You are on page 1of 96

BRONANO DOBA

KRONOLOGIJE, PERIODIZACIJE I POVIJEST ISTRAIVANJA


Hesiod prvi imenuje prapovijesna razdoblja tako to je podijelio ljude u pet rasa: - Zlatnu, Srebrnu, Bronanu, Junake i eljeznu Christian Jurgensen Thomsen dijeli povijest ovjeanstva u tri doba, tj. Kameno, Bronano i eljezno te je tako stvorio Tripartitni sustav koji je potvren iskopavanjima Georgea Cuviera John Lubbock u svome djelu Pre-historic Times prvi put upotrebljava izraz prapovijest, a prije njega je to uinio Daniel Wilson u Prehistoric Man Oscar Montelius 1885.g. stvara kronoloku shemu nastalu na temelju prouavanja europskih muzejskih zbirki. On je prvi uoio poveznicu izmeu eneolitika i bronanog doba u Europi i istih u Mediteranu i na Bliskom Istoku te je svoja istraivanja objavio 1903.g. u Die alteren Kulturperioden im Orient und in Europa - S uporitem u skandinavskom bronanom dobu je stvorio periodizaciju za sjevernu Europu koja se danas, osim u Skandinavskim zemljama, koristi i u Sj. Njemakoj i Poljskoj - On je Bronano doba podijelio u 6 faza ( I VI ): I Rano bronano doba - Malo metalne produkcije, neki predmeti su importirani iz centralne Europe i Karpatske kotline II Rano bronano doba - Kultura grobnih humaka, grobovi u jamama s puno metala III Rano bronano doba - Zapoinje kremacija IV-V Kasno bronano doba - Dominira kremacija, Kultura polja sa arama VI Prijelazni period u eljezno doba

Paul Reinecke iz Njemake u ranom 20.st. stvara periodizaciju za Centralnu Europu na temelju ostava i grobnih priloga u Bavarskoj. - Prvotno je podijelio Bronano (Bronzezeit Br/Br2) i eljezno (Hallstattzeit Ha) doba na etiri faze A, B, C i D. - Podijela eljeznog doba je izvrena na temelju grobnih nalaza u Hallstattu u Austriji, a kasnije je ustanovljeno da Ha A i B zapravo pripadaju bronci, tj. KP. Br A1 Rana bronca - Najranije bronane industrije, faza ustanovljena na inhumacijskim nekropolama Singen (Konstanz) i Straubing - Karakteristine ostave sa sjekirama sa zadebljanim krajevima i s punokovinskom drkom naene u Bresinchen (Guben) Br A2 Rana bronca - Igla s perforiranom sferinom glavom i koplja s tuljcem Br A3 ili A2/B1 Prijelazna faza - Materijal je kasniji od A2, ali nije jo ni u potpunosti kultura grobnih humaka - Nalazi na Austrijskoj nekropoli Franzhausen II Br B1-2 Srednja bronca Br C1-2 Srednja bronca - Kultura grobnih humaka u Europi Br D Kasna bronca Ha A Kultrua polja sa arama Ha B Br A1 Br A2 Br B1 Br B2 Br C1 Br C2 Br D Ha A1/2 Ha B1,2,3 Rana bronca Srednja bronca ili tumul period (1800. g. pr. Kr)

(1500. - 1300. g. pr. Kr)

Kasna bronca ili KP (1300. g. pr. Kr)

Herman Muller-Karpe 1959.g. dijeli Ha A na dva, a Ha B na tri dijela: Ha A1, Ha A2 Ha B1, Ha B2, Ha B3

Tripartirni sistem se nije uvijek pokazao kao ispravan jer se ne moe aplicirati na sva geografska podruja. Zbog toga nastaju nove periodizacije, posebno nakon II. svjetskog rata, kada istraivanja postaju regionalna. Na prijelazu iz 19. u 20.st. dolazi se do spoznaje da se uz pomo periodizacija mogu usporeivati razliita podruja i objasniti kulture. Zato V. G. Childe i Gustav Kossina rade na mapiranju kultura. Takoer su bitni i David Clarke, Colin Renfrew i Lewis Binford u drugoj polovici 20.st. koji uvode novi pogled na kulture.

U Maarskoj se primjenjivalo vie kronolokih sistema koji su napravljeni za cijelu Karpatsku kotlinu, iako se u junoj Poljskoj i Slovakoj primjenjuje Reineckeova shema - Meu prvim pokuajima periodizacije je bio onaj od Ferenca Tompe i V. G. Childea, a temeljio se na nalazima iz Toszega 1 ili A Nagyrev 2 ili B Hatvan 3 ili C i D Fuzesabony - Amalia Mozsolics je nainila slinu shemu te je napravila kronologiju koja se sastojala od tri faze, a kasnije ju je proirila na fazu 4 za tumule i faze 5 i 6 za Ha A i B Faza 1 2 3 - Istvan Bona (EBA) Nagyrev, Hatvan MBA 1, 2, 3 Fuzesabony, Vatya LBA 1, 2 KP Transitional - Bernhard Hansler (temelji kronologiju na veem broju nalaza) FD I-III MD I-III SD I-III + Faza 4 - Tumulus faza 5 i 6 - Ha A i B

R. Peroni je prvi napravio shemu za bronano doba Italije: Bronzo Antico 1800. 1600.g. Bronzo Medio 1600. 1300.g. Bronzo Recente 1800. 1200/1050.g. Bronzo Finale 1200/1050. 900.g. 19. - 17.st. 17. - 14.st. 14. - 13/11.st. 13/11. - 10.st.

- Ipak, sa razvojem Dendrokronologije poinju se dogaati promjene pa tako nastaje i kalibrirana kronologija Italije, o kojoj pie i Christopher Pare. Bronzo Antico 2300. 1700.g. ( Poladska kultura / Kultura palafita) Bronzo Medio 1700. 1350.g. ( Terramara kultura, Apeninska kultura) Bronzo Recente 1350. 1200.g. ( Kraj prethodnih kultura) 24. - 18.st.

18. - 14.st.

14. - 13.st.

Bronzo Finale 1200. 1020.g. 13. - 11.st. ( Subapeninska i Protovilanovska kultura )

- Shemu za Italiju radi i Carl Eric Ostenberg na temelju lokaliteta Luni i radiokarbon. analiza: Rana Apeninska 1600. 1400.g.

Srednja Apeninska 1400. 1100.g. Kasna Apeninska 1100. 850/800.g.

U Ukrajini i junoj Rusiji se upotrebljava periodizacija nainjena po tipologiji grobova Marije Gimbutas Pit Grave (Jamna kultura) Catacomb Grave (Katakombna kultura) Timber Grave (Srubnaja kultura)

Kod veine prethodnih periodizacija, u regionalnoj sferi se temelje na keramici, litiku i metalnoj produkciji lokalnog razvoja, dok su u openitim periodizacijama upotrebljavani metalni artefakti. Takoer, veina periodizacija se dobivala u usporedbi s Egejom i Egiptom, koji ve imaju razvijene periodizacije. - U drugoj polovici 20.st. se poinje razvijati radiokarbonsko datiranje i dendrokronologija koje pruaju nove rezultate i tako pruaju apsolutne kronologije Jedna od najvanijih osoba u ovom pogledu je Christopher Pare koji radi kronologije za kraj bronanog doba i poetak eljeznog doba u Europi. - Openito zakljuuje da se prijelaz iz bronanog doba u eljezno doba u Italiji, veini Karpatskog bazena, donjem Dunavu i sjevernim Pontskim regijama dogodio negdje u drugoj polovici 10.st.pr.Kr. - U podruju koje se prostire od zapadne Transdanubije do centralne Francuske taj se prijelaz dogaa za prijelaza KP-a u Hallstatt, tj. oko 800.g.pr.Kr. - Dalje, sjeverno i zapadno od tih podruja, bronano doba se nastavlja u 8., 7. ili u nekim sluajevima ak i u 6.st.pr.Kr.

Na Balkanu vrijedi slijedea kronologija i periodizacija (prema Reineckeu, Muller-Karpeu) Rana bronca - 1850./1800. 1580./1550. - A1 A2 - B1 C - D, Ha A i Ha B 1 i 2

Srednja bronca - 1580./1550. 1300. Kasna bronca - 1300. 800.

U Hrvatskoj je prisutna slijedea razdioba po kulturama: Rana bronca ( Br A1, Br A2 ) - Vinkovaka kultura Srednja bronca ( Br B, Br C ) - Litzen keramika, Transdanubijska keramika, Vatinska kultura, Belegi I Kasna bronca ( D, Ha A, Ha B1, Ha B2 ) - Kultura polja sa arama - grupa Virovitica ( Br D ) - grupa Zagreb ( Ha A 1-2 ) - grupa Velika Gorica ( Ha B 1-2 ) - grupa Dalj ( Ha A2 / Ha B1 do Ha D )

TRANSPORTI I KONTAKTI U BRONANOM DOBU


U bronanom dobu metal dobiva novo znaenje te se vie ne koristi samo za oznaku socijalnog statusa ili u kultne svrhe, ve ulazi i u sferu svakodnevnog ivota. Budui da je sada vrijednost metalnih predmeta funkcionalna, poveava se i potranja za njima te to dovodi do razmjene i povezanosti izmeu raznih krajeva, a to rezultira promjenama u religijskom, socijalnom i politikom ivotu te eventualno i razvojem civilizacija. Jedna od pretpostavki o tome kako se ta prva trgovina odvijala je razmjena, tj. zamjena jednog proizvoda za drugi. Druga, manje vjerojatna pretpostavka je da se radilo o trgovini koja se temelji na poklonima kojima se uvruju veze. Razmjena izmeu razliitih slojeva drutva se najbolje vidi kod oruja jer se ono moe sa sigurnou identificirati. Za trgovanje na kopnu su se koristila kola koja su vjerojatno vukli volovi i konji ili karavane tegleih ivotinja. Prvi kota se pojavljuje jo u eneolitiku, ali se njegova uporaba intenzivira u bronci. Najreprezentativniji nalazi su iz Mercuraga (Piemonte), Stadea, Gluma i Wasserburga (Njemaka). Kotai su bili teki do 700 kg, napravljeni od drveta, a laki su postali tek izumom kotaa s prekama u Egeji i Cipru. Prikazivani su na grobnicama i keramici te su moda prvenstveno koriteni u ratovanju. Ceste iz bronce moemo rekonstruirati prema poloaju i udaljenosti izmeu pojedinih mjesta, ali su ostaci rijetki, a najee se nalaze na movarnim podrujima. Takvi lokaliteti su Cham-Oberwil (vicarska), Oxford i neki lokaliteti u Danskoj. Te su ceste raene od drva radi stabilizacije terena. to se tie brodova, veina ih je bila za plovidbu mirnim podrujima i to su bili brodovi od drvenog trupca koji je izdubljen u sredini, duine od 3 do 16 metara. Koristili su se i ivani brodovi koji su bili pogodni i za plovidbu morem, a dokaze o brodskoj konstrukciji nam daju brodolomi poput Cape Gelidonya i Ulu Buruma, dok jedini mogui prikaz imamo na freski u Akrotiriju. Osim transporta, za trgovinu u bronci su vani i sami predmeti razmjene, od kojih su bakar i kositar, oito bili koriteni kao neka vrsta platenog sredstva, a u ovo vrijeme se prvi put odvija trgovina na velike udaljenosti. Jedan od najvanijih predmeta razmjene su bile rude koje pronalazimo kao ingote. Vjerojatno je trgovina tekla iz podruja koja su bogata rudama (Karpati, Alpe, dijelovi panjolske, Britanije i Irske) u podruja s manje ruda (Njemaka, Maarska, Danska), gdje je i pronaeno najvie ingota.

Jantar se mogao transportirati kao sirovi i gotovi proizvod (jantarne perle), a najvie lokaliteta u Italiji, Grkoj i Ex Jugoslaviji pokazuje da je veina tog jantara vjerojatno dola sa Baltika. to se tie naih prostora, izgleda da je veina jantarnih proizvoda dola iz radionica u dolini rijeke Po, a jedna od njih je i otkrivena na nalazitu Frattesina. Trgovalo se i gotovim proizvodima kao to su staklo, fajans, keramika, maevi, srpovi i sl. : - Maevi i bodei u veini sluajeva pokazuju kretanje pojedinaca, a manje trgovine. Takoer, bodei su bili znak raspoznavanja i oznaka socijalnog statusa osobe. Ipak, u srednjem bronanom dobu se javlja ma koji ima funkciju oruja, a manje statusnog simbola - Trgovina staklom i fajansom se vjerojatno kretala od sjevera prema jugu Europe, a metalne posude i kultni predmeti su ili od Skandinavije prema Karpatskom bazenu Trgovinu dokazuju i brojni drugi predmeti, kao to je na primjer ostava iz Lovasa gdje su pronaene 22 zlatne spirale, sline kao i u ostatku Europe te su se vjerojatno koristile kao plateno sredstvo jer su dimenzije prevelike da bi se radilo o prstanju i premale za privjeske (eventualno ukras u kosi). Na nalazitu Liki Osik je u tumulu pronaena sjekira tzv. Krtnov tipa koja je vjerojatno bila statusni simbol. Takve su pronaene i izmeu Karpatske kotline i Moravske te u ekoj i sjeveroistonoj Njemakoj, ali imamo i pojedinane primjere u Seelandu (Danska) i u Bosni.

POKAPANJE
U bronanom dobu postoji puno varijacija na temu, ali tri glavna naina pokapanja su kremacija, ravni grobovi i tumuli, tj. kremacija i inhumacija Pokapanje se razlikuje po razdobljima i po geografskim podrujima : Razdoblja : - U ranom i srednjem bronanom dobu je veinom prisutna inhumacija, a u kasnom incineracija. Ranije inhumacije su ili u tumulu ili u ravnom grobu koji moe biti iskopan ili nasut. Ritus pokapanja u tumul se vie prakticirao u srednjoj bronci, a u kasnoj bronci prevladava incineracija (KP) u jamama ili urnama (koje bi se onda stavile u grob). Podruja : - Tumuli su esti na isotku, dijelovima Balkana i na sjeveru i zapadu - Ravni grobovi su raireni u centralnoj Europi, Italiji i panjolskoj - Kremacija je esta u Karpatskoj kotlini i okolnim regijama (rana bronca)

Ravni grobovi Najei su u ranoj bronci i to na prostoru izmeu Rajne i Vistule te u ekoj, Austriji i Poljskoj Pokojnici veinom imaju savinute noge, ali pokapali su se i na leima Glava je najee okrenuta prema suncu, a esta je i orijentacija prema spolovima (Nitra, Kotany kultura, Straubing grupa, Mokrin u Banatu)

Tumuli Tumul je standard za pokapanje u ranoj bronci na istoku, sjeveru i sjeverozapadu dok ga je drugdje malo. U srednjoj bronci se ire, pogotovo s kulturom grobnih humaka, a u vrijeme KP-a ih ima, ali malo (centralna Europa) Prednost tumula je to predstavlja vidljivi spomenik pokojniku, ali ini se da se pod tumulima nisu pokapali svi i na taj nain on oznaava i socijalni status pojedinca Njihova upotreba prestaje na kraju eneolitika, a onda se opet javljaju te su se gradili od zemlje, kamena ili njihove mjeavine

Lijesovi Ovakav tip pokopa se prakticirao u raznim dijelovima Europe i u raznim razdobljima, ali njihov broj nije pouzdan jer su se veinom raspali, a pravljeni su u manjem broju od izdubljenog debla ili od dasaka te su najei na sjeveru

Inhumacija i Kremacija Iako je kremacija bila glavna u vrijeme KP-a, upotrebljavala se i ranije, u Maarskoj su to Nagyrev, Kisapostag i Vatya kulture, a u ranoj bronci i u sjeverozapadnoj Europi Iako je veinom na nekropolama prisutan jedan ritus, postoje i biritualne nekropole poput Dolny Peter u Slovakoj ili Pitten u donjoj Austriji

KUE I NASELJA
U bronanom dobu vlada velika raznolikost meu naseljima, kako po fazama bronce, tako i po geografskim podrujima pa je teko izdvojiti neke zajednike karakteristike te naselja moemo grubo podjeliti na otvorena, nizinska naselja ; tellove ; peinska naselja ; sojenice i visinska naselja. Otvorena, nizinska naselja - Smjetena su u ravnicama ili na neznatno uzdignutim dijelovima terena uz rijeke - Taj tip je dobrim dijelom karakteristian za kulture ranog i srednjeg bronanog doba Panonsko-Podunavske regije, ali ga nalazimo opet i u KP te u centralnobalkanskoj regiji (Mediana kultura) i na Kosovu, a prevladavaju i u centralnoj Europi Tell naselja - Kod nas prevladavaju u Pelagoniji, a openito izgleda da su graevine na tellovima bile vie zbijene i zgusnute nego kod ravnih naselja. - Takoer su prisutna u Maarskoj, Vojvodini, Bugarskoj i Terramara kulturi Peinska naselja - Veim su dijelom povezana s kulturnim aktivnostima te su veinom sezonskog karaktera - esta su u Bugarskoj i Rumunjskoj, a kod nas ih nalazimo veinom na Jadranu i u njegovom zaleu, i to veinom u ranoj bronci, a sporadino se javljaju i u srednjoj te kasnoj bronci Sojenice - Ograniene su na Ljubljansko Barje u ranoj bronci Visinska naselja - Pod ovim nazivom podrazumjevamo sva naselja koja su po poloaju pogodna za obranu, bez obzira jesu li fortificirane ili ne, izuzetak su gradine koje predstavljaju posebnu kategoriju - Ona nastaju jo u eneolitiku, ali se masovno grade tek u bronci, i to u dvije etape, prvo u ranom, a zatim u kasnom bronanom dobu - U prvoj etapi su este u Jadransko-zapadnoblakanskoj regiji te u Bubanj-Hum III, a to je vrijeme kraja Indoeuropskih seoba i vrijeme migracija lokalnih grupa - U srednjoj bronci imamo relativno mirno razdoblje te se gradine javljaju samo sporadino u Istri, gdje ostaju dominantne - Kasno bronano doba je oito vrijeme novih pokreta, sukoba i razaranja pa se njihova gradnja intenzivira pa su este u Dalmaciji, Lici, BiH, Sloveniji, Srijemu, zapadnoj Srbiji i Kosovu gdje se gradine zadravaju i u eljezu te predstavljaju dominantni oblik naselja

Kue to se tie izgleda samih kua nema mnogo dokaza, a ne moe se puno pouzdati ni u modele kua ili u prikaze kao u prethodnim razdobljima jer ih nema mnogo Arheoloki dokazi se sastoje od rupa za stupove ili niskih kamenih banaka koji su moda temelji za zidove Krune kue su najee u Britaniji i junoj Italiji, a veliina im je vjerojatno ovisila o funkciji te su se sastojale od stupova koji su podupirali krov Pravokutne kue su vjerojatno sluile za vei broj aktivnosti te su bile razliito graene i orijentirane, ovisno o kulturi i nalazitu

OBRTNITVO
Materijal kojeg ima najvie (iako je oito proizvodnja bronce bila glavni obrt) je keramika, iako je to moda i zbog injenice da je nje najvie pronaeno, a ne zato to je bila najraireniji obrt. Materijal koji se najvie upotrebljavao za konstrukciju je drvo, a vana je i produkcija soli, koe, kostiju i rogova te se javljaju i obrti poput proizvodnje stakla i fajansa

Keramika - Moe se podijeliti u kategorije od grube do fine, a neka se oito radila posebno za grobove - Jedna od najljepih po formi i oblicima je Apeninska keramika, ali ne i po izradi - Javljaju se i pei te keramike ostave, ali za njih se ne zna jesu li koritene za daljnju distribuciju ili u ritualne svrhe Drvo - Najee se nalaze drvene ruke, dijelovi oruja i orua, lijesovi, brodovi i posude za zalihe - Drvo je bilo glavni element u gradnji, iako ga nije mnogo ostalo, a upotrebljavalo se i za gradnju palisada Sol - Izgleda da se uglavnom proizvodila u rudnicima, tako da se ruda podgrijavala na keramikim pedestalima koje nalazimo u razliitim formama (u obliku pehara, konini, cilindrini, tave, ..) Tekstil - Veinom se izgleda upotrebljavala vuna, iako ima i drugih kao to je lan i sl. - Najee se nalaze dijelovi vretena, utezi i sl., a nalazi tkanine su rijetki Staklo i fajans - Upotrebljavali su se za izradu nakita kao to su perle, ogrlice i sl.

LJUDI (prikazi, figure i sl.)


Postoji malo informacija o ljudima u bronci, veina se saznaje kroz nonju i ornamentiku te umjetniki prikaz i kostur. Umjetniki prikaz nije vjerodostojan jer ne prikazuje ljude realno. Vane su figurine iz Sardinije s prikazom ratnika, pastira, poglavice i hrvaa te figurine akrobata iz Skandinavije koje prikazuju ljude kako se bave sportom i sl. Najvie informacija o nonji nam pruaju sauvani odjevni predmeti, veinom iz Nordijskih grobova te ukrasi za privrivanje odjee (fibule, igle, pribadae, gumbi, ) i ukrasi openito. Mukarci su nosili tuniku nalik kiltu, a ponekad i tkaninu oko bokova kao jedinu odjeu te plat, kapu i kone cipele (pravokutan komad koe preklopljen preko prstiju s provedenom pagom oko stopala) ene su nosile ili suknju vezanu konopom i jaknu ili bluzu i dugu suknju, remen s bronanim diskom, arape i kone cipele, a kosa im je bila vezana vrpcom i mreom

to se ornamentike tie, vaan je nalaz iz ostave u Slavonskom Brodu, tj. bogato ukraen pojas od bronanog lima s motivima koji su izvedeni urezivanjem i ubadanjem. Tipine su i fibule u obliku violinskog kljua (Peschiera tip) od kojih se tijekom 12.st.pr.Kr. razvio tzv. pozamenterijski stil te tordirani torkvesi, perle, amuleti, privjesci, Antropomorfna plastika nam takoer daje informacije o odjei, uglavnom enskoj, a najpopularniji je nalaz Bjelobrdsko-Daljskog tipa tzv. idol iz Dalja, iz srednje bronce koji prikazuje enu odjevenu u bogatu haljinu s razgrnutom suknjom koja je okiena bronanim nakitom, a kojoj nedostaje glava.

OSTAVE
To su kolekcije objekata koji su naeni skupa u kontekstu koji nije grobni ili naseobinski, a razlikuju se po veliini i sastavu, a velike se razlike vide i u kronolokom i geografskom pogledu. Prema namjeni ostave moemo podijeliti na : - Ljevake ostave sadravaju odbaeni metal, ingote i kalupe - Trgovake ostave sastoje se od vie zavrenih predmeta jednog ili vie razliitih tipova - Osobne ostave ili blaga zavreni predmeti s par razliitih primjera razliitih tipova - Zavjetne ostave zavreni predmeti, ali kontekst ukazuje na specijalnu namjenu - Ostave s opremom za ivot nakon smrti sadri hranu ili pie

RELIGIJA
Bogovi blizanci (Dioskuri) - Asociraju se s bijelim konjima, ali njihovu koiju vuku i labudovi i druge ptice - tovanje se oituje i u materijalnoj kulturi: - Pokop iz Leubingena sadri dvojni ukop mukarca sa istim parom sjekira i bodea - Nebra kod Halle sadri bronani disk s prikazom mjeseca, sunca i zvijezda, skupa s parom sjekira i maeva, to upuuje na povezanost dioskura s univerzumom

Animalizam - Prikazi zmija s rogovima, ovjeka i konja koji se grle i pozdravljaju, bikovi blizanci u crnoj i bijeloj boji koji se bore,

Kult Sunca - Najbolji dokaz ovog kulta je koija iz Trundholm movare u Danskoj koja je datirana u p. II po Monteliusu. Ona prikazuje konja koji vue sunev disk na kolima s tri para kotaa s etiri preke (a to je solarni simbol). Disk se sastoji od dvije bronane polovice, ali samo jedna je prekrivena zlatom to moda predstavlja boanstva sunca posveena danu i ona posveena noi.

ITALIJA
Bronzo Antico Bronzo Medio Bronzo Recente Bronzo Finale Sardinija Sicilija Poladska kultura (Kultura Palafita) Kultura Terramara, Apeninska kultura Kraj prethodnih kultura Sub-Apeninska i Proto-Vilanovska kultura Kultura Nuragija Sikulska kultura

SJEVERNA ITALIJA POLADSKA KULTURA ( 2300. 1700.g. ) Kultura ranog bronanog doba sjeverne Italije koja zauzima podruje Alpa, istone Lombardije, Veneta i Trentina, a naziv je dobila prema lokalitetu Polada pokraj Brescie Naselja - Najee su jezerska ili na lijevoj obali rijeke Po, a kasnije se javljaju i na ravnici te ih je openito najvie oko Logo di Garda gdje je i eponimni lokalitet - Najreprezentativnije nalazite je Fiave koje lei na brdima sjeverno od Logo di Garda, na obalama nekadaanjeg jezera Carera, a koje je danas movara te je trajalo od kasnog neolitika do kasne bronce. - Brojna su sela tipa palafita (za 200-300 ljudi) pa se zove jos i Kultura palafita Pokapanje - Groblja su slabo poznata, prevladava ritus inhumacije uz uestalo koritenje kamenih zaklona Keramika - Dijeli se na grubu i finu koja je ukraena najee s inkrustracijom - Oblici su loptasti bokali i zdjele s koninom nogom i tipine su roaste ruke Kultura je evoluirala irei se prema Reggio Emiliji u Terramara kulturu (ima incineraciju) TERRAMARA KULTURA ( 1600. 1200.g. ) Zauzima vrijeme srednje i kasne bronce (iako ne i finalne), a razvoj joj je nepoznat zbog nepoznavanja stratigrafije. Naziv terra mara ili terra marna oznaava naslage od crne zemlje koja je bogata hranjivim tvarima na kojima su u obliku organske materije pomijeane sa zemljom pronaeni ostaci nekadanjih naselja. Kultura Terramara predstavlja razvoj Poladske kulture uz strane elemente koji su moda s prostora Karpata ili Madarske, a u Italiju prvi uvode konja

Rasprostiranje - Padska nizina do rijeke Oglio i na jugu do sredinjeg i zapadnog dijela Reggio Emilije Naselja - Naselja se sele i na desnu obalu rijeke Po i vie nisu samo uz jezera, nego i uz potoke. Dugo se vjerovalo da su podjeljena na pravilne sektore zbog obrane od poplava, ali je u zadnje vrijeme to pod upitnikom. - Sela su graena na pilonima, a od poplava su zatiena jarcima, grudobranima od zemlje i nasipima ili drvenim konstrukcijama - U sreditu sela su otvoreni prostori za stoku, dok su kue kvadratne ili krune te su oblici sela razliiti Pokapanje - Cemeteriji su takoer zatieni jarcima i nasipima te su bili udaljeni od naselja - Spaljeni ostaci su se stavljali u urne koje nisu zakopavane, ve su bile pokrivane kamenom ili okrenutom posudom Keramika - Karakteristina po brazdama i reljefnim kopama u reljefu Zanimljivo je da je razvijena zavidna metalurgija pa treba naglasiti da na ovim prostorima, kasnije u Br D, dolazi Peschiera, a to je nalazite na kojem su pronaene enormne koliine bronce. Izgleda da je nakon toga dolo do unitenja, moda i zbog poplava te se naselja naputaju, a kulturu Terramara oko 1200.g.pr.Kr. zamjenjuje kultura Proto-Villanovskog tipa, iako je prava Villanovska kultura neto junije, u Etruriji i Laciju

OSTALE KULTURE Este nalazimo ju na podruju Veneta Proto-Golasecca bogati ukopi s maevima

SREDNJA ITALIJA APENINSKA KULTURA ( 1600 - 1150.g. ) Prva unificirana kultura za Apeninski poluotok koja se protee od eneolitika pa sve do vremena kad se pojavljuju Proto-Villanovski elementi te vjerojatno ima Balkansko porijeklo. Prvu podjelu je napravio Peroni koji je odvojio Apeninsku kulturu od Sub-Apeninske (nema tipine inkrustrirane keramike, ali se nastavljaju forme), a ovu od Proto-Villanovske. Trump dijeli kulturu u 6 faza po razvoju keramike, ali tradicionalno se dijeli na 3 faze te je izolirana Proto-Apeninska faza koja ima malo veze s Apeninskom kulturom i vjerojatno je razvoj lokalnih eneolitikih tradicija. Naselja - Sezonskog su karaktera naselja u piljama koje su prirodni zaklon, a stalna naselja su veinom sela na prometnim putovima te se u blizini ovih naselja nalaze i sela Villanove i Etruanski gradovi. - Brojni su ostaci naseobinske arhitekture tj. koliba, od kojih su najpoznatiji oni s lokalieta Capriola i Luni, koji se mogu datirati izmedu 1400 1100.g. Tu su naene pravokutne kolibe raznih veliina, a najvea je duga 42 m i iroka 5 m. Njihov je donji dio usjeen u ivac, podovi su od nabijene gline i sputeni su ispod nivoa okoline, zidovi su od nepravilnog vapnenca, a krov od slame ili trske te u unutranjosti imaju srdinje ognjite. (U San Giovenale naene i ovalne kue) Pokapanje - Stanovnici su se obino pokapali u grobnicama usjeenim u stijenu Materijal - Domaa Impasto keramika keramika s debelim namazom boje, a tipina je geometrijska dekoracija i izvijene drke - osnovni oblik je alica s jednom drkom, ali javljaju se i drugi oblici te keramika iz Mikene (15. i 14.st.) - Bronani predmeti su rijetki - sjekire najee, a este su kotane i kamene alatke Apeninska i kasnija Vilanovska naselja pokazuju diskontinuitet u naseljavanju, a opa destrukcija naselja Apeninske kulture suvremena je prijelazu sa inhumacije na incineraciju (12.st.pr.Kr.)

PROTO-VILLANOVSKA KULTURA Prava Villanova kultura poinje tek oko 900.g.pr.Kr., a razdoblje od kraja Terramare i Apeninske kulture nazivamo Proto-Villanovsko. - ProtoVillanova i SubApeninska se razlikuju samo po ukraavanju keramike ProtoVillanova = Villanova I 1100.-900.g. Villanova = Villanova II 900.-800.g. i 800-720.g. Villanova kultura je dobila ime po lokalitetu Villanova kod Bologne, a njezino arite je na prostoru Etrurije, dok je u Laciju provincijalna. Nekada se mislilo da nije ila junije od toga, ali su kasnije naeni nalazi juno od Ancone pa se danas smatra kako je bila proirena cijelim Apeninskim poluotokom, uz manje regionalne razlike. Prvi spomen ProtoVillanova kulture je od Ha A1, kada se u Italiji moe pronai odreeni broj incineracijskih cemeterija. - Ukop je univerzalan, bikonina urna s grobnim prilozima (bogatim bronanim) - Ne zna se od kud je to dolo, je li to pak KP ili samo utjecaj i jesu li to stvarno ProtoVillanovljani ili bi ih bilo bolje zvati PredVillanovljani ?

SIKULSKA KULTURA - SICILIJA Kultura ima dva stupnja bronanog i jedan stupanj kasnog bronanog i eljeznog doba u kojoj se najranije opaa utjecaj civilizacije Egejskog bronanog doba Lokaliteti - Castellucio, Thapsos, Pantalika, Sirakuza Pokapanje - Naen ogroman broj grobnica usjeenih u stijenu (preko 5000 grobova) - Pantalika, blizu Sirakuze grobnice koje su se zatvarale velikim kamenim ploama - Od 1400 - 1200. g. pod utjecajem Mikenske civilizacije u stijenama se rade raskone grobnice - Ove grobnice datiraju se do 8. st.pr.Kr. kad Grci osnivaju svoje kolonije na Siciliji, a Sikulska kultura pomalo nestaje Anaktorum - jedna od najstarijih graevina pod utjecajem Mikene, pravokutni tlocrt, veliki poligonalni blokovi, palaa i vladara NURAGI KULTURA SARDINIJA Nuragiji su obrambene kule, tj. tvrave stoastog oblika nainjene bez veziva od kamenih blokova, megalitskih razmjera, sa 2-3 kata prostorija. Pronaeno ih je oko 7000, a datiraju od 15. st. pa do trenutka kad je otok pao pod Rimsku vlast. Unutar nuragija su bila svetita te se tu nalaze bronane figure ivotinja i zavjetni kipii ratnika, dok su se okolo i u blizini nuragija nalazile kolibe i grobnice iskopane u stijenama.

JUGOISTONOALPSKA REGIJA RANO BRONANO DOBA LJUBLJANSKA KULTURA


Ljubljanska kultura, kako ju je definirao Dimitrijevi, traje jo u rano bronano doba te oznaava spoj Vuedolskog kompleksa i Kulture zvonastih pehara (u kulturnom i etnikom smislu) Posljednja faza Ljubljanske kulture je tzv. Litzenska faza, tj. Litzenska keramika; njom odreuje fazu poslije Ljubljanske kulture, a ona dokazuje i postojanje sojenikog tipa naseobina u rano bronano doba Lokaliteti: Sojenice: Notranje Gorice, Maharski Prekop, Blatna Brezovica Osim ovih lokaliteta u RBD imamo i Ljubljansko Barje, ali i pilje kao npr. Predjama kod Postojne U ovo doba nastaju i novi lokaliteti na visinskim naseljima, kao Brinjeva Gora (dokaz nam je litzenska keramika; lokalitet se sada formira i traje kroz cijelo bronano doba, do starijeg haltatskog razdoblja)

Dakle, jugoistonoalpska regija u razdoblju rane bronce nije uspjela oblikovati vlastitu kulturu, onu s vlastitim imenom. Moemo je oznaiti samo kao nastavak eneolitskih tradicija, a to iznenauje s obzirom na znaajnu ulogu koju je Ljubljanska kultura imala pri stvaranju Litzenske keramike, pa i u metalnoj produkciji, to e nam potvrditi i bode iz Demanovih naseobina, te kratki ma iz Lavrice. Sudei po ovome, dolazimo do zakljuka da samom Litzenskom keramikom ne moemo oznaavati samostalnu kulturu.

Naselja Podaci o naseljima govore da se eneolitike kulture bez ikakvog prijeloma nastavljaju u RBD Razlikujemo sojenika naselja, prebivalita u piljama (u zaleu Trsta), ali osnivaju se i nova visinska naselja tipa Brinjeva Gora

Nain ukopa U itavoj regiji nije otkrivena niti jedna nekropola iz RBD, po tome je situacija u ranoj bronci slina prethodnom eneolitikom periodu

Metal Bode iz Iga i kratki ma iz Lavrice koji pripada najstarijem tipu maa koji poznaje srednja Europa tip Sauerbrunn, koji je ogranien strogo na Alpsko podruje, osim 2 primjerka (ma iz Gospia i Hanaua)

Keramika Oblici imaju korijene u kasnoj Lasinjskoj kulturi, a kao novost imamo keramiku slinu Unjetikim peharima te vreve koji su tipini u srednjoeuropskim nekropolama rane bronce Ornament je Litzenski i dominantno je plastino ukraavanje

Zakljuak Junoistonoalpska regija u RBD se nadovezuje na prethodne, eneolitske kulture. Tip naselja je ostao isti, kao i nain pokopavanja. Sve vei znaaj dobiva stoarstvo, lov slabi, a ratarstvo je sauvalo istu ulogu kao i prije.

SREDNJE BRONANO DOBA


Naselja rane bronce se u pravilu vie ne nastavljaju u srednju broncu, pa i JI alpska regija ne ini vie jedinstveni kulturni prostor U ovoj regiji se u SBD formiraju dva razliita kulturna prostora: 1. Zapadni (Kateljerska kultura) 2. Sredinji (srednja i istona Slovenija, spada u dio srednjoeuropske Kulture grobnih humaka)

Za sredinji kulturni prostor znaajna je Brinjeva gora, koju je '50-ih i '60-ih istraivao S.Pahi. Radi se o visinskom naselju koje se formira u RBD (Litzenska faza), te traje kroz srednju i kasnu broncu, do starijeg haltata - Uz naselje su bile otkrivene i nekropole Grobovi iz Brezja (pod naseljem Brinjeva gora) i grob iz Vrhnike Nizinsko naselje Donji Lako kod Mure Keramika to se keramike tie vodea forma tog vremena je na Brinjevoj gori vr sa grbom koji zbog oblika moemo povezati sa litzenskom keramikom

Grob iz Vrhnike - Sadri: ma, sjekiru, iglu, keramiku sastav nalaza standardan je u grobovima srednjoeuropske kulture grobnih humaka Ma pripada tipu Povegliano II Joeva te se sigurno nadovezuje na Podunavske primjerke, pa tamo treba i traiti njihov izvor. Nastao je pod utjecajem maeva iz Mediteranskog prostora koji su preko Balkana stizali u Podunavlje i otuda dalje u srednju Europu, a bog maa bi se grob datirao u Br C

KATELJERSKA KULTURA (SBD) Nazvana po tipu naselja (kateljeri - tipina visinska naselja) koji ima svoje sredite u Istri, a Slovenska obala i njeno zalee su sjeverni dio tog kulturnog prostora. Kateljere je odlino opisao C.Marchesetti (1903.), a izmeu 2 rata glavni istraiva je bio R.Battaglia. Kateljerska kultura pripada razdoblju srednje bronce, a gradine kao i humci su brojnije na jugu, te se prema sjeveru smanjuje njihov broj.

Pokapanje Pokapanje se vrilo u grobnim humcima koji su razliitih dimenzija, ali su uvijek graeni od kamenja. Obino su imali po jedan skeletni grob sa skromnim prilozima, obloen kamenim ploama

Keramika Utjecaj Istre, sjeverne Italije, ali prisutna je i domaa tradicija Karakteristine su ravne, sedlaste ruke i trbuasti vrevi sa cilindrinim vratom Ukras otisci prstiju na obodu i plastina ispupenja

Metal Metalni fundus je skroman (u grobovima ga i nema), npr. igla s ovalnom glavicom iz Ponte S.Quirina, koja ima paralele u sj.Italiji, a datira se u Re C D

ZAKLJUAK U SBD u ovoj regiji opada naseljenost, osim uz Transko i Koparsko primorje. Ljubljanska kultura i njena posljednja, Litzenska faza, nestaju, a vei dio Slovenije (srednja i istona) postaju dio srednjoeuropske Kulture grobnih humaka (to potvruju grobovi iz Brinjeve gore i Vrhnike). Zalee Trsta i Kopra ukljueno je u Istarsku, Kateljersku kulturu, a njezina visinska naselja nastavljaju svoj ivot i u KBD, pa i u eljezno.

KASNO BRONANO DOBA KULTURA POLJA SA ARAMA


Ve u 19.st. otkrivena je nekropola u Ruama (Podravina) i arni grobovi u Mokronogu Tek '50-ih godina pod utjecajem Merhartove kole formirao se pojam Kulture polja sa arama ili KP, koji je tek nakon publiciranja osnovnog djela Mller-Karpea, ope prihvaen. Poinje se primjenjivati i njegova kronoloka podjela tog perioda u 6 stupnjeva, od kojih svaki traje po 100.g., od 1300.-700. te terminologija izraena u Reineckeovoj shemi: Br D, Ha A1-2, Ha B1-3

KP u Sloveniji dijelimo u dvije grupe: 1. Dobovsko-Ruka grupa 2. Ljubljanska grupa (naziv predloio Gabrovec)

DOBOVSKO-RUKA GRUPA (KP/KBD) Ova grupa zauzima ravniarsko podruje uz rijeke Muru, Dravu i Savu kojima se Panonska nizina usijeca u predalpski prostor Na osnovu nekropole u Ruama i Kelheimu, M. Karpe je izveo kronoloku klasifikaciju mlaeg perioda KP-a te izdvojio 3 stupnja (Ha B1-3) i primijenio ga na cijelu srednju Europu Relativna kronologija Po Reineckeu Br D, Ha A B M.Karpe je na osnovu Rua izveo mlai period KP-a (Ha B) dok su za stariji period uzete u obzir i jugoistonoalpske ostave Hrvatsko meurijeje je obradila K.Vinski-Gasparini '73.

Lokaliteti: Rue (nekropola), Dobova, Radvanje, Hajdina, Maribor, Ptuj grad, Ormo Dobova je za sada jedini predstavnik grupe u dolini Save u Sloveniji U Hrvatskoj se srodne nekropole nalaze u okolici Zagreba i Velike Gorice

Naselja i nain stanovanja Visinska naselja, na brdima (Brinjeva gora, Ptujski grad) Nizinska naselja, na rijenim terasama (Hajdina, Rue, Ormo) Povremeno i pilje (u Austriji)

Nain pokopa U cijeloj Dobovsko-Rukoj grupi pokop je jedinstven te prevladava incineracija u ravnim nekropolama (u arama) Razlikujemo muke i enske grobove po materijalu - Muki: britve, noevi, igle - enski: fibule, ukrasi od spiralne ice, simbolini materijal (uvijek su bogatiji)

LJUBLJANSKA GRUPA (KBD/KP) Najvee nalazite je Mokronog za koji se mislilo da spada u poetak haltata, ali kada je Merhart oblikovao pojam KP shvatilo se da ipak pripada razdoblju prije haltata Gabrovec je predloio naziv Ljubljanska grupa zbog nekropole u Ljubljani sa 323 groba Grupa zauzima centralni dio Slovenije, s Dolenjskom i Gorenjskom, dok podruje uz rijeke Dravu i Savu pripada Dobovsko-Rukoj grupi, a zalee Trsta Zapadnoslovenskoj grupi Kronoloki se Ljubljanska grupa datira u stariji stupanj KP-a, to znai da je starija od Dobovsko-Ruke grupe, a nastavlja se i u haltat (za razliku od D.-R. grupe, koja u to doba zamire) Ipak Ljubljansku grupu, oko 700.g.pr.Kr., kada se nastavlja u haltatsko doba, vie ne tretiramo kao samostalnu, nego je haltatska kultura u cjelini apsorbira Ljubljanska grupa ima dva utjecaja (to moemo viditi na mateijalu): - Istoni dolazi iz centra KP iz Podunavlja, i to preko Dobove - Jadransko-Mediteranski prodiru u Ljubljansku grupu, ali ne i do Dobovsko-Ruke grupe

LJUBLJANA I a utjecaji iz centra KP - Igle s lukoviastom i spiralno uvijenom glavicom, britve i noevi (M) - Naoaraste i harfaste fibule, sljepooniarke s prepletom, narukvice () LJUBLJANA I b nalazimo novine koje KP u Dobovsko-Rukom smislu ne poznaje - Igle za muku nonju ije analogije nalazimo u Italiji (Bologna), a od enske nonje nalazimo sljepooniarke s nanizanim kotanim jagodama te lune jednopetljaste fibule LJUBLJANA II novine se jo jae afirmiraju, ali u Dobovsko-Ruku skupinu jo ne dopiru - Stupanj Ljubljane II dijelimo u stariji (II a) koji pripada VIII.st.pr., dok mlai (II b) pripada 2/2 VIII.st. i eljeznom dobu Takoer, sada imamo i nove utjecaje s istoka, ali ne iz centra KP-a, nego utjecaje Trako-Kimerijskog kruga Naoarasta fibula koja ne pripada tradiciji KP-a Naoarastu fibulu poznaje i Dobovsko-Ruka grupa to znai da i oni imaju Trako-Kimerijske utjecaje (po M.Garaaninu)

Naselja i nain pokopa Naselja nisu poznata Dominira pokop s kremacijom u ravnim nekropolama, a spaljeni ostaci su se stavljali u are, dok u Ljubljani esto nalazimo are pokrivene zdjelama (koje nisu okrenute naopako) U okviru Ljubljanske grupe promjena se samo dogaa na Dolenjskoj, gdje se najprije javljaju tumuli s grobovima s kremacijom, a poslije gotovo iskljuivo s inhumacijom. Taj je dogaaj u Dolenjskoj radikalan, jer se taj obiaj na cijelom prostoru afirmira tek u 2/2 8.st.pr.Kr.

Izvan Ljubljanske i Dobovko-Ruke grupe ostaje jo i Zapadnoslovenska, iji su glavni predstavnici nekropole u kocjanu, koje se javljaju ve u X.st., ali su usko vezane uz haltatsko razdoblje

REZIME JUGOISTONOALPSKE REGIJE Dakle radi se o irem podruju srednje Slovenije, gdje u RBD prevladava na cijelom prostoru Ljubljanska kultura, u konanom stupnju sa Litzenskom fazom. U SBD za koje je karakteristino opadanje naseljenosti, rasprio se ranije jedinstveni kulturni prostor. Na krajnjem zapadnom dijelu, u zaleu Trsta, nalazimo ve visinska naselja, gradine s kateljerskom keramikom Istarskog tipa i djelomino slinim nainom ukopa. Centralna i istona Slovenija su dio junoalpske provincije grobnih humaka najvie povezanih s Kulturom grobnih humaka srednjeg Podunavlja. U to podruje dopiru sad novi utjecaji iz Podunavlja, koji su djelomino ve nosioci i istonomediteranskih utjecaja. U KBD se afirmira KP te se gustoa naseljenosti opet poveava. Najstarije su pojave (ostave) povezane sa Alpskim, tj. rubnim Alpskim predjelima (Virovitica). Odmah iza njih nastupa Dobovska grupa u uem smislu koja je dio Panonske KP. To pokazuju grobovi, ali i ostave II. Faze, a u taj kulturni kompleks spada i najstariji horizont Ljubljanske grupe koja je imala utjecaja u forimiranju budue haltatske kulture i njen znaaj je drugaiji od udjela Dobovsko-Ruke grupe. Oko 1000.g. Podravlje postaje prostorom samostalne Ruke grupe koja ima samostalni izraz u keramici i koja je srodna istovremenim pojavama u Srednjebosanskoj grupi, tj. starijim horizontima Podunavlja - U to vrijeme se na zapadu formira nova zajednica koja ve nagovjetava eljezno doba (nova pojava significira i novu socioloku strukturu)

JADRANSKO-ZAPADNOBALKANSKA REGIJA
Ova regija obuhvaa podruje koje gravitira prema Jadranskom moru, ali susjedni, sredinji dio Dinarske oblasti, joj takoer pripada U geografskom smislu to nije jedinstvena oblast te obuhvaa vie prostora, a to su: a) Istra b) Liko-podvelebitsko podruje c) Sjeverna Dalmacija s otocima Zadarskog i ibenskog arhipelaga d) Zapadna Hercegovina e) Otoci Srednjeg Jadrana f) Istona Hercegovina i Zapadna Crna Gora g) Prijelazna zona ( Sjeverna Hercegovina, Juna i Centralna Bosna) h) Glasinako podruje

to se tie ove regije u cjelosti, sa sjevera je komunicirala preko Save, a sa jugom i Apeninskim poluotokom preko Jadrana - Od mnogobrojnih rijeka najdua je Neretva i najvie prodire u unutranjost - Bakrene rude u itavoj su regiji rijetke, ograniene na relativno siromane bakrene rude u tzv. srednjebosanskom rudogorju koje pripada sjevernom dijelu ove regije ENEOLITSKI SUPSTRAT Po Dimitrijeviu rani eneolitik na Istonoj Jadranskoj obali poinje sa Protonakovanskom kulturom (simbioza kasnohvarske i kasnovinanske kulture), a na to se nadovezuje Nakovanska (sa Badenskim ukrasom). S kontinenta stiu Lasinjski utjecaji i to predstavlja finalnu etapu eneolitika. U to se doba pojavila nur keramika stepskih elemenata. Na kraju bi slijedio drugi kontinentalni prodor, tj. sputanje Vuedolske populacije iz zapadne i centralne Bosne prema jugu, te rasprostiranje Jadranskog tipa Ljubljanske kulture du Jadrana, od Istre do Albanije. Ovaj je prodor ve na granici eneolitk-bronano doba (po Dimitrijeviu Ljubljanska kultura je trajala od oko 1850. do oko 1700.g.pr.Kr.) - U Istri keramika u irem smislu pripada Nakovanskoj kulturi i stoji u kontaktu sa metliastom keramikom jednom kasnoeneolitikom pojavom koja zatim prelazi i u poetak bronanog doba - Stepski elementi u regiji vrpasta keramika, igosanje, urezi, kanelure, ukras prstima na obodu ili izgled 'slijepih arkada'

Moe se rei da postoji sinkronizam izmeu zavrne faze Ljubljanske i poetne faze Cetinske kulture (no one nisu paralelne) jer jadranski tip Ljubljanske kulture raniji je od ranog bronanog doba u srednjoeuropskom smislu (A1), dok se oko poetka bronanog doba Cetinska kultura uveliko razvija, a Ljubljanska nestaje Zakljuili bi da je ova regija u fazi zavrnog eneolita pruala izgled sloenog kulturnog mozaika sa mnotvom populacija i kultura, koje se nisu samo smjenjivale ve i preplitale. Taj je supstrat bio heterogen pa je to moralo i utjecati na sloen i neujednaen razvoj ove regije, odnosno pojedinih njezinih krajeva poetkom bronanog doba

REGIONALNE GRUPE (RBD i SBD)

ISTRA
Na prijelazu iz 19. u 20.st. najvie je istraivao C.Marchesetti koji je prouavao gradine, peine, tumule. Rano i srednje bronano doba Istre podijelili bi na 3 faze: I FAZA (prijelazna) na poetku RBD ; Istra I; Br A1 II FAZA puni razvoj ranobronanodobne kulture i poetak SBD; Istra II; Br A2-B1 III FAZA predstavlja SBD; Istra III; Br B2-C Marchesetti kae da su se u Istri dogodila dva velika vala naseljavanja: a) Tokom bronanog doba, u polovici drugog tisuljea b) Rano eljezno doba; poetak prvog tisuljea I FAZA (ISTRA I) Br A1 Lokaliteti: - Javorika-V.Brijuni (naselje), Trogrla peina; peina kod sela Srbani; peina Cingarela (blizu Buja) Lokaliteti se oslanjaju na eneolitik, nema mnogo podataka o organizaciji i ureenju naselja Takoer nema pretjerano podataka o sahrani mrrtvih, vjerojatno u ovo doba spadaju i prva sahranjivanja mrtvih u zgrenom poloaju pod tumulima primjer bi bio tumul kod Pule gdje je naen i bronani bode Egejskog tipa te jo jedan tumul kod Pule isto sa bronanim bodeom kao prilogom Keramika - najei tzv. metliasti ornament ili grube plastine trake ispod oboda

II FAZA (ISTRA II) Br A2-B1 Dogaaju se velike promjene te se osnivaju utvrena naselja gradine Lokaliteti: - Gradine: Vrin, Mordele, Magornjak, Glavica - Tumuli: Maklavun, amnjak Gradine su bile opasane suhozidom, a Vrin ak dvostrukim fortifikacijama (ali moda druga fortifikacija pripada kasnijem razdoblju)

Pokapanje Kao osnovni oblik dominiraju tumuli koji se pojavljuju u veim ili manjim grupama (nekropole) ili pojedinano. Grobni prilozi su rijetki pa tako na amnjaku imamo ogrlicu od bron.perlica i jednu jantarnu (jantarna ukazuje na poetke trgovine) te veliku zdjelu s 4 ruke Oruje malena kamena sjekira iz Vrina i bode iz Garice Zbog slabe istraenosti teko je rei da li je postojao jedan ili vie valova doseljenja. No sudei po elementima iz srednjeg Podunavlja, ovi misli da bi neki populacijski val ipak trebao doi preko Sjeverozapadnog Balkana u Istru, a na to bi upuivale navedene analogije u pokretnom materijalu iz Dalmacije i Hercegovine, kao i tip naselja (ograene gradine), a i nain sahranjivanja (zgrenci u kamenim tumulima) III FAZA (ISTRA III) SBD Br 2 i C I dalje se razvijaju gradinska naselja sa sloenijim fortifikacijama Vjerojatno je da se i ovoj fazi jo zadrava sahranjivanje pod tumulima, ali javlja se i jedna posve nova tendencija u sferi kulta mrtvih, a to je sahranjivanje u ukopanim, ozidanim, ravnim grobovima unutra i izvan naselja. Takva jedna manja nekropola bila je unitena krajem 19.st. na gradini Brioni, a Gnirs je uspio vidjeti samo osnove grobnih konstrukcija (potkoviast oblik i zgrenci unutra sa razbijenim posuem). Bai je nekropolu datirao u 14.st.pr.Kr., znai u mlau fazu SBD. Ostaje otvoreno pitanje grobova od kamenih ploa, ukopanih u zemlju, bez grobnog humka (Vintijan, Peroj, andalja). Ovo bi bio primjer postepenog naputanja tumula tokom ove III faze u Istri. Keramika esti su obini jajasti lonci i alice, a karakteristika ovog stupnja su i drke s ovalnom ploicom i vertikalne uice

to se tie drutvene strukture, moda bi se mogla postaviti hipoteza da grobovi otkriveni u koridoru izmeu zidina na gradini Vrin pripadaju vladajuem sloju, aristokraciji (ukopani izmeu bedema, u kamenim krinjama) Znai, u genetskom pogledu ova faza bronanog doba Istre neposredno se nastavlja na prethodnu, s tim da ova III faza dostie svoju zrelost i izgrauje svoju samostalnu fizionomiju, inei cjelinu za sebe.

CETINSKA KULTURA (RBD)


Sistematska istraivanja 50-ih i 60-ih godina provodio Marovi, iskopavanjem kamenih gomila oko rijeke Cetine Rasprostiranje: Krajnja toka na Sjeveroistoku bi bili Gradac i Glasinac; na Istoku podruje oko Bilee i Trebinja; na Jugoistoku peina Gudnja; na Jugu Hvar (Markova pilja); na Jugozapadu karin Samograd i Stubica kod ibenika; na Zapadu i Sjeverozapadu Vrsi i Ervenik Opisano podruje nije bilo cijelo intenzivno zaposjednuto od strane Cetinske kulture

Lokaliteti: - Cetina, itluk, Obrovac, Ograe, Ravlia peina, Orah, Ljubomirsko polje, karin Samograd (peina, dala 3 horizonta Cetinske kulture) Periodizacija i relativna kronologija Formira se u kasnoeneolitskom razdoblju (najstariji materijal iz Ograa), te traje kroz cijelo RBD do poetka SBD-a Imamo 3 stupnja cetinske kulture I faza Br A1 II faza Br A1 - A2 III faza Br A2 B1

Faza I Ovaj stupanj pripada kraju eneolita i prijelazu u RBD (Re A1) Mnogobrojni su kasnoeneolitski elementi, ali javljaju se i prvi Cetinski oblici uglavnom neornamentirani Keramika tipina za Jadranski tip Ljubljanske kulture; te keramika sa utjecajem Kulture zvonolikih pehara

FAZA II - Ovaj stupanj pripada Br A1 i A2 - Elementi iz eneolitika su malobrojni, postepeno nestaju, a dominantni su oblici i ukrasi karakt za Cetinsku kulturu - Ovom stupnju pripada i veina bodea iz nesistematskih prekopavanja gomila

Faza III - Obuhvaa kraj RBD te vjerojatno dio starijeg stupnja SBD (Br A2 B1)

Naselja Nisu brojna, moda zbog slabije istraenosti Na otvorenom: Gradac (Sarajevsko polje), Krstina (Posuje) Peine: karin Samograd (sva 3 stupnja), Ravlia peina (samo 1 stupanj), Gudnja, Markova i Grapeva pilja (tanak sloj) Gradinski tip nisu nepoznata ovoj kulturi, ali nisu ni karakteristina za nju

Pogrebni obiaji Mrtvi sahranjivani u gomilama i to najee kamenim Zastupljena oba ritusa: - Zgrenac (pokojnik poloen u krinju od kamenih ploa) - Spaljeni ostaci u urni U gomilama nalazimo mnogobrojno fragmentirano posue, to nam govori o nekoj vrsti obiaja tijekom postavljanja tumula kad bi se razbijalo posue, a njihovi ulomci razbacivali po gomili

Keramika Razlikujemo keramiku iz naselja - naseobinska (sva iz karin Samograda), kao i onu koja je pripadala kultu mrtvih Karakteristina je posuda tipa Kotorac (kod Sarajeva), a s obzirom da je perforirana imala je posebnu vanost u kultu te Cetinski pehari sa cilindrinim vratom i najee jednom trakastom drkom

Nakit i drugi srodni predmeti Malo ga ima, npr. komad zlatne ice i bronana kariica za kosu Neobine su Kretske sjekire (uglaani kamen izduenog oblika s po jednom rupom na krajevima)

Privreda Osnovna grana nosioca Cetinske kulture bilo je stoarstvo Sva naselja govore o kratkotrajnom zadravanju, to znai da su vodili nomaski nain ivota Mogue je da je drutvo ve bilo raslojeno to bi potvrdili bodei u nekim grobovima, bojne sjekire ili zlatni nakit. Zanimljive su pogotovo tzv. Kretske sjekire (moda su njihovi nosioci bili vlasnici veeg broja stoke) te su na taj nain izraavali svoju mo Etnicitet Spoj neindoeuropskih (Kultura zvonastih perhara) i Indoeuropskih naroda (nain sahrane tumuli) Odnosi s susjedima Najizrazitija pojava, srodna i Cetinskoj kulturi i svim ostalima je sahranjivanje pod tumulima (to je refleksija stepskih naroda) - No, ovdje je zanimljivo pitanje Biritualizma (inhumacije i incineracije) jer svi susjedi oko Cetinske kulture koriste jedan tip ukopa, osim nje koja prakticira oba naina sahrane Neobino je i da nositelji ove kulture ive preteno u peinama dok svi ostali susjedi ive na utvrenim gradinama to se keramike tie, Cetinska kultura razvija svoj osobni stil (pogotovo u II stupnju), dok ostale grupe RBD Jadransko-Balkanske regije ne.

Rezime Cetinska kultura izrasta iz jedne ire populacijske osnove. Prvi supstrat bi bio neolitiki koji je bio preslojavan valovima Indoeuropljana. U toku kasnog eneolitika tu se javljaju i druge zapadnobalkanske grupe (Lasinjska, Ljubljanska, Vuedolska, Kultura zvonastih pehara), te iz te ire osnove se izdvojila zasebna etnokulturna skupina Cetinska kultura Na prijelazu u RBD ta zajednica je ve posve oblikovana s odreenim tipom drutvene organizacije i privrede, s vlastitim nainom ivota, religioznim poimanjima i kultovima, te sa specifinim estetskim shvaanjima izraenim u dekorativnom sustavu keramike proizvodnje koji nazivamo Cetinski stil

LIKO-PODVELEBITSKO PODRUJE
Materijal iz RBD ovog podruja je vrlo oskudan, imamo samo 2 lokaliteta, a to su peina Golubinjaa (kod Peruia) i Vlaka pe (kod Senja) u kojima je pronaena keramika s metliastim ukrasom. U SBD kod Likih i Bosanskih nalazita vidimo neke zajednike elemente kao to su tipovi keramike pa donekle i nain stanovanja te sahranjivanje pod tumulima, dok se razlike uoavaju u oblicima bronanih predmeta Grupa Likih nalazita Radi se o prostoru gdje planinski masivi spajaju Liku s Jadranskom obalom, dok se tokovima rijeka Korane, Mrenice i Kupe otvaraju prema Panoniji na sjeveru i Istonoalpskoj regiji na sjeverozapadu

Lokaliteti Nekropole: peina Bezdanjaa, Liki Osik, Pavlovac Vrebaki Naselja: peina u Likom Leu, naselja u Trnovcu (kod Gospia)

Pogrebni obiaji Osim ukopa pod tumulima imamo neobine ukope u peini Bezdanjaa U jednom od krakova peine nalazimo ouvane, skeletne grobove (smjeteni su uz bone zidove). Nisu postojale grobne konstrukcije, nego su mrtvi leali u prirodnim udubljenima. Veinom su bili postavljeni u isprueni poloaj te su se umrli bojali crvenim okerom. Pored toga, naeni su ostaci velikog ognjita, drvene konstrukcije, rekonstruirana su dva velika pitosa i pronaene su ivotinjske kosti mjesto je oito namijenjeno kultu.

Metalni nalazi Bojna sjekira iz Likog Osika varijanta je tipa Ktnov, a potjee vjerojatno iz neke radionice iz srednjeg Podunavlja te pripada starijem SBD Ma tipa Sauerbrunn jedini naeni kod nas u blizini Gospia (Br B2) Listasti bode iz iroke Kule; zastupljen je u velikom broju u Italiji, gdje se pojavljuje u Peschiera horizontu i datira se u 14.-13.st.pr.Kr.; dakle SBD: M.Karpe ga datira u D stupanj, odnosno kraj SBD

Keramika Karakteristine plitke zdjelice sa vertikalnim istakom Ukras est otisak prsta Keramika iz Bezdanjae se dijeli na onu grublju (za hranu) i finiju (za kult); slinost ove keramike i one iz Varvare je u tipovima drci vertikalne, trakaste, jeziaste i bradaviaste..

KBD NA ISTONOJADRANSKOM PRIMORJU


UVOD KBD je zapravo prijelazno razdoblje iz bronce u eljezo, a u stvari se ne nastavlja sasvim izravno sa SBD, niti u potpunosti prelazi izravno u eljezno doba, takoer, to je vrijeme totalnih promjena. Osnovnu ulogu u oblikovanju i izdvajanju ove faze imale su Panonsko-Balkanske ili tzv. Egejske seobe, koje su se odvijale od kraja 13. ili poetkom 12.st. do 10.st.pr.Kr., a imale su ishodite u jugozapadnom Panonskom prostoru (meurjeje Save, Dunava i Drave) KP-a. Najvee promjene su se dogodile u zadnja dva vala tih seoba, s kraja 12. i kraja 10.st.pr.Kr. kad je dolo do pomicanja i mijeanja stanovnitva. U ovoj regiji razlikujemo 4 podruja koja smo nazvali po eljeznodobnim kulturama: 1. Istra 2. Prostor od rijeke Rae do Krke (kasnije podruje Liburna) 3 .Prostor od Krke do Neretve, tj. srednja Dalmacija (kasnije Delmati) 4. Juno primorje, od Neretve do Albanije Vano je spomenuti da su se u ovoj fazi dogaala velika kretanja raznih skupina i kulturnih dobara te je dolazilo do razmjena i irenja utjecaja Najznaajnije prometnice su se pruale dolinama raznih rijeka, kao to su Drine, Neretva, Cetina, Una, Kupa, Bosna, Vrbas, Une te Save i Krke, ali znaajan je bio i promet morem, npr. od Zadra do Ancone ili ve poznati put od neolitika: Mljet-Korula-Vis-Lastovo-Palagrua-Tremiti pa do Apulije

Datacije Neki strunjaci KBD usporeuju s Reineckeovom 1. fazom eljeznog doba, odnosno Ha A 12. i 11. st.pr.Kr. ili se ire usporeuje od Br D do Ha B faze Neki pisci ovo podruje vremenski usporeuju s KP na Panonskom prostoru, od kraja 14.8.st.pr.Kr. - Garaanin KBD stavlja od 13. do 8.st.pr.Kr. - . Batovi na osnovi Liburnske kulture stavlja ovu fazu u 11. i 10.st.pr.Kr. - ovi je na Dalmatskom podruju datirao KBD od pol. 13. do kraja 8.st.pr.Kr., a u Hercegovini od kraja 13. do poetka 8.st.pr.Kr.

Moemo razlikovati starije i mlae elemente: Stariji: krune britve s dvije otrice, plamenasta koplja, fibula u obliku violinskog gudala, pojedini maevi, uplje sjekire s 'v' ukrasom Mlai: lune i zmijolike fibule, listolika koplja, jednorezne britve s grbom, pojedine uplje sjekire i maevi Ipak, na ovom prostoru esto ih susreemo zajedno, pogotovo u ostavama

Ovaj se prostor istraivao ak od renesanse (Osor - Marchesetti), te je na istonom Jadranskom primorju poznato 168 nalazita iz KBD Ostave su rijetke, ima ih 17 (prevladavaju one s Delmatskog podruja), a najee sadre: spiralne privjeske, narukvice trokutastog presjeka, ukrasne igle, sjekire albansko-dalmatskog tipa, dlijeta, keltove, koplja, kacige, noeve, srpove

ISTARSKA KULTURNA SKUPINA


Lokaliteti 4 gradine: Makadanj, Vrin, gradina na Velom Brijunu, Monte Grosso kod Pule 2 grobna humka: Novi Grad kod Krmeda, Vrin 2 groblja na ravnom: Vrin, gradina na Velom Brijunu 3 ostave: Oprtalj (12 sjekira); Baretine (4 sjekire sa zaliscima i uplje sjekire); Monte Grosso (3 sjekire sa zaliscima) U Istri nisu poznati lokaliteti s neprekidnim trajanjem kroz itavo bronano i eljezno doba, osim moda Vrin

Naselja Prevladavaju gradine koje su imale bedeme, a osim za zatitu, mogli su ograivati i groblja, ako su bedemi bili viestruki, tj. ako su se groblja nalazila na terasama izmeu dva bedema (kao npr. gradina na Velom Brijunu)

Sahranjivanje pokojnika a) Na zajednikim grobljima na ravnom zemljitu ili podno naselja b) Pod kamenim gomilama - Pokojnici su najee pokapani u zgrencu, ali imamo i sjedei poloaj (izuzetak u Istri i Primorju) - Dakle, u Istri se tek nakon doseljenja nosilaca KP mijenja ritual i to od poetka eljeznog doba, a do tada su groblja iskljuivo na ravnome, odnosno, u Istri se kroz cijelo bronano doba pokapaju pod humcima, a sa KP-om poinje spaljivanje - Grobovi preteno sadre nakit koji je u ovoj fazi bogatiji i oblilniji to upuuje na sloeniji i raznovrsniji duhovni ivot, a najvea koliina keramike je naena u naseljima dok su bronani predmeti najbrojniji iz ostava

Metalni nalazi Sjekire 2 vrste a) Sjekire sa zaliscima mnogo ih naeno u ostavama b) uplje sjekire keltovi - Preteno imaju svojstva mlaih sjekira Ha B faze 10./9.st. te su najbrojnije u Istri Bodei 2 vrste a) Trokutasta oblika (bez ruice) b) S jeziastom (raljastom) ruicom

Koplja imaju izrazite Ha A i B oblike

Keramika U keramici vidimo domau predaju i vezu s Primorjem, ali i vezu sa sjeverozapadnom Panonijom, odnosno s KP Oblici: - loptaste ae-vrii, loptaste posude, jajolike posude

Gospodarstvo Vide se tragovi zemljoradnje (rvnjevi, sjekire), stoarstva (kosti ovaca ili koza), lova, trgovine (kontakti s Dalmacijom, unutranjim Balkanom, jugozapadnom Panonijom KP), a sve to ukazuje na razvijeno brodarstvo i pomorstvo Vani su i tragovi obrta, npr. na gradini Monte Grosso naeni su ostaci radionice, odnosno ljevaonice

Drutveni odnosi ivjeli su u gradinskim naseljima na uzvisinama, u suhozidnim, pravokutnim kuama, koje su prstenasto nanizane po gradini ivot po obiteljima ili uim rodovima potvruju zajednika groblja na ravnom tlu, u kojima su izdvojeni i ograeni grobni prostori s pojedinim ili vie grobova Iako drutevna raslojavanja nisu jo izrazita, opaaju se neke takve pojave poput veih tumula Zbog jaanja gospodarstva oigledno dolazi do drutvenog raslojavanja, ali i do podjele rada te su se tako razlikovali obrtnici, trgovci, pomorci... Takoer, zbog oitih nemira u to vrijeme, javljaju se i ratnici to dokazuje i velika koliina oruja, pogotovo na strateki vanim mjestima (kocjan-Muja jama)

LIBURNSKA KULTURNA SKUPINA


Rasprostiranje - Podruje od rijeke Rae i Uke u Istri do Krke u sjevernoj Dalmaciji

Lokaliteti Gradine: Medvia, Osor, Grainica, Topolje, Kostelj, Stankovci Humci: Ratane, Griane, ula, Kosa Groblja na ravnome: Dugo Polje kod Sali, Galovac, Privlaka, Topolje, Osor Samo 1 ostava Seline (2 bronana koplja, 2 uplje sjekire i 1 deblji kolut poput narukvice)

Naselja - Prevladavaju gradine s bedemima

Sahrana Pokojnici su u pravilu pokapani u zgrencu, ali razlikujemo dva naina pokapanja: a) U ravnim grobljima pokraj ili u blizini naselja b) U kamenim gomilama Grobni prilozi: najee nakit, ali i dijelovi odjee, oruje i keramika

Bronani nalazi Fibule a) Lune fibule s dva diskoidna zadebljanja (luk je esto ukraen geometrijskim motivima) ili tzv. Liburnske fibule - Nazvana je tako jer je najbrojnija na Liburnskom podruju, ali je ima i na Japodskom, sjeverno-dalmatinskom prostoru te u Istri - Razvila se od 11. - 9.st. na Liburnskom podruju iz oblika fibula violinskog gudala s dva zadebljanja na luku koje su se proirile do Jadrana s jugozapadnog Panonskog prostora KP-a - Liburnske fibule se preko Jadrana ire u Italiju, pogotovo srednju, poevi od Picenuma, a tamo su mlae od 9.st.pr.Kr.

b) Zmijolike fibule - Jednodijelna - sa spiralnim diskom na kraju noge (Osor) - Dvodijelna - sa spiralnim diskom na kraju noge - Imaju sedlast luk s dvije petlje na krajevima, a umjesto opruge na kraju imaju iglu s kuglastom glavicom, a drugi kraj luka produuje se u nogu i spiralni disk - Ove F su se razvijale od 10. 8.st. iz fibula u obliku violinskog gudala, najprije na Liburnskom podruju, a onda su se u 9.st. rairile i na Japodsko podruje te u srednju i junu Italiju Ogrlice 3 vrste (rijetke) a) Tordirane ili uvijene b) Od debele ice, ukraene 'jelovom granicom' c) Od spiralnih cjevica

Sjekire 2 vrste (rijetke) a) Sa zaliscima b) uplje keltovi

Maevi 3 vrste a) S jeziastom ruicom dugi i kratki b) Kratki s jabuastim balakom (poznat samo iz Benkovca) c) S balakom u obliku ake - Okovi korica naeni su i u Mujoj jami, a u Varvari su naeni kalupi za lijevanje takvih korica - Ovi maevi, pogotovo c), vjerojatno su proizvedeni pod utjecajem Panonskog prostora (jer su bili raireni od Panonske nizine do sjeverne Europe)

Keramika Najee je nalazimo u naseljima (rijetko u grobovima), izrazito je siromana ukrasima te prevladava loa tehnika Keramiku povezujemo sa svojstvima KP-a (zapadna Panonija) i zapadnobalkanskim podrujem. Podudara se i s ostalom keramikom u Primorju, a dijelom se razvijala u domaim predajama

Gospodarstvo Opaaju se tragovi zemljoradnje, stoarstva, obrta, trgovine i razmjene, pomorstva ... Obrtnu proizvodnju potvruju i pojedini proizvodi koji su se ovdje i razvili, a to su Luna i Zmijolika fibula. Takoer, budui da ih nalazimo esto u Italiji, znamo da se razvija trgovina i pomorstvo. Neki predmeti su mogli dospijeti do Liburna iz sjeverne Hercegovine gdje se nalazila vea ljevaonica (Varvara), ali isto tako pojedine proizvode su mogli preuzeti sa zapadnog Balkana gdje se ranije javljaju npr. spiralnonaoarasti privjesci Veliki su utjecaji iz KP na Liburnsku kulturu, a to vidimo u pojedinanim vrstama sjekira, maeva i kopalja, ali na Liburnskom podruju ipak nedostaju brojni KP proizvodi kao to su srpovi ili bodei. Svo ovo gospodarstvo se razvija i jaa do te mjere da Liburni poetkom eljeznog doba kreu u kolonizaciju suprotne, Talijanske obale (u okviru preseljenja Ilira u Italiju) Datiranje Liburnske skupine Ova faza se razlikuje od prethodne, naroito po sadraju grobnih priloga (jer sadri veinu proizvoda kojih ranije nije bilo), a veina grobalja i naselja se nalazi na novim poloajima. Ipak, po svemu sudei vie se vezuje uz bronano nego uz eljezno doba Kraj bronanog doba ili poetak eljeznog doba ovog, kao i irih podruja na cijelom zapadnom Balkanu i u Italiji, odredio je 3. val Balkansko-Panonskih seoba, koji je uvjetovao temeljne promjene i pomicanja, a on zavrava na prijelazu iz 10. u 9.st., jer se nakon toga (od po. 9.st) datiraju brojna naselja i groblja s poetka eljeznog doba Usporedba sa susjedima: Liburnska skupina Dalmatska Istarska KP II-IV Protovillanova - apsolutno datiranje je u 11. i 10.st.pr.Kr.

DELMATSKA KULTURNA SKUPINA


Rasprostiranje - Na podruju kasnijih Delmata, izmeu Krke i Neretve, pa do Dinarskih planina u unutranjosti

Lokaliteti Sojenika naselja: Dugi, Vratnice Gradine: Samograd, Petrovii, Veliki Gradac, Velika Gradina/Varvara Peinska naselja: Jama u Podumcima, pilja u Otiiu Groblja na ravnom: ulak, Postranje, kriine Grobni humci: Unei, Petrovo polje, Vojni, Mandalina, Danilo Ostave: Balina Glavica, Sitno, Dabar kod Segeta, Makarska, Ometala Peinska groblja: Jama u Podumcima, pilja u Otiiu

Ovo se podruje razlikuje od drugih po veem broju ostava, po jedinim peinskim grobljima i sojenikim naseljima, kao i po peinskim naseljima, a to sve ukazuje na velike nemire, te sklanjanje u zatienije prostore. Naselja Prevladavaju gradine, ali poznata su i sojenia te peinska naselja Neka su naselja trajala kroz eneolitik i cijelo bronano doba, kao Varvara, a neka su u KBD bila naseljena, npr. Jama u Podumcima Gradine su kao i u ostalom Primorju na uzvienom poloaju i opasane bedemima (suhozid), a peine su u ovoj fazi vjerojatno sluile samo kao privremeno sklonite, a tu su pokapali i svoje mrtve.

Sahranjivanje Pokojnici su se pokapali u ravnim grobljima, kamenim gomilama i peinama Ostave Preteno sadre orue i oruje, a onda ukrase: - sjekire sa zaliscima, sjekire dalmatsko-albanskog tipa, uplje sjekire, dlijeta, koplja, bodee, maeve, fibule u obliku violinskog gudala, lune fibule s dva zadebljanja, ...

Materijalna kultura Na Dalmatskom podruju nalazimo neke predmete kojih nema na ostalom Primorju: - Dvorezni i polukruni brijai - Fibule u obliku violinskog gudala - Spiralne fibule - Platena sredstva (ipke) Ali i obratno, ovdje nemamo neke predmete koje ima Primorje: - Brijai s grbom - Maevi s akom - Zmijolike spone Bronani predmeti Fibule a) Fibule u obliku violinskog gudala Fibule u obliku violinskog gudala najee nalazimo u ostavama II faze KP u sjevernoj Hrvatskoj i na Glasincu u istonoj Bosni, a datiraju se od kraja 13. do kraja 12.st.pr.Kr. b) Lune fibule s dva diskoidna zadebljanja Tzv. Dalmatinski tip ili tip Golinjevo po B.oviu - Razvija se na ovom podruju od 10. do 8.st. jer su ostali primjerci kasniji, npr. u unutranjosti Balkana ili u Italiji - Razvile se iz Fibula u obliku violinskog gudala c) Naoarasto spiralna fibula - Sastoje se od dva spiralna diska spojena osmicom u sredini

Sjekire a) uplje - naeni kalupi za njihovo lijevanje (svakako su se proizvodile i na ovom podruju) b) Sjekire sa zaliscima sline nalazimo u Italiji, odakle je vjerojatno uvezena c) Sjekire s uicom:

Maevi Poznata su nam 4 duga maa s jeziastom ruicom, a njih nalazimo i u velikom dijelu Europe, pa i u Primorju i Panoniji, meutim na V.Gradini/Varvara naen je kalup za lijevanje takvih maeva to ukazuje da su se svakako lijevali i na ovom podruju Keramika Najee su stoaste zdjele s uvuenim obodom tzv. Turban vrste Ukras: urezivanje, udubljivanje, brazdanje; uzorci trokuta, cik-cak Na keramici se vidi domae naslijee, ali i veze s junom i srednjom Bosnom (KP-om)

Gospodarstvo Vide se tragovi stoarstva i zemljoradnje, ali i tragovi obrta (ljevaonice V.G/Varvara), a to podrazumijeva trgovinu i razmjenu Duhovni ivot Naglaena sunana simbolika i na Dalmatskom i na Liburnskom podruju, pogotovo u Istri, a taj kult, odnosno simbolika, potjee iz KP - S Gradine u Varvari imamo 1 enski lik (simbol plodnosti) i 2 muka lika (simbolika sunca) Drutveni odnosi Stanovalo se u etvrtastim ili pravokutnih suhozidnim ili drvenim kuama te peinama Na razne vidove zajednikog ivota ukazuju trgovina, obrana, promet, ivot u rodovskim i plemenskim odnosima, zajednika obiljeja kulture, isti obredi i obiaji, bedemi... Drutveno raslojavanje nije ni ovdje izrazito. Nema dokaza o izdvajanju vladajueg sloja ili pojedinaca, ali dolazi do specijalizacije gospodarstva i podjele rada to je svakako uvjetovalo gospodarske i drutvene razlike Podrijetlo i kulturni odnosi Iz prethodne faze nalijeeni su osnovni uvjeti ivota, ista vrsta naselja, isti nain sahranjivanja i osnovna svojstva keramike, ali veliki dio proizvoda, osobito od bronce, nije naslijeen, ve je do toga dolo zbog pojaanog prometa, trgovine i proizvodnje Apsolutno datiranje, prema okolnim kulturama: Dalmatska skupina Liburnska Srednjebosanska (Pod B) Junobosanska (Debelo brdo) Glasinaka IIIb-c KP II-IV Protovillanova

JUNOPRIMORSKA KULTURNA SKUPINA


Rasprostiranje - Obuhvaa junu Dalmaciju, junu Hercegovinu i zapadni dio Crne Gore

Lokaliteti - Crvena Stijena, Kulina, Babino polje na Mljetu; Rabina, Krstovae

Naselja Dominiraju gradine s bedemima, ali koriste se i peine (privremeno radi lova i stoarenja)

Sahrana Pokojnici su se pokapali u zgrenom poloaju pod kamenim gomilama

Zakljuak Nema izrazitih domaih proizvoda osim sjekira Dalmatinsko-Albankog tipa, koje su bile i osnovna ratna oprema. Smatra se da su te sjekire proirene s Bliskog istoka, ali neki smatraju da su rairene posredstvom jugoistone Europe, gdje su se ranije pojavile i imale prethodan razvoj Imamo utjecaje iz KP-a, zapadnog Balkana i Italije, a zanimljivo je da u junom Primorju nisu poznate Lune fibule s dva zadebljanja (ali vjerojatno e se nai jer su poznate na okolnom podruju, pa i u Albaniji)

Datacija Kao i ostale grupe u 11. i 10.st.pr.Kr.: Junoprimorska skupina KP II-IV Glasinaka III b-c (Ha A B) Junobosanska Dalmatska I faza eljeznog doba u Albaniji Protovillanova

JAPODSKA KULTURNA GRUPA


Rasprostiranje - Prostor dananje Like, jugozapadna Hrvatska izmeu planina Velike i Male Kapele i Pljeivice na sjeveru i Velebita na jugu ove regije Na ovom prostoru prva pojava Japodskih elemenata nastaje u KBD, ali neki elementi seu jo iz SBD (npr.peina Bezdanjaa u kojoj sahranjivanje poinje u SBD i traje do Ha A stupnja KBD)

Pokapanje - Umrli se iskljuivo sahranjuju inhumacijom u ispruenom poloaju (i tako sve do mlaeg eljeznog doba) - Ograivanje grobne rake veim neobraenim kamenjem prati se ovdje od SBD, ali u stvari zapoinje ve krajem RBD to dobro ilustriraju grobovi pod tumulima u Likom Osiku - Ipak poetkom KBD (poetak Japodske kulture) javljaju se i neke novine te se prvi puta ovdje pojavljuje, osim inhumacije, i spaljivanje mrtvih, a pepeo se stavlja u are. Openito Poinje intenzivnije naseljavanje gradina, ali esti su i tragovi privremenog ivota u peinama. U Ha A stupnju u Panoniji i meurjeju Sava-Dunav-Drava ve je uvelike rasprostranjena KP, a K.Vinski smatra da je upravo KP imala presudnu ulogu u formiranju Japodske kulture A. Benac i R. Drechsler-Bii ipak smatraju da KP ima odreenu, ali ne i presudnu ulogu u formiranju ove kulture jer ipak postoje i neki autohtoni elementi kao to je skeletno sahranjivanje (od SBD), a KP donosi spaljivanje. Upravo ta dvojnost ukopa, biritualno sahranjivanje, vidljiva je u Japodskim KBD nekropolama (Vrepcu, Kompolju, Smiljanu i Prozoru)

Lokaliteti Gradine: Kompolje, Srpsko polje, Prozor, Vrebac, iroka kula, Smiljan, Toli, Medak Peinska naselja: Liko Lee, Graac, Trnovac, Mlakva, Lovinac Nekropole: Vrebac, Smiljan, Kompolje, peina Bezdanjaa, Medak, Prozor

Naselja Dominiraju gradine i peinska naselja

Sahrana Prakticirali su oba ritusa, odnosno incineraciju i inhumaciju. Razlikujemo 3 vrste ukopa s obzirom na mjesto pokapanja: a) Pokapanje u peinama (samo Bezdanjaa - skeletni ukop) b) Pokapanje pod tumulima - inhumacija i incineracija (are) c) Pokapanje na ravnim nekropolama - inhumacija i incineracija (are)

Materijalna kultura Sjekire a) Sa zaliscima b) uplje

Koplja a) Plamenasta b) Listolika

Noevi Poznata samo dva primjerka ( iz Bezdanjae i Metka ) - Prvi (iz Bezdanjae) spada u grupu noeva s jeziastom drkom (Grifzungenmesser) i tipoloki je najblii nou iz Matrei (Italija) Ha A1-A2 - Drugi (iz Metka) je dugi, krivi no, ali ne zna se je li imao punolijevanu drku ili jeziastu - Smatra se da ima stilizirani prikaz ratnika sa ljemovima koji imaju iljatu krijestu - Sline noeve imamo u Liburnskoj grupi i Italiji, a pripadaju Ha A2-B1 stupnju

Fibule a) Lune jednopetljaste fibule s diskoidnim zadebljanjem na luku - Smatra se da su import iz Liburnskog podruja, te se datiraju u Ha A2-B1 (Batovi) - Primjerak iz Prozora je neto mlai, jer je raena od eljeza

b) Lune jednopetljaste pravilnog luka (bez zadebljanja) - Neto su ee na japodskom prostoru, a datiraju se u Ha A2-B1 - Porijeklo im je u Japodskoj kulturi te ih treba smatrati genetskim nastavkom onih prethodnih c) Dvodijelne fibule s pravom nogom d) Spiralne naoaraste fibule

Keramika Utjecaji KP-a se vide na keramici iz nekropola: - ara zaobljenog trbuha s 4 drke - Zanimljiva je ara zaravnjenog oboda s dvije ravaste drke i vertikalnim kanelirama Za naselja su karakteristine alice s visokom drkom

Gospodarstvo Na prvom mjestu su stoarstvo i lov, a zatim zamljoradnja, proizvodnja keramike i prerada metala. Postojanje ljevakih radionica bronce nije utvreno, ali oruje i orue od bronce doprema se ili trgovakim putem ili prodorima kulturnih utjecaja iz Panonije

Geneza i odnosi sa susjedima Vidljiv je kontinuitet od RBD do SBD na irem zapadnobalkanskom prostoru te utjecaji KP-a i Liburna - Na prijelazu iz SBD u KBD (Br D-Ha A) veliki dio Like zapljuskuje val utjecaja KP-a zapadnopanonske regije, to se dokazuje sve veim brojem predmeta do sada nepoznatih ovim krajevima, a to su npr. uplje sjekire i koplja. Takoer KP donosi drugaiji ritus spaljivanje te se na Japodskom prostoru mijea tradicija (skeletni ukopi) s novinama (are) - Utjecaji iz Liburnskog podruja se vide u jednopetljastim fibulama sa zadebljanjima na luku, spiralnim privjescima, dvodijelnim fibulama s pravom nogom. Ipak ovi proizvodi s Liburnskog podruja nisu brojni i uskoro iezavaju, a zamijenjuju ih originalni proizvodi japodskih radionica

ZAKLJUAK Openito o KBD na Istonom Jadranskom primorju Osnovni poticaj u razvoju i nastajanju cijelog ovog kulturnog kruga u KBD su imale Panonsko-Balkanske seobe s ishoditem u jugozapadnom Panonskom prostoru KP-a koje su izazvale nemire, pomicanja te prijenos kulturnih dobara i utjecaja Javlja se niz promjena to je vidljivo u naseljavanju peina i pojavi veeg broja ostava (dokaz za nemire i nesigurnost) Dolazi do uvoza velikih koliina metalnih proizvoda, osobito iz KP-a, ali i razvija se domaa proizvodnja metalnih predmeta to pogotovo dokazuje V.G na Varvari (kalupi), osobito Lune fibule i sjekire Dalmatinsko-Albanskog tipa Dakle, KBD je imalo znaajnog udjela u oblikovanju kulturnih skupina ovog podruja u eljezno doba, to znai da je dio stanovnitva preivio i nastavio ivot na istom prostoru.

GLASINAKO PODRUJE (RBD)


Radi se o podruju Glasinakog polja i njegove okolice, tj. jugoistonoj Bosni Krajem 19.st. su provoena velika istraivanja ovog podruja, a bronanodobni materijal se gubio u masi nalaza Glasinake kulture eljeznog doba tako da je tek s revizijom Glasinakih nalaza i objavljivanjem studijskog kataloga A.Benca i B.ovia (1959.) potvreno postojanje ove faze u Glasinakim tumulima Benac je ulogu Glasinakog RBD uvrstio u protoilirski razvoj, tj.u proces etnogeneze Ilirskih plemena - Naeno je nekoliko keramikih nalaza eneolitskog tipa koji pokazuju odreene srodnosti sa Tiszapolgar-Bodrogkeresztur kulturom - Takoer tumuli sa lokaliteta Rudine ukazuju na kasnoeneolitsku tehniku ukraavanja brazdasti urez ili udubljeni motivi riblje kosti Naselja - Prevladavaju gradine Sahranjivanje - Inhumacija pod tumulima; prilozi su ili keramiko posue ili oruje

GLASINAKA KULTURNA GRUPA (KBD)


ovi je za RBD na ovom podruju upotrijebio naziv Glasinako podruje jer je u to doba, pa ak i u SBD, teko govoriti o kulturnoj skupini U KBD se situacija mijenja, radi se o periodu Br D i Ha A i B u kojem je broj grobova vei, nalazi su bogatiji i raznovrsniji, a sve to govori o homogenoj zajednici s vlastitim kulturnim izrazom Radi se o podruju od Rumunjske na zapadu te do Drine na istoku, a istraivanja na tim prostorima vezana za ovu kulturu zapoinju ve krajem 19.st. pod vodstvom Truhelke, zatim 50-ih i 70-ih revizijska iskopavanja vodi B.Govedanica, da bi 1956. A.Benac i B.ovi istraili 32 tumula KBD-a i dali prvu periodizaciju Glasinca. Period KBD Glasinac ima 3 faze (prva periodizacija) - Glasinac III a = Br D - Glasinac III b = Ha A - Glasinac III c = Ha B

Zbog nekih neslaganja i greaka na koje su ukazali Stare, M.Garaanin i K.Vinski-Gasparini, ovi se ponovo pozabavio periodizacijom KBD Glasinake kulture te je dolo do nekih promjena Glasinac II Glasinac III a = SBD___________________________________________ = kraj Br C Br D (kraj 14. i 13.st.pr.Kr.)

Glasinac III b1 = kraj Br D Ha A1 (oko 1230. 1100.g.pr.Kr.) Glasinac III b2 = Ha A2 Glasinac III c Glasinac IV (oko 1100. 1000.g.pr.Kr.)

= Ha B1 (10.st. starija faza) i Ha B2 (9.st. mlaa faza) = eljezo

Lokaliteti - Gradine: Gradac, Koutica - Nekropole: Gradac, Taline, Bandin Odak, Mla, Brezje, Osovo

Naselja Prevladavaju gradine, a zanimljivo je da faza III b1 u odnosu na III a, ima dvostruko vei broj grobova to bi znailo da se broj stanovnika naglo poveao, ali svjedoi i o trajnijoj naseljenosti

Sahrana Iskljuivo inhumacija, a pokojnici su se pokapali u ispruenom poloaju pod tumulima Primjetno je odsutstvo oruja u grobovima, a bronani nakit je jedini prilog Tumuli esto sadre fragmente keramike, vjerojatno se radi o ostacima obreda

Keramika Poznati su pehari tipa Varvara, amfore tipa Taline, kramike cjediljke, ... Zanimljiv je lani vrpasti ornament kakav imamo u Varvari C 1 (Glasinac III a ili III b1)

PANONSKO PODUNAVSKA REGIJA


Obuhvaa prostor Vojvodine (Srijem, Banat, Baka), Slavoniju i sjevernu Hrvatsku Veze sa sjeverom su se odvijale preko Dunava, a s jugom preko Moravsko-Vardarskog puta

Zbog jedinstveno ravniarskog karaktera regije, razumljivo je da su se tu sueljavali razni kulturni utjecaji i strujanja. Tako se mogu izdvojiti razne regionalne kulturne grupe, esto s lokalnim varijantama (takav je sluaj s Vatinskom grupom).

RANO BRONANO DOBA

PODUNAVSKO-BALKANSKI KOMPLEKS RBD-a

Obuhvaa niz kulturnih grupa: Nalazi iz humaka u Verbitzi, koje Rumunjski arheolozi pripisuju jednoj vrlo ranoj fazi svoje Verbicioara grupe Grupa Bubanj-Hum III u Pomoravlju Armenochori (Pelagonska) grupa Maliq III a u Albaniji Vinkovaka grupa u junoj Panoniji Somogyvar u Maarskoj Transdanubiji Nalazi tipa Pitvaro vezani za ranu etapu Morike grupe Grupa Beloti-Bela Crkva u zapadnoj Srbiji

Po ovim grupama moemo zakljuiti da ovaj kompleks obuhvaa iroki teritorij koji se: - Na istok iri do Muntenije, Oltenije, Transilvanije i na Balkanu do prirodne geografske transverzale Morava Vardar - Na zapad ide skoro do ruba Alpa, danas zamiljene linije od Bjelovara do Kutine i Drine - Na jug do granice kontinentalne Grke - Na sjever duboko u Panonsku nizinu

Zajednike odlike kompleksa: I) Naselja se nalaze na visokim rijenim terasama ili breuljcima. - U manjoj mjeri imamo i naselja u ravnici (Armenochori i dijelom Vinkovaka grupa), ali ona se nalaze na umjetnim telovima II) Meu kamenim oruem, izdvajaju se bueni kameni ekii - Predmeti od metala, bronce i rijee zlata (orue i nakit) gotovo potpuno nedostaju (samo ih imamo u Mokrikoj grupi i grupi Beloti-Bela Crkva) III) Keramika najupadljiviji je nedostatak ukrasa, a ukoliko je ponekad i ukraena, radi se o ornamentu preuzetom iz eneolitika. - Karakteristini su pehari s jednom ili dvije drke i zdjele s dvije do etiri drke

IV) Potpuni nedostatak figuralne plastike

V) Sahranjivanje - Spaljivanje i skeletno pokapanje na nekropolama i pod tumulima

Openito Kronoloki ovaj kompleks pripada RBD Br A, a u usporedbi s Egejom rano Heladsko III, a apsolutan datum bio bi 2000. - 1500.g.pr.Kr. Sve ove grupe povezuje zajednika komponenta u njihovoj genezi, u Panoniji je to Vuedolska grupa, u Pomoravlju Bubanj-Hum II, koji je usko vezan za kasnije etape Badenske i Coofeni grupe Osim eneolitskih tradicija tu su i strani elementi koje donose stoari, tj. nomadi s Ponta (sahranjivanje pod humcima) S druge strane na junim i zapadnim podrujima (grupe Armenochori, Maliq IIIa i B.-B. Crkva) grupe nisu nastale iz eneolitskih kultura, jer ih u tim oblastima nije ni bilo, nego se dovode u vezu s pomicanjem ljudi migracijama i to ve u vrijeme stabilizacije kultura RBD. Tada se konano zavrava dugi proces saimanja, mijeanja i seljenja koji je bio odluujui u stvaranju kultura eneolitika.

VINKOVAKA GRUPA (RBD)


Izdvajanje grupe izvrio je 1966. S.Dimitrijevi na osnovu stratigrafskih iskopavanja na lokalitetu Vinkovci Trnica. U slojevima naselja izdvojio 3 faze: A, B1 i B2 To je prva bronanodobna pojava u Hrvatskoj koja pripada Podunavsko-Balkanskom kompleksu RBD, a osnovnu komponentu u njenom formiranju sigurno ima Vuedolska kultura, ali su bitni i utjecaji s juga od grupa Bubanj-Hum III i Armenochori to je vidljivo u nekim oblicima posuda. Datiramo ju od sredine 19. i u 18.st.pr.Kr. ( Br A1 i ranije)

Rasprostranjenost Na irokom podruju june Panonije u Srijemu i Slavoniji, priblino od ua Save u Dunav te gotovo do ruba Alpa Na sjeveru je sigurno bila u doticaju sa Somogyvar grupom u Maarskoj, a na istoku s B.-B.Crkva (imaju srodni inventar krage s jednom drkom)

Lokaliteti Gradina na Bosutu, Drljanovac, Ilok, Osijek, Vuedol, Vinkovci Trnica, Peina u Vrdniku U Trnici i Peinama je Vinkovaka grupa iznad Vuedolske, ali u Vinkovcima Vuedolski sloj pripada stupnju B2 po Dimitrijeviu, a ne najmlaoj fazi Vuedolske grupe. To bi govorilo o izvjesnom prekidu u ivotu ovog naselja ili nekakvog paralelizma izmeu kasne Vuedolske grupe i poetka Vinkovake (nalazi iz Rudina kod Krievaca govorili bi u prilog ovoj tezi jer se u istom sloju zajedno pojavljuje materijal Vuedolske faze C i Vinkovake grupe)

Naselja Dominiraju naselja na visokim rijenim terasama ili breuljcima koji su pogodni za obranu, ali npr. naselje na lokalitetu Vinkovci Trnica ima karakter tella

Sahranjivanje Pokapanje je biritualno Kod skeletnih grobova se pokojnik sahranjivao u zgrenom poloaju na lijevom boku te bi se stavili prilozi u visini nogu U kremiranim su se spaljeni ostaci stavljali u urne (te podatke je dala nekropola u Belegiu koja je jako oteena) U Drljanovcu je naen paljevinski dvojni ukop u keramikoj urni s poklopcem

Keramika Oblici Karakteristini su vrevi s cilindrinim vratom i jednom trakastom drkom Vitke vaze s ravnim dnom, tzv. Flaoidne posude Zdjele S profila Urne iz Belegia blago su bikonine

Ornament vrlo siromaan Karakteristika je namjerno ogrubljena (barbotinirana) povrina i pojava metliastih ukrasa na gruboj keramici Kod fine keramike posebnu panju zasluuje zdjela s 4 drke iz faze B1 na Trnici koja je ukraena urezanim i ubodenim ukrasima, a takve ukrase nalazimo i u Bubanj-Hum III, ije porijeklo valja traiti u Trakom RBD Ezera

Zlatni nalazi (3 primjera) Zlatni nakit iz Orolika kod Vinkovaca tu je pronaena nakitna garnitura koja se sastoji od velike pektoralne ploe od zlatnog lima koja ima solarno znaenje te mali kolutasti ukrasi i prstenii od tankog lima koji su vjerojatno bili nanizani kao ogrlica Zlatni nakit iz okolice Zagreba zlatne limene trake i vrlo zailjeni limeni tutuli Narukvica iz Bilja u Baranji (povezuje se s Maarskom i sjeverozapadnom Rumunjskom)

MORIKA / MOKRINSKA GRUPA (RBD)


Rasprostiranje Rasprostirala se u sjevernom Banatu, sa centrima u donjem toku rijeke Maros i uu rijeke Maros u Tiszu U irem smislu se za nju veu i nalazi iz Rumunjskog Banata i donjeg Pomorija

Nazivi U Maarskoj se naziva Maros grupa ili Periamo, a u Rumunjskoj se naziva Periam ili Periam-Pecica U Jugoslaviji se koristio naziv Mokrinska (nekropola Mokrin u Banatu) koji uvodi Grbi, ali takoer se koristi naziv Morika grupa to je Hrvatsko ime za Maarsku rijeku Maros Openito Morika kultura formirana je u drugoj fazi ranog bronanog doba, u punom procvatu je bila poetkom srednjeg bronanog doba, a konano se ugasila krajem tog razdoblja. Tasi je izdvojio 3 faze ove grupe u trajanju od oko 1700. 1300.g.pr.Kr. : I II III - Nazvana Pitvaro, okarakterizirana inhumiranjem i spaljivanjem pokojnika - Karakteristino je obilje bakrenih i bronanih predmeta - Ope osiromaenje kulture i pojava keramikih posuda sa mjeseasto oblikovanim drkama (ansa lunata)

Lokaliteti - Mokrin (velika nekropola, grobovi i tragovi naselja), Ostojievo, Pitvaro, Sereg, Boar

Naselja Naselja su podizana uz rijene tokove, na lesnim gredama, a dugotrajni ivot u njima uinio je da imaju izgled tela. Kue su graene od pletera i lijepa, pravokutnih osnova, graene su jedna uz drugu, a izmeu njih su ostavljeni uski prolazi. - Otkrivene su i vee elipsoidne jame, moda ostaci poluukopanih koliba.

Pokapanje Istraeno je desetak nekropola sa ravnim grobovima, u kojima su naeni skeleti u zgrenom poloaju, esto s bogatim prilozima. Na nekropolama iz rane faze sporadino su nalaeni grobovi spaljenih pokojnika, a na nekropolima iz kasne faze dokumentirani su pokopi djece u velikim keramikim posudama. Na nekropoli Lalina humka u Mokrinu je otkopano 312 grobova i 80-ak ve ranije unitenih grobova - Tu imamo i spaljivanje u 5 grobova (vee se za poetnu fazu) i inhumaciju (brojnije) - Nekropola se nalazi na izduenom grebenu te ima 11 redova grobova - injenica da raniji grobovi nisu poremeeni kasnijima ukazuje da su na povrini bili oznaeni - Skeleti su pokapani u etvrtastim rakama ili rakama sa zaobljenim uglovima, najee u zgrenom stavu, po pravilu s rukama savijenim u laktu i postavljenim ispred lica, a prilozi su stavljani uz glavu ili zdjelicu. - Muki pokojnici su orijentirani u smjeru sjever - jug na lijevom boku - ene su orijentirane u smjeru jug - sjever na desnom boku Keramika I faza karakteristine su posude Nagyrev tipa, vrevi s jednom drkom i pehari s dvije drke II faza isti oblici zdjela i posuda s vertikalno buenim, bradaviastim drkama koje su omoguavale vjeanje posua III faza najtipiniji su tikvasti oblici s dvije nasuprotne ruke

Dvije posude s neobinim figuralnim prikazom - Na jednoj prikazani lovac i jelen (faza I) - Na drugoj posudi su u dva friza pored geometrijskih motiva, stilizirani oltari, drvee, ivotinja (jelen ili konj) i ljudska figura u adorantskom stavu (faza II) Metal Bogato zastupljen u II fazi esti triangularni bodei karakteristini za srednjoeuropski inventar Br A Kameni ekii (vjerojatno bojne sjekire) i sjekira s ojaanim rubovima (Randleistenbeil)

Nakit Raen je od zlata i bronce, a najkarakteristinije su kariice za kosu, dok posebnu panju zasluuje dijadema sa iskucanim motivima iz groba 73 Javljaju se i razliiti privjesci naoarasti, spiralno uvijeni, cjevasti, u obliku 'Panove frule'

Gospodarstvo Manje zemljoradnje, vie lov i stoarstvo Metalni inventar se vee uz Panonsko-Karpatsko podruje, a izrada zlata je vezana za Istok

Geneza Vidljiva je domaa eneolitska komponenta - Odreeni principi u skeletnom sahranjivanju imaju staru eneolitsku tradiciju ovog podruja (Tiszapolgar i Bodrogkeresztur kultura) S druge strane, jak je udio i RBD Nagyrev grupe (ogrubljeno posue s metliastim ornamentom), vreve s jednom drkom veemo uz Vinkovaku grupu dok pehare s dvije ruke (Pitvaro tip) veemo uz Bubanj-Hum III (utjecaji s juga)

LITZEN KERAMIKA SAVSKO-DRAVSKOG MEURJEJA (RBD)


Pojava Litzen keramike je uoena 1930-ih godina u Austriji, a naziv je primijenio K.Willvonseder na osnovu tehnolokog postupka izvedbe samog ornamenta (litzen) tipinog za tu vrstu keramike. Takoer, naziv Litzen keramika je najprikladniji jer jo ne postoji eponimni lokalitet. Ukras je izveden utiskivanjem sukane niti, odnosno vrpce ili uzice (litzen) u jo mekanu, nepeenu glinu, ili pak niti omotane oko tapia, ili tkane tekstilne trake - Izdvojeno miljenje o izvedbenoj tehnici ima S. Dimitrijevi koji smatra da je ornament raen pomou nazubljenog kotaia (radlom), slino kao i u Ljubljanskoj kulturi Alpskog tipa

Rasprostiranje - Obuhvaa prostor Donje Austrije, Transdanubije, zapadne Slovake, Slovenije, Zagorje, Slavoniju i Bosne

Openito Miloji dijeli kulturu na dvije faze: 1. Starija Motiv naizmjeninih horizontalnih i valovitih traka 2. Mlaa Motiv visee vitice Litzen keramika u Hrvatskoj se moe podijeliti na protolicensku i klasinu fazu: 1. Protolicenska faza (Br A1) prepoznatljiva je po tome to nema klasinih elemenata i importa inkrustrirane keramike 2. Klasina faza (Br A1 B1) u Br B1 se javlja s kasnom inkrustriranom i Vatinskom kulturom

Lokaliteti - Podgora, akovo, Koprivnica, Gradac, azma i Vindija.

Keramika Vodei oblik Litzen keramike je vr kuglastog tijela i ljevkastog, uspravnog vrata s jednom rukom, koja spaja gornju treinu vrata s ramenom, a uz to se javljaju amfore i terine Ovi tipovi posuda ukraeni su obino na vratu s vie horizontalnih, paralelnih traka izvedenih u litzen stilu, a na ruki su vertikalne Podgora (na poloaju Breka, kod Naica) naena standardna litzen keramika, ali i ona koja igosanjem imitira litzen stil. Takoer ovdje nalazimo i Transdanubijsku inkrustiranu keramiku to je tipino za junu Szekszard grupu (njenu mlau fazu)

Geneza Ishodite bi trebalo traiti na prostoru istono i jugoistono od Alpa i u zapadnoj Panonskoj nizini, a pojava je rezultat seobe nomadskih stoara rane bronce i njihove simbioze s autohtonim supstratom Po S. Dimitrijeviu se razvila najveim dijelom iz Ljubljanske kulture Alpskog facijesa Seobom je prodrla u zapadnu Maarsku te se stopila sa Zok kulturom te je tako odigrala znaajnu ulogu u genezi Transdanubijske inkrustrirane keramike U Hrvatskoj se ne javlja samostalno, ve s Transdanubijskom inkrustriranom keramikom i Vatinskom.

SREDNJE BRONANO DOBA


Krajem ranog bronanog doba u Slavoniji i zapadnom Srijemu dogaaju se nove kulturne manifestacije jer Vinkovaka kultura oiton na ovom prostoru nije predstavljala dovoljno jaku osnovu za autohtoni razvitak te se krajem rane bronce pojavljuju kulture koje nemaju obiljeja autohtone evolucije, iako je ona odigrala odreenu ulogu. Tako i S. Dimitrijevi izdvaja tzv. Bebrinski tip Hatvanskog kompleksa na osnovu sluajnog nalaza jedne terine Hatvanskog tipa iz Vinkovaca i stavlja ga u kratko vrijeme trajanja (krajem Br A stupnja).

VATINSKA KULTURA
Rasprostiranje -Rasprostirala se u Banatu, Bakoj, Slavoniji, Srijemu i Olteniji

Periodizacije Prvu periodizaciju kulture je napravio Miodrag Grbi koji je u svojoj sintezi o prapovijesti Vojvodine podijelio nalaze ove kulture na dvije kulture, Vatinsku i Vraku Milutin Garaanin 1954.g. izdvaja dvije faze, kojima kasnije dodaje i treu, a koju neki promatraju kao zasebnu grupu, iako ona to nije. 1. Panevako Omoljika 2. Vatinsko Vraka 3. Belegi Ilonda - Br A2 / B1 - Br B2 - C - Br C - D 1600. 1500.g.pt.Kr. 1500. 1300.g.pt.Kr. 1300. 1200.g.pt.Kr.

Geneza Vatinska kultura je iz svog centralnog prostora junog Banata, jugoistone Bake i istonog Srijema ve za vrijeme Panevako Omoljike faze, a naroito za trajanja Vatinsko Vrake, irila svoj utjecaj do istone Slavonije te zahvatila tako i desnu obalu Save. Tu se stvara Srijemska varijanta ove kulture, a postoji i Zapadnosrpska koju karakterizira pokapanje pod tumulima. Prema sjeveroistoku, ve u Vatinsko Vrakoj fazi je kultura prelazila pretpostavljenu granicu kod Vrca i irila se u Rumunjsku i Banat. U Podunavlju granica nije ila istono od erdapa to je potvreno teritorijalnim odnosima Vatinske i Verbicioara grupe Na jugozapadu je Zapadnosrpska varijanta koja se poklapa s prijanjom Beloti Bela Crkva U Podrinju se iri na lijevu obalu Drine

Tasi granicu s Verbicioara kulturom vidi kod Vrca i Bele Crkve, meutim, to su Vatinski nalazi. Ove dvije kulture se nisu poklapale, ve su imale uske kontakte. Bitno je da postoji genetska veza s Verbicioarom, Tli i Monteorom te one skupa ine Karpatsko donjopodunavski kompleks razvijenog metalnog doba. Takoer, moe se svrstati u niz tzv. Kantharos kultura koje su se u ranom bronanom dobu razvile u srednjem Podunavlju te u srednjoj bronci nastavljaju svoj ivot. (Bona) Prema Morintzu, osnovu za nastanak ove kulture ini Mokrinska, a po Kseniji V.-G. ima slinosti s Bubanj Hum III, ali se s njom ne poklapa.

Lokaliteti Vatin, Panevo, Omoljica, Popov Sala, Belegi, Vina, Vinkovci, Sotin, Sarva, Lovas i Vukovar

Naselja U Vojvoanskoj ravnici su na rijenim terasama (Vatin), a postoje i gradinska naselja (idovar, anine u Belegiu). U Vatinu naene zgrade dijelom ukopane u zemlju i postavljene u redove. U idovaru pronaena drvena konstrukcija s kamenom supstrukcijom i pei podzidane kamenom

Pokapanje S izuzetkom Zapadnosrpske varijante, karakteristini su ravni grobovi. Zastupljena je inhumacija (Vatin), ali je od poetka prisutna kremacija koja je dominantna u cijeloj Vatinskoj evoluciji, a posebno u nakasnijoj fazi. Spaljivanje se nije vrilo na samom grobu, ve su se spaljeni ostaci stavljali u urne (s poklopcem) zajedno s prilozima, a u raku su se stavljale i druge posude te ponekad i kosti ivotinja. Panevako Omoljika faza Br A2-B1 - Kotani predmeti: - dijelovi konjske opreme iz Vatina te ukrasni predmeti od kosti ili kamena, - njihova veza sa Mikenom daje pouzdanu donju granicu poetka faze (oko 1500.g.pr.Kr.) - Metalni predmeti: - sjekire s produenim ljebovima, triangularni bodei iz Popovog Salaa, bojna sjekira iz Vatina - Keramika: - kroz sve faze ima grube i fine keramike, fina je glaana i s prevlakom, tamne ili svjetlosive, svjetlosmee i ute boje - posude s dvije drke koje u pravilu prelaze preko oboda, a javljaju se i prve polumjeseaste drke (ansa lunata)

Vatinsko Vraka faza Br B2-C Metal - Inventar ostave iz Lovasa i groba iz Vatina (inhumacija)
- Sjekire s peticom (tip Absatzbeil), spiralno uvijene narukvice i istok takvo prstenje

- Zlatni nakit: krune ukrasne ploice sa iskucanim ornamentima i dvojnim spiralama na rubu Keramika - Posude sa dvije drke koje prelaze obod i polumjeseastog su oblika ili roastog ispupenja - Amfore i poklopci - Zoomorfne vaze ritoni Belegi- Ilanda faza Br C-D (KBD) Metal - Igla s rebrasto ljebljenom glavom, dugmad i srcoliki privjesci Keramika - Urne s visokim, blago razgrnutim vratom i vertikalnim, niskim trakastim drkama na trbuhu - Posude sa dvije drke, manjih dimenzija - Ukraavanje je uz pomo pseudonjura i urezivanja (paralelne horizontalne linije, cik-cak linije)

Vatinska kultura u Slavoniji 1. Slavonsko-Srijemska varijanta - Br A2 i A3 2. Tip Lovas - Br B1 3. Vatinsko-Belegika faza - Br B2 i C1 U Srijemu i Slavoniji Vatinska kultura zauzima podruje Vinkovake kulture pa se stvara Slavonsko-Srijemska varijanta Vatinske kulture. Ona nije ista kao Panevako-Omoljika faza junog Banata. Iz te rane faze se u Br B1 razvija tip Lovas te tada vjerojatno i dolazi do kontakta s Licenskom keramikom to rezultira nastankom tzv. Belegike faze Vaniji metalni nalazi: - Garnitura skupocjenog oruja iz Vajske, bronani ma s punoljevanom kovinskom drkom tipa Apa iz Donje Doline, nalazi s graviranim uzorcima ukraenih ratnikih sjekira tzv. Ugarskog tipa iz okolice Vinkovaca.

KULTURE INKRUSTRIRANE KERAMIKE


Panonska inkrustirana keramika rasprostire se na gotovo cijelom podruju Panonske nizine, u Slovakoj, Maarskoj te Podunavlju (Hrvatskom, Srpskom, Rumunjskom i Bugarskom) Ime je dobila po keramikim posudama ukraenim inkrustriranim motivima koji se nalaze u Transdanubiji, a koji mogu biti razliiti (cik-cak, eljasti, toke, krugovi, riblja kost, ) - Inkrustracija se radila od smjese usitnjenih koljaka, vapnenca i svojevrsnog ljepila Kulura nastaje na prostoru Kisapostaga i to vjerojatno uz pritisak Kulture grobnih humaka, a kasnijim razvojem nastaju sjeverna inkrustrirana keramika (Vesprem) i juna (Szekszard) koja se u vrijeme Br B1 (oko 1700.g.pr.Kr.) iri na jugoistok i tako dolazi na prostor Hrvatske.

Sjeverna inkrustrirana keramika (Vesprem) Rasprostire se na obali Balatona te se protee prema sjeveru, ak i do jugoistone Slovake Keramika - Ima plitku inkrustraciju, a oblici posuda su kao i kod Nagyrev i Hatvan kulture - Ukrasi se nalaze na trbuhu ili vratu posude te su jednostavni (crte i toke) Pokapanje - Spaljeni ostaci su se stavljali u urne

Juna inkrustrirana keramika (Szekszard) Juna varijanta TIK , Szekszard, radi prodor prema jugoistoku, uglavnom iz prostora oko Balatona i Baranje u Slavoniju i Srijem gdje su lokaliteti najee locirani uz desnu obalu Dunava Na prostoru oko ua Drave u Dunav je TIK prisutna ve u vrijeme njene starije faze I (Br A2 i u Br B1 1700.-1600.g.), a tek u fazi II se njeni utjecaji ire i na ostatak istone Slavonije, najzapadnije do Podgoraa kod Naica, zapadnog Srijema i sjeverne Bosne Kultura pripada razvijenom bronanom dobu po D. Garaanin, pri emu je njen procvat u ranoj etapi ovog perioda (Br A2/B1), ali njen kasniji razvoj je nejasan, dok je u jo kasnijem periodu nema. Lokaliteti - Beli Manastir, Dalj, Erdut, Kozarac, Bijelo Brdo

Geneza Pripada kompleksu s inkrustriranom keramikom Panonije, a njene su varijante Sjevernopanonska grupa te Dubovako-utobrdska, koja se tu najkasnije izdvaja. U novije vrijeme je izdvojena i Daljsko-Bjelobrdska varijanta koja se rasprostirala u Baranji i istonoj Slavoniji te je nastala na prijelazu Br A2/B1 i traje do Br B2 (Beli M., Darda, Dalj Livadice, Bijelo Brdo) Za genezu su vane eneolitske tradicije, posebno Vuedol sa svojom plastikom, a to sjeverne grupe nemaju. Dubovako-utobrdska se stvara u dodiru s Vatinskom, a ova se pak iri dalje na istok i stavara neke druge grupe.

Naselja Nedovoljno su istraena, ali treba istaknuti Beli Manastir gdje se naselje nalazi na platou te su tu naene jame za otpad ili vaenje zemlje, a u Kozarcu na lako branjivom poloaju

Pokapanje Kremacija u urnama, tj. visokim arama, a zdjele su se koristile kao poklopci

Keramika Osnovni oblik su tzv. Etane urne koje imaju razgrnuti obod i male drke na trbuhu Ukrasi nisu strogo geometrijski, nego se uz koncentrine krugove pojavljuju i stilizirani biljni uzorci (urezivanje i igosanje) U Dalj-Bjelo Brdo je ukras izveden tankim urezima i finim nanoenjem inkrustracije, a prevladavaju krivolinijski motivi za koje se pretpostavlja da su imali simboliko znaenje (prikaz kola na ramenu urne iz Dalja)

Plastika - Najpopularniji nalaz je idol iz Dalja koji prikazuje enu odjevenu u bogatu haljinu s razgrnutom suknjom koja je okiena bronanim nakitom, a kojoj nedostaje glava.

Metal - Ma iz Bizovca

DUBOVAKO-UTOBRDSKA GRUPA (SBD)


Termin ove grupe uveo je Milutin Garaanin, a rasprostire se na podruju Srpskog Podunavlja (uto Brdo) i u junom Banatu (Dubovac). U Rumunjskoj literaturi grupa je poznata pod imenom Ghirla Mare, a u Bugarskoj Novo Selo ili Orsoa. Grupa pripada razdoblju srednjeg i kasnog bronanog doba (Br B i C 1500.-1300.pr.Kr.), a svojim zavretkom zalazi u eljezno doba (Br D, a moda ak i Ha A1) Ova grupa vana je iz dva razloga, izuzetna estetska vrijednost keramike i ukrasa i bogata plastika.. To nam dokazuju:

Rasprostiranje: - Obuhvaa prostor junog Banata, uski pojas Srpskog Podunavlja, jugozapadnu Olteniju i sjeverozapadnu Nugarsku Naselja: Veinom jednoslojna naselja na rijenim terasama Dunava i njegovih pritoka (uto Brdo, Grad), ali danas su oteena rijenom erozijom Sahranjivanje: Pokojnike se spaljivalo van grobova. A zatim su se spaljeni ostaci stavljali u urne te potom u ravne grobove s prilozima poput keramike ili metalnih predmeta U grobovima se esto nalaze i statuete, antropomorfne figure, figure ptica ili zveke - Statuete se redovito stavljaju u dvostruku posudu koja je namjerno lomljena (ritualno) Pojava dvojnih pa i trostrukih grobova (porodica), a i vjerojatno su ih oznaavali jer stariji nisu oteeni mlaima.

Metalni nalazi - U principu ga i nema mnogo jer ga nisu esto stavljali u grobove, ali je prikazan na statuetama - Ostava iz Velike Vrbice: zlatni lunulasti privjesci, zlatna krina aplikacija, zlatne perle, prstenje tipa Noppenring.

Keramika: - Dvije varijante urni: a) Urne sa visokim, razgrnutim obodom, s 2 - 4 horizontalno buene trakaste drke b) Urne etanog tipa Ornamenti su bogati, najee geometrijsko urezivanje i koncentrini krugovi , arkade, cik-cak, meandar i inkrustacija - vidljiva tenja za horror vacui (tipino za Grki geometrijski stil).

Plastika: Antropomorfne figurice: a) Stojea figura u zvonastoj suknji s rukama savijenim u laktovima ili sa stiliziranim rukama ispod grudi b) Statuete s masivnim konkavno-konveksnim trupom koji je ploast c) Statuete s plosnato masivnm trupom, etvrtastog presjeka

Religija Dupljajska kolica naena su u dva primjerka na lokalitetu Grad na Dupljaji - Jedan primjerak se nalazi u Narodnom muzeju u Beogradu, a predstavlja muku figuru u enskoj nonji (ima falus ispod haljine), vezan i uz kult sunca urezan sunani krug u dnu kolica s unutranje strane - Druga statueta je u Vrakom muzeju s ugraviranim svastikama te ukazuje na solarni kult Klievaki idol enska figura od gline koja nosi nonju s plosnatom kapom na glavi - naen u grobu spaljenog pokojnika i to je prvi takav idol koji je naen, ali je stradao tokom Austrijskog bombardiranja Beograda u I. Svjetskom ratu

Geneza Dubovako utobrdska grupa pripada kompleksu sa inkrustiranom keramikom Panonskog podruja i nastala je irenjem nosilaca juno panonske grupe sa inkrustiranom keramikom du Dunava u pravcu istoka. Meutim, tu su postojali i drugi kontakti pa neki porijeklo ove grupe trae u vezama s Vuedolskom kulturom zbog idola. Takoer, kontakti sa susjedima, Vatinskom grupom i Verbicioarom sui vie nego oiti.

KASNO BRONANO DOBA

KULTURA POLJA SA ARAMA


KP se razvila u okviru kasnog bronanog doba, od poetka 13.st. do kraja 8.st.pr.Kr. (Br C2/D - Ha B3). Njeni nosioci nisu pripadali jedinstvenom etnikom kompleksu te je rezultat novih manifestacija uzrokovanih naglim razvojem metalurgije, trgovine i obrta. Znaajka kulture je obred spaljivanja mrtvih i pokapanje paljevinskih ostataka s prilozima (nakit, oruje, orue) preteno u arama u ravnim grobovima, na prostranim grobljima. KP je prouavao Merhart i H. Mller Karpe koji KP dovodi u vezu sa kasno Mikenskom kulturom i Egiptom, pa tako postavlja apsolutnu kronologiju KP-a srednje Europe od poetka 13.st. (Br D) do kraja 8.st. (Ha B3), tj. do Trako-Kimerskog prodora. KP kod nas je najjuniji ogranak te kulture, na sjeveru granii sa KP Transdanubije, a na zapadu sa predalpskim i jugoistonim Alpskim podrujem i sa KP Slovenije, juno od Kupe i Save, KP dolazi u dodir s sjeverozapadnim i centralnim Balkanom (Glasinac), te naroito preko srednje Bosne vri utjecaj sve do Dalmacije K. Vinski-Gasparini podijelila je KP na 5 razvojnih faza ( I-V, BrD do HaB3 ) Grupe KP-a: 1) 2) 3) 4) 5) Virovitika grupa Grupa Zageb Grupa Velika Gorica Grupa Dalj KP Sjeverne Bosne

GRUPA VIROVITICA
Grupa Virovitica je najstarija manifestacija KP u Hrvatskoj i datira se na prijelaz Br C/Br D i Br D, a to je I. faza KP. Rasprostire se u sjevernoj Hrvatskoj odakle se iri prema Slavoniji. Ishodite je srednja Podravina (Lonjak), a istona granica je zapadno od Osijeka. Lokaliteti su Novigrad na Savi, Peklenica, Virovitica, Drljanovac, Cerine VII, Morave i Voin. Novigrad na Savi je jedino istraivano naselje iako K. Vinski Gasperini smatra da ne pripada ovoj grupi. Naselje traje od 13. do 10. st (Br D-Ha B1), a tu su pronaeni i kalupi za lijevanje. Pokapanje se vri iskljuivo u ravne grobove s incineracijom. Na razbijene posude postavlja se ara s kalcificiranim kostima, a zatim se na sve nabaca pepeo i gar od incineracije, takoer, specifino za ovu grupu je razbijanje keramike. Na Drljanovcu, Martijancu i Zagreb-Vrape naene su zajedno Virovitika posuda i jedna iz starije faze (kaneliranje) to dokazuje da su kulture ivjele usporedo.

Horizont Peklenica Jedina ostava faze I naena je u Peklenici. - Naena su dva maa tipa Sprochkoff Ia (Br C - Br D) i igle s makovom glavicom. - Maevi Sprockhoff Ia javljaju se i u ostavama faze II iz Tenje, Bizovca, Gornje Vrbe i Marine kod Trogira

GRUPA ZAGREB
Grupa pripada fazi II i III KP-a, a oznaena je kao regionalna pojava te je stilski srodna kulturnom krugu tipa Bajerdorf-Velatice. - Traje do kraja Br D, kroz HaA1 i A2 stupanj, stariji horizont grupe Zagreb je Zagreb-Vrape (kraj Br D i Ha A1), a mlai Zagreb-Horvati (Ha A2) - Baierdorfsko-Velatiki utjecaji vide se u keramici, masivnim klobuastim iglama, pojavi fibula (fibule u obliku violinskog gudala) i umba Rasprostiranje - Uglavnom se poklapa s grupom Virovitica to je pretean dio Savsko-Dravskog meurijeja

Lokaliteti - Novigrad na Savi, Vrape, Horvati, Veliko Nabre, Klotar Ivani, Cerine VII.

Pokapanje Pokapanje je paljevinsko, ostaci se stavljaju u aru koja je postavljena na sloj paljevine i pepela, a ponekad se poklapa zdjelom. - Pepeo se ne nabacuje preko are, a keramiki prilozi se ne razbijaju Nekropole su: Vrape, Horvati, Novigrad Podravski, Martijanec, Bonjak, Starogradaki Marof Na Vrapu su ustanovljena dva groba postavljena u kamenim krinjama, a jedan je pokriven kamenom ploom, a to ukazuje na socijalni i drutveni poredak. - Pokapanje u krinjama vee se za Baierdorf-Velatice. - Bronani materijal u grobovima pokazuje znakove gorenja to znai da je pokojnik spaljen s opremom to nije sluaj kod Virovitice.

Horizont Veliko Nabre Materijal je preteno vezan uz Ha A1. - Naeni su maevi tipa Sprockhoff I a, I b, II a, II b, maevi Slavonskog tipa, tipa Aranyos i Hemigkofen, rijetki su maevi punokovinske drke - Naeno je vjedro tipa Kurd iz 12. st., najstariji primjerak bronanih vala, ulomci ljema, ulomci knemida, ulomci obrazina i ulomci tita - Od fibula prisutne su fibule u obliku violinskog gudala i fibule s listasto raskovanim lukom. U ostavi iz Sl. Broda naen je pojas od bronanog lima geometrijski ukraen iz 13. ili 12. st. Zlatna dijadema iz Siska s pozamanterijskim ukrasom datira se u 12. st. U ostavi Bingula-Divo naen je pektoralni bronani nakit iz 12. st. Horizont Klotar Ivani Nakit se uglavnom gubi, nema fibula u obliku violinskog gudala ni raskucanog luka. - I dalje su prisutne uplje sjekire, srpovi i koplja. - Prisutne su igle s glatkom okruglom glavicom i igle s lukoviastom glavicom U Ha A2 opada broj ostava metalnih predmeta. Teran vidi povezanost u malom broju grobova i velikom broju ostava u starijoj KP te velikog broja grobova i malog broja ostava u mlaoj KP.

GRUPA VELIKA GORICA


Pripada mlaoj kulturi polja sa arama, fazi IV KP-a sjeverne Hrvatske, a datira se u Ha B1-B2 stupanj srednjoeuropske periodizacije (11. 9.st.pr.Kr.) Rasprostiranje - Uglavnom u sredinjoj Posavini i Turopolju; podruje izmeu Save, Kupe, Dobre i umberake gore Lokaliteti - Nekropola u Velikoj Gorici, Ivanec, Matijevii, Sv. Petar Ludbreki Nekropola u V.Gorici najvanija nam je i prua nam osnovu za njenu relativnu kronologiju, a grupu dijelimo u dvije faze, stariju i mlau. Velika Gorica I Ha B1 Velika Gorica II Ha B2

Pokapanje Radi se iskljuivo o incineraciji, a ara je polagana u jamu na sloj pepela i garea, a rijetko je bila poklopljena drugom posudom. Prilozi su polagani ili u aru ili iznad nje, a oni bronani pokazuju tragove gorenja. - Jedino nekropole u V.G. i u Dobovi poznaju are sa rupama ona ima simbolino znaenje vezano uz vjerovanje u zagrobni ivot. Nakit Fibule su oskudno zastupljene, a najee se susreemo s manjim naoarastim fibulama s osmicom na sredini koje su specifine i za stariji i mlai stupanj grupe - Imamo i samo jedan primjer fibule u obliku harfe, ali este su igle Geneza i susjedi Proces formiranja grupe odvijao se bez naglih promjena na osnovama prethodne grupe Zagreb. Grupa V.Gorica se u sutini jako razlikuje od njoj istone susjedne i u svojoj starijoj fazi istovremene grupe Dalj koja je u vezi s irim krugom Podunavlja, a grupa V.G. s jugoistono Alpskim prostorom Znai grupa Velika Gorica po svojim osobitostima u biti predstavlja izdvojenu kulturnu pojavu na granici izmeu Panonsko-Podunavskog i jugoistonog Alpskog prostora.

GRUPA DALJ
Trajanje Daljske kulture moe se u kontinuitetu pratiti od 10.st. (od Ha B) do provale Kelta u Podunavlje (3.st.pr.Kr.) te tako prelazi vremenski okvir bronanog doba, ali kad se radi o bronanodobnoj grupi, ona traje do pojave Trako-Kimerskog prodora krajem 8.st.pr.Kr. kad poinje Daljska grupa u eljezu. Pojava grupe Dalj uzrokovana je svakako ekspanzijom grupe Vl iz sjeveroistone Transdanubije pa se ponekad u literaturi nalazi termin Val-Dalj, a u nekim situacijama i Dalj-Donja Dolina, ali ona ipak na podruju svog rasprostiranja predstavlja izdvojenu cjelinu. Rasprostiranje - Obuhvaa prostor istone Slavonije i Hrvatskog Podunavlja s istonom granicom izmeu Vukovara i Iloka gdje je zona mjeanja utjecaja Daljske i Bosutske grupe

Lokaliteti - Naselja: Batina, Osijek, Dalj-Kraljevac - Groblja: Vukovar-Lijeva bara, Dalj-Busija, Batina, Osijek - Ostave: arengrad, Batina, Baine

Nekropola Dalj Prapovijesna nekropola u istonoj Slavoniji koja pripada KP-u, na kojoj je sahranjivanje obavljano od kasnog bronanog doba (Ha B) do Latena (10. do poetka 4.st.). - Otkrivena ja krajem 19. stoljea kada je znatan broj grobova uniten poljoprivrednim radovima. - Podaci o grobnim cjelinama sa iskopavanja obavljenih izmeu 1909. i 1911. god. nisu sauvani, pa su mnoge keramike posude (amfore, zdjele, pehari) i metalni predmeti (igle, fibule, narukvice) datirani na osnovi tipolokih karakteristika. - Osim grobova sa ostacima spaljenih pokojnika, nekropola je sadravala i grobove sa inhumiranim pokojnicima, datirane u Ha B2 Ha C, u kojima su kao grobni prilozi naeni tzv. Trakokimerski bronani dijelovi konjske opreme (psalije, vale, kruasta dugmad).

GRUPA BELOTI BELA CRKVA


Grupa je izdvojena sistematskim iskopavanjem M. i D. Garaanin u grupama tumula u Raevini, u zapadnoj Srbiji, na lokalitetima umar u Belotiu i Bandera Cerik u Beloj Crkvi Rasprostiranje - Na prostoru zapadne Srbije je zastupljena u nekoliko izdvojenih mikroregija, to je vjerojatno povezano s lokalnim varijantama grupe Lokaliteti - Beloti, Bela Crkva, Dragaevo (Negriori i Markovica), Jadro Kronologija Grupa traje kroz cijelo RBD (Br A) i ima dvije faze: 1. Starija vrevi s jednom drkom iz kumka I u Beloj Crkvi, a veu se za poetnu etapu rane bronce 2. Mlaa zdepasti triangularni bode iz Bele Crkve koji predstavlja razvijenu etapu rane bronce i blizak je nalazima iz Mokrina

Naselja - nema podataka

Pokapanje Biritualno pokapanje iskljuivo pod tumulima srednje veliine (15 x 1,5 m) rasporeenim pojedinano ili u malim grupama koji se nalaze na breuljcima. Kremacija - prvo su do neke mjere nasuli tumul, a onda u sreditu napravili lomau gdje bi kosti tako ostale (bez urne), a dodali bi koji prilog (posudu) prije ili poslije samog ina izgaranja Inhumacija - isto su do neke granice ve nasuli tumul, a onda napravili postolje od spaljene zemlje ili su postavljali kamenu konstrukciju na koju bi se polagao pokojnik u zgrencu

Metal Triangularni zdepasti bode sa dvije zakovice na ijem se gornjem dijelu jasno sauvao otisak drke od organske materije

Keramika Ona iz ranijih grobova je bolje fakture, sive ili sivo-crne povrine te su dobro peene i uglaane Oblici su raznovrsni: otvoreni pehar sa dvije male drke (podsjea na kantarose B.-H.), krukolike posude te neki oblici koji se vezuju uz Vuedolski kulturni krug

Religija Postoji mogunost obiaja ljudskih rtava prilikom pogreba, a jako zgreni stav skeleta koji pretei u grupi Beloti-Bela Crkva vjerojatno treba objasniti vezivanjem mrtvih u vezi sa strahom od vampira. U istom smislu ukazivalo bi i nabacivanje kamenja preko tijela pokojnika ili postavljanje daske preko skeletnog groba te na kraju, podizanje kamenog vijenca oko tumula to je moda u vezi sa maginim odvajanjem svijeta ivih od mrtvih i zatitom od njih. S druge strane imamo Stepske elemente na to upuuju nalazi grumenja crvene zemlje u nasipu humki koji se veu uz poznatu ulogu i znaaj crvene boje kao boje ivota (posipanje pokojnika okerom), a zanimljiv je i nalaz kamenog noa (fragmentiranog) u Beloti-umaru.

Geneza i susjedi Grupa Beloti-Bela Crkva pripada Podunavsko-Balkanskom kompleksu RBD. U svom kulturnom inventaru pokazuje vezu i srodnost sa nizom drugih grupa poput Vinkovae ili Nagyrev, Bubanj-Hum III, Pitvaro, ali i razvijenim fazama Mokrinske grupe. Takoer ova se grupa vee i za starije eneolitske tradicije, a najvie slinosti grupa B-B Crkva pokazuje sa tumulima Transilvanije.

RANO BRONANO DOBA U ISTONOM DIJELU CENTRALNE EUROPE


Prve kulture koje se javljaju u bronanom dobu na ovom prostoru su u biti izravni nasljednici Vuedolske kulture, ili njezine regionalne varijante. To su Mako i Nyirseg regionalne varijante koje zapravo pripadaju kasnom eneolitiku, ali su utjecale u stvaranju bronce. Mako je bila rasprostranjena u Podunavlju i Potisju Maarske i Slovake, u Vojvodini te u Moravskoj. U Slovakoj se ona naziva Kosihy aka te tako kad se radi o ranom bronanom dobu govorimo o Mako Kosihy-aka kulturnom kompleksu. Njezina gruba keramika ukraena barbotinom i urezivanjem podsjea na izraevine od bronce, dok je fina keramika neukraena. Nyirseg je rasprostranjen u jugoistonoj Slovakoj i sjeveroistonoj Maarskoj te je slian Mako i klasinom tipu. S Mako tipom ga vee rijetko ukraavanje, a s klasinim velik spektar oblika. U istonoj Slovakoj se naziva i Nyirseg Zatin.

Nastanak ranog bronanog doba u Transdanubiji je u vezi s istovremenim dolaskom dvije grupe. Mako grupa koja je stvorena od june i jugoistone komponente, zauzima sjeveroistonu Transdanubiju i sjeverozapadnu Slovaku. U Slavoniji i junoj Baranji ivi osnova Vuedolske grupe, koja dolaskom june komponente stvara Vinkovau grupu, a ona prodire na sjeverozapad i zauzima velik dio Transdanubije koji je do tad bio u posijedu Badenske kulture. Mako i Somogyvar-Vinkovci ive zajedno u prvoj fazi ranog bronanog doba, dok u drugoj fazi na Mako teritoriju nastaje Nagyrev, a zatim i kultura zvonastih pehara Csepel, ija se istovremenost sa Somogyvar-Vinkovci moe dokazati. Kod razdvajanja Somogyvar-Vinkovci od Mako je presudan nedostatak ukraavanja kod Mako.

MAKO KOSIHY-AKA
Tasi Mako vidi kao prijelaznu fazu ka Somogyvarskoj kulturi, a ne kao postvuedolsku manifestaciju. Za Kalicza je ona samostalna kultura koja uz Vuedolsku i Nyirseg ini Zok kulturu. Takoer, pretpostavlja da Mako nastaje dolaskom populacija s juga i istoka i da prethodi Nyirsegu te je da je paralelna sa Bubanj Hum II Lokaliteti - aka, urany Nitriansky-Hradok, Nove Zamky, Ivanka pri Dunaji, al'a Dedinka Naselja - Nisu velika ni trajna, a kulturu odlikuje nomadski nain ivota Pokapanje - Kremacija u urnama, ali se javlja i malo inhumacije Keramika - Zdjele i pehari koji su ukraeni iznutra (kasnije se ne ukraavaju vie iznutra) - Vrevi s konveksnim tijelom, vertikalnim vratom i malo otvorenim ustima

NYIRSEG ZATIN
Ime je dobila po regiji u sjeveroistonoj Maarskoj, a u Rumunjskoj se nalazi dijele na dvije faze, Berea i Sonislau, ali u novije vrijeme se Sonislau gleda kao prijelazna kultura ka Otomani. Rasprostiranje - Sjeveroistona Maarska, istona Slovaka i sjeverozapadna Rumunjska Naselja - Podizana su na niskim breuljcima, a sastoje se uglavnom od koliba ili kua pravokutnih osnova, graenih od pletera i blata. Lokaliteti - Tiszaluc (najdonji slojevi ovog tella pripadaju Nyrseg kulturi), Nyirpazony (jedan ovei stambeni objekt) Pokapanje - Spaljeni ostaci su se stavljali u urne koje su se plitko u zemlju stavljale same ili grupirane u manje skupine, a u Sonislau se javlja pomalo i inhumacija

Keramika - Vrevi s otro profiliranim trbuhom i ravnim vratom, zvonasti pehari, amfore - Prepoznatljiva je najvie po ukrasu (metliasti, bradaviaste aplikacije i pravokutni motivi koji su esto inkrustrirani) Metal - Nema bronanih nalaza, a malo je i kamenih Glinene figurine - Posuda u obliku ptice iz Hoszupalya i model kotaa iz Sonislau

Geneza Na sjeveru i zapadu je preslojava Hatvan (Tiszaluc), a u srednjem, istonom i junom dijelu Otomani. Poetak kulture se poklapa sa poetkom kulture Nagyrev, koja takoer preslojava kulturu Mako Slijed Nagyrev Hatvan Fuzesabony prisutan u Toszegu, ponavlja se i diljem Maarske i Slovake (Hatvan, Tiszaluc-Dankadomb, Male Kosihy, Nitriansky-Hradok, Barca). Ipak, ima i iznimki, u Tiszalucu nema Nagyreva, ve se Hatvan nastavlja izravno na Nyirseg ; na Dunavu pak nema Hatvana, a Nagyrev nasljeuje Vatya, dok u Transdanubiji Nagyrev nasljeuje Kultura inkrustrirane keramike. Nakon Nyirsega openito dolazi Hatvan, iako se u Slovakoj javlja ve u kasnijim fazama, dok je u Rumunjskoj dio poetka Otomani i Fuzesabonya.

NAGYREV KULTURA
Ime dolazi od naselja koje je u Nagyrevu kod Solnoka 1926. i 1928.g. istraio F. Tompa. Kulturu dijelimo na 4 faze, a postoji i proto-Nagyrev skupina koja se naziva Csepel, a koja se ponekad stavlja i u Kulturu zvonastih pehara.

Rasprostiranje - Obuhvaa prostor jugoistonog Alfold i sjeverne Transdanubije

Geneza Prema nekim je istraivaima povezana s pojavom novog vala utjecaja s juga, meutim, takvo objanjenje ini se previe jednostavno te se istie da je temelj za nastanak kulture morala biti kultura Mako Kosihy-aka. I. Bona predlae proto-Nagyrev fazu koja bi ila paralelno s Mako Kosihy-aka, ali ti se nalazi danas pripisuju grupi Csepel. Nagyrev kultura se protee kroz Br A1, a u ranoj A2 ve nestaje, ali bitno je da vri jak utjecaj na razvoj drugih kultura rane bronce, a utjecaj joj se vidi ak i u kulturi Unjetice.

Naselja Podizana su na obalama Tise i Dunava te imaju izgled tella. Kue su pravokutnih osnova, graene od pletera i lijepa, a sastoje se od dvije prostorije u kojima se nalaze banci (klupe?) i ognjita. Podizana su i kratkotrajna naselja s poluukopanim kolibama i jamama, koja su vjerojatno bila sezonskog karaktera.

Pokapanje Nekropole su se nalazile u blizini naselja, a u prve dvije faze su se veinom pokojnici spaljivali te su njihovi ostaci polagani u grobne jame ili u keramike urne. Javljaju se i grobovi sa skeletima u zgrenom poloaju, ali nisu esti. - Na nekropolama iz kasnijih faza (3 i 4) su ee urne, i to uglavnom ukopane u redove, a kao prilog se stavljaju posude

Keramika Posude su preteno dobre fakture, uglaanih povrina i tamnih boja. Glavni oblik je pehar s dvije ruke i visokim vratom, a javljaju se i ae, zdijele, lonci i amfore. Posude su ukraavane urezanim cik-cak linijama, eljastim motivima ili plastinim rebrima, a na posudama iz mlae etape prikazane su katkad stilizirane figure i simboliki znaci, rasporeeni u frizove ili metope to se povezuje s Vatya kulturom ili Kulturom inkrustrirane keramike. Metal i dr. - Nakit (privjesci i igle od kosti, perle od fajansa, kostiju, koljki i ivotinjskih zuba), orue od kamena, kosti i roga (uglaane sjekire i ekii), ali je izuzetno mali broj bakrenih predmeta (triangularni bodei, igle)

HATVAN KULTURA
Naziv je dobila po nalazitu u sredinjem dijelu sjeverne Maarske, datira se u Br A2 (1800.-1700.g.), a rasprostirala se u sjevernoj Maarskoj i tu je nasljedila Nagyrev kulturu, osim u Tiszaluci gdje nasljeuje Nyirseg kulturu. Naselja - Veinom su tellovi, ali javljaju se i fortificirana naselja. - Kue su pravokutne osnove od pletera i lijepa, a pridravaju ih stupovi te unutra imaju 2-3 ognjita. - U Hatvanu centralni red stupova podupire dvoslivni krov, a u Tiszalucu se lijepo vidi unutarnje ureenje kua - Kue su orijentirane u istom smjeru Pokapanje - Prevladava kremacija, a urne i prilozi u obliku keramike se stavljaju u ovalne ili kvadratne rupe u zemlji. - esto naselje ima i vie od jednog groblja, a ako je naselje na planini, groblje bi se smjestilo u nizini Keramika - Glavni je oblik isti kao i kod Nagyrev kulture, a javlja se i niska konina zdjela s pojaanim obodom i 1 ili 2 ruke - Ima puno naseobinske keramike, a javljaju se i zoomorfne posude Metal i dr. - Triangularni bodei, nakit (spiralne perlice, gumbi i perlice od fajansa, kostiju i koljki), kameni ekii i sjekire Figurine - ivotinjske i modeli kotaa Privreda - Uzgoj konja i stoke (naeni su obranjaci od kosti)

KISAPOSTAG KULTURA
Ime dolazi od mjesta Kisapostag u sredinjoj Maarskoj, a kultura se protezala u Transdanubiji, uz Dunav i glavna grana privrede joj je bila stoarstvo. Traje kroz Br A1 (1900.-1800.g.) i nastaje mjeavinom Mako Kosihy-aka i Kulture zvonastih pehara te pomae u prijelazu Nagyreva u Vatyu. Ima dvije faze: 1. Sredite izmeu Dunava i Balatona 2. Sredite izmeu Dunava i Tisze Pokapanje - Nastavak Nagyreva Keramika - Glavni oblici kao kod Hatvan, odnosno Nagyrev, a posebne su velike urne s globuralnim tijelom, malim vratom i 4 male ruke na trbuhu

NITRA KULTURA
Srodna je junopoljskoj Mierzanowice i Kotany kulturi i ima 3 faze Nasljeuje njur, a nju na jugoistoku nasljeuje prvo Unjetice, a zatim Madarovce Pokapanje - Gotovo sve to znamo o ovoj kulturi je iz grobova. - Nalaze je objavio A. Toik, a na nalazitu Bran je otkopano 237 grobova gdje su pokojnici pokapani u pravokutne rake, koje su nekad obrubljene drvetom, a jedna ima drvenu komoru - Muki su orijentirani u smjeru zapad-istok s glavom koja gleda na jug, a ene obrnuto Keramika - Nije esta, najvie je S-profiliranih alica s jednom i bikoninih vreva s dvije drke (njur) Metal - Karakteristian je oblik bronanog lima u obliku lista vrbe, a u tom obliku su pronaene narukvice, prstenje, naunice i ukrasi zakosu - Triangularni bodei, ila, sjekire, igle i dijademe Ostalo - Perle od kostiju i fajansa, kamene strelice, kotane igle,

KOTANY KULTURA
Veoma je slina Nitra grupi, a naziv je dobila po groblju u istonoj Slovakoj, dok joj je jezgra podruje Koka gdje se nalazi pet velikih nekropola. Faze koje traju od 1900. do 1700.g.pr.Kr.: - Proto Kotany - Klasini Kotany - Kotany Otomani Egzistira u isto vrijeme kao Nyirseg i Hatvan na jugu, tj. u vrijeme Br A1, a zadnja faza ide u A2

Pokapanje - Koice grobovi poredani u redove i orijentirani u smjeru sjever-jug, a izmeu grobova je prostor od nekih metar i pol, dok su pokojnici najee u zgrenom poloaju - Nedavno su istrane i Iwanowice u Poljskoj, gdje je I. Machnik naao 160 grobova

SREDNJA BRONCA

FUZESABONY KULTURA
Razvila se u sjevernoj Maarskoj, u gornjem i srednjem toku Tisze te okolnim regijama i traje u vrijeme kad zavrava Hatvan i Vinkovaka kultura. Ona je ekvivalent Otomani kulture u Rumunjskoj pa se esto naziva i Otomani Fuzesabony, a zanimljivo je da i jedna i druga imaju lokalnu varijantu Gyulavarsand ili Varsand

Naselja Dominiraju tellovi na ravnicama bez fortifikacija, a osim to se grade nova naselja, esto se okupiraju i naselja Hatvan kulture. Najpoznatije naselje je eponimno nalazite Fuzesabony koji je prvi istraivao Tompa. Radi se o tellu bez fortifikacija koji je bio i kultni centar, ali nema prvotne Hatvan faze. - Razlikujemo dvije vrste kua, manje su obiteljske, a vee su komunalne - Unutra su se nalazila ognjita od gline, a posebno mjesto u kui je zauzimala fina keramika koja se mogla i vjeati na zidove

Pokapanje Jedna od rijetkih kultura kod koje se jednako dobro poznaju i naselja i nekropole, a nain za raspoznavanje ove kulture od preostalih zajednica Hatvana je inhumacija koja je ovdje prisutna. Najpoznatije su nekropole Mezetarkanj-Keltehalom (rana faza), Pustasikso (kasna faza) i Majorohalom (sve faze) Grobovi su bili grupirani u klanove ili obitelji, nekoliko kilometara od samog naselja, ili su bili u redovima ili grupirani oko imaginarnog ovalnog prostora. Pokojnici su se pokapali u zgrenom poloaju na boku, muki na desni, a ene na lijevi te s licem okrenutim prema istoku. Isti je poloaj primjeen i kod djece. Prilozi su barem jedna posuda kod glave ili kukova, a vee kod nogu. Oruje i orue su iznad ruku, dok punu ratnu opremu nalazimo u ratnikim grobovima (bodei, sjekire ili par bojnih sjekira).

Keramika (vrijedi i za Otomani) Polirana crna keramika, ukraavana kaneliranjem i bradaviastim ispupenjima Najee su elegantne alice s jednom drkom i velikim trbuhom, a imamo i otvorene zdjele s nogama i vreve s irokim trbuhom

Metal esto ima ugravirane ukrase Nalazimo sjekire s tuljcem za nasad, posebno Krtenov tipa te Randbeile, al ii triangularne bodee i dlijeta

I mukarci i ene su nosili obine ili ukrasne igle, nalik na one za ivanje, kod vrata ili na prsima

OTOMANI KULTURA
Protee se duboko u Slovaku i sjevernokarpatsko pribre, ali je inae najrasprostranjenija u Rumunjskoj, uz doline Mures i Somes, a najpoznatije nalazite je Barca, a najimpresivnije Spisky turtok Naselja - Izbjegavaju brdovita podruja i preferiraju nizine uz vodene tokove I. i II. faza - Ima pet vrsta naselja: na rtovima, na kutovima formiranih kod otoka i Rijeka, tellovi, otvorena naselja, otoci u movarnim podrujima - Naselja su okruena palisadama, a na tellovima ima naznaka da kue formiraju prsten oko otvorenog podruja Pokapanje - Nema puno dokaza, na nekropoli Ciumesti je kremacija, a u Salacei je naen grupni inhumacijski ukop gdje su pokopani mukarac, ena, cura i novoroene

GYULAVARSAND KULTURA
Obuhvaala je prostor istone Maarske te je graniila s Fuzesabonyem na istoku i jugoistoku te preslojava na podrujima Otomani kulturu Naselja Najpoznatiji je tell Turkeve Terehalom koji se protee kroz ranu (Otomani) i srednju fazu bronce (Gyulavarsand i Koszider) Nakon Otomani faze je naselje spaljeno i opet izgraeno te je bilo okrueno vodenim jarkom Kue su orijentirane u smjeru sz-ji i imaju glineni pod i zidove od pletera i lijepa koji su ojaani stupovima te krov na dvije vode

Keramika - Kao i Otomani i Fuzesabony, s tim da je poseban oblik alica s velikom rukom Ostalo - Spirala je uestala na keramici, kostima, bronanom oruju i spiralnim diskovima to je vjerojatno utjecaj s juga

Ovoj kulturi pripada Hajdusamson i Apa ostava

VATYA KULTURA
irenje Kisaposaga na istok i mijeanje s Nagyrev kulturom stvara poetkom srednjeg bronanog doba Vatya kulturu. Ona zauzima podruje gdje su se nekad nalazile te kulture, dakle Transdanubiju, ali zauzima i nekadanja Hatvan naselja te se iri i preko Dunava, u nekadanjim naseljima Nagyreva. Naselja Postoje jednoslojna i dvoslojna naselja, ali ipak, kultura je poznata po velikom broju utvrda koje je izgradila uz Dunav tijekom svoje srednje faze. - Utvrde: Bolcske (ostaci Nagyreva i Vatye), Nagykoros (ostaci madraca od trske), Alpar (kontrolirala centralni i juni dio Tisza regije), Lovasbereny (kultno sredite) Zauzimala su se i stara naselja, a nova esto imaju tanji sloj i manja groblja

Privreda Bavili su se poljoprivredom i stoarstvom te su svoje proizvode mijenjali za ostalo to se vidi i po grobovima. - Bronano oruje i igle su dobivali iz centralne Europe i istonih Alpa - Neki bronani privjesci i bodei su stigli s istoka i juga - Jantar je dolazio sa sjevera, a veina keramike iz istodobnih kultura

Pokapanje Kremacija, esto u velikim grobljima, a grobovi su grupirani u manje skupine te su se u urne prvo stavljale kosti nogu, a nakon toga kosti tijela i na vrh lubanja i zubi. - Urna se pokrivala s jednom ili dvije zdjele i unutra ili pored urne se stavljala mala alica.

KULTURNE SKUPINE S INKRUSTRIRANOM KERAMIKOM


.

MADAROVCE KULTURA
Matrijal i naselja na tellovima uz rijeke stavlja ovu kulturu u kulture Panonske nizine. Kultura je srodna Unjeticama pa se ponekad i smatra njezinom podgrupom. Ima takoer i zajednike elemente s lokalnom Kulturom grobnih humaka koja ju nasljeuje Lokaliteti - Madarovce, Nitra, Nitransky Hradok, Vesle-Hralisko

Naselja Openito su naselja na niskim podrujima pa su zato okruena jarcima i/ili bedemima, a ako se radi o tellovima onda se nalaze uz rijeke.

Pokapanje Mijeani ritus i srednje velika groblja u nizinama

Kermika Tamnih poliranih stijenki

HORIZONT OSTAVA MAARSKE


Ostave Maarske je Amalia Moszolics podijelila u horizonte : KP (Br D Ha A1) I II III a III b IV a IV b Banyabukk Komlod Ercsi Hajdusamson ( i Apa) Kosziderpadlas Forro Opalyi Va Vb Vc VI a VI b Aranyos Kurd Gyrmely Hajduboszormeny Romand

I Banyabukk - Raniji od Nagyreva, najranija Maarska ostava iz 19. 18.st.pr.Kr. - Triangularni bodei i rapiri koji svjedoe o razmjeni s Egejom II Komlod Ercsi - Paralelna je s Hatvanom - Sjekire s tuljcem za nasad s tupim krajem III a Hajdusamson ( i Apa) - Bogato dekorirani egzotini oblici iz Br A2, paralelna s ranim Otomani Fuzesabony (1700.g.) - Hajdusamson i Apa maevi; sjekire s ploicom na vratu, sjekire s produenom nasadnom rupom i vratom, istone sjekire s inkrustriranom spiralnom dekoracijom; par bodea s inkrustriranom dekoracijom - Brojni zlatni nalazi: diskovi, narukvice, prstenje i istone sjekire III b Kosziderpadlas - Ovj horizont ne obuhvaa samo Maarsku, ve i eku, Slovaku, neto manje Poljsku te istonu Njemaku (najvie je nalaza uz Dunav 1600.-1400.g.) - Neki star ii novi tipovi: sjekire s ploicom na vratu, sjekire s produenom nasadnom rupom i vratom (Hajdusamson varijanta) - Ostatak materijala je kao kod kulture grobnih humaka: spirale za noge i ruke, prijesci u obliku brljanova lista, duge igle s diskolikom glavom i savinutom nogom, - Zlatni nalazi nisu esti kao u Hajdusamsonu - U vrijeme ovog horizontal nastaju svi vei tellovi u Maarskoj pa su to neki povezali s dolaskom novih ljudi (nositelja Kulture grobnih humaka), ali ni na jednom naputenom nalazitu nema sloja razaranja ili materijala doljaka koji bi to dokazao - Kraj ovog horizontal oznaava i kraj tell kultura Maarske i kraj srednjeg bronanog doba na ovom podruju IV a, b Forro i Opalyi - IV a je Br C (1400.-1300.g.), a IV b je Br D (1300.-1200.g.) - Sjekire s ploicom na vratu se i dalje nastavljaju, ali glavni materijal predstavljaju keltovi s linijama, velike igle i spirale za ruke i noge

RANA I SREDNJA BRONCA ZAPADNOG DIJELA CENTRALNE EUROPE UNJETIKA KULTURA


Rasprostiranje - Bohemija, Moravska, zapadna Slovaka, Austrija, Bavarska, Turingija, Saksonija i Silesija, ali neki proiruju rasprostiranje i na istonu Slovaku, Maarsku i Rumunjsku (ali to nije to) Naziva se u biti Unetice ili Njemaki Aunjetitz Po Reineckeu kulturu svrstavamo u Br A (1800. 1550.g.pr.Kr.), gdje su A1 grobovi s malo metala (Protounjetice), a A2 su bogati metalom (Klasina gaza) i A3 nije vie toliko Unjetice, ali nisu ni tumuli (Veterov). - S druge strane Moucha dijeli Unjetice u sjevernoj Bohemiji po keramici u 6 grupa

Geneza Prije Unjetica imamo Kulturu zvonastih pehara i Kulturu schnur keramike, s time da se ini da je Schnur poeo ranije od Pehara, ali obje kulture prakticiraju inhumaciju. U centralnoj Njemakoj, Poljskoj i Slovakoj je nasljee Shnura, a u ekoj i junoj Njemakoj nasljee Pehara. (Marszowice je isto derivacija Schnura) Ono to je vano je da dosta ranih Unjetice grobalja pokazuje kontinuitet, keramika ostaje nepromjenjena, a neka su groblja ak tranzitna od Pehara u ranu broncu. Pehari, ali s manje ara se nastavljaju u broncu, ali lokalni razvitak ove dvije kulture vodi do Unjetica. Na nalazitu Hradisko se vidi prijelaz u kulturu Lousitz, nakon kratke pauze. Ipak, izgleda da prijelaz nije bio nasilan. Isti prijelaz u Luiku kulturu ili Kulturu grobnih humaka se dogaa u Austriji, Bohemiji i Slovakoj. Ono to je vano za identifikaciju ove kulture su nalazi iz eponimnog lokaliteta Unjetica. To je selo nedaleko od Praga, u blizini Vltave, u Bohemiji. U 19.st. je tamo lokalni doktor iskopao 60 grobova, a materijal koji je pronaen je analogan istom naenom na ostalim podrujima rasprostiranja kulture. - To su : triangularni bodei, igle, spirale za ruke i noge, kapljiaste naunice, jantarne perle, pehari i vrevi, pehari u obliku pjeanog sata, minijaturne posude,

Naselja Malo je tragova bronanodobnih kua u Europi, ali na temelju onih preostalih se ini da su to bile jednostavne kolibe podignute iznad jama koje su bila skladita, a ponekad se u njima i kuhalo. Nalazi Protounjetike faze su zanemarivi te se tek kasnije javljaju dokazi o naseljavanju. Bohemija je najplodnija nalazima, a najpoznatiji lokalitet je Postoloprty sa 16-40 kua, ovisno o razdoblju. Kue su pravokutnog tlocrta s redovima centralnih stupova koji su oito podupirali centralni krov. U Breznu su takoer naene pravokutne kue, od kojih su neke duge i do 20 metara i orijentirane u smjeru istok-zapad. Naselje se nalazilo na pjeanom lesu te je bilo puno rupa koja su zapravo vanjska i unutarnja spremita te jame za otpad. U Silesiji imamo naselja na terasama uz rijeke, a u sjevernoj Bohemiji naselja otvorenog tipa, dok se dalje javljaju izolirana naselja (oko Salzburga ih je puno radi iskoritavanja bakra). Pri kraju Unjetica se javljaju fortificirana naselja na strmim brdima, a jedno od takvih je i Hradisko, dok je Biskupin naselje krukolika oblika okrueno rovom s dva prekida.

Pokapanje Dominira inhumacija, iako ima iznimki, posebno u kasnoj fazi. Najei su ravni ukopi u zgrencu s tim da su se muki pokapali na lijevom boku, a ene na desnom. Kasniji ukopi mogu biti pod tumulima, ali su to iznimke i ne pojavljuju se u centralnom prostoru kulture. Kroz vrijeme se ukopi mijenjaju pat ako rani grobovi imaju malo metala, pokojnici su najee pokapani sami u zgrencu u obine jame, ali ima i iznimki. kako je vrijeme teklo, tako se pojavljuju vee razlike u pokapanju pa iako je glavni oblik jo uvijek isti, javljaju se i dupli ukopi, ukopi s pitosima, drveni lijesovi, grobovi na katove, grupni ukopi, ukopi u redovima, Vana je nekropola Grossbrembach u Turingiji koja je poela u ranim fazama Unjetice i traje sve do kasne faze, iako ne do zadnje. Tu imamo pokojnike koji su pokapani na desni bok, a glava im gleda na istok. U nekim sluajevima su grobovi jedni iznad drugih, a postoje i obiteljske grupe unutar kojih postoje i vee podjele, vjerojatno na najblie roake. Kasniji grobovi koji se esto pripisuju klasinoj Unjetice kulturi su oni iz Saxo-Turingije, iako oni ni po ritusu ni po prilozima ne pripadaju Unjeticama. To su tzv. "prinevski ukopi" Leubingen i Helmsdorf

Leubingen Kameni tumul je sauvao unutarnji drveni sadraj, a unutra se nalazilo 18 stupova postavljenih u oblik pravokutnika, 7 sa svake strane i 4 koji su podupirali juni dio, dok je sjeverni bio otvoren. U sredini junog dijela je bila masivna greda koja je podupirala dvoslivni krov, a krovna greda je imala rupe za potpornje koji su pak imali rupe za daske koje su bile postavljene na tlo. Na gredama su takoer bile daske, na njima slama, a na tome kamene ploe te je sve drvo bilo od hrasta. Na podu je bio isprueni kostur starijeg ovjeka, a preko njegovih kukova je bio jo jedan kostur adolescenta ili djeteta. Na lijevoj strani ovjekovih nogu se nalazio globularni lonac koji je bio okruen kamenjem, a pored toga se nalazio brus i zmijasta igla. Takoer, razbacani okolo su leali halebarda, tri mala triangularna bodea, dvije sjekire s rubnim pojaanjima, tri dlijeta i grupa zlatnog nakita.

Helmsdorf Konstruiran iznad ranijih Schnur ukopa Kruni kameni zid je drao kameni tumul, a dvoslivni krov je izraen pomou dasaka koje su bile naslonjene jedna na drugu u centru bez centralne grede. Njih je na dnu drao kamen, a izvana su bile spojene smeim materijalom nalik na ilovau. Preko toga svega se podigao masivni drveni krov s 10 greda sa svake strane koji je spreavao ruenje kamena. Tijelo odraslog mukarca je bilo poloeno na drvena nosila na poploanom dijelu poda, a kostur je bio u zgrencu na desnom boku s glavom okrenutom prema istoku. Svi zlatni prilozi su se nalazili na nosilima, a zanimljivo je da je vjerojatno netko sve to pokuao zapaliti. Prilozi : veliki razbijeni lonac na podu, ravna bronana sjekira, bode, dlijeto, velika zlatna narukvica, dvije zlatne naunice, spiralna perlica i dvije igle.

Pojava ovakvih ukopa ukazuje na neprekinut slijed u kasnu fazu Unjetica i u tumule.

Keramika Protounjetika faza sadri brojne oblike koji se povezuju s Kulturom zvonolikih pehara, a to su alice S profilacije i vienone zdjele (obino s globularnim trbuhom) S razvojem kulture se razvijaju konini oblici, a globularni se postepeno gube. Karakteristian je Unjetice pehar u obliku pjeanog sata sa niskom bazom i rukom koja je smjetena nisko na posudi

Metal i dr. U ranijim Unjetice grobovima nalazimo jednostavnije tipove kao to su spiralni privjesci, spirale za ruke i noge, pokoji triangularni bode, a uvijek se javljaju i privjesci u obliku veprove kljove Kasnije se javlja vie metala, bodei su okrugle baze, a ako su triangularni, onda su dui nego prije i imaju punokovinsku drku i urezanu dekoraciju na otrici, javljaju se sjekire s rubnim pojaanjima, prstenje, tutuli, kotane perle, perle od fajansa i jantar

Ostave Br A1 ostave ingota u obliku torkvesa i ostave sa bodeima s punokovinskom drkom - Bresinchen (Guben) : 103 sjekire s rubnim pojaanjima, jedna dupla sjekira, 2 halebarde, 8 bodea, 10 ingota torkvesa (30 kg u dvije ovoidne grupe posude) Br A2 Langquaid ostava : uske sjekire s rubnim pojaanjima, bohemijski keltovi, koplja u obliku lovorova lista s urezanom dekoracijom na dnu,

Kultna mjesta ernin kamena konstrukcija u obliku maltekog kria s vazom u svakom kraju Viniine umice kod Brna plitka udubine i na rubu posuda s karboniziranim itom, a u blizini je disk os gline, vr, alica i zdjela erny Vul glineni oltar s paralelnim rebrima na fasadi kao prikaz ptice

KUTLURA GROBNIH HUMAKA


Prema Reineckeu zauzima Br B i C (1550. 1300.g.pr.Kr.) i nastaje na prostoru Unjetice kulture i u biti je njen daljnji razvitak. Reinecke je definirao ovu kultru po zatvorenim grupama grobova u Locrihamu, Goggenhofenu, Asenkofenu i Riegseeu. Sama kultura takoer ima vie grupa koje se proteu na podruju gotovo cijele centralne Europe i zapadne Njemake, a one su definirane po keramici i bronanim artefaktima. Naselja Nastavljaju se najee naselja Unjetice kulture, te su slina kao i prije, s tim da ima i naselja koja se proteu od Unjetica do ove kulture, kao to je Meclov-Brezi gdje serija stupova ini trapezoidnu kuu. Takoer, nastavljaju se i fortificirana naselja kao to je Pritulky u Moravskoj.

Pokapanje Vrilo se pod tumulima to je i glavna razlika u odnosu na Unjetice kulturu. Upotrebljava se inhumacija, a prema kraju razdoblja poinje prevladavati incineracija.

Keramika Najkarakteristiniji je globularni lonac s cilindrinim ili koninim vratom i s bogatim inkrustriranim ukrasom. (ova forma dolazi u mnogo oblika) Javljaju se i zdjele na nozi s jednom drkom i manje globularne posude oblika urni s cilindrinim vratom.

Metal Faza B duga igla iji se oblici razlikuju po geografskom podruju, tanki privjesci od lima s rebrima, mali bodei s dvije zakovice (do kraja ove je izumljen ma i javlja se u obe forme) Faza C prstenje u obliku srca, keltovi i sjekire s rubovima, bodei s okruglom ili trapez.bazom Ostave Grade se na osnovi faze A Sjekire s rubovima/peticom se prvo nalaze s keltovima, a kasnije sami keltovi; srpovi Prvo doba kad metal poinje biti ope dostupan u itavoj dolini Rajne, a moda su njime i trgovali

iri se u Br B u Baku gdje imamo ostavu iz Vajske sa spiralnom narukvicom, bodeom s punokovinskom drkom, titnicima za ruke, kratki ma s jezicem Sombor, kratki ma/bode Senta

KP
Rasprostiranje Teritorij od Visle do Sene i Rone, s izlaskom na Sjeverno i Istono more, srednja Europa s Karpatskom kotlinom, sjeverni Balkan, sjeverna Italija i sjeverna panjolska

Datacija Od poetka 13.st. do posljednjih desetljea 8.st.pr.Kr., tj. od Br D do Ha C

Prema Reineckeu: Faza D je oznaavala Bavarske tumule koji su prakticirali kremaciju (Riegsee) Nakon toga je Ha A kada takoer ima tumula s kremacijom, ali je najkarakteristinija pojava polja sa arama U Ha B je prva pojava eljeznih maeva, oko 1000.g.pr.Kr., ali kasnije je shvaeno da se radi o kasnijem razdoblju (Ha C)

Muller Karpe Br C1/2 D A1 A2 B1 B2 B3 C 1400 1300 1200 1100 1000 900 800 (800.-725.) 700 - 600

Ha

Ha

Ha

Openito Nositelji kulture po svemu sudei nisu pripadali jedinstvenom etnikom kompleksu, ve je kultura rezultat novih manifestacija u okvirima duhovne i materijalne kulture. Nastaje raslojavanje stanovnitva uzrokovano naglim razvojem metalurgije, trgovine i specijalizacijom obrta, a to nam dokazuje i oprema ratnika koja govori i o vojnoj moi i militarnom karakteru nosilaca. Osnovne znaajke kulture su jasno odreen inventar materijalne kulture, obred spaljivanja mrtvih i pokapanje spaljenih ostataka s prilozima nakita, oruja i orua, preteno u arama u ravnim grobovima na prostranim grobljima. U sklopu duhovne kulture je mogue slijediti kult predaka i oboavanje prirode, a to se odraava i u umjetnikom stvaralatvu. Istraivanje i problem porijekla kulture Najvaniji za istraivanje KP-a je bio Gerro von Merhart koji je prvi definirao KP te zajedno sa svojim uenicima rui teoriju Talijanske fascinacije (nastanak mnogih kultura je pridodan Italiji). Takoer, odbacuje Pittionijevu teoriju das u nosioci Iliri (Pittioni je radio na bronci i eljezu Austrije). U odbacivanju Ilirizma su vani i ovi i Benac koji su 60-ih u sarajevu odrali Simpozij o teritorijalnom i kronolokom razgranienju Ilira u prapovijesti te su time definirali Ilirski prostor i dokazali da oni ne mogu biti nositelji KP-a S druge strane, u odbacivanju Talijanske fascinacije je pomogao kocijanski depo u blizini Trsta koji je pokazao da je KP donijela obradu eljeza u Italiju preko jugoistonoalpskog prostora i Slovenije.

Postoji jo problem Luike kulture koja se dugo vremena smatrala centrom KP-a jer u srednjoj bronci u Poljskoj i Njemakoj prakticira incineraciju, ali dokazalo se da ona, uz Piliny kulturu, pripada kompleksu kulture tumula te ima vremenske dodire s Unjetice kulturom. U Poljskoj se takoer smatralo da je ova kultura direktan prethodnik Slavena, ali se i to odbacilo. Dananje je miljenje da je sredite nastajanja bila sredinja Europa, gdje se KP postupno razvila iz Unjetice kulture i Kulture grobnih humaka.

Ostaje otvoreno pitanje je li KP bila spiritus movens za niz dogaanja koja su obiljeila vrijeme od 13. do 8.st.pr.Kr. u Grkoj, Maloj Aziji, Egiptu i Istoku. Stane Gabrovec, najpoznatiji Slovenski arheolog za eljezno doba, govori o valovima seoba KP u Egeju: Val 1 kraj 13. i 12.st.pr.Kr. Uoena je srodnost izmeu materijala u Podunavlju i u Grkoj i Italiji. U kasnoj bronci se takoer javlja incineracija koja nije nastupila odjednom, ali je u intezivnijoj uporabi od 10.st.pr.Kr. Dolazi do pomicanja stanovnitva na rubu Panonije te to pomicanje izaziva razaranja na Egejskom prostoru koja traju kroz cijelo 12.st. (ruenje Mikene i Mikenske kulture, vanijih naselja u junoj Grkoj, Tesaliji, Beociji i Makedoniji). Ovome se ak pripisuju i sukobi u Egiptu za faraona Ramzesa III. koji biljei svoju pobjedu nad narodom s mora Karakteristine su fibule u obliku violinskog gudala

Val 2 Ksenija V.-G. smatra da su gibanja nastala u mlaem kompleksu KP u Maarskoj, gdje se grupa iri na Srpsko podruje i povlai sa sobom Dubovac-uto Brdo, zatim u 10.st.pr.Kr. ogranak vala ide i u Italiju, a u to vrijeme je u Grkoj tzv. Mrano doba

Val 3 8.st.pr.Kr.

Naselja U zapadnoj Bohemiji je nainjena detaljna analiza naselja Knoviz grupe gdje su sva naselja u blizini vode, to je najee tipino za cijelu KP. Veinom su graena na srednjim visinama na brdima ili otocima i gusto su naseljena te su fortificirana sa zidovima i jarcima. Neka su i na rijenim terasama, gdje je pored najee i groblje. U Transdanubiji su ili na rijenim grebenima ili na brdima te se nalaze uz prometne pravce, kao i u veini KP-a. U Silesiji su na izoliranim brdima, a esta je pojava da ima puno naselja u skupini, s jednim glavnim grobljem. Ono to je karakteristino za KP su gradine koje su najprisutnije u Luikoj kulturi, ali ih ima i u Maarskoj, Jugoslaviji i Rumunjskoj