SKRIPTE za sociologiju

PREMA UDBENIKU Sociologija udbenik za gimnazije AUTOR: dr. Nenad Fanuko

NAPISAO: Kristijan Orekovi Ekonomsko-turistika kola

SOCIOLOGIJA - znanost koja prouava drutva i kako oni oblikuju ponaanje, vjerovanja i identitet ljudi drutvo se sastoji od ljudskih skupina ( obitelj, zajednica, nacija, ) MIKROSOCIOLOGIJA - izuava ljudsko ponaanje izbliza i promatra to se dogaa u izravnoj interakciji ( face to face) MAKROSOCIOLOGIJA - prouava vee grupe, institucije i drutvene sustave (drave, klase, religije,) - bavi se dugotrajnim procesima promjene Namjeravanje i nenamjeravane posljedice akcija - uinak agregacije- veliki broj ljudi ine iste stvari to moe proizvesti uinak suprotan njihovim pojedinanim namjerama Robert K Merton uveo je razlikovanje: a) manifestnih ( oitih) funkcija pojedinac ih namjerava i priznaje b) latentnih ( skrivenih) funkcija nenamjeravane i nespoznate posljedice SOCIOLOKA PITANJA INJENINA- odnose se na injenice o drutvenim pojavama i procesima - npr. Koliki je prosjean broj djece po obitelji u Hrvata? KOMPARATIVNA- usporeuju podatke/ injenice te omoguavaju generalizaciju - npr. Ima li razlike u prosjenom broju djece u Hrvata na selu i u gradu? RAZVOJNA- usporeuju pojave s njihovim prolim stanjima - npr. Jeli prosjean broj djece u Hrvata danas vei ili manje nego prije 10 godina? TEORIJSKA- propituju zato se stvari dogaaju na odreeni nain, daju smisao i objanjenje empirijskim injenicama - npr. Utjee li smanjenje poljoprivrednog stanovnitva na prosjean broj djece u Hrvata? Znanost- sustav znanja o nekom podruju temeljena na upotrebi metoda istraivanja i logikog zakljuivanja - subjektivni oblici spoznaje- oni koji ne moraju biti pogreni, ali ne moemo biti sigurni da su toni - objektivni oblici- oni za koje smo sigurni da su toni i uvijek tako, lien osobnih utjecaja Elementi znanstvenog postupka a) injenice- naprosto ono to jest, prihvaene tvrdnje o onom to opaamo b) princip determinacije- odreeno, uvjetovano ili uzrokovano neim drugim c) empirijska provjera- prikupljanje dokaza, opaanja i razna mjerenja d) teorija- skup logiki povezanih tvrdni kojim se objanjavaju injenice i dogaaja

- sociologija jest znanost, ali se razlikuje po tome to istrauje drutvo koje je bitno razliito od prirode - ona ima teorijsku i empirijsku dimenziju ETOS ZNANOSTI - skup vrijednosti i normi za koje se dri kako su obvezujue za svakoga tko se bavi znanou. 4 NORME ZNANOSTI 1.) univerzalizam- ideje se procjenjuju s obzirom na njihovu logiku i empirijsku utemeljenost, a ne po boji, rasi, spolu znanstvenika 2.) zajednitvo- dijeljenje svojih spoznaja d drugima, otkria kao javno dobro 3.) bezinteresnost- bez tenje za bogatstvom, moi ili slavom ve za istinom 4.) organizirani skepticizam- sumnja i skepticizam u svoje otkrie RAZVOJ ZNANOSTI - knjiga Struktura znanstvenih revolucija Thomasa Kuhna donijela je promjene u gledanju na znanost PARADIGMA- karakteristian pogled na svijet, svjetonazor neke znanosti METODE ISTRAIVANJA Znanstveno istraivanje- prikupljanje i stjecanje znanstvenih spoznaja TEORIJSKA- daje objanjenja injenica i dogaaja te njihov odnos EMPIRIJSKO- usredotoeno na opis i mjerenja injenica i dogaaja METODOLOKO- postupak istraivanja ( najbolje i najtonije naine, pravila i procedure/ metode i tehnike istraivanja) POJMOVI KONCEPT- apstraktna ideja koja oznaava dio stvarnosti u poneto idealnom i pojednostavljenom obliku GENERALIZACIJA- tvrdnje koje opisuju odnos izmeu dva ili vie koncepata HIPOTEZA- generalizacija na pretpostavci da se odnos dogodio VARIJABLE- koncepti ije su vrijednost promjenjive NEZAVISNA- pojava koju smatramo uzorkom ZAVISNA- pojava koju smatramo posljedicom KORELACIJA- odnos izmeu varijabli koji se pravilno pojavljuje i koje pokazuje da je promjena jedne varijable povezana s promjenom druge Vrste i strategija sociolokog istraivanja Pristup istraivanju: KVANTITATIVAN- brojke, mjerenja, statistike i matematike metode KVALITATIVAN- usmjereno na znaenje koje ljudi pridaju pojavama, interpretaciju

VRSTE SOCIOLOKOG ISTRAIVANJA a) anketno- upitnik s veim brojem pitanja na koji ispitanici odgovaraju b) etnografsko- pokuava izbliza sagledati to ljudi zaista osjeaju i kakva imaju iskustva c) istraivanje dokumenata- kao izvor podataka se uzimaju objavljen ili neobjavljeni dokumenti - istraivai moraju izabrati strategiju istraivanja - moraju odluiti izmeu 1. studije sluaja istraivanje samo jednog posebnog sluaja 2. komparativnog pristupa- uzimanje 2 ili vie sluaja za njihovo usporeivanje - zatim izabrati vremenski okvir istraivanja 1. longitudinalni- ispituje promjene kroz vrijeme 2. strategija presjeka- slika situacije u odreenom trenutku METODE U SOCIOLOKIM ISTRAIVANJIMA 1. ANKETA - ispitanici odgovaraju na niz pitanja koje zanimaju istraivae POPULACIJA- svi ljudi o kojima istraivai ele neto doznati UZROK- manji broj ispitanika izdvojen iz populacije - reprezentativan vjerno odraava karakteristike populacije - nasumian ljudi se odbiru sluajno - stratificiran podijeljen u neke segmente - kvotni na osnovi poznatih znaajki populacije UPITNIK- niz pitanja na koji ispitanici pismeno odgovaraju INTERVJU- niz pitanja koji istraivai osobno postavljaju ispitanicima 2. PROMATRANJE - tri vrste: - s neutralnim, vanjskim promatraem promatra pokuava ostati ne primijeen - promatranje bez sudjelovanja promatra ne sudjeluje u aktivnostima grupe kako ne bi utjecao na njihovo ponaanje HAWTHORNE UINAK- prisutnost promatraa utjee na produktivnost radnika - promatranje sa sudjelovanjem istraiva se prikljuuje aktivnostima koje promatra - hrv.soc. DRAEN LAI napisao je knjigu Torcida, zasnovanu na promatranju sa sudjelovanjem. Iao je na utakmice i na gostovanja s navijaima Hajduka.

3. ANALIZA POSTOJEIH PODATAKA a) sekundarna analiza - analiza podataka koji su prikupili drugi - zavodi za statistiku ili me. organizacije kao UN ili Svjetska banka b) analiza povijesnih dokumenata - usredotouje se na informacije sadrane u povijesnim zapisima, pismima, c) analiza sadraja - istraivanje tekstova, ali i drugog simbolikog materijala - to je i kako reeno 4. EKSPERIMENT - ispituje uzrono-posljedine odnose u kontroliranim uvjetima terenski eksperiment- eksperiment u prirodnim uvjetima eksperimentalna grupa- izlae se utjecaju nezavisne varijable kontrolna grupa- ne izlae se tom utjecaju Filozofsko shvaanje drutva - Platon i Aristotel govorili su o ovjeku kao idealnom drutvenom ureenju gdje je ovjek drutveno bie - T. Hobbes, J. Locke i J.J. Rousseao smatrali drutvo rezultatom drutvenog ugovora - prethodnik pravog sociolokog drutva jest Montesquieu, no pravim praocem smatra se Adam Ferguson OSNIVAI SOCIOLOGIJE A AUGUSTE COMTE - razvio je socijalnu fiziku koju je kasnije nazvao sociologija - ta nova disciplina trebala se je baviti a) socijalnom statistikom- postojeim drutvenim strukturama i porecima b) socijalnom dinamikom- drutvene promijene i razvoj Zakon o 3 stadija razvoja drutva teoloki stadij ( do 1300.g.) dominira religija ( ratnici i proroci) metafiziki stadij ( 1300.-1800.g.) apstraktne sile mogu objasniti sve (sveenici i pravnici) pozitivni stadij (od 1800.g.) vjera u znanost; spoznavanje zakona koji upravljaju prirodom i drutvom ( industrijalci i znanstvenici kao voe) POZITIVIZAM - stajalite da se drutvo i priroda mogu prouavati istim metodama.

B HERBERT SPENCER - pod utjecajem Darwina i teorije evolucije - drutvo je slino biolokom organizmu; sistem ili cjelina sastavljena od meupovezanih dijelova - evolucijom se drutvo mijenja pa se pojavljuje potreba za unutarnjom regulacijom i socijalnom kontrolom - drutvo na osnovi tipa unutarnje regulacije a) militaristiko- prinuda, centralizacija, podinjavanje pojedinaca, neprijateljstvo i zatvorenost prema drugim dravama b) industrijsko- dobrovoljna suradnja, decentralizacija, dobrobit pojedinaca, otvorenost ka drugim drutvima C KARL MARX HISTORIJSKI MATERIJALIZAM- pokretaka snaga u povijesti nisu ideje ili vrijednosti, nego nain na koji se ljudi odnose u proizvodnji - nastaje podjela rada koja vodi do formiranja drutvenih klasa OTUENJE (ALIJENACIJA)- situacija u kojoj ljudima vladaju sile to su ih sami stvorili i suprotstavljaju im se kao tue - ukupnost odnosa koje ljudi meusobno uspostavljaju u proizvodnji predstavlja osnovicu ( EKONOMIJA) nad kojom se izgrauje drutvena nadogradnja ( pravo, religija, obrazovne institucije,) KOMUNIZAM- politiki program usmjeren na ruenje kapitalistikog poretka i ukidanja drutvenih klasa D EMILIE DURKHEIM - drutvene injenice postaju nezavisno od ovjekove svijesti ili volje kao izvanjske i prinudne - moralne vrijednosti i osjeaji dovode do DRUTVENE SOLIDARNOSTI DRUTVENA SOLIDARNOST a) MEHNIKA- slab stupanj razvijenosti podjele rada b) ORGANSKA- razvijena podjela rada ANOMIJA- stanje u kojem individualne elje vie nisu regulirane zajednikim normama INTEGRACIJA- snaga povezanosti pojedinaca u drutvenoj grupi REGULACIJA- kontrola individualnih elja pomou drutvenih normi 4 tipa samoubojstva 1.) EGOISTINO- slaba integracija 2.) ANOMINO- nedostatak regulacije 3.) ALTURISTINO- prejaka integracija 4.) FATALISTINO- pretjerana regulacija

E MAX WEBBER -sociologija znanost o drutvenom djelovanju - ono djelovanje u kojem protagonist uzima u obzir djelovanje drugih prema tome se orijentira IDEALNI TIP - misaona je konstrukcija kojom se objedinjuju bitne karakteristike promatranih pojava naglaavajui njihovu meusobnu slinost, a zanemarujui posebnosti i nevane razlike -djelo - Protestantska etika i duh kapitalizma RACIONALIZACIJA -proces u kojem podruja drutvenog ivota bivaju sve vie i vie podvrgnuta kalkulaciji (raunanju) i predvianju, to se ne odnosi samo na ekonomiju, nego primjerice i religiju ili glazbu - najznaajniji proces karakteristian za moderna drutva TEORIJSKE PERSPEKTIVE U SOCIOLOGIJI FUNKCIONALIZAM -drutvo ima strukturu, a svaki od tih dijelova ima funkciju -ta se perspektiva esto naziva strukturalni funkcionalizam -pretee - Spencer i Durkheim -ameriki sociolozi Talcott Parsons i Robert K. Merton -Parsons je drutvo shvaao kao sistem sastavljen od meusobno povezanih dijelova koji se odrava zahvaljujui vrijednosnom konsenzusu -Merton je uveo razlikovanje izmeu manifestnih(tiu se oitih i namjeravanih ciljeva djelovanja) i latentnih (odnose se na nenamjeravane i nepredviene posljedice djelovanja) funkcija, neke posljedice mogu biti disfunkcionalne KONFLIKTNA PERSPEKTIVA -funkcionalisti shvaaju sukobe u drutvu kao izraz sloma drutvenog sistema te naglaavaju zajednike interese i vrijednosti lanova drutva i konsenzus kao osnovu jedinstva drutva -konfliktni teoretiari sukobe u drutvu vide kao izvor drutvene promjene, pronalaze u drutvu poremeaje i nestabilnost te upozoravaju na suprotstavljene interese koji uzrokuju podjele u drutvu -inspiracija dolazi od Karla Marxa - marksizam - sukob meu klasama se uzima kao sredinji problem -suvremeni konfliktni teoretiari nalaze konflikte u mnogim drugim podrujima drutvenoga ivota -Lewis Coser smatra da konflikt moe biti funkcionalan

Interakcionistika perpektiva - utemeljitelj Max Weber - drutvo ne postoji smo po sebi, izvan nas, nego se interakcijama stalno iznova samo po sebi stvara - simboliki interakcionizam (sociolog Georg Herbert Mead) - dramaturki pristup (E. Goffman) - teorija socijalne razmjene - etnometodologija KULTURA - cjelokupno naslijee neke grupe ljudi tri meusobno povezana skupa fenomena: a) proizvodi, orua i tehnika b) obrazac ponaanja c) zajednike vrijednosti, vjerovanja i pravila NEMATERIJALNA KULTURA- apstraktne tvorevine (b i c) MATERIJALNA KULTURA-fiziki proizvodi i objekti (a) Drutvo i kultura - drutveni ivot nije karakteristian samo za ljude ( opori, jata,) - kultura- obiaji nekog naroda ili grupe - drutvo- ljudi koji primjenjuju te obiaje BIOLOKA EVOLUCIJA i KULTURA - pojavom Homo sapiensa zavren je razvitak u biolokoj strukturi ovjeka KULTURNA REVOLUCIJA OSNOVNE ZNAAJKE KULTURE KULTURA JE TEMELJENA NA SIMBOLIMA - simboli kao mehanizam za spremanje i prenoenje informacija unutar kulture KULTURA JE NAUENA - prenoenje ovisno o biolokom naslijeu KULTURA JE ZAJEDNIKA - kolektivna znaajka KULTURA JE KUMULATIVNA - neprestano se iri, raste i dodaju se novi elementi KULTURA SE NEPRESTANO MIJENJA - ni jedna nije statina i fiksna- stalno se dogaaju promjene

KULTURNA PROMJENA 1.) INOVACIJA a) OTKRIE- uspostavljanje novih, dosad nepoznatih injenica i odnosa meu njima b) IZUMI- nova kombinacija poznatih elemenata 2.) DIFUZIJA proces kojima se nove ideje, ponaanja, tehnologije i vjerovanja prenose s osobe na osobu AKULTURACIJA- gubljenje svojih izvornih kulturnih znaajki zbog dodira s drugom 3.) GUBLJENJE KULTURNIH OBRASCA - gubljenje ideja, vjetina, umijea,... KULTURNO ZAOSTAJANJE -William Ogburn uveo je razliku izmeu materijalne i nematerijalne kulture - promjene u materijalnoj kulturi su brze, dok su pratee promjene u nematerijalnoj kulturi sporije - dolazi do jaza i zaostajanja u prilagoavanju nematerijalne kulture JOSIP UPANOV- pokuao je objasniti, pomou Ogburnovih ideja, zato su nai industrijski rezultati loiji nego u drugim zapadnim zemljama KOMPONENTE KULTURE I. SIMBOLI - bilo koji fenomen koji je drutveno pripisano neko znaenje SIMBOL ZNAK - znak- njegovo je znaenje fiksirano - simbol- njegovo je znaenje arbitrarno ( proizvoljno) II. JEZIK - najbitnija komponenta ljudske kulture III. NORME - drutvena pravila koja odreuju prikladno ponaanje u odreenim situacijama a) FOLKWAYS- drutvo pridaje manju vanost i sankcije su blage ili nikakve b) MORES- veliki znaaj, moralno su obvezujua, a sankcije su otre TABU INCEST- norme ije je krenje apsolutno zabranjeno c) ZAKONI- formalizirane norme ije provoenje osiguravaju posebne drutvene grupe i institucije ( policija i sl.) IV. VRIJEDNOSTI - apstraktne ideje o tome to je dobro, ispravno i poeljno - slue kao kriterij za izbor ciljeva i za njihovo opravdanje

V. RITUALI - oblici ponaanja koje se odvijaju po standardiziranim pravilima i u odreeno vrijeme a) rituali solidarnosti- povezivanje pojedinaca s grupom ili drutvom b) rituali prijelaza- odreuju poloaj pojedinca u grupi ETNIKE GRUPE - drutvene grupe koje se meusobno razlikuju poglavito u kulturnim znaajkama poput jezika, religije, povijesti i podrijetlu ETNICITET- najbitnije svojstvo etnikih grupa koje objedinjuje kulturne i psiholoke aspekte RAZLIKE MEU KULTURAMA ETNOCENTRIZAM- prosudba tue kulture prema standardima vlastite KULTURNI RELATIVIZAM- promatranje dijela kulture sa stajalita te kulture RAZLIKE UNUTAR KULTURE SUBKULTURA- skup normi, vrijednosti to razlikuje grupu ljudi od ostalih lanova drutva (npr. AMII, sekta u Americi) - moe se sudjelovati u mnogim subkulturama, premda ne u svima s jednakim intenzitetom i ne tijekom itavog ivota KONTRAKULTURA- vrijednosti, norme i stil ivota neke grupo u potpunom raskoraku i proturjeju s kulturom ire zajednice (npr. beatanci, hippies, punkeri,) KULTURA U SUVREMENOM SVIJETU VRSTE: 1. VISOKA- opera, slikarstvo, kazalite, knjievnost 2. NARODNA- puki napjevi i pripovijesti prenoene s narataja na narataj 3. MASOVNA- proizvodnja industrijskog drutva, masovnih medija 4. POPULARNA- kulturni proizvodi koje cijeni veliki broj obinih ljudi - socioloka istraivanja popularne kulture u modernim drutvima najue su povezana s pojmovima potroakog drutva i masovnih medija IDEOLOGIJA- skup ideja i predodbi koje prikazuje zbilju na iskrivljen nain - tehnologija, birokracija i masovni mediji pretvaraju moderna drutva u masovna sastavljena od pasivnih i izoliranih te meusobno slinih potroaa - Horkheimer i Adorno nazvali su masovnu kulturu karakteristinu za takvo drutvo kulturnom industrijom (zabava, slobodno vrijeme, oglaavanje, trgovina,) - pozitivno gledite na popularnu kulturu naglaava aktivan odnos ljudi prema proizvodima pop-kulture GLOKALIZACIJA- kada globalna dobra dobivaju razliita znaenja u lokalnoj potronji KREOLIZACIJA- meusobni utjecaj i mijeanje razliitih kultura kako bi se stvorili novi kulturni oblici

MODERNA KULTURA rijei racionalizam visoka i niska kultura originalnost i autentinost jasno odreene umjetnike vrste i anrovi HTV

POSTMODERNA KULTURA slike ironija brisanje razlike izmeu visoke i niske kulture citiranja i recikliranje mijeanje vrsta i anrova MTV

TIPOVI DRUTVA TIJEKOM POVIJESTI 1. LOVAKA I SAKUPLJAKA - zbog znanja o prirodi preivljavaju lovom, ribolovom i sakupljanjem plodova - slaba i mala nejednakost meu lanovima - postoje u izoliranim dijelovima Brazila i Nove Gvineje 2. PASTIRSKA I RATARSKA - temelje se na uzgoju goveda, ovca, deva, konja - vea razlika izmeu moi i bogatstva kao i nejednakost meu lanovima - izgrauju se stalna naselja 3. DRUTVA TRADICIONALNIH DRAVA - njihov je razvoj povezan s razvojem gradova, nejednakostima u bogatstvu i moi - civilizacije- razvijaju pisne dokumente, znanost i umjetnost - Rimsko Carstvo, Kina, carstva Maya i Inki, 4. INDUSTRIJSKA - Industrijalizacija- temelji se na primjeni znanstvenih spoznaja u proizvodnji i upotrebi novih izvora energije - brz tehnoloki razvitak - urbanizacije, a samim time i impersonalnost ( ljudi ne poznaju svoje susjede) - razvoj povezan s razvitkom demokratskih drutava 5. POSTINDUSTRIJSKO - zapoljavanje u tercijarnom sektoru - raunalna oprema doputa automatsko upravljanje proizvodnim procesima - ljudski se rad intelektualizira - neki govore o informatikom ili umreenom drutvu

DRUTVENE NEJEDNAKOSTI I STRATIFIKACIJA Drutveni poloaji - primjer: bolesnik, mukarac, roak, zatvorenik, - poloaj koji je vrednovan odnosno rangiran vie ili nie na nekoj ljestvici nazivamo DRUTVENI STATUS - razmjetanje na drutvene poloaje odvija se na osnovi dvaju kriterija 1. PRIPISANI (ASKRIBIRANI) POLOAJI - drutvo ga dodjeljuje pojedincu bez obzira na njegove sposobnosti, napore ili rezultate - npr. pupana vrpca oko vrata umjetnik 2. POSTIGNUTI POLOAJI - rezultati osobne nadarenosti, znanja, upornosti ili izbora - npr. lijenik, liilac, predsjednik opine, - podjela drutva prema reguliranju zauzimanja drutvenih poloaja 1. STRATIFIKACIJSKI - prevladavaju pripisani poloaji - npr. kastinski sistem u Indiji 2. FUNKCIONALNI - prevladavaju postignuti poloaji - funkcija koju pojedinac obavlja odreuje njegov poloaj Drutvene uloge - niz normi, odnosno kulturno definiranih prava i obaveza IDEALNA i ZBILJSKA ULOGA - Idealna- skup normi - Zbiljska- aktualno ponaanje - povremena su odstupanja dozvoljena, ali unutar uspostavljenih okvira, koji kada se prijeu- slijede sankcije SKUP ( SET) ULOGA - jedan drutveni poloaj najee je povezan s vie uloga koje tvore skup ili set uloga NAPETOSTI i PROBLEMI u IZVOENJU ULOGA - nejasno definirana uloga adolescenata KONFLIKT ULOGA- situacija u kojoj se pojedinac suoava s istovremenim ispunjavanjem proturjenih zahtjeva uloge ( vojni kapelan- propovijeda mir i ljubav, a blagoslivlja vojnike za rat)

Drutvene grupe - odreeni broj ljudi koji se nalaze u relativno stalnoj i redovitoj interakciji AGREGAT- skup anonimnih i meusobno nepovezanih pojedinaca koji su u isto vrijeme na istom mjestu SOCIJALNA KATEGORIJA- statistiko grupiranje; odnosno grupiranje pojedinaca prema odreenim drutvenim znaajkama ( prihod, zanimanje,...) PRIMARNE GRUPE ( naziv uporabio Charles Horton Cooley) - manje i dugotrajnije grupe u kojima postoji visok stupanj bliskosti i osjeajne povezanosti npr. obitelj, prijateljstvo SEKUNDARNE GRUPE - vee, ciljno orijentirane, esto kratkotrajne, a odnosi ukljuuju malobrojne aktivnosti npr. politika stranka, radna organizacija REFERENTNE GRUPE - osnovica i mjerilo za procjenjivanje i oblikovanje naih stavova - funkcije referentnih grupa mogu se oznaiti kao: a) NORMATIVNE - njihov utjecaj na naa mjerila vrednovanja - elei postati lanom pojedinac revno njeguje norme i vrijednosti te poeljne grupe ( stil ivota, glazbeni ukus, nain prehrane,) b) KOMPARATIVNE - usporedba znaajki referentne grupe s grupom kojoj pripadamo - nezadovoljstvo zbog jaza izmeu onoga to imamo u grupi kojoj pripadamo i onoga to smatramo da bismo trebali imati nazivamo RELATIVNA DEPRESIJA GRUPNA DINAMIKA VELIINA GRUPE - dijada- drutvena grupa s dva lana ( veza, brak,) + 1 lan trijada - drutvene grupe s vie lanova obino su stabilnije od manjih jer uspijevaju opstati VODSTVO GRUPE INSTRUMENTALNO- naglaava izvravanje zadatka EKSPRESIVNO- naglaava kolektivnu dobrobit TIPOVI VOENJA GRUPE: 1. Autoritarno- usmjereno na instrumentalne probleme ( voe djeluje brzo i odluno) 2. Demokratsko- usredotouje se na ukljuivanje svih lanova u proces odluivanja 3. Laissez-faire- grupa djeluje samostalno, samo od sebe i uz minimalan utjecaj voe

ORGANIZACIJA - sekundarna socijalna grupa koja obavlja odreenu djelatnost znaajke: specifian cilj definirano lanstvo pravila ponaanja odnosi autoriteta - najvanija osobina organizacija je TRAJNOST - zbog vanosti formalnih pravila, organizacije nazivamo formalnim organizacijama - prema Amataiju Etzoniju u svakoj organizaciji postoje vii i nii lanovi TIPOVI MOI VIIH LANOVA a) mo prinude/ upotreba fizike sile b) mo nagraivanja/ upotreba novaca i sl. kao poticaj c) normativna mo/ upotreba moralnog uvjerenja o drutveno priznanju TIPOVI MOI NIIH LANOVA a) otueni- ne podravaju ciljeve organizacije b) proraunati- umjereno podravaju ciljeve c) moralno ukljueni- snano podravaju organizaciju TRI NAJUESTALIJA TIPA 1. Prinudne organizacije zatvori, logori, mentalne bolnice, 2. Utilitaristike organizacije- tvornice, banke, privredne organizacije 3. Normativne organizacije- crkve, politike stranke, dobrotvorne organizacije, TOTALNE INSTITUCIJE - Goffman je uoio slinosti mentalne bolnice s drugim organizacijama razliite namjere poput zatvora, internata te ih je nazvao TOTALNIM INSTITUCIJAMA ZNAAJKE: nepostojanje privatnog ivota zajedniki ivot aktivnosti su planirane i nadzirane podjela izmeu tienika i osoblja nestanak osobnosti KARCERALNO DRUTVO ( lat. carcer = zatvor) - Michel Foucault [Fuko] opisao je razvoj disciplinarnog drutva koje se zasniva na tehnikama nadzora koje je razvijeno u zatvorima - stanovnitvo se sve vie kontrolira smjetanjem u odjeljke i stalnim nadziranjem - sveopa upotreba tehnika nadziranja navela ga je da upotrijebi izraz KARCERLANO DRUTVO

BIROKRACIJA - drutvena struktura sastavljena od hijerarhije poloaja i uloga, koja djeluje na osnovi preciznih pravila i procedura - sociolog Webber konstruira idealni tip birokracije ZNAAJKE: o precizna podjela rada- jasno odreene obaveze i odgovornosti o hijerarhija autoriteta- odreena linija zapovijedanja o precizan sustav pisanih pravila i propisa- obveze, dunosti, dokumenti o naobrazba slubenika- kvalifikacija slubenika ( svjedodbe i ispiti) o slubenici ne posjeduju sredstava na kojima rade primaju plau o zaposlenje se smatra karijerom osigurano e napredovanje prema zaslugama o impersonalnost i objektivnost- klijent= predmet, a ne osoba FORMALNA i NEFORMALNA STRANA BIROKRACIJE - ono to je zapisana, to jest opis kakva bi organizacija trebala biti ini FORMALNU STRUKTURU - mrea meuljudskih odnosa i veza koje nisu definirane niti propisane formalnim pravilima NEFORMALNA STRUKTURA DISFUNKCIJE BIROKRACIJE - Webber je oslokao pozitivne vidove birokracije kao savreni stroj - nakon njega su sociolozi uoili neke nedostatke koji smanjuju uinak toga stroja: izokrenuta racionalnost nesposobnost djelovanja u promijenjenim okolnostima samodovoljnost birokracije sama sebi svrhom Parkinsov zakon slubenici ele imati to vie podreenih Oligarhija- vladavina nekolicine koji svoje poloaje rabe u vlastitu korist DRUTVENE PROMJENE - temeljna promjena obrazaca kulture, strukture i drutvenog ponaanja u neko razdoblju FIZIKI OKOLI - moe se mijenjati zbog izvanjskih razloga ( poplava, epidemija, kiselih kia,...) STANOVNITVO - demografska eksplozija u razvijenim zemljama INVAZIJE I RATOVI - tijekom kolonizacije u Americi, Aziji i Africi, ali i Domovinski rat u RH

KULTURNI PROCESI - inovacije i difuzije ( dodiri s drugim kulturama) STRUKTURALNI PROCESI - posljedice sukoba to proizlaze iz razliitih oblika nejednakosti ( ranih, rodnih,) IDEJA - Webber je smatrao da drutvene promjene imaju mnotvo uzroka to je razradio u svoj analiza odnosa prot. etike i razvoja kapitalizma TEORIJE O DRUTVENIM PROMJENA EVOLUCIONISTIKA - smatra da se drutveni razvoj odvija ka jednosmjeran proces evolucije od jednostavnijih prema sloenijim drutvenim oblicima - oivljavaju neoevolucionistike teorije koje naglaavaju da se promjena odvija na razne naine u u raznim pravcima FUNKCIONALISTIKA - drutveni sustav tei biti u ravnotei - kulturno zaostajanje- promjene u materijalnoj kulturi su brze, dok su pratee promjene u nematerijalnoj kulturi sporije ( William Ogburn ) SOCIJALNI POKRETI - manje ili vie trajni i organizirani, obuhvaaju velik broj ljudi cilj: promicanje promjena u drutvu ili otpor prema tim promjenama ideja: aktivno i svjesno sudjelovanje ljudi u drutvenim procesima Povijest je puna primjera: kranstvo, reformacija, prosvjetiteljstvo, pokret za ukidanje ropstva, faizam, komunizam... U suvremenim drutvima su primjeri: pokreti za zatitu ljudskih prava, ekoloki pokret, pokreti za ravnopravnost ena, antiratni, antiglobalistiki pokreti... TIPOVI DRUTVENIH POKRETA 1.ALTERNATIVNI DRUTVENI POKRETI - zalau se za ograniene promjene i to samo kod specifinih pojedinaca, ohrabruju ljude da odbace odreen nain postupanja i prihvate alternativno rjeenje (Hrv. populacijski pokret) 2. ISKUPITELJSKI POKRETI - orijentirani na pojedince, ali se zalau za radikalne promjene, zahtijevaju od svojih lanova obraenje i promjene ivota CIKLIKE - govore o rastu i propasti civilizacija - Oswal Spengler u svojoj knizi Propast Zapada ustvrdio je vijek kulture- 1000 godina KONFLIKTNE - smatraju da su napetosti i sukobi meu drutvenim skupinama glavni izvor socijalnih promjena - Marx je drao da se drutveni razvoj odvija u proturjejima

(neki religijski pokreti i pokreti za lijeenje ovisnika o alkoholu i drogama) 3.REFORMSKI POKRETI - tee ogranienim promjenama u itavom drutvu, najee djeluju u okviru politikoga sustava, nastojei utjecati na donoenje odreenih pol. odluka. PROGRESIVNI POKRETI- novi i moderni ciljevi (feministiki i pokreti za ljudska prava), a KONZERVATIVNI tee povratku tradicionalnim vrijednostima (pokret za zabranu pobaaja i rasistiki pokreti) 4.REVOLUCIONARNI POKRET - tee korjenitim promjenama itavog drutva, temelje se na ideologiji i utopijskim ciljevima (revolucionarni pokreti u Sjevernoj Americi u 18. st. i u carskoj Rusiji poetkom 20. st.) UZROCI NASTANKA DRUTVENIH POKRETA a) TEORIJA DEPRIVACIJE objanjava nastanak drutvenih pokreta kao reakciju ljudi na osjeaj lienosti RELATIVNA DEPRIVACIJA- osjeaj o neskladu izmeu legitimnih oekivanja i zbiljskog poloaja Teorija deprivacije tvrdi da, kako ivot postaje bolji, ljudi poinju doivljavati ta poboljanja "zdravo za gotovo" i oekuju sve vie b) TEORIJA O MOBILIZACIJI RESURSA- za pojavu i uspjeh socijalnog pokreta nuni su resursi (npr. novac, trud sudionika, komunikacija, slika u javnosti), pojedinac se prikljuuje pokretu odmjeravajui trokove i dobitke svojeg sudjelovanja NOVI SOCIJALNI POKRETI- temelje se na proizvodnji i potronji znanja i na kulturnim vrijednostima - usmjereni su na ekologiju, enska prava, prava homoseksualaca, rizike nuklearnog rata, prava djece, prava ivotinja itd. KOLEKTIVNO PONAANJE - spontano i nestrukturirano ponaanje veeg broja ljudi koje odstupa od drutvenih normi ZNAAJKE: Ograniena socijalna interakcija sljedbenici modnih ludosti Nejasne socijalne granice- nema osjeaja pripadnosti Slabe i nekonvencionalne norme- oblici ponaanja nastaju i nestaju bez uspostavljanja strukture navijai koji unitavaju inventar

RASPRENO KOLEKTIVNO PONAANJE - spontani, kratkotrajni, ekspresivni i uglavnom labavo strukturirani OBLICI: GLASINE (traevi) - neprovjerene informacije koje se prenose neformalno - tiu se tema i dogaaja irokog javnog interesa MODA - iroko prihvaanje neke novosti u odreenoj sferi ivota - ljudi su usmjereni na budunost - moda oznaka statusa i prestia ( G. Simmelu- bogati odreuju trendove) POMAMA, MASOVNA HISTERIJA i PANIKA - iracionalno ponaanje povezano s neutemeljenim vjerovanjima i glasinama - Orson Welles- radio drama INVAZIJA MARSOVACA NA ZEMLJU JAVNOST - ljudi koji se interesiraju za odreena pitanja i nastoje utjecati na odluivanje - miljenje javnosti o odreenom pitanju Javno mnijenje KONVERGIRAJUE KOLEKTIVNO PONAANJE - vrsta struktura i vee koncentracija od rasprenih GOMILA- privremeno okupljanje veeg broja ljudi sa zajedniki sreditem pozornosti sociolog Herbert Blumer- 4 tipa gomile 1. SLUAJNA - nastaje spontano - promatraju poar ili uline glazbenike 2. KONVENCIONALNA - nastaje planirano i regulirano - publika u kazalitu i na stadionu 3. EKSPRESIVNA - nastaje zbog elje za uzbuenjem ili uitkom - religijsko okupljanje ili rock-koncert 4. AKTIVNA - pozornost usmjerena na tono odreen cilj - snane emocije i poprimaju agresivne i ruilake znaajke - gomila se pretvara u RULJU ZAJEDNIKE ZNAAJKE: Sugestibilnost - pojedinac u gomili podloniji utjecaju i sugestiji Deindividualizacija- gubljenje osobnog identiteta i odgovornosti Osjeaj neranjivosti- ljudi u gomili stjeu dojam da su moni i nepobjedivi

SOCIJALIZACIJA - proces uenja kojim- interakcijom sa svojom drutvenom okolinom usvajamo znanja, stavove, vrijednosti za sudjelovanje u drutvu - razvija linost- ivotno iskustvo pojedinca i zajednika iskustva socijalizacije u nekoj kulturi - internalizacija normi- usvajanje drutveno prikladnih i prihvaenih naina ponaanja kao normalnih i prirodnih bez izvanjske prinude - izgraujemo i stjeemo takoer i osobni identitet Kultura i biologija - Ljudi postaju ono kako ih se odgoji na to se poelo drugaije gledati nakon Drawinove knjige O podrijetlu vrsta OBJANJENJA LJUDSKOG PONAANJA - Bioloki determinizam- osobine i ponaanja mogu se objasniti genetskim naslijeem (sociobiologija) - Kulturni determinizam- za objanjenje ponaanja kljuni su kulturni imbenici usvojeni socijalizacijom ( zastupnica Margaret Mead- Sazrijevanje na Samoi) TIPOVI SOCIJALIZACIJE A./ Primarna- u prvim godinama ivota; izuzetno bitna za daljnji razvoj ( govor, kultura, emocije,...) Sekundarna- u kasnijem djetinjstvu; interakcija sa okolinom van obitelji ( socijalne vjetine, ...) B./ ANTICIPATIVNA- budue uloge neke osobe - igre lutkama-roditelji / kola-zanimanje / srednjokolci studenti/ staist- lijenik RAZVOJNA- prilagoavanje novim okolnostima - brak/ fakultet/smrt drage osobe OBRNUTA- socijalizacija od mlaih prema starijim naratajima - informatiki razvoj/ usvajanje novog jezika/ glazba, film RESOCIJALIZACIJA- uenje potpuno novih obrazaca ponaanja - paraliza/ zatvori/ logori/ mentalne bolnice IMBENICI SOCIJALIZACIJE OBITELJ- najvaniji imbenik jer utjee na pojedinca od roenja do zrelosti - izgrauju se emocionalni odnosi, obitelj zauzima neko mjesto u drutvu i pripada odreenoj skupini, a i odreeni socio-ekonomski poloaj

KOLA- poduavanje znanjima i vjetinama, no osim toga i disciplini, autoritetu, marljivosti, tonosti i sve ostalo to je vano za budue preuzimanje uloga GRUPA VRNJAKA- iskustvo jednakosti s drugima, ali i druenja, natjecanja, uzajamnog razumijevanja i prenoenju neformalnog znanja, ale... MASOVNI MEDIJI- nasilje, potroai, OSTALO: religija, vojska, rad, IDENTITET - vlastito JA i osobni identitet pojave se koje nastaju jedino u interakciji s drugima u drutvu Socijalni identitet- naini na koje pojedinci i kolektivi uspostavljaju razliku u svojim odnosima prema drugim pojedincima i kolktivima Individualni identitet- naglaava razliku Kolektivni identitet- naglaava slinost - oboje se izgrauju meuigrom unutarnji i vanjskih faktora ZNAENJE RIJEI identitet a) potpuna istost/istovjesnost- slinosti i razlike b) osebujnost, osobitost IDENTIFICIRATI- uspostaviti identitet KLASIFICIRATI- identificirati kao neto PRIMARNI IDENTITET - tijekom primarne socijalizacije - osobnost, rod, etnicitet,... suvremenom - rod (kulturno odreen izraz bio. razlike) i spol (bioloke i fizioloke zanimanjem znaajke mukarca i ene) - etnicitet- kolektivni identitet koji ima velik utjecaj na idnividualno iskustvo TRI RAZINE IDENTITETA - Harriet Badley- Razlomljeni identitet 1. PASIVNI 2. AKTIVNI 3. POLITIZIRAN SEKUNDARNI IDENTIET - zanimanje, klasni identitet, - zanimanje- najvaniji u drutvu - KLASNI- povezan s radom i

SOCIJALNA KONTROLA i DEVIJANTNOST Socialna kontrola- skup sredstava kojima se nastoji osigurati da veina lanova drutva potuje norme Internalizacija- znai da se norme ne doivaljavaju kao izvanjska prinua nego kao dio linosti Sankcija- svaka reakcija drugih na ponaanje pojedinca ili grupe - cilj je osigurati potivanje normi - moe biti: pozitivna ili negativna formalna ili neformalna DEVIJANTNOST - ponaanje koje iznad prihvaljive mjere odstupa od normi to ih veina lanova skupine ili drutva prihvaa - obino se negativno vrednuje i izaziva neprijateljske reakcije, ali moe imati i pozitivne funkcije 1. Moe sluiti promicanju drutvene konformnosti - Edward Sagarin primjeuje da stavljanje nekih ljudi izvan zakona moe biti uinkovita metoda zadravanja ljudi u okviru pravila ponaanja 2. Durkheim smatra da ljudi pojanjavanju i uvruju drutvene norme - smatra da drutvo nekad samo proizvodi devijantnost kako bi uvrstila svoje moralne granice i potvrdila norme 3. Usmjeravanjem panje na devijantnost grupa se osnauje; poveava se kohezija 4. Devijntnost moe biti katalizator promjene - zakoni i norme nisu savreni i podloni su promjeni - a to znai da su neki oblici devijantnosti dobri kako bi upozorili na drutvene probleme i potrebu za promjenom PRISTUPI SOCIOLOKOM OBJANJENJU DEVIJANTNOSTI 1.) TEORIJA STRUKTURALNOG PRITISKA - fromulira je Merton na osnovi Durkheimovog "pronalaska" anomije - razlikuje 5 odgovora na dilemu u izboru ciljeva i sredstava KONFORMNOST- ljudi prihvaaju kulturno definirane ciljeve INOVACIJA- prihvaanje ciljeva, ali naputanje dozvoljenih sredstava RITUALIZAM- zanemarivanje ciljeva, ali ostajanje pri postojeim sredstvima POBUNA- odbacivanje i kultunih ciljeva i odobrenih sredstava te zamjenjivanje novim normama

2.) TEORIJA KULTURNE TRANSMISIJE - naglaava slinost izmeu naina na koji se ui devijantno ponaanje i naina na koji se ui normalno ponaanje - Edwin Sutherland to naziva diferencijalna asocijacija 3.) KONFLIKTNA PERSPEKTIVA - suprotstavljeni interesi razliitnih dru. grupa - mone grupe kontoliraju zakone- postavljaju ih - zakon nije uvijek neutralan, nego promie interese i vrijednosti samo nikih dru. grupa 4.) TEORIJA ETIKETIRANJA - glavni zastupnici: Lauert, Becker i Erikson,a naglaavaju sljedee znaajke: a) Nijedan in nije sam po sebi devijantatn b) Primarna devijantnost- kri norme, ali prolazi nezapaeno djelovanju soc. kontrole c) devijantnost ovisi o tome koja pravila dru. izabere d) sekundarna devijantsnost- opaena devijantnost - eitketa daje pojedincu status devijantne osobe,a on(a) to i prihvaa pa se tako i ponaa e) devijantna supkultura DRUTVENE NEJEDNAKOSTI IVOTNE ANSE- mogunosti su i izgledi osobe da stekne prihode, obrazovanje, zdravlje i ostale vrijedne stvari PRIRODNA PRAVA- prema njima su ljudi po prirodi jednaki JEDNAKOST- sredinja ideja modernih drutava brit.soc, Thomas H. Marshalla- ideja se jednakosti javalja kao ideja graanstva (status neke osobe koja je punopravni lan zajednice) TRI KONCEPCIJE JEDNAKOSTI Jednakost ansi- zauzimanje dru. poloaja treba biti utemeljeno na univerzalistikim mjerilima- svi poloaji moraju biti dostupni na osnovi zasluga, a ne roenja ili podrijetla Jednakost starta- jednakost anci vrijedi samo ako ljudi startaju s istog poloaja Jednakost rezultata- stajalite koje tvrdi da svi trebaju uivati isti standard i ivotne anse DRUTVENA DIFERENCIJACIJA- oblik drutvene nejednakosti koji nastaje zahvaljujui tome to lanovi drutva obavljaju razliite djelatnosti i tako postaju razliiti jer imaju razliite uloge DRUTVENA STRATIFIKACIJA- poseban oblik drutvene nejednakosti - moemo je definirati kao strukturiranu, stabilnu i trajnu nejednakost meu skupinama u nekom drutvu

ZNAAJKE: a) taj se pojam odnosi na SKUPINE, a ne na pojedince b) ona je strukturalni oblik drutvene nejednakosti c) ona je relativno stabilna i trajna znaajka drutva d) u svakom stratificiranom drutvu postoji SKUP IDEJA, kojima se ioravdano i podupire nejednaka raspodjela bogatsva, prestia i moi - osnovna komponenta stratifikacije je DRUTVENI SLOJ (socijalni stratum)skupina pojedinaca koji imaju sline ivotne anse SISTEMI DRUTVENE STRATIFIKACIJE ROPSTVO- sistem stratifikacije u kojem pojedinci doslovno posjeduju druge ljude STALEI- znaajka eurospskog feudalizma, ali su postojali i u mnogim drugim tradicionalnih civilizacijama plemsto, vlastala (1.), sveenici, kmetovi, slobodnjaci, trgovci i zanatlije KASTE- kastinski sistem povezan je ponajprije s indijskim podkontinentom ( 4 kategorije, meusobno razliite glede dru. ugleda KLASE- velike skupine ljudi koji imaju sline ekonosmke resurse Klasa ropstvo, kaste i stalei a) ne uspostavljaju se na religijskoj ili zakonskoj osnovi (granice izmeu klasa nikada nisu jasno odreene) b) pripadnost klasi je djelomice idnividualno postignuta, a nije dana roenjem c) klase se zasnivaju na ekonomskim razlikama d) klasni sistam djeljuje neosobnim odnosima ( novani sistemi ili uvijeti radaekonomska struktura, a ne volja pojedinca

TEORIJE STRATIFIKACIJE suvremenih drutava FUNKCIONALISTIKE TEORIJE - stratifikacija je nuna kako bi osigurala popunjavanje najvanijih poloaja u drutvu najsposobnijim pojedincima - smatraju da je stratifikacija univerzalna i nuna naglaavajui motivacijiski znaaj za pojedinca, ali i za opstanak drutva kao cjeline - smatraju da e pojedinac s talentom ili ambicijom moi postii izabrani poloaj u drutvu

MARXSOVA TEORIJA KLASA - konfliktni teoretiari stratifikaciju smatraju izrazom suportstavljenih interesa razliitih dru. grupa - Marx je dru. klase odredio kao grupe ljudi koje imaju zajeniki odnos prema sredstvima za proizvodnju - Marx razlikuje dvije osnovne klase ( u kapit. dru.): I. Kapitaliste/buroazija II. Radnika klasa/Proletarijat - te su klase u stalnom (klasnom) sukobu - izmeu kapitalista i radnika ne postoji potena razmjena vrijednosti radne snage - sazrijevanje radnike klase Marx je nazvao preobrazbom iz klase po sebi u klasu za sebe KLASA PO SEBI- skupina koja se nalaze u istom ekonomskom poloaju KLASA ZA SEBE- organizirana dru. grupa koja se bori za promjenu drutva ( ukidanje kapitalizma) TEORIJA STRATIFIKACIJE MAXA WEBERA - razradio i proirio Marxovu teoriju - stratifikacija- raspodjela moi u drutvu Razlike izmeu Marxove i Weberove analize stratifikacije: 1. Weber smatra da postoje i drugi ekonomski imbenici osim vlasnitva vani za formiranje klasa 2. Klasne podjele ne proizlaze samo iz kontorle nad sredstvima za proizvodnju, nego i iz ekonomskih razlika koje nemaju veze s vlasnitvom DIMENZIJE STRATIFIKACIJE 1) EKONOMSKI POREDAK- nain raspodjele ekonomskih dobara i usluga u drutvu - klasna situacija je dostupnost materijalnim dobrima, uvijeti ivta i ivotna iskustva 2) SOCIJALNI POREDAK- nain na koji su rasporeeni potovanje, ugled, asti i priznanja - pojedinci koji imaju slinu statusnu situaciju Weber naziva statusnim grupama 3) POLITIKI POREDAK- raspodjela politike moi u drutvu Partija- dru. grupa usmjernea stjecanju drutvene moi - lanovi imaju zajednike ciljeve i interese koje provode unato otporu drugih grupa - nastaju na osnovi kalsnih interesa, ali se neke temelje i na regionalnoj ili nacionalnoj pripadnosti

- Weberova teorija naglaava da je stratifikacija multidimenzionalna pojava Osnovne dimenzije stratifikacije su nejednakosti a) vlasnitva i poloaja na tritu rada b) dru. ugleda i stil ivota c) koliine dru. moi - smatra da su dimenzije stratifikacije meusobno nezavisne NOVE TEORIJE STRATIFIKACIJE Teorija klasa Erika Ouna Wrighta - teorija tri dimenzije kontrole nad ekonomskim resursima 1. kontrola nad investicijama tj. novanim kapitalom 2. kontrola nad fizikim sredstvima za proizvodnju 3. kontrola nad radnom snagom - pripadnici buroazije- rasplau novcem, vlasnici su sredstava za proizvodnju - radnici- imaju samo svoju radnu snagu koju moraju prodavati - sitni kapitalisti- zarauju za ivot radei na vlastitim sredstvima za proizvodnju - svi imaju BAZINU KLASNU LOKACIJU tj. relativno jasno odreene poloaje - imaju znaajke dviju bazinih klasa - te klase imaju KONTRADIKTORNU KLSNU LOKACIJU jer imaju kontrolu na nekim aspektima, a na drugima ne (slubenici) Teorija socijalnog zatvaranja Franka Parkina -Parkin se slae s Marxom da je vlasnivo nad sredstvima za proizvodnju osnova klasne strukture - za njega je vlasnitvo oblik drutvenog zatvaranja DRUTVENO ZATVARANJE- proces kojim grupe nastoje zadrati iskljuivu kontrolu nad resursima ograniavajui im pristup. 1. ISKLJUIVANJE- postupci kojima grupe odvajaju nepreipadnike prjeavajui im pristup vrijednim resursima 2. UZURPACIJA- nastijanja manje povlatenih do prisvoje resurse to su ih drugi monopolizirali DVOSTRUKO ZATVARANJE - sindikati uzorpiraju poslodavce, a istovremeno iskljuuju pripadnike manjina iz lanstva - oni u sredini stratifikacijskog sistema djelomice upiru pogled prema vrhu, no nastoje se razlikovati od onih ispod. SOCIJALNA POKRETLJIVOST (mobilnost) OTVORENA DRUTVA- poloaji se lako mijenjaju, osnosno mogunost vrtikalne mobilnosti relativno je velika ZATVORENA DRUTVA- oteavaju i ograniavaju mobilnost; dru. poloaji se najee nasljeuju

MERITOKRATSKO DRUTVO- poloaj pojedinca ovisi o njegovom postignuu, trudu i zaslugama Socijalna pokretiljivost- pomicanje grupa ili pojedinaca izmeu socioekonomskih poloaja VERTIKALNA- prema gore ili dolje na straifikacijskoj ljestvici (poveanje ili smanjenje bogatstva, prestia ili moi) HORIZONTALNA- kretanje u prostoru (selidba iz sela u grad i sl.) ANALIZA SOCIJALNE MOBILNOSTI a) Intrageneracijska (unutar) - radnik postaje inenjer - kapitalist postaje namjetenik b) Intergeneracijska (meu) - elektriarev sin postaje lijenik - sin odvjetnika postane raliar DVA PRISTUPA PROUAVANJU MOBILNOSTI Statusna analiza - polazi od toga da su moderna drutva u naelu otvorena i da postoji visoka uzlazna mobilnost - sve se to dogaa zbog pomanjkanja zaposlenih u manualnim poslovima Klasna analiza - pojedinci se raaju u pojedinoj klasi, to utjee na ivotne ans, vrijednosti, norme, stil ivota, - usmjerava se na definirane klasne kategorije iji pripadnici imaju sline poloaje na triitu rada Samoregrutacija- sinovi imaju ista zanimanja kao i oevi APSOLUTNA MOBILNOST- postotak pojedinaca u nekoj kategoriji koji su bili mobilni (ulazno ili silazno) RELATIVNA MOBILNOST- anse za mobilnost jedne grupe u usporedbi s drugom - objanjenje relativne mobilnost istraivai su pokuali dati pomoi tzv. BAZINOG MODELA na vrhu su menaderi i profesionalci (poelna i povlatena zanimanja) na dnu su nekvalificirani poslovi jer se u njih najlake ulazi - kada je koeficijent mobilnosti 1 imamo perfektnu mobilnost ( svaki pojedinac ima jednake anske zavriti na bilo kojem odreditu)

OBITELJ, BRAK i SRODSTVO OBITELJ - relativno trajna grupa povezana srodstvom, brakom ili usvajanjem , iji lanovi zajedno ive, ekonomski surauju i skrbe za potomstvo SASTAV OBITELJI NUKLEARNA OBITELJ- suprunici i potomstvo a) obitelj orijentacije- u njoj se raamo ( nai majka, otac, braa,) b) obitelj prokreacije- mi stvaramo ( mi (kao roditelji) i naa djeca) PROIRENA OBITELJ prvenstvo se daje krvnom srodstvu NASLJEIVANJE 1. Patrilinearno- nasljeivanje po oevoj liniji 2. Matrilinearno- nasljeivanje po majinoj liniji 3. Bilinearno- i jedna i druga linija jednako vane OBITAVANJE 1. PATRILOKALNO- obitelj ivi u domainstvu mladoenje 2. MATRILOKALNO- obitelj ivi u domainstvu nevjeste 3. NEOLOKALNO- obitelj ivi neovisno o roditeljima ODNOSI MOI 1. Patrijahalno- najvanije odluke donosi najstariji mukarac u obitelji 2. Matrijahalno- najvanije odluke donose ene 3. Egalitarna obitelj- jednaka raspodjela moi meu suprunicima FUNKCIJE OBITELJI Regulacja spolnog ponaanja skrb, zatita i emocionalna potpora pridavanje drutvenog poloaja Reprodukcija Socijalizacija KONFLIKTNA PRESPEKTIVA U OBITELJI Fridrich Engels- brak je pozornica klasne borbe u kojoj se dobrobit jedne grupe ostvaruje na raun potlaenosti druge Randall Collins- mukarci su seksualni agresori, a ene seksualne nagrade za mukarce odnosno seksualno vlasnitvo BRAK U USPOREDNOJ PERSPEKTIVI Brak- drutveno prihvaena seksualna zajednica dviju ili vie osoba OBLICI BRAKA a) Monogamija- jedan mukarac i jedna ena b) Poligamija b.1) POLIGINIJA- jedan mukarac s dvije ili vie ena (80 %) b.2) POLIANDRIJA- jedna ena s dva ili vie mukaraca (0,5 %)

INCEST- spolni odnos s najbliim srodnicima Bronislav Malinowski- spolni odnos lanova nuklearne obitelji izazvali bi ljubomoru i kaos Claude Levi-Strauss- zabrana incesta znai prijelaz ljudske vrste iz prirode u kulturu. Prisiljava traenje partnera izvan obitelji Edward Westermarck- prirodna spolna nezainteresiranost meu lanovima EGZOGAMIJA - kulturno pravilo koje zabranjuje brak unutar srodnike grupe INCEST- se odnosi na spolni odnos EGZOGAMIJA- se odnosi na brak Endogamija- sklapanje braka unutar pojedine grupe ( crnac-crnac, idov-idov,.) RAZVOJ MODERNE OBITELJI NA ZAPADU Teorije o razvoju moderne obitelji 1. INDUSTRIJALIZACIJA i OBITELJ ( Funkcionalistika) - Talcott Parsons povcezuje razvoj nuklearne obitelji industrijalizacijom - nuklearna obitelj ima nezamijenjivu funkciju socijalizacije i emocionalne stabilizacije - mukarac ima INSTRUMENTALNU ULOGU ( zaraivanje), za ena EKSPRESIVNU ( briga za djecu i emocionlnu stabilnost) 2. KAPITALIZAM i OBITELJ (Marksistika) - razvoj moderne obitelji promatraju pomou potrebe za razvojem kapitalizma - kapitalizam izrabljuje BESPLATAN rad domaica - obitelj prua odmor od nehumanih uvijeta rada - ene su manje plaene i smatraju se rezervnom radnom snagom 2. PATRIJAHALNOST i OBITELJ (Feministika) - podjela rada kuanstvu rezultat je dominacije patrijahalnosti - obitelj je institucija za eksploataciju ena od strane mukaraca SUVREMENA OBITELJ - smanjenje prosjenog broja djece - ena je jednaka mukarcu IMBENICI - izmjena socio-ekonomskig poloaja ena - promjena mukih i enskih uloga - seksualna sloboda

- alternativni stilovi ivota KOMUNE Oneida svi su suprunici i roditelji djece Hippi KOHABITACIJA zajedniki ivot bez formalno sklopljenog braka SAMAKA DOMAINSTVA OBRAZOVANJE I KOLSTVO OBRAZOVANJE- sustavno i formalizirano prenoenje znanja, vjetina i vrijednosti Povijesni razvoj obrazovanja - amer. sociolog RANDALL COLLINS razlikuje tri tipa obrazovanja tijekom povijesti 1. Obrazovanje za praktine vjetine - odvija se u procesu rada, bez velike formalizacije - naunici pomau kod iskusnih majstora ( Struna praksa) 2. Obrazovanje za pripadnost statusnoj grupi - obrazovanje kako bi se znalo tko pripada kojoj grupi - npr. Aristokracija se eli odvojiti od nieg sloja ( po obrazovanju) 3. Obrazovanje pod kontrolom birokracije - obrazovanje gleda i nadzire dravna birokracija - potpuno je formaliziran ( predmeti, razredi, dobivanje svjedodbi/diploma,) ELITNO OBRAZOVANJE- obrazovanje nakon osnonog smatra se pripremom za elitu) - Europa i Japan DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE- obrazovanje slui javnim potrebama i ,prema tome, predstavlja ope dobro - SAD SOCIOLOKE TEORIJE O OBRAZOVANJU 1. FUNKCIONALISTIKA - E. Durkeim misli da je kola most izmeu pojedinca i durtva - analizira razred kao drutvo u malom i vanim agnesom socijalizacije - uenje disciplini najbitniji je vid moralnosti u razredu - T. Parsons omoguuju shvaanje razlika izmeu partikularistikih i univerzalistikih normi vrednovanja Partikularistike norme- vrednovanje pojedinca s obzirom na to to je, a ne tko je - roditelji vrednuju djete kao posebu i iznimnu osobu, a ne kao svu ostalu djecu

Univerzalistike norme- podrazumjevaju da je pojedinac samo jedan od mnogih (jednakih) te da je njegovo poloaj uvjetovan usoredbom s drugima, a ne unaprijed zajamen - prema Parsonsu, obrazovanje je drutvena institucija koja slui selekciji i alokaciji pojedinca na drutvene poloaje - kola treba potovati MERITOKRATSKA NAELA- mjerila vrednovanja, sposobnosti, truda i postignua - uenici koji su sposobniji i vie se truda trebaju biti nagraeni boljim ocjenama, to e im omoguiti daljnje kolovanje, a i bolje plaen posao te vii dru. poloaj KOLA JE DRUTVENI MEHANIZAM ZA: SELEKCIJU- izbor najsposobnijih pojedinaca ALOKACIJU- razmjetaj ljudi u odreene profesionalne uloge - ispunjavanjem tih funkcija kola doprinosi jaanju integracije drutvenog sistema - usvajanje zajedinkog kulturnog naslijea, postajanje odgovornim graaninom - to je osobito bitno u rasno i etiki mjeovitim drutvima (SAD) LATENTNE FUNCIJE KOLE institucija za uvanje djece brano trite razvijanje vjetine komuniciranje, sklapanja prijateljstava nastanak omladinskih subkultura dri mlade podalje od trita rada (smanjuje se stopa nezaposlenosti) 2. KONFLIKTNA kola kao najvaniji ideoloki aparat drave u kapitalizmu Louis Althusser [:Luji Altiser] smatra dravu vanim imbenikom odravanja postojeih odnosa u drutvu (podjelu na kapitaliste i radnike) - drava to ini putem svojih represivnih (policija, vojska) i ideolokih aparata ( religija, mediji) - kola je najvaniji ideoloki aparat drave jer se u koli ne ue samo znanja i vjetine potrebne na radnom mjestu, nego se prenosi i ideologija - svrha prenoenja ideologije jest uvjeriti budue radnike u kapitalistikom drutvu da je njihov poloaj prirodan, nepromjenjiv i opravdan - budui se radnici ue da budu toni, disciplinirani i posluni Princip korespondencije amer.soc. Bowles i Gintis razvijaju te ideje nastojei pokazati da su odnosi u koli sukladni (korespodentni) s odnosima na radnom mjestu - pozitivno se vrednuje marljivost, disciplina, podloenost - u koli se ne ui radi znanja, nego radio ocjene, a na poslu se ne radi iz ljubavi, nego zbog plae

Skriveni nastavni program - uitelji oblikuju i pokrepljuju osobine koje su u skladu sa standardima srednje klsemarljivost, odgovornost, savjesnost, pouzdanost, samokontrolu i uinkovitost - od uenika se trai da budu toni, tihi, da ekaju svoj red, da zadovolje uitelje i prilagode zahtjevima grupe - istraivanja su potvrdila prisutnost seksizma i rasizma u skrivenim nastavnim programima ( Tata radi, a mama kuha) Kredencijalizam - zahtjev da je za odreeni posao potrebna svjedodba (diploma) - Collins smatra da diploma slui vie kao mjerilo statusa u drutvu, nego neka posebna znanja - veinu znanja potrebnih za rad naui na radnom mjestu, a ne u koli - dolazi i do inflacije diploma sve vie ludi ima visoku razinu obrazovanja, pa poslodavci na to reagiraju sa zahtjevima za jo viim obrazovanjem- za isti posao 3. INTERKACIONISTIKA - mikrosocioloki pristup ( interkacija u razredu i/ili koli) TIPIZIRANJE i ETIKETIRANJE - tri stupnja tipiziranja: - spekulacija- tipiziranje na osnovi izgleda, stava ili naina govora - elaboracija- prvobitno se tipiziranje zamjenjuje novim ili se potvruje - stabilizacija- pravo poznavnje ETIKETIRANJE- nastavnik na osnovi jedne pogreke uenika ocjeni kao nediscipliniranim ( etiketa devijantnosti) SAMOISPUNJAVAJUE PROROANSTVO - nastavnik definira uenika kao bistrog ili tupog, a onda se prema njemu ponaa tako da to proroanstvo ostvari STRATEGIJA PRILAGODBE - Peter Woods primjenjuje Mertonovu tipologiju adaptacje na strukturalne pritiske - uenici mogu prihvaati ciljeve i sredstva vie ili manje iz razliith razloga - on razlikuje 8 tipova prilagodbe u koli ULIGIVANJE- ulizivanje POSLUNOST- dobar uspjeh OPORTUNIZAM- odustajanje od ciljeva radi potpore vrnjaka RITUALIZAM- obavljaju zadatke, ali ih ne zanima uspjeh UZMICANJE- spavaju i zafrkavaju se, ali nisu problematini KOLONIZACIJA- kola kao mjesto gdje moramo biti i iz toga elimo izvui maksimum NEPOPUSTLJIVOST- najvei problem ( potpuna anarhija)

 POBUNA- odbacijvanje ciljeva kole i zamjenjivanje drugima ( kola- mjesto za razgovor i traanje) OBRAZOVANJE i DRUTVENA NEJEDNAKOST Klasne subkulture i uspjeh u obrazovanju - pripadnici radnike klase, manje vrednuju obrazovanje od pripadnika srednje klase - radnika djeca ranije naputaju kolu kako bi se zaposlila i postala samostalna - djeca srednje klase odgojena su da budu ambiciozna, usmjerena na budunost i napredovanje pomou kolovanja Jezini kodovi - Basil Bernstein tvrdi da djeca razliitog socijalnog podriijetla u najranijoj dobi razvijaju razliite kodove OGRANIENI KOD- siromaan rjenik i kratke, jednostavne reenice ( implicitno znaenje) RAZRAENI KOD- bogat rjenik i due, sloenije reenice ( eksplicitno znanje) Kulturna repordukcija- osnovna funkcija kolskog sustava, smatra Piere Bourdieu - on to naziva KULTURNIM KAPITALOM- skupom znanja i vjetina koji djeca primaju u najranijoj dobi Pozicijska teorija- Raymond Boudon - veina djece potie onu razinu obrazovanja koji imaju njihovi roditelji, a sve to zbog racionalnog odmjeravanja teta JEDNAKOST U OBRAZOVANJU ( tri znaenja) Jednakost ansi- svaki pojedinac ima jednak pristup obrazovanju i obraz. resursima, a kola radi slekciju najsposobnjih Jednakost u obrazovnm rezultatima- svaka (intelektualno jednaka) skupina ima svoje zadatke Pozitivna diskriminacija- pridavanje posebne pozornosti onim uenicima koji su MO I POLITIKA lieni vjetina i znanja zbog svog drutvenog poloaja Mo i vlast - prema Maxu Weberu MO- vjerojatnost da e pojedinac ili grupa uspjeti nametnuti i provesti svoju volju, ak i usprkost otporu drugih politika mo- upravljanje i organiziranje drugih ljudi ekonomska mo- organiziranje i razvijanje proizvodnih resursa u drutvu ideoloka mo- opravdavanje organizacije drutva pomou vjerovanja VLAST- vjerojatnost da e se odreene osobe pokoriti naredbu odreenog sadraja Legitimnost- osnova na kojoj vlast opravdava svoj zahtjev za poslunou Legalnost- postupanje u skladu sa zakonom

Tipovi legitimne vlasti 1. Tradicionalna - prihvaa se zato to je oduvijek tako bilo# - obiaji i nepisana pravila 2. Karizmatska - vjerovanje oodanika u iznimne i nadnaravne osobina voe KARIZMA- boji dar - primjer: Isus i Hitler 3. Racionalno-legalna vlast - pravila i procedure koje odreuju prava i obveze pojedinaca - provoenja zakona povjereno je birokraciji - primjer mjeavine sva tri tipa legitimne vlasti jest J. V. STALJIN - postavlja parlament ( racionalno-legalno) - poziva se na majicu Rusiju ( tradicionalno) - gradio je kult-linosti ( karizmatsko) DRAVA i DRUTVO DRAVA- skup drutvenih organizacija i institucija koji na odreenom teritoriju posjeduje monopol legitimne primjene sile ZNAAJKE: politiki aparat vlasti vlada na nekom teritoriju ili polae pravo na teritoriji (suverenitet) vlada nad stanovnitvom koje ivi na tom teritoriju SUVERENITET- potpuna vlast drave na vlastitom teritoriju DRAVLJANI- stanovnici drave koji imaju obveze i prava te svijest o tome da pripadaju politikoj zajednici NACIONALNI IDENTITET- skup simbola i vjerovanja stanovnika o pripadnosti kulturnoj i politikoj zajednici Civilno drutvo - polje slobodnog izraavanja ekonomskih, politikih, kulturnih, religijskih interesa pojedinca - organizacije kod civilnog drutva koje nisu pod nadzorom vladinih organizacija: javnost, dobrovoljne udruge, interesne skupine, politike stranke, TIPOVI POLITIKIH POREDAKA DEMOKRACIJA - vladavina naroda (vladavina od naroda za narod) PREDSTAVNIKA - odluke ne donose svi lanovi neke zajednice, nego predstavnici izabrani za tu svrhu npr. parlament, skuptina, sabor

 IZRAVNA (DIREKTNA) - odluke donose svi oni koji su za njih zainteresirani npr. referendum TOTALITARIZAM - politiki poredak u kojem drava tei kontroli svih dijelova drutva i nadzoru nad svim vidovima drutvenog ivota ZNAAJKE: totalitaristika ideologija koja obuhvaa sva podruja ivota jedna partija koja poziva na tu ideologiju tajna policija koja pronalazi neprijatelje reima potpuna kontrola nad ekonomijom, medijima i vojskom primjeri: Hitler u Njemakoj, Staljin u SSSR i Pol Pot u Kambodi AUTORITARIZAM - vlast obnaa jedna obitelj, mala skupina ljudi ili snana politika stranka - bitna je poslunost, ali nema ideologije i nadzora primjer: F. Frano u pa MODELI MOI ( Tko uistinu vlada?) - tri teorije pokuavaju dati odgovor na to 1. ELITISTIKA TEORIJA - tal.soc. Vilferdo Pareto i Gaetano Mosca smatraju da drutvom vladaju elite te da je demokratksa procedura izbora elnih ljudi samo prekrivanje stvarnih odnosa - V. Pareto razlikuje: VLADAJUU ELITU vlada drutvom NEVLADAJUA ELITA uspjeni pojedinci (znanstvenici, sportai, lopovi,) - G. Mosca smatra da je elita superiorna zbog organiziranosti 2. NEOMARKSISTIKA TEORIJA - drutvo titi interese onih koji imaju najveu ekonomsku mo - drava ima "relativnu autonomiju" 3. PLURALISTIKA TEORIJA - drutveni je ivoz oznaen stalnim pregovaranjima imzeu razliitih interesnih grupa - mo i vlast se na nalaze u sreditima, nego je rasprena drutvom POLITIKE STRANKE - organizacija usmjerena na osvajanje legitimne kontrole nad dravnom vlasti izborima - promie interese odreene drutvene skupine u politikom ivotu FUNKCIJE agregiranje interesa okupljanje razliitih odvojenih interesa u jednu org. integracija u politiki sustav pojedinci ulaze u poliiki ivot

 politika socijalizacija stranek poduavaju o pravilima politike igre mobilizacija glasaa- prikupljanje odnosno privlaenje glasaa organizacija vlasti- usmjeravanje dr. politike u pravcu koji smatra ispravnim RAD I EKONOMIJA INDUSTRIJALIZAM ILI KAPITALIZAM Industrijska revolucija- proces koji je otpoleo u Engleskoj oko 1760. godine i trajao do polovce 19. st. zamjena ljudskog rada strojevima (parni stroj) primjena znanstvenih spoznaja u proizvodnji masocna proizvodnja ravoj prmeta prijelaz radnika iz poljoprivrede u industriju INDUSTRIJALIZAM- nove metode organizacije poroizvodnje - sve vea koncentracija porizvodnje u tvornicama - podjela rada - koordinacija rada (nadglednici i menaderi) PODJELA RADA a) drutvena podjela rada - podjela na sektore PRIMARNI (poljoprivreda, ribarstvo, lov) SEKUNDARNI (industrija i proizvodnja) TERCIJARNI ( uslune djelatnosti) b) tehnika podjela rada - konkretna podjela rada u proizvodnji nekog proizvoda - prednosti tehnike podjele rada opisao je u 19.st. Adam Smith KAPITALIZAM - ekonomski poredak temeljen na slobodnom tritu i privatnom vlasnitvu - SOCIJALIAM- zasniva se na dravnom planiranju u ekonomiji i javnom ili dravnom vlasnitvu - prvu analizu kapitalizma da je KARL MARX Korporativni kapitalizam - tri faze: OBITELJSKI - velke su tvrtke vodili i posjedovali lanovi jedne obitelji MENADERSKI - menaderi dobivaju vane uloge u tvrtkama INSTITUCIONALNI

- pojedinac povjerava svoj novac investicijskim fondovima koji taj novac investiraju u industiriju

INDUSTRIJSKO DRUTVO - teoretiari smtaraju da su moderna drutva industrijska, a ne kapitalistika - istiku nekoliko karakteristika tog drutva: prijelaz iz tradicionalnog u industrijsko drutvo poveanje materijalnog bogatstva za sve ljude drutveni se poloaju zauzimaju na osnovi postignua institucionalizacija klasnog sukoba promjene u strukturi zanimanja promjene u sustavu stratifikacije smanjen je jaz izmeu vrha i dna zanimanje postaje najvanja osnova stratifikacije poveana je drutvena mobilnost teorija konvergencije govori o slinosti osnovnih institiucija ind. drutva POSTINDUSTRIJSKO DRUTVA - pojam je prvi upotrijebio Daniel Bell - ekonomske promjene u strukturi zanimanja dogaaju se zbog razvoja znanosti i tehnologije - znaajke: se vei je znaaj profesionalaca, strunjaka i tehniara izvor inovacija i oblikovanje politiki odluka u drutvu kontrola tehnologija kao orijentacija prema budunosti stvaranje novih intelektualnih tehnologija INFORMACIJSKO DRUTVO - M. Castells predlae da se pojam postindustrijskog drutva zamijeni pojmom informacijskog druptva jer se tako uzima u obzir utjecaj novih informacijskih tehnologija na drutvo - razlikuje: nain proizvodnje (klasna podjela drutva) nain razvoja (tehnoloke promjene) - Castells ih povezuje u razmatranju suvremenog drutva - smatra da su sva drutva danas kapitalistika, tako da se moe govoriti o informacijskom kapitalizmu ORGANIZACIJA RADA - tie se ponajprije tenje prema poveanju proizvodnosti rada te kulture i discipliniranja radnika - dva su pristupa sociologije organizacije: ZNANSTVENO UPRAVLJANJE (tejlorizam) HUMANI ODNOSI

ZNANSTEVNO UPRAVLJANJE - Fredrick Taylor smislio je poetkom prolog stoljea sustav znanstvenog upravljanja proizvodnjom koji je po njemu dobio ime tejlorizam - tejlorizam je iziskivao ralambu proizvodnog rpocesa na najjednostavnije operacije koje e radnici najuinkovitije obavljati - Taylorove ideje: detaljna podjela rada mjerenje izvedbe (najbolji nain izvoenja) selekcija i obuka (izbor najsposobnijih radnika) motiviranje i nagrade individualizam (radnik je motiviran vlastitim interesom) - masovna proizvodnja znai i masovno trite takav tip proizvodnje naziva se po H. Fordu FORDIZAM - Fordizam- svaki radnik na pokretnoj traci obavlja uvijek isti posao HUMANI ODNOSI - humani odnosi kao pristup sociologije organizacije vie se bazira na socijalnim tj. drutvenim potrebama, radu u skupinama - promatranjem radnika i mjenjanjem uvijeta otkriven je tzv. Hawthorne uinak (vidi str. 3.) POSTFORDIZAM - oznaka za novu organizaciju porizvodnje usmjerena na kvalitetu, raznolikost i inovativnost - od radnika se oekuje vea vjetina, fleksibilnost i posveenost poslu ZANIMANJA I PROFESIJE Zanimanje je posao koji pojedinac obavlja Profesije su zanimanja utemeljena na sistematskim i formalnim znanjima ZNAAJKE PROFESIONALIZMA 1. profesije se zasnivaju na apstraktnom, specijaliziranom znanju 2. podrazumjeva brigu za interese zajednice, a ne samo za vlastite interese 3. profesija ukljuuje i odreeni etiki kodeks- pravila ponaanja 4. visoke nagrade, status, presti Zatvaranje profesija - lanovi profesije kontroliraju ulazak novih lanova ograniavanjem upisa na fakultet, izdavanjem dozvole za rad, GLOBALIZACIJA - proces u kojem itav svijet postaje jedinstvenim sustavom - globalno selo zahvaljujui masovnim i brzim komunikacijama - ima ekonomske, politike i kulturne dimenzije

Glavne promjene u svjetskom gospodarstvu odnose se na: irenje svjetske trgovine rast transnacionalnih korporacija novu podjelu rada razvoj novih tehnologija ekspanziju svjetskih financijskih trita TRANSNACIONALNE KORPