi podaci o srednjovjekovnoj Bosni potiu jo iz X stoljea, tanije iz 956. godine. Tada, bizantijski car i pisac Konstantin Porfirogenet u svom djelu De administrando imperio (O upravljanju carstvom) spominje Bosnu (Bosonu) kao malu zemlju koja se prostire oko izvora, te gornjeg i srednjeg toka istoimene rijeke (otprilike podruje od Sarajeva do Vranduka kod Zenice) Dva grada Katera i Desnek Podatke o srednjovjekovnoj Bosni nalazimo i kod bizantijskog pisca Kinama te u Ljetopisu popa Dukljanina, oba iz XII stoljea.

49

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 22. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Drutveni odnosi i dravna organizacija u srednjovjekovnoj Bosni CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o drutvenim odnosima, najistaknutijim velikakim porodicama te o dravnom ureenju srednjovjekovne Bosne; usvajanje novih pojmova: stanak, rusag, velmoe 2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, uoavanje kontinuiteta bosanske dravnosti i njene 1000 godinje tradicije, razvijanje kritikog miljenja. 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i prostoru, uporeivanja i donoenja zakljuaka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: razgovor, usmeno izlaganje, rad s tekstom, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta, grafoskop ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnom asu, postavljajui pitanja: Koje imamo teorije o porijeklu imena Bosna? Kad se i gdje Bosna prvi put spominje? Postoji li mogunost da je Bosna starija od vremena kada se prvi put spominje, tj. u X stoljeu? Zato nismo sigurni u to? Na kojem prostoru nastaje prvobitna Bosna?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/98). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja objasniti proces drutvenog raslojavanja u srednjovjekovnoj Bosni. Istai drutvenu strukturu te navesti ko je spadao u povlatenu, a ko u potinjenu grupu stanovnitva. Posebno naglasiti da se vladajui sloj dijelio na velmoe, vlastelu i vlasteliie. Objasniti njihov meusobni odnos. Traiti od uenika da se prisjete vazalsko-seniorskog odnosa. Ima li slinosti? Istai da je osnovni oblik zemljinog posjeda u Bosni bila batina. Pitamo: Ko nam zna objasniti ta je batina? Nabrojaemo najistaknutije velikake porodice koje su u Bosni nazivane velmoe i koje su imale svoje batine. Uenike uputiti da proitaju tekst u rubrici zanimljivosti (U/99). Na isti nain predstaviti i podnaslov dravna organizacija. Objasniti centralne organe dravne vlasti, razliku izmeu banovine i kraljevine. Objasniti pojam dvora bosanskih vladara. Naglasiti mjesta u kojima su stolovali bosanski vladari, kojoj dinastiji su pripadali i kako su se finansirali. Uenike uputiti da pogledaju fotografiju ostataka Bobovca (U/99). Istai znaaj i ulogu koji je imao Bosanski sabor u donoenju najvanijih dravnih odluka. Navesti razliita imena za sabor u Bosni stanak, sva bosna, sav rusag bosanski... Posebno naglasiti ko je mogao uestvovati u radu Sabora 50

te da sveenici iz bilo koje Crkve na njega nisu imali nikakav utjecaj. Pomenuti i da je lokalna vlast bila u iskljuivoj nadlenosti feudalaca.

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kako je bilo podijeljeno drutvo u Bosni? (Obrazloi na pojedine kategorije) Nabroj najpoznatije velikake porodice u srednjovjekovnoj Bosni i kojim oblastima su vladale. Kako je izgledala dravna organizacija srednjovjekovne Bosne. Objasni gdje se nalazio najznaajniji bosanski dvor? ta je stanak?

Za zadau dati da prepiu tekst iz rubrike saznajte vie (U/100).Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFLIJE Drutveni odnosi i dravna organizacija u srednjovjekovnoj Bosni Feudalizam u Bosni se javlja od XII stoljea. Vladajui sloj se prema moi i ugledu dijelio na veliku i malu vlastelu, odnosno na velmoe i njihove vazale. Osnovni oblik zemljinog posjeda u srednjovjekovnoj Bosni bila je batina. Jednom darovanu batinu vladar vie nije mogao vratiti, jer je ona bila vlasnitvo porodice, a ne pojedinca. Najistaknutije velikake porodice iji su lanovi imali status velmoa bili su: Hrvatinii u Donjim Krajevima (oko rijeka Vrbasa i Sane), Pavlovii u istonoj Bosni i Kosae u Humu (Hercegovina). Organi centralne vlasti bili su vladar i dravni sabor. Dravni sabor u Bosni se najee zvao "stanak", ali isto tako i zbor, sva Bosna, sav rusag bosanski ili samo Bosna. Stanak je predstavljao staleku skuptinu u ijem radu su uestvovale samo velmoe (rusaka gospoda) i vladar. Dvor kao stolno mjesto i stalno sjedite bosanski vladari nisu imali. Zato su prijestolnice Bosne u razliito vrijeme bile: Kraljeva Sutjeska, Visoko, Bobovac, a kasnije i Jajce.

51

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 23. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Bosna u vrijeme prvih banova CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: usvajanje znanja o Bosni u vrijeme bana Boria i Kulina bana; stjecanje znanja o drutvenoekonomskim i privrednim prilikama srednjovjekovne Bosne u tom periodu, spoznati znaaj povelje Kulina bana 2. Odgojni: razvijanje pozitivnog odnosa prema prema prolosti vlastitog naroda, razvijanje kritikog miljenja i ljubavi prema domovini. 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnom asu, postavljajui pitanja: Koje su najznaajnije feudalne porodice bile u Bosni? Iz koje porodice su poticali bosanski vladari? Gdje su oni najee stolovali? Koji su bili nazivi za bosanski sabor? U emu se ogleda njegov znaaj?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/101). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO Uz pomo historijske zidne karte ili karte u udbeniku (U/96) predstaviti podruje prvobitne bosanske drave. Uenike upoznati sa vladavinom bana Boria, najstarijeg bosanskog bana o kojem znamo neto vie. Istai da je on bio samostalan vladar za ije vladavine je voen rat izmeu Ugarske i Bizantije za prevlast na Balkanu. Naglasiti da je ban Bori bio saveznik ugarskog kralja koja u tom ratu doivljava poraz. Zbog takvog ishoda ban Bori bjei u Slavoniju gdje je od ranije imao posjede dobijene od ugarskog kralja. U drugom dijelu izlaganja uenike/ce upoznati sa periodom vladavine bana Kulina. Na karti (U/102) pokazati teritoriju na koju je ban Kulin proirio granice bosanske drave. Istai njegov politiki utjecaj u Bosni i susjedstvu. Posebno naglasiti privredni razvoj koji je Bosna doivjela u ovom periodu. Istai saradnju sa Dubrovakom republikom i znaaj uvene Povelje Kulina bana 52

koja je nastala kao proizvod te saradnje. Naglasiti da je to najstariji pisani dokument srednjovjekovne Bosne iz kojeg se vidi hiljadugodinja tradicija Bosne i kontinutet dravnosti nae zemlje. Uputiti da pogledaju sliku (U/103). Zamoliemo jednog uenika da proita pisani historijski izvor (U/103) nakon ega emo povesti razgovor postavljajui nekoliko pitanja.

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Objasni prilike u Bosni u vrijeme vladavine bana Boria. Kad poinje uspon srednjovjekovne Bosne? Navedi granice bosanske drave u vrijeme bana Kulina. Kad je potpisana i o emu govori povelja Kulina bana? Objasni u emu se ogleda znaaj povelje za bosansku dravnost

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFLIJE Bosna u vrijeme prvih banova Prvi poznati bosanski ban jeste ban Bori (11541164). On je kao ugarski saveznik uestvovao u ugarsko-bizantijskom ratu, nakon kojeg je Bizantija uspostavila svoju prevlast na Balkanu. Vladavina bana Kulina u Bosni (11801204) U njegovo vrijeme bosanska drava se prostirala od Drine na istoku do Grmea na zapadu sa oblastima Bosnom, Usorom, Soli i Donjim Krajevima oko Sane. Bosna se privredno razvija To je vrijeme politike stabilnosti i organizovane vlasti Trgovaki ugovor o boljoj poslovnoj saradnji izmeu Bosne i Dubrovnika potpisan je 29. avgusta 1189. godine. Taj ugovor poznat kao Povelja Kulina bana, predstavlja prvi poznati meunarodni ugovor Bosne.

53

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 24. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Vjerski ivot u srednjovjekovnoj Bosni CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Uoiti poloaj srednjovjekovne bosanske drave u XIII stoljeu. Upoznati uenike sa vjerskim uenjem i ustrojem Crkve bosanske, usvajanje novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog odnosa prema prolosti vlastitog naroda, razvijanje tolerancije, kritikog miljenja, ljubavi prema domovini. 3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, uporeivanja i donoenja zakljuaka, uoavanja uzrono posljedinih veza. TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Formirati 5 grupa od po 5-6 lanova. Objasniti da svaka grupa izabere svog predstavnika koji e ujedno biti i njihov voa. Njegov zadatak je da koordinira rad unutar grupe te da u ime svih predstavi uraeno. Nakon to smo to uradili, zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/104), poslije ega emo postaviti nekoliko pitanja: Koje vjere su bile prisutne u Bosni u periodu nakon crkvenog raskola 1054. godine. ta je hereza? Kako se crkva borila protiv hereze? Navedite prve poznate bosanske vladare i period u kojem su vladali? Po emu je posebno znaajan ban Kulin? Najava teme... GLAVNI DIO Svakoj grupi dodijeliti zadatak da samostalno koristei udbenik obradi po jedan podnaslov iz dananje nastavne jedinice. Ograniiti vremenski rok obrade na 20 minuta. 1. 2. 3. 4. 5. grupa: Nastanak vjerske razliitosti na tlu Bosne grupa: Prve vijesti o herezi u Bosni grupa: Porijeklo i organizacija Crkve bosanske grupa: Katolika crkva grupa: Pravoslavna crkva i uenje bosanskih krstjana (historijski izvor)

Nakon isteka predvienog vremena predstavnici grupa, redom izlau ostatku odjeljenja ono to su uradili. Ukoliko je potrebno uenici iz iste grupe daju smjernice i nadopunjuju svog predstavnika. Nakon svakog podnaslova nastavnik e postepeno otkrivati najvanije podatke i teze na ve pripremljenoj grafofoliji. Svi uenici bi imali zadatak da navedene teze prepiu u svoje sveske. 54

ZAVRNI DIO Proglasiti grupu koja je najbolje obradila svoj dio zadatka. Uenike iz te grupe, ali i one koji su bili aktivni u drugim grupama ocijeniti PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Vjerski ivot u srednjovjekovnoj Bosni Prostor srednjovjekovne Bosne nakon crkvenog raskola 1054. godine doao je pod uticaj i katolike i pravoslavne crkve. Prve vijesti o postojanju hereze u Bosni potjeu iz 1199. godine Crkva bosanska nastala je izmeu 1234. i 1252. godine Crkva bosanska nije ubirala desetine ni ostale poreze, a odricala se i feudalnih posjeda Pripadnici Crkve bosanske nazivali su se krstjanima, dok su ih drugi oznaavali kao, patareni, katari ili rjee bogumili. Na elu Crkve bosanske bio je djed (did), te sveenici, koji su se nazivali strojnici. Dijelili su se na goste i starcenajnie crkvene starjeine. Vjernici su bili podijeljeni na krstjane i mrsne ljude to jest na savrene i nesavrene vjernike. Katolika crkva u srednjovjekovnoj Bosni nikada nije bila samostalna nego uvijek u sastavu susjednih crkvenih centara. Naroito zapaenu ulogu u suzbijanju hereze i irenja katolianstva odigrala su dva katolika reda: dominikanci i franjevci. Pravoslavno stanovnitvo je bilo ogranieno na oblasti Huma, Podrinja i Polimlja koji su u sastav bosanske drave uli tokom XIV stoljea. Oni su pripadali Pekoj patrijariji.

55

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 25. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Bosna u XIII stoljeu CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o poloaju srednjovjekovne bosanske drave u XIII stoljeu, njenim privrednim i drutvenim odnosima sa susjedima te o prevlasti ubia na ovim prostorima. 2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijati kritiki odnos prema historijskim linostima, razvijati negativan stav uenika prema osvajakoj politici i poticati ideju da se problemi rjeavaju mirnim putem. 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Opiite privredni razvoj Bosne u doba bana Kulina. U emu je historijski znaaj Povelje bana Kulina? Koje su najznaajnije bosanske velikake porodice? Kakav je bio odnos bana Kulina i domae vlastele? Kada se desio prvi pokuaj unitenja bosanske hereze i kako je on zavren?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/109). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja predstaviti unutranje prilike u Bosni u doba vladavine bana Mateja Ninoslava. Istai proces osamostaljenja domae vlastele i slabljenje moi bosanskog vladara. Vano je naglasiti da je ovaj period bosanske historije obiljeen stalnim krstakim pohodima na Bosnu koje je predvodila Ugarska. Njen formalni cilj je bio unitenje Crkve bosanske, a u stvarnosti tenja za osvajanjem prostora srednjovjekovne Bosne. Opisati ratna deavanja i jaanje pozicije bosanskog vladara nakon neuspjeha krstake vojske. Na historijskoj karti predstaviti podruja koja je u tom razdoblju obuhvatala bosanska drava. Analizom dijela ugovora izmeu bosanskog bana Mateja Ninoslava i Dubrovana iz 1240.godine moe se potvrditi snaga bosanskog bana u navedenom razdoblju. Podnaslov Bosna u drugoj polovini XIII stoljea obradit emo metodom rada sa tekstom . Kako bismo vjebali usmeno izlaganje, prozvat emo jednog loijeg, a potom jednog boljeg uenika i 56

zatraiti da opirno prepriaju proitani tekst. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo im potpitanjima. Mogu usmeno odgovoriti na 4. i 5. pitanje u U/112. U nastavku emo opisati utjecaj hrvatskih velikaa iz porodice ubia na historijske dogaaje u Bosni u drugoj polovini XIII stoljea. Najaviti doba ponovnog jaanja srednjovjekovne Bosne u XIV stoljeu i dolazak na vlast bana Stjepana II Kotromania. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kako su izgledale prve godine vladavine bana Mateja Ninoslava? Objasni uzrok, tok i posljedice krstakog rata protiv Bosne u doba Ninoslava. Po emu moemo zakljuiti kakav je ban Ninoslav bio vladar? Objasniti u emu je znaaj bana Prijezde. Objasni posljedice enidbe Stjepana I na kasniju bosanku politiku. Opii vlast ubia u Bosni i kako je ona prestala. Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFLIJE Bosna u XIII stoljeu Prvu polovinu XIII stoljea obiljeilo je naglo jaanje i irenje heretikog uenja te porast moi i utjecaja bosanske vlastele. Vladavina bana Mateja Ninoslava (12331249.) Krstaki pohodi na Bosnu s ciljem njenog osvajanja Ugovor o miru i prijateljstvu izmeu Bosne i Dubrovnika zakljuen, u martu 1240. godine. U povelji koju je izdao, Ninoslav se naziva po milosti boijoj veliki ban bosanski. Vladavina bana Prijezde (12531287) rodonaelnik srednjovjekovne bosanske dinastije Kotromania Vladavina bana Stjepana I Kotromana (12871314). Oenio se Jelisavetom, kerkom srpskom kralja Dragutina iz dinastije Nemanjia. Krajem XIII stoljea hrvatska velikaka porodica ubia proiruje dijelom svoju vlast i na Bosnu Uz pomo ugarskohrvatskog kralja Karla I Roberta, Stjepan II (1322-1353) zapoinje svoju samostalnu vladavinu u Bosni.

57

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 26. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Jaanje i teritorijalno irenje Bosne u XIV stoljeu CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o usponu Bosne u doba Stjepana II i Tvrtka I Kotromania; upoznavanje uenika sa granicama bosanske drave u vrijeme najveeg uspona i proglaenjem kraljevstva 1377. godine 2. Odgojni: Razvijanje ljubavi prema domovini, uoiti ulogu i utjecaj pojedinca na tok historijskih zbivanja, razvijati kritiki odnos prema historijskim linostima, razvijati negativan stav uenika prema osvajakoj politici i poticati ideju da se problemi rjeavaju mirnim putem. 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Koji su vladari bili na elu bosanske drave u XIII stoljeu? Po emu je znaajan ban Prijezda? Opiite razdoblje slabljenja bosanke drave u vrijeme prevlasti ubia u Bosni. Na koji nain Stjepan II zapoinje svoju samostalnu vladavinu?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/113). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja objasniti poloaj bosanske drave za vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromania. Istai da su ratna iskustva i uspostavljene dobre veze sa bosanskom vlastelom omoguili Stjepanu II da uvrsti svoju vlast i proiri teritoriju bosanske drave. Uenicima na zidnoj karti predstaviti prostore na koje je proirena bosanska drava u navedenom razdoblju. Istai znaaj i posljedice osvajanja Huma za srednjovjekovnu Bosnu. U nastavku predstaviti politiku krizu u bosanskoj dravi neposredno nakon to je Tvrtko I preuzeo vlast. Uenicima treba pojasniti odnos Ugarske drave prema politikim prilikama u Bosni u tom razdoblju. Na historijskoj karti pojasniti teritorijalno irenje srednjovjekovne Bosne u doba Tvrtka I. Naglasiti znaaj proglaenja Bosne kraljevinom 1377. godine i poloaj susjednih zemalja u tom 58

periodu. Istai titulu koju Tvrtko I uzima prilikom krunisanja kralj Srbije, Bosne, Primorja i Zapadnih Strana. Pitamo: Zato je Tvrtko I smatrao da mu pripada pravo na srpsku krunu? Akcent staviti na izlazak Bosanskog kraljevstva na more. Vidjeti kartu (U/115). Uputiti uenike da proitaju tekst u rubrici saznajte vie. Pitamo: Kad u Bosnu prvi puta upadaju Osmanlije? Kakva je uloga bosanske vojske u bici na Kosovu?

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Opii prve godine vladavine Stjepana II? Na koje prostore je Stjepan II proirio granice bosanske drave? ta je obiljeilo poetak vladavine Tvrtka I? Opii teritorijalna proirenja na istoku u doba Tvrtka I. Kada se Tvrtko I krunisao za kralja i gdje? ta je sve Tvrtko I osvojio na zapadu i kako su nakon toga izgledale tadanje granice Bosne?

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Za zadau uenicima dati da izrade liniju vremena na kojoj e hronoloki prikazati bosanske vladare i godine njihovog vladanja do Tvrtka I Kotromania. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFLIJE Jaanje i teritorijalno irenje Bosne u XIV stoljeu Vladavina Stjepana II Kotromania (13221353) On je ponovo pripojio stare bosanske oblasti Donje Krajeve (dananju sjeverozapadnu Bosnu) te Usoru i Soli. Do 1326. proirio je bosanske granice i na Zavrje ili Zapadne strane (Livanjsko, Duvanjsko i Glamoko polje), Primorje od rijeke Neretve do rijeke Cetine i Hum (Hercegovina). Osvajanjem Huma, Bosna je dobila izlaz na obale Jadranskog mora. Osim toga, u okvire granica bosanske drave ulazi i pravoslavno stanovnitvo (pored krstjana i katolika) koje tako postaje trea vjerska komponenta na tlu srednjovjekovne bosanske drave. Vladavina Tvrtka I Kotromania (13531391) U periodu od 1373. do 1377. godine Bosni su pripojene oblasti: gornje Podrinje, srednje Polimlje, istoni dio Huma te podruje izmeu Dubrovnika i Boke Kotorske. Tvrtko I se 1377. godine krunisao za kralja Srbije, Bosne, Primorja i Zapadnih Strana (Mile kod Visokog ili manastir Mileevo) Tvrtko I je proirio Bosnu i na zapad osvojivi Split, Trogir i ibenik kao i ostrva Bra, Hvar i Korula. Tvrtko se od 1390. nazivao kraljem Srbije, Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja. Pred kraj njegove vladavine u Bosnu poinju upadati Osmanlije.

59

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 27. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o privrednom razvoju srednjovjekovne Bosne u XIV stoljeu; o razvoju rudarstva, trgovine, predmetima uvoza-izvoza, pojavi robno-novane privrede te o nastanku gradova i njihovom izgledu na tlu srednovjekovne bosanske drave 2. Odgojni: stjecanje radnih navika i razvijanje pozitivnog stava prema svim oblicima rada 3. Funkcionalni: vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: S kojom susjednom dravom je Bosna imala nauspjenije trgovake odnose? Kad su ti odnosi uspostavljeni? ta Kulin ban u svojoj Povelji obeava Dubrovanima? Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/113). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO Ovu nastavnu jedinicu uenici mogu samostalno obraditi prema udbeniku. Uputit emo ih: Proitajte tekst u udbeniku i pritom obinom (grafitnom) olovkom podvucite najvanije podatke. Potraite u rubrici manje poznate rijei opisane pojmove i zapiite njihovo objanjenje. Proitano nadopunite itanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala. Trait emo od pet uenika da opirno prepriaju proitano. Svaki uenik prepriat e jedan podnaslov u udbeniku. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo im potpitanjima. Potom emo traiti od uenika da saeto zapiu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat emo na tablu. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Proitati i analizirati historijski izvor (U/119). Za zadau uenicima dati da odgovore na pitanja (U/119). Aktivne ocijeniti najaviti narednu nastavnu jedinicu.

60

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 28. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Kultura i umjetnost srednjovjekovne Bosne CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o razvoju kulture i umjetnosti; upoznavanje sa vrstama pisama i najznaajnijim knjievnim djelima nastalim u srednjovjekovnoj Bosni; upoznavanje sa drutvenim ivotom bosanskog plemstva, izgledom i znaajem steaka te arhitekturom 2. Odgojni: razvijanje estetskih vrijednosti, razvijanje pozitivnog odnosa prema kulturnoj batini i umjetnosti te potrebi njezina ouvanja 3. Funkcionalni: vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/120). Nakon to smo posluali proitano, postavljamo pitanja: Opiite kako je geografski poloaj Bosne regulisao njene kulturne tokove. Gdje su bila glavna sredita kulture u Bosni? Kad i gdje nastaju gradovi u Bosni? Koji su najpoznatiji bosanski gradovi u srednjem vijeku?

Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmneog izlaganja uenicima predstaviti utjecaj koji su na nastanak i razvoj srednjovjekovne kulture u Bosni imale Bizantija i zapadnoevropska kultura. Uenicima treba pojasniti da je Bosna u srednjem vijeku bila jedinstveno kulturno podruje. Nakon toga predstaviti odlike srednjovjekovne pismenosti u Bosni. Uputiti uenike da pogledaju kako je izgledala Bosanica (U/120). Istai da se spomenici pisani bosanicom mogu podijeliti u tri grupe. Navesti koje tri grupe. Spomenuti najpoznatije tekstove iz tog razdoblja. S obzirom da se u tekstu pojavljuju i novi pojmovi: glagoljica, evanelje, misal, njih emo dodatno pojasniti i uputiti uenike da prepiu objanjenja iz udbenika (U/121). Podnaslov drutveni ivot bosanskog plemstva uenici e sami proitati. Kako bismo vjebali usmeno izlaganje, prozvat emo jednog loijeg, a potom jednog boljeg uenika i zatraiti da opirno prepriaju proitani tekst. Ukoliko ocijenimo potrebnim pomoi emo im potpitanjima. Nakon toga usmenim izlaganjem pojasniti pojam i vrste srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika steaka, te njihova najznaajnija nalazita u Bosni i Hercegovini. Istai njihovu umjetniku vrijednost i likovnu formu koja je predstavljena na stecima. Uputiti uenike da pogledaju fotografije steaka (U/122). Traimo da ih opiu i kau ta vide na njima. Mogu li zakljuiti ta 61

predstavlja otvorena ruka kao simbol pozdrava? (mir, otvorenost, dobronamjernost...). ta zakljuujemo kakvi su bili stari Bonjani? Traiemo od jednog uenika da proita zapise sa steaka (U/124). Nakon svakog proitanog natpisa izvriemo kratku analizu. U podnaslovu arhitektura, uenicima prikazati razvoj srednjovjekovne bosanske arhitekture i najznaajnije graevine iz ovog razdoblja. Predstaviti ouvane gradove, crkve i grobne crkve. Sve to upotpuniti analizom slikovnog materijala (U/123) ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Koje vrste pisama su koritene u Bosni? Opii ivot srednjovjekovnog bosanskog plemstva. Objasni ta su steci, a ta nekropole? Koje likovne predstave i natpisi najee se nalaze na stecima? Koji su najznaajniji spomenici crkvene arhitekture u srednjovjekovnoj Bosni? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Kultura i umjetnost srednjovjekovne Bosne Glavna kulturna sredita u Bosni bili su dvorovi vladara i vlastele, franjevaki samostani i pravoslavni manastiri. Koritene su razne vrste pisama: glagoljica, latinica, irilica te bosanica srednjovjekovno bosansko pismo Dijaci su predstavljali pisare u srednjovjekovnoj Bosni koji su boravili na dvorovima vladara i vlastele. Steci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici. Najee se nalaze u skupinama koje se nazivaju nekropole. Najpoznatije nekropole su: Radimlja kod Stoca i Zgoa kod Kaknja Na stecima su najee uklesani biljni i geometrijski motivi, scene lova i igara, likovi ljudi i ivotinja, vjerski simboli, viteki turniri, predstave maeva i koplja, grbovi te natpisi U arhitekturi srednjovjekovne bosanske drave posebno mjesto zauzimaju utvreni gradovi, dvorovi vladara i vlastele, crkvene zgrade... Podzemna grobna crkva u Jajcu tzv. katakombe

62

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 29. NASTAVNA TEMA: Bosna u srednjem vijeku NASTAVNA JEDINICA: Slabljenje Bosne i gubitak dravne samostalnosti CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o uzrocima slabljenja srednjovjekovne bosanske drave; upoznavanje dogaaja koji su uzrokovali propast srednjovjekovne Bosne; usvajanje i analiza novih pojmova. 2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja; razvijanje ljubavi prema domovini i ouvanju vlastitog teritorija; razvijanje stavova o vrijednostima tolerancije i mirnog rjeavanja suprotnosti. 3. Funkcionalni: vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Opiite politike prilike u Bosni u vrijeme Tvrtka I. Koje oblasti je zauzimala srednjovjekovna Bosna u vrijeme najvee moi? Kada Bosna postaje kraljevina? ta se deava potkraj vladavine kralja Tvrtka I?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/125). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice Najava teme... GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja objasniti stanje u Bosanskom kraljevstvu nakon smrti kralja Tvrtka I. Navesti najznaajnije velikake porodice u Bosni i opisati njihov utjecaj na razvoj politikih odnosa u Bosanskom kraljevstvu. Treba istai da su pojedini velikai samostalno vladali na svojim posjedima i da je vlast vladarske kraljevske porodice opadala. Navesti vladare bosanske drave u razdoblju XV vijeka te sve vei utjecaj Osmanlija i Ugarske na unutranja pitanja u Bosni. Traiti od uenika da izrade liniju vremena na koju e hronoloki poredati sve bosanske vladare poev od kralja Stjepana Dabie (1391-1395) do kralja Stjepana Tomaevia (1461-1463). Istai znaaj formiranja bosanskog krajita za konano osvajanje Bosne od strane Osmanlija. U drugom dijelu asa pojasniti pojam Hercegovina i kako je nastala. Obraujui podnaslov, posljednji bosanski kraljevi, pojasniti odnos bosanskih vladara prema pripadnicima Crkve bosanske i 63

pad Bosne pod vlast Osmanlija 1463. godine. Na kraju asa analizirati pisani historijski izvor iz udbenika.

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kakvo je bilo stanje u Bosni u doba kralja Dabie? Opii posljedice sukoba izmeu bosanske vlastele. Nabroj bosanske vladare u prvoj polovini XV stoljea. Kad i kako je nastala Hercegovina? Objasni uzroke slabljenja bosanske drave u posljednjim godinama njene samostalnosti. Opii pad srednjovjekovne Bosne. Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE Slabljenje Bosne i gubitak dravne samostalnosti Poslije smrti Tvrtka I (1391) osnaena vlastela se poinje sve vie osamostaljivati Meu njima se posebno istiu Hrvatinii, Pavlovii i Kosae Sukobi meu vlastelom postaju sve ei. Osjea se sve vei utjecaj Osmanskog carstva i Ugarske na politike prilike u Bosni Privreda je bila u opadanju Promjena na prijestolju je esta i zavisi od volje vlastele. Stjepan Vuki Kosaa 1448. uzima titulu hercega i potpuno se osamostaljuje. Po njemu se teritorija Huma kojom je vladao nazvala Hercegovina. Da bi dobio podrku pape kralj Stjepan Toma (1443-1461) poinje progon pripadnika Crkve bosanske Sultan Mehmed II 1463. osvaja srednjovjekovnu Bosnu Posljedni bosanski kralj je uhvaen u Kljuu i pogubljen.

64

OSMANSKO CARSTVO

65

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 30. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvo NASTAVNA JEDINICA: Nastanak Osmanske drave CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku Osmanske drave i njenim prvim osvajanjima; usvajanje pojmova: spahija, emir, sultan 2. Odgojni: uoavanje znaaja uloge pojedinca i uticaja koji ima na tok historijskih zbivanja, razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima, osuda osvajanja, razvijanje tolerancije i potivanja razliitosti, razvijanje radnih navika 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Najava teme: Danas emo zapoeti s uenjem nove nastavne cjeline pod nazivom Osmansko carstvo. Prva lekcija o kojoj emo rei neto vie nosi naslov: Nastanak Osmanske drave. Otvorite svoje U/130. Jedan uenik proitat e uvod u lekciju U/130 nakon ega postavljamo pitanja. Kojoj grupi naroda pripadaju Osmanlije? Opii znaaj i irenje Selduka. Napisati naslov na tabli ili ga predstaviti putem grafofolije. GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja predstaviti nain na koji se formirala Osmanska drava. Uenike uputiti da pogledaju kartu (U/130). Pitamo: S kojom dravom su graniile Osmanlije? Istai da je to glavni pravac irenja Osmanlija. Objasniti taktiku spaljene zemlje koju su Osmanlije primjenjivale kod osvajanja. Uenicima objasniti kome je dodjeljivana osvojena zemlja i da su zbog toga vojnici bili zainteresovani za nova osvajanja. Traiemo da u pojmovniku pronau oznaene pojmove i zapiu njihovo objanjenje. U nastavku emo objasniti irenje Osmanske drave do bitke kod Angore 1402. godine. Dok izlaemo, istiemo navedene pojmove na geografskoj ili historijskoj karti. Izloene podatke dopuniemo analizom slikovnog materijala na kojima su predstavljeni osmanski sultani. Kada doemo do Murata I istaknut emo godine njegovog vladanja te pitamo: Koju veliku bitku su Osmanlije vodile na Balkanu 1389. godine? Podsjetiemo ih koji bosanski vladar je vladao u tom periodu i kako se on titulisao. Na kraju asa analizirati pisani historijski izvor U/132.

66

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kada i na kom prostoru emir Osman stvara svoj bejluk? Ko u poenoj fazi stvaranja osmanske drave doprinosi njenom uspjehu? Na raun kojeg se carstva irila osmanska drava? Koje je drave pod svoju vlast stavio Murat I? Kada su i kako zaustavljena dalja osmanska osvajanja? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Nastanak Osmanske drave Osmanska drava je nastala oko 1300. godine na sjeverozapadu Male Azije Ime je dobila po svom osnivau emiru Osmanu (1281-1324) Carstvo se u poetku irilo na raun Bizantijske teritorije. Zemlje osvojene u vojnim pohodima dodjeljivane su spahijama (konjanicima) Osmanov sin Orhan (1324-1362) proglasio se sultanom. Prijestolnica u Brusi Za vrijeme sultana Murata I (1362-1389) osvojene su Makedonija, Grka i Bugarska. Prijestolnica u Jedrenu. Dalja osmanska osvajanja zaustavili su Mongoli. U odluujuoj bici kod Angore 1402. godine, sultan Bajazit I (13891402) je zarobljen a njegovo carstvo se, usljed meusobne borbe njegovih sinova, privremeno raspalo.

67

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 31. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvo NASTAVNA JEDINICA: Vojno ureenje Osmanskog carstva CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o dravno-upravnom sistemu Osmanskog carstva, vojnom ureenju i vojnim rodovima te o timarsko-spahijskom sistemu; usvajanje novih pojmova: berat, aka, timar, zijamet, has, devirma, porta, divan 2. Odgojni: razvijanje tolerancije i potivanja razliitosti, razvijanje radnih navika, uvaavanje razliitih puteva razvoja dravnog i drutvenog ureenja, uoavanje dobrih i loih strana timarsko-spahijskog sistema i vojnog ureenja 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, metoda rada sa tekstom, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Kad je i gdje nastalo Osmansko carstvo? Ko se smatra njegovim osnivaem? Na raun ije teritorije se Osmansko carstvo irilo? Ko je bio direktno zainteresovan za irenje osmanskog carstva?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/133). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice GLAVNI DIO U nastavnoj jedinici Vojno ureenje Osmanskog carstva, nastavit emo s metodom rada na tekstu kako bi uenici i dalje razvijali sposobnost uoavanja bitnog i samostalne interpretacije nauenog. Podnaslovi u udbeniku sluit e nam kao uporine take didaktikih koraka. Nakon svakog podnaslova uenici e usmeno odgovoriti na pitanja u udbeniku (nakon prvog podnaslova na 1. i 2. pitanje, nakon drugog podnaslova na 3., 4. i 5. pitanje te nakon 3. podnaslova na 6. pitanje). Uporedo emo analizirati pripadajui slikovni materijal kako bi proirili znanje. Ukoliko je potrebno postavljat emo i potpitanja. S obzirom da se u tekstu pojavljuju i novi pojmovi: berat, aka, timar, zijamet, has, devirma, porta, divan, debelija, njih emo, ukoliko ocijenimo da je 68

potrebno i dodatno objasniti. Najvanije podatke zapisat emo na tablu. Vano je da uenici sudjeluju u izradi plana table i na taj nain oblikuju saete formulacije. Na kraju emo analizirati pisani historijski izvor U/135. Traiemo da uenici uporede feudalni sistem u Evropi sa timarsko-spahijskim sistemom u Osmanskom carstvu te da istaknu uoene razlike.

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Uz pomo plana table uenici/ce e ukratko prepriati nastavnu jedinicu. Nekoliko njih ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Za zadau dati da prepiu u sveske nepoznate pojmove iz U/134. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Vojno ureenje Osmanskog carstva Na elu Osmanskog carstva bio je sultan koji je imao neogranienu vlast Upravne i politike poslove vodio je Divan osmanska vlada. Na njegovom elu se nalazio veliki vezir. Veliki vezir je bio poslije sultana druga linost u Carstvu. Drutvo u Osmanskom carstvu se dijelilo na asker (vojniki stale) i raju (potinjeni stale). Vojnikom staleu pripadala su sva vojna lica, inovnici i ulema, a raju su inili seljaci, zanatlije i trgovci. Vojska se dijelila na centralnu i provincijsku. Centralne trupe su bile smjetene u Istanbulu i sastojale su se od pjeadijskih jedinica, janjiara i vie korpusa konjice. U janjiare su uzimana djeca kranskog porijekla (izuzetak je bila Bosna gdje su uzimani i muslimani). Uzimanje djece u janjiare zove se devirma (sakupljanje) Feudalni sistem u Osmanskom carstvu zove se timarsko-spahijski sistem

69

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 32. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvo NASTAVNA JEDINICA: Osmanska osvajanja balkanskih zemalja CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa prvim pohodima Osmanlija na Balkan; padom srednjovjekovnih balkanskih drava pod njihovu vlast; sa drutveno-politikim promjenama koja su pratila ta osvajanja; zauzimanjem Carigrada te prodorom Mongola i privremenim zaustavljanjem osmanskih osvajanja 2. Odgojni: Razvijanje negativnog miljenja prema prema primjeni sile i ratovima; osuda osvajakih ratova, uoavanje posljedica razjedinjenosti, razvijanje vjerske tolerancije i uvaavanja vjerske i kulturne razliitosti, razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima, razvijanje kritikog odnosa prema osvajakim ratovima 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Na raun kojeg Carstva se irila Osmanska drava? Kako je bila organizovana vojska u Osmanskom carstvu? Ko su bili janjiari? Kome se dodjeljivao timar i zato?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/136). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja predstaviti unutranje odnose u Bizantiji te politike prilike u balkanskim zemljama u vrijeme kada su Osmanlije poele svoj prodor na Balkan. Uenicima opisati prve vojne operacije osmanske vojske na Balkanu. Objasniti promjene u administrativnoteritorijalnom smislu, koje je na Balkanu uzrokovala pojava Osmanlija. Predstaviti najznaajnije sukobe u ovom razdoblju i kljune dogaaje nakon kojih su se Osmanlije uvrstili u balkanskim zemljama. Traiti od uenika da se prisjete u vrijeme kojeg bosanskog vladara je bila bitka na Kosovu. Da li je bosanska vojska uestvovala u toj bici? Dok izlaemo, istiemo navedene pojmove 70

na geografskoj ili historijskoj karti kako bi uenici mogli pratiti dinamiku osmanskih osvajanja na Balkanu. Nakon toga ukratko pojasniti uzroke privremenog zaustavljanja osmanskog irenja na Balkanu kao i unutranje odnose u Osmanskoj dravi u prvoj polovini XV stoljea. Predstaviti irenje Osmanskog carstva u vrijeme vladavine sultana Murata II i Mehmeda II. Uenicima/cama predstaviti osvajanje Carigrada 1453., pad Srpske despotovine 1459., Bosne 1463., Hercegovine 1482. i Crne Gore 1499. godine pod Osmansku vlast. Na kraju obrade nastavne jedinice objasniti kakve e posljedice izazvati pad srednjovjekovnih balkanskih zemalja pod osmansku vlast, ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Koje bitke su olakale dalje irenje Osmanskog Carstva? Na kojem prostoru se uvrstio sultan Bajazit I? Kako je zavrena bitka kod Angore 1402. godine? Kada je osvojena bizantska prijestonica Carigrad? Za vrijeme kojeg osmanskog sultana je osvojeno bosansko kraljevstvo? Koje su sve balkanske drave bile pokorene od strane Osmanlija u drugoj polovini XV stoljea? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Osmanska osvajanja balkanskih zemalja Unutranji sukobi i zavaenost velikakih porodica omoguili su Osmalijama prodor na Balkan Bitka na Marici 1371. godine i osmansko osvajanje Makedonije Bitka na Kosovu 1389. nakon kojeg Srbija dolazi u vazalan poloaj Mehmed II el Fatih 1453. osvaja Carigrad koji mijenja ime u Istanbul i postaje prijestolnica Osmanskog carstva Osmanlije osvajaju junoslovenske zemlje: Srpsku despotovinu 1459. Bosnu 1463. Hercegovinu 1482. Crnu Goru 1499. Pobjeda na Krbavskom polju 1493. nad hrvatskim velikaima omoguila je Osmanlijama dalji prodor u Evropu

71

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 33. NASTAVNA TEMA: Osmansko carstvo NASTAVNA JEDINICA: Osmansko carstvo u doba najveeg uspona CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o poloaju Osmanskog carstva u vrijeme njegovog najveeg uspona; upoznavanje sa erom vladavine sultana Selima I i Sulejmana Zakonodavca; upoznavanje sa prvim znacima slabljenja Osmanske drave 2. Odgojni: Razvijanje kritikog odnosa prema historijskim linostima, razvijati stav uenika prema ratnim sukobima te ljudskim i materijalnim gubicima koje donosi rat, osuda osvajakih ratova 3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzronoposljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja, samostalnog rada uenika s tekstom, uoavanje bitnih pojmova i samostalno stvaranje zakljuaka TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Koji osmanski sultan i kad je osvojio Carigrad? Kako se taj grad od tada naziva? Navedite godine pada balkanskih zemalja pod osmansku vlast. Koje su posljedice osmanskih osvajanja balkanskih zemalja?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/140). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja, nakon uvodnog dijela upoznati uenike sa vladavinom sultana Selima I (15121520) i Sulejmana Zakonodavca (15201566). Uenicima predstaviti podruja koja su osvojena od strane Osmanlija u vrijeme njihove vladavine. Analizirati historijske karte u udbeniku U/141 na osnovu kojih uenici mogu stei uvid u prostornu dimenziju osmanskih osvajanja u XVI stoljeu. Posebno istai znaaj osvajanja Meke i Medine kada osmanskoj dinastiji pripada titula halife. Prisjetiti se ta znai taj pojam. Naglasiti vanost bitke na Mohakom polju 72

1526. godine kada se osmanska drava proirila na vei dio Ugarske. Naglasiti novine koje je u pogledu upravljanja Carstvom uveo Sulejman Zakonodavac. U drugom dijelu asa, podnaslov Prvi znaci slabljenja Osmanskog carstva obradit emo kombinujui metodu rada na tekstu udbenika, analize historijskog izvora i slikovnog materijala. Uputit emo: Proitajte tekst u udbeniku i pritom obinom (grafitnom) olovkom podcrtajte najvanije podatke. U rubrici manje poznate rijei potraite oznaene pojmove i zapiite njihovo objanjenje. Proitano nadopunite itanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala. Nekoliko uenika e opirno prepriati proitano. Potom emo traiti da saeto zapiu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat emo na tablu. Na kraju asa analizirati pisani historijski izvor (U/143). ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Za vrijeme kojih vladara Osmansko carstvo je doivjelo teritorijalni i vojni vrhunac? Kada je sultan Selim I preuzeo titulu halife? Kako je bila podijeljena teritorija Carstva? Koji su sve ejaleti formirani do kraja XVI stoljea? Kada je bila bitka kod Lepanta i kako se okonala? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Osmansko carstvo u doba najveeg uspona Za vrijeme vladavine sultana Selima I (1512-1520) i Sulejmana Zakonodavca (1520-1566) Osmansko carstvo je postalo velika drava i centar islamskog svijeta. Osvajanjem Egipta 1517. sultan Selim I preuzima titulu halifevrhovnog vjerskog poglavara svih muslimana. U vrijeme sultana Sulejmana Zakonodavca, Osmansko carstvo je bilo na vrhuncu moi. Ono se tada proirilo u Evropi, Aziji i sjevernoj Africi. Carstvo je bilo podijeljeno na velike oblasti, ejalete. Ejaleti su se dijelili na sandake, a sandaci na kadiluke i nahije kao najmanje teritorijalno-upravne jedinice. Do osvajanja Budima 1541. godine, sav balkanski prostor pod Osmanskim carstvom bio je u sastavu Rumelijskog ejaleta. Nakon toga, do kraja XVI stoljea formirana su etiri ejaleta, i to: Rumelija, Bosna, Budim i Temivar. Ubrzo e carstvo sve vie slabiti to e zaustaviti njegova dalja osvajanja.

73

BOSNA U OSMANSKOM PERIODU DO KRAJA XVIII STOLJEA

74

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 34. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Stjecanje znanja o uspostavi i organizaciji osmanske vlasti u Bosni, njenoj upravnoteritorijalnoj podjeli; socijalnim i privrednim prilikama; stjecanje znanja o specifinostima timarsko-spahijskog sistema u Bosanskom ejaletu 2. Odgojni: Ocjena poloaja BiH pod Osmanskom vlau te mogunosti privrednog i drutvenog razvoja. Razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima. 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja, samostalnog rada uenika s tekstom, uoavanje bitnih pojmova i samostalno stvaranje zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih veza. TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, tekst metoda, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, grafofolija ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Danas emo zapoeti s uenjem nove nastavne cjeline koja govori o Bosni u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea. Prva lekcija koju emo obraivati u okviru ove nastavne cjeline nosi naslov, Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. Jedan uenik proitat e uvod u lekciju (U/146). Pitamo: Koji sandaci su osnovani u Bosni do kraja XV stoljea? Opii na koji nain Osmanlije zavode svoju vlast u Bosni tokom ovog razdoblja. Koja vrsta privrede u Bosni preovladava nakon dolaska Osmanlija? Nastavnu jedinicu najavit emo tako to emo na grafofoliji otkriti naslov. GLAVNI DIO Podnaslov Upravnoteritorijalna podjela obradit emo kombinujui tekst metodu i metodu razgovora. Na poetku rada uenicima emo zadati zadatak: Proitajte tekst podnaslova. Tokom itanja oznaite dogaaje za koje mislite da bismo ih trebali unijeti na liniju vremena. Kad uenici proitaju tekst povest emo razgovor o uinjenom i zajedniki nacrtati i oznaiti podatke na liniji vremena. Naglasiti da je osvajanje cjelokupnog bosanskog prostora trajalo sve do pada Bihaa 1592. godine. Dolaskom Osmanlija na teritoriju dananje BiH, nastaju novi drutveno politiki 75

odnosi i uspostavlja se nova administrativno teritorijalna podjela. Obratiti panju na sandake osnovane nakon 1463. godine. Istai znaaj osnivanja Bosanskog ejaleta te gdje mu je sve bilo sjedite, u kojem razdoblju kao i razloge premjetanja. Uputiti uenike da pogledaju kartu Bosanskog ejaleta u udbeniku (U/147). Obraujui drugi podnaslov istai privredne prilike u Bosanskom ejaletu s posebnim naglaskom na gradsku privredu te razvoj zanatstva i trgovine. Analizirati slikovni materijal Sarajeva i baarije u ovom periodu (U/147/148). U nastavku naglasiti da opadanjem moi Osmanskog carstva dolazi do promjena u timarskom sistemu i pojave procesa tzv. ifluenja. Pojasniti nove pojmove: ifluk, ifija i uputiti uenike da zapiu objanjenja (U/149). Na kraju predstaviti znaaj i posljedice bitke kod Siska 1593. godine. Objasniti promjene koje su uvedene u Bosanskom ejaletu nakon te bitke vezane sa nasljeivanje timara. Uenicima/cama pojasniti pojam odakluk timar. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kada je konano osvojeno srednjovjekovno kraljevstvo Bosna i koliko je trajalo njegovo osvajanje? Kada je osnovan Bosanski sandak, a kada ejalet? Gdje je bilo prvo sjedite Bosanskog ejaleta? Koji su privredno bili najznaajniji gradovi u Bosanskom ejaletu u XVI stoljeu? Kada su ozakonjeni i kako su se nazivali nasljedni posjedi u Bosanskom ejaletu? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni trajala je sve do osvajanja Bihaa 1592. god. Do kraja XV stoljea na tlu dananje BiH osnovan je Bosanski, Hercegovaki i Zvorniki sandak. Svi oni su pripadali Rumelijskom ejaletu (evropski dio Osmanskog carstva) Teritorijalnim irenjem i osnivanjem novih sandaka 1580. godine osnovan je ejalet Bosna Na elu ejaleta nalazio se beglerbeg, koji se u kasnijem razdoblju nazivao i vezir, paa ili valija Bosanski ejalet je nekoliko puta mijenjao svoje sjedite Banja Luka (1580-1639) Sarajevo (1639-1699) Travnik (1699-1850) Sarajevo (1850-1878) U privredi bosanskog ejaleta provladavala je poljoprivreda, a razvila se trgovina i zanatstvo. Odakluk timari nasljednji timari koji su u Bosni uvedeni 1594. godine, nakon pogibije oko 2000 bosanskih spahija pod Siskom. Odakluk timari predstavljaju specifinost Bosne jer ni u jednom drugom dijelu Osmanskog casrtva timari nisu bili nasljedni.

76

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 35. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: irenje islama i vjerska tolerancija u bosanskom ejaletu CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa karakteristikama irenja islama te vjerskom tolerancijom izmeu pripadnika razliitih konfesija na prostoru Bosanskog ejaleta; usvajanje novih pojmova: tolerancija, orijentalni 2. Odgojni: razvijanje vjerske tolerancije i uvaavanja vjerske i kulturne razliitosti, razvijanje pozitivnog stava prema razliitim religijama i njihovim vrijednostima 3. Funkcionalni: snalaenje u vremenu i prostoru, vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Koje sve vjere su postojale u srednjovjekovnoj bosanskoj dravi? Kakav je bio odnos posljednjih bosanskih vladara prema pripadnicima Crkve bosanske? Kad su Osmanlije zauzeli srednjovjekovnu Bosnu? Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/150). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja uenicima objasniti proces prihvatanja i irenja islama u Bosanskom ejaletu. Naglasiti da je na islam prelazilo ne samo obino stanovnitvo nego i plemstvo. Prelazak na islam je bio dobrovoljan te onaj ko je ostao u kranskoj vjeri zbog toga nije imao nikakvih problema. Istai da je osnovna razlika izmeu krana i muslimana bila ta to su krani imali obavezu da plaaju diziju, tj. porez na glavu za svakog vojno sposobnog mukarca. Zauzvrat nisu imali obavezu vojne slube, za razliku od muslimana koji su morali ratovati. Pitamo da li se dizija moe smatrati optereenjem ili povlasticom? Uenicima objasniti da su samo oni koji su ratovali mogli ostavriti visoke vojne i politike karijere. Znai to su mogli samo muslimani, (koji su 77

zato ginuli), dok su krani ostajali u poloaju raje. Uenike uputiti da u rubrici manje poznate rijei pronau i prepiu znaenje ovog pojma (U/150). U drugom dijelu asa istai vjerske odnose u Bosanskom ejaletu i naglasiti postojanje vjerske tolerancije. Uenicima objasniti pojam tolerancije i uputiti ih da zapiu objanjenje iz udbenika (U/151). Naglasiti da su u pogledu obavljanja vjerskih obreda svi imali jednaka prava i potpunu slobodu. Kao primjere ovoj tezi navesti ahdnamu koju je sultan Mehmed II dao bosanskim franjevcima. Jedan uenik moe proitati pisani historijski izvor Ahdnama (U/153) nakon ega emo povesti razgovor. Zatim spomenuti obnovu Peke patrijarije pod ijom nadlenosti su bili i pravoslavni vjernici u Bosni, postojanje velikog broja vjerskih objekata svih vjerosipovijesti iz ovog perioda, doseljavanje Jevreja iz panije Uporedo sa izlaganjem analizirati slikovni materijal. ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kako je tekao proces prelaska na islam stanovnitva u Bosni? Ko je i zbog ega najvie prelazio na islam? ta je navodilo ljude da prihvataju novu vjeru? Kakav je bio poloaj kranske u odnosu na muslimansku raju? Navedi primjere Osmanske tolerancije u Bosni. Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE irenje islama i vjerska tolerancija u bosanskom ejaletu Osvajanjem srednjovjekovne Bosne 1463. poinje intenzivnije irenje islama na ovim prostorima Na islam su prelazili najvie pripadnici Crkve bosanske Prelazak na islam odvijao se potpuno dobrovoljno i bez prisile Potinjeni sloj stanovnitva inili su i muslimani i krani Muslimani su bili optereeni vojnom obavezom, a krani dizijom porezom na glavu za svakog vojno-sposobnog mukarca. Vojna obaveza omoguavala je muslimanima da uestvuju u vlasti dok kranima to nije bilo dozvoljeno U Bosanskom ejaletu postojao je visok stepen vjerske tolerancije. Kao primjeri mogu se navesti: ahdnama bosanskim franjevcima sultana Mehmeda II 1463. obnova peke patrijarije mehmeda pae Sokolovia 1557. doseljavanje Jevreja u Bosnu 1540.

78

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 36. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Odbrambeni sistem Bosanskog ejaleta CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: upoznavanje uenika sa poloajem i odlikama koje su imali ajani u politikom ivotu Bosne, stjecanje znanja o nastanku i ulozi kapetanija u odbrani bosanskog ejaleta; usvajanje znanja o odlikama janjiarske organizacije; usvajanje i analiza novih pojmova: janjiar, kadija, muftija, serhat, ajani, ulema 2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjeanja; razvijanje kritikog odnosa prema ulozi institucija kapetana, ajana i janjiara u historijskim zbivanjima na tlu Bosanskog ejaleta, razvijanje radnih navika 3. Funkcionalni: vjebanje usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, uoavanje uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, grafofolija. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Nastavnu jedinicu Odbrambeni sistem Bosanskog ejaleta najavit emo tako to emo na grafofoliji otkriti naslov, a jedan uenik proitat e uvod (U/154). GLAVNI DIO Usmenim izlaganjem uenicima/cama predstaviti ajane, njihovu ulogu i znaaj u politikom ivotu Bosne i Osmanskog carstva. Prilikom obrade podnaslova Kapetani i kapetanije pojasniti ta su kapetanije, kako su nastale i koju ulogu su imale u Bosanskom ejaletu. Istai da njihova vanost, ali i brojnost sve vie raste kako mo Osmanskog carstva slabi. Naglasiti da poloaj kapetana u isto vrijeme jaa te oni osim vojne preuzimaju i politiku vlast u Bosni. Spomenuti neke od poznatih kapetanskih porodica meu kojima su poseban znaaj imali Gradaevii od kojih je najpoznatiji Husein kapetan. U kratkim crtama predstaviti ovog kapetana i opisati njegovu ulogu u historiji Bosne. Uputiti uenike da proanaliziraju slikovni materijal (U/154/155). U nastavku objasniti nastanak i organizaciju janjiarskog vojnog reda. Uenicima/cama predstaviti nain regrutacije mladia nemuslimanskog porijekla. Istai da se takva regrutacija zove 79

devirma. Pojasniti znaenje te rijei. Izuzetak u tom pogledu je bila Bosna odakle su i muslimani kupljeni u janjiare. Jedan uenik e proitati pisani historijski izvor, Janjiarski zakon (U/157) kojeg emo zajedno proanalizirati. Istai primjer Mehmed pae Sokolovia (U/156) kao uspjenog osmanskog vojskovoe i velikog vezira koji je porijeklom iz Bosne, a uzet je putem devirme. Na kraju pojasniti da se poloaj, ali i uloga janjiara tokom vremena mijenjala. Tako su oni od elitnih osmanskih odreda, vremenom postali teret dravi zbog ega su ukinuti 1826. godine.

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Koje vodi posebnu brigu o bezbijednosti i sigurnosti ejaleta Bosna? ta su to kapetanije? Gdje su bile organizovane kapetanije? ta su to ademi oglani? Kada je i zato ukinut janjiarski red? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Odbrambeni sistem Bosanskog ejaleta Ajani su predstavljali najugledniji i najuticajniji sloj drutva u svojim sredinama. Oni su bili posrednici izmeu naroda i vlasti Najvei broj ajana u XVIII stoljeu su bili i kapetani. Tako su u svojim rukama imali politiku i vojnu vlast na odreenom podruju. Kapetanije u Bosanskom ejaletu su postojale od polovine XVI stoljea pa sve do 1835. godine To su pogranine oblasti s jednom ili vie tvrava uvedene s ciljem odbrane granica Osmanskog carstva i Bosanskog ejaleta Janjiari su bili elitni pjeadijski dio sultanove vojske. Sjedite im je bilo u Istanbulu i u poetku su bili sastavljeni od regrutovane kranske djece. Takav sistem regrutovanja mnogima je omoguio da zavre najvie kole i zauzmu istaknuta visoka mjesta u dravnoj slubi i vojsci. Jedan broj ovako regrutovane djece sa prostora Bosne postao je istaknutim vojskovoama. Najpoznatiji je Mehmed paa Sokolovi koji je bio veliki vezir u Osmanskom carstvu.

80

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 37. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Bosna od ejaleta do kandijskog rata CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o formiranju bosanskog ejaleta; njegovom drutvenom i ekonomskom poloaju pod osmanskom vlau; usvajanje novih pojmova: kadiluk, anarhija 2. Odgojni: razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima, razvijanje radnih navika; uvianje problema s kojima se susretalo stanovnitvo Bosanskog ejaleta usljed velikih poreskih optereenja 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, historijska itanka. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Kad su osmanlije zauzele srednjovjekovnu Bosnu? Koji sandaci su uspostavljeni na njenom prostoru do kraja XV stoljea? Kojem ejaletu su pripadali ti sandaci do osnivanja ejaleta Bosna? Kad je osnovan ejalet Bosna?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/158). Nakon to smo posluali proitano, pitamo: U emu je historijski znaaj poraza bosanskih spahija kod Siska 1593. godine za Bosanski ejalet? Najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO Ovu nastavnu jedinicu uenici mogu samostalno obraditi prema udbeniku. Uputit emo ih: Proitajte tekst u udbeniku i pritom podcrtajte najvanije podatke i pojmove. Potraite u rubrici 81

manje poznate rijei oznaene pojmove i zapiite njihovo objanjenje. Proitano nadopunite itanjem teksta uz slike i analizom slikovnog materijala. Trait emo od dva uenika da opirno prepriaju proitano. Svaki uenik prepriat e jedan podnaslov u udbeniku. Potom emo traiti od uenika da saeto zapiu bitne podatke. Najbolje formulacije zapisat emo na tablu. Vano je da uenici sudjeluju u izradi plana table i na taj nain oblikuju saete formulacije. Na kraju emo analizirati pisani historijski izvor (U/160). ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Uz pomo plana table uenici/ce e ukratko prepriati nastavnu jedinicu. Nekoliko njih ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 38. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Bosanski ejalet od kandijskog rata do karlovakog mira CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa uzrocima, tokom i posljedicama kandijskog i bekog rata, stanjem u Bosanskom ejaletu za vrijeme tih ratova; upoznavanje sa odredbama Karlovakog mira i njegovom znaaju za Bosanski ejalet 2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjeanja, razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima, razvijanje kritikog odnosa prema osvajakim i odbrambenim ratovima, razvijanje ljubavi prema domovini i ouvanju vlastitog teritorija, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba, razvijanje tolerancije 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru; vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom i uoavanje vanog TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, grafofolija. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Nastavnu jedinicu Bosanski ejalet od kandijskog rata do karlovakog mira najavit emo tako to emo na grafofoliji otkriti naslov, a jedan uenik proitat e uvod (U/161). GLAVNI DIO Uz pomo zidne karte predstaviti teritoriju Osmanskog carstva i Mletake republike polovinom XVII stoljea. Pitamo: Kako se Mletaka republika drugaija zove? Metodom usmenog izlaganja uenike upoznati sa uzrocima i tokom Kandijskog rata. Objasniti to se zove Kandijski rat. Poseban akcenat prilikom izlaganja staviti na poloaj Bosanskog ejaleta u ratnim okolnostima. Predstaviti podruje bosanskodalmatinske granice koja je ujedno bila i osmanskomletaka granica gdje se u ovo vrijeme otvorilo veliko ratno arite. Istai da je tokom viegodinjih ratnih sukoba stanovnitvo pograninog kraja pretrpjelo velika stradanja. U nastavku obrade nastavne jedinice istai uzroke i tok Bekog rata. Izlaganje propratiti demonstracijom na zidnoj karti kako bi uenici/ce stekli teritorijalni pregled ratnih dogaanja iz tog vremena. Uenike/ce upoznati sa lanicama i ulogom Svete lige u ovom ratu. Naglasiti koje su oblasti Osmanlije izgubile u Evropi nakon neuspjene opsade Bea 1683. godine. Posebnu panu posvetiti stanju i posljedicama koje je ovaj rat izazvao u Bosanskom ejaletu. Istai posljedice 82

prodora princa Eugena Savojskog (U/164) u Bosnu 1697. godine. Uputiti uenike da proitaju pisani historijski izvor (U/165). Pitamo: ta Eugen Savojski obeava stanovnicima Sarajeva ako se pokore odnosno ta ako prue otpor? Kako su reagovali stanovnici Sarajeva? Na kraju predstaviti odredbe Karlovakog mirovnog ugovora 1699. godine. Naglasiti njegovu vanost za dananju Bosnu i Hercegovinu naroito kada su u pitanju njene granice.

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kada je voen Kandijski rat i koje su njegove posledice? Izmeu koga je voen Beki rat i kako je zavren? Kakve je posljedice imao Beki rat na osmanske prostore u Dalmaciji? Kako je zavrena bitka kod Sente 1697, a kako pohod Eugena Savojskog na Bosnu? Kakve su odluke donesene Karlovakim mirom iz 1699. godine? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Bosanski ejalet od kandijskog rata do karlovakog mira Kandijski rat Kandijski rat je trajao od 1645. do 1669. Voen je izmeu Osmanskog carstva i Venecije (Mletake republike) Uzrok rata bila je elja Osmanskog carstva da od Venecije preotme ostrvo Krit. Nazvan je po glavnom gradu Krita, Kandiji za koji su se vodile najdue borbe. Veliko ratno arite bilo je i na bosansko-dalmatinskoj granici Mletaka republika osvaja Klis u Dalmaciji Mirom iz 1669. Osmansko carstvo Dalmaciji dobija Krit, a Mletaka republika osvojene posjede u

U vrijeme Kandijskog rata dolo je do velikog preseljavanja stanovnitva kako na prostore Dalmacije tako i na prostore Osmanskog carstva. Beki rat Nastojei osvojiti Be Osmansko carstvo je 1683. zapoelo novi rat s Habsburkom monarhijom. Porazom pod Beom poeo je raspad Osmanskog carstva Formirana je Sveta liga (Habsburka monarhija, Poljska i Mletaka republika) Austrijski princ Eugen Savojski 1697. upada u Bosnu i pustoi Sarajevo Karlovakim mirom 1699. Osmansko carstvo izgubilo je velike teritorije u Evropi Ovim mirom prvi put su meunarodno priznate sjeverne i zapadne granice nae zemlje 83

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 39. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Bosanski ejalet od karlovakog do beogradskog mira CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa uzrocima, tokom i posljedicama mletako-habsburkoosmanskog rata (1714-1718) i habsburko-osmanskog rata (1737-1739); stanjem u Bosanskom ejaletu za vrijeme tih ratova; upoznavanje sa odredbama Poarevakog i Beogradskog mira i njihovom znaaju za Bosanski ejalet 2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjeanja, razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima, razvijanje kritikog odnosa prema osvajakim i odbrambenim ratovima, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba, razvijanje tolerancije 3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru; vjebanje analize slikovnog materijala, vjebanje rada s tekstom i uoavanje vanog TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta, grafofolija ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Koji ratovi su voeni na tlu Bosne u XVII stoljeu? Kad i kako je zavren Beki rat. Navedi odredbe Karlovakog mira? Zato je taj mirovni ugovor posebno vaan za BiH? Kakav je bio poloaj Bosanskog ejaleta u okviru Osmanskog carstva nakon Karlovakog mira?

Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/166). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO

84

Metodom demonstracije na zidnoj karti predstaviti Bosanski ejalet nakon Karlovakog mira. Predstaviti uzroke, tok i posljedice mletako-habsburko-osmanskog rata (17141718). Posebnu panju obratiti na tok sukoba na tlu Bosanskog ejaleta. Predstaviti odredbe Poarevakog mira te na karti pokazati teritorijalne promjene koje su nastale kao posljedice ovog rata. U drugom dijelu asa pojasniti uzroke rata izmeu Habsburke monarhije i Osmanskog carstva (17371739). Naroito naglasiti pripreme bonjakog stanovnitva pod vodstvom Alipae Hekim Oglua za taj rat. Opisati Banjaluki boj 1737. i njegov znaaj za izgradnju svijesti kod Bonjaka o posebnosti Bosne u Osmanskom carstvu. Istai da su u toj bici Bonjaci bili preputeni sami sebi te da su bez iije pomoi zaustavili jednu od najmonijih sila tog vremena kakva je bila Habsburka monarhija. Zahvaljujui banjalukom boju Osmanlije su i na drugim ratitima preli u ofanzifu te su povratili znaajan dio teritorija izgubljenih Poarevakim mirom 1718. godine. Izlaganje kombinovati sa demonstracijom na zidnoj karti kako bi uenici stekli uvid u tok ratnih operacija i teritorijalne promjene koje su nastale nakon njega. ZAVRNI DIO U zavrnom dijelu asa otkloniti eventualne nejasnoe. Uenicima dati da u svoje sveske odgovore na pitanja iz udbenika (U/168) nakon ega emo nekoliko njih prozvati da usmeno prezentiraju napisane odgovore. Aktivne ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Bosanski ejalet od karlovakog do beogradskog mira Mletako habsburko osmanski rat Karlovakim mirom Bosna postaje najisturenija pokrajina Osmanskog carstva Godine 1714. zapoinje novi osmansko-mletaki rat Cilj je bio oduzeti Mletakoj republici Peloponez i djelove Dalmacije koji su izgubljeni Karlovakim mirom. Na strani Mletake republike od 1716. se bori i Habsburka monarhija Sukobi na bosansko-dalmatinskoj granici Poarevakim mirom 1718. sjeverna Bosna u irini 510 kilometara pripala je habsburkoj monarhiji. Mleani su izgubili Peloponez i Gabelu na donjoj Neretvi, a dobili su Imotski s okolicom u Dalmaciji. Habsburko osmanski rat, banjaluki boj U elji da pomogne Rusiji kao svojoj saveznici Habsburka monarhija je 1737. objavila Osmanskom carstvu novi rat Bonjaci su preputeni sami sebi pruili sveopi otpor Bosanski namjesnik Ali paa Hekim Oglu je za kratko vrijeme okupio sve vojne snage Bosanskog ejaleta i krenuo u susret napadau. Presudna bitka odigrala se 4. avgusta 1737. kod Banjaluke u kojoj su Bonjaci odnijeli pobjedu Ovaj uspjeh imao je odraza na cijeli ishod habsburko-osmanskog rata Mir je sklopljen u Beogradu 1. septembra 1739. godine. Po njemu su Habsburgovci izgubili sve to su Poarevakim mirom stekli u Srbiji i Bosni. Granice su ostale kao u vrijem karlovakog mira 85

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 40. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Ratovi i posljedice na tlu bosanskog ejaleta u drugoj polovini XVIII st. CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa uzrocima, tokom i posljedicama Dubikog rata (17881791); stanjem u Bosanskom ejaletu za vrijeme tog rata; upoznavanje sa odredbama Svitovskog mira i njegovom znaaju za Bosanski ejalet; upoznavanje sa posljedicama ratova koji su voeni na tlu Bosne u XVII i XVIII stoljeu; usvajanje i analiza novih pojmova: migracija, sakralni 2. Odgojni: usvajanje, razvijanje i njegovanje patriotska osjeanja, razvijanje radnih navika, razvijanje kritikog stava prema historijskim linostima, razvijanje kritikog odnosa prema osvajakim i odbrambenim ratovima, razvijanje pozitivnog odnosa prema mirnom rjeavanju sukoba, razvijanje tolerancije 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta. ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Ukratko emo ponoviti gradivo obraeno na prethodnim asovima, a koje je povezano sa temom dananje nastavne jedinice. Postavljamo pitanja: Koji ratovi su voeni na tlu Bosne u prvoj polovini XVIII stoljea? Kako je zavren Banjaluki boj 1737. godine ? Koje su odluke donesene Beogradskim mirom iz 1739. godine? Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika (U/169). Nakon to smo posluali proitano, najaviemo temu dananje nastavne jedinice. GLAVNI DIO 86

Metodom usmenog izlaganja predstaviti stanje u Bosanskom ejaletu nakon Beogradskog mira 1739. godine. Ukratko predstaviti habsburkoosmanske odnose u ovom periodu. Istai da je ovo razdoblje obiljeeno pobunama i sukobima unutar Bosanskog ejaleta. Predstaviti uzroke, tok i posljedice Dubikog rata (17881791). Naglasiti da je odbrana Bosne i u ovom ratu pala iskljuivo na bonjakomuslimansko stanovnitvo. Uputiti uenike da proitaju historijski izvor (U/171). Pitamo: Kako je habsburki car Josip II namjeravao privoliti Bonjake da mu se ne suprotstavljaju? Je li uspio u tome? Predstaviti odredbe i teritorijalne promjene nastale Svitovskim mirom. Na zidnoj karti pratiti tok izlaganja kako bi uenici stekli uvid u izloenu materiju. U drugom dijelu asa predstaviti posljedice ratova koji su voeni na tlu Bosanskog ejaleta tokom XVII i XVIII stoljea.

ZAVRNI DIO Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Kakvi su bili odnosi Osmanskog carstva i Habsburke monarhije u drugoj polovini XVIII stoljea? Navedi uzroke i posljedice Dubikog rata? Kakve su odluke donijete Svitovskim mirom? Zbog ega su izbijale bune i neredi u Bosnaskom ejaletu i gdje su bile najizraeniji? Kako su zavreni ratovi Osmanskog carstva protiv Mletake Republike i Habsburke monarhije? Na kojim prostorima su bile najizraenije migracije stanovnitva ? Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Ratovi i posljedice na tlu bosanskog ejaleta u drugoj polovini XVIII st. Dubiki rat predstavlja posljednji pokuaj Habsburke monarhije u XVIII stoljeu da osvoji Bosanski ejalet Teret odbrane pao je na bonjako stanovnitvo koje je centralna vlast snadbijevala vojnim potrebama i novcem Mirom u Svitovu 1791. godine Osmansko Carstvo je priznalo gubitak Cetina, Lapca i Srba Nakon Dubikog rata nastupie razdoblje stogodinjeg mira izmeu ove dvije sile Posljedice ratova na tlu Bosanskog ejaleta su: Utvrene su dananje granice Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj Privreda je bila u opadanju te dolazi do pojave gladi i pobuna Materijalna razaranja i ljudski gubici su veliki Dolazi do migracija stanovnitva Sve izraenija je podjela po vjerskoj osnovi Meu Bonjacima jaa osjea samosvijesti i vlastite posebnosti

87

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS PREDMET: Historija RAZRED: VII DATUM: REDNI BROJ ASA: 41. NASTAVNA TEMA: Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII stoljea NASTAVNA JEDINICA: Kulturno-obrazovne prilike u BiH pod osmanskom vlau CILJEVI ASA: 1. Obrazovni: stjecanje znanja o kulturno-obrazovnim prilikama u BiH pod Osmanskom vlau meu pripadnicima svih konfesija na ovim prostorima; usvajanje pojmova: bez, bezistan, han, hamam, musafirhana, imaret 2. Odgojni: razvijanje radnih navika, razvijanje pozitivnog stava prema kulturnom i nacionalnom razvoju vlastitog ali i susjednih naroda, razvijanje tolerancije prema etnikim, nacionalnim, rasnim i vjerskim razliitostima, razvijanje pozitivnog odnosa prema ouvanju narodnog identiteta 3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti usporeivanja i logikog zakljuivanja, razvijanje historijskog miljenja TIP ASA: obrada OBLIK RADA: frontalni, individualni, NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, zidna karta ARTIKULACIJA ASA UVODNI DIO Nastavnu jedinicu Kulturno-obrazovne prilike u BiH pod osmanskom vlau, najavit emo tako to emo na grafofoliji otkriti naslov, a jedan uenik proitat e uvod (U/173). GLAVNI DIO Metodom usmenog izlaganja predstaviti utjecaj orijentalnoislamske kulture u Bosni i Hercegovini. Istai da su posljedice tog utjecaja i danas vidljive u razliitim objektima vjerskog, privrednog i drutvenog znaaja. Uz pomo slikovnog materijala iz udbenika (U/173/174/175/176) predstaviti odlike bosanske arhitekture i umjetnosti tog vremena. Dati ira obrazloenja o priloenim graevinama. Posebno pojasniti nove pojmove koji se spominju u ovoj lekciji. U obradi podnaslova Orijentalno pisano naslijee, istai razvoj knjievnosti u Bosni za vrijeme vladavine Osmanlija. Posebno opisati vidove knjievnog izraavanja svih naroda i njihove predstavnike. Uputiti uenike na rubriku saznajte vie gdje mogu proitati dodatne podatke o Sarajevskoj hagadi. Na kraju emo analizirati pisani historijski izvor (U/176). ZAVRNI DIO 88

Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice. Koji se to objekti vjerskog karktera orijentalno-islamske kulture posebno istiu u Bosni i Hercegovini? Kakve su medrese kole i ta se sve izuavalo u njima? Kada je izgraena stara pravoslavna crkva u Sarajevu? Koji su najljepi mostovi orijentalno islamske kulture u Bosni i Hercegovini? Koji su to najpoznatiji bosanski franjevci knjievnici? Koji su to jevrejski kulturni spomenici osmanskog perioda?

Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. PLAN TABLE/GRAFOFOLIJE Kulturnoobrazovne prilike u BiH pod osmanskom vlau Utjecaj orijentalnoislamske kulture i civilizacije naroito se osjea u arhitekturi (damije, medrese, mostovi, tekije, hanovi, bezistani...) Obrazovne ustanove imaju vjerski karakter (medrese, samostani, manastiri) U manastiru kod Gorada 1519. osnovana je prva tamparija u Bosanskom ejaletu Najpoznatiji franjevaki samostani nalaze se u Fojnici, Kreevu, Kraljevoj Sutjesci i Tolisi Razvijaju se posebni oblici knjievnog stvaralatva Meu najpoznatije hroniare XVIII stoljea spadaju fra Nikola Lavanin, fra Bono Beni i Mula Mustafa Baeskija.
Uputiti uenike da prepiu nepoznate pojmove u udbeniku (U/174)

89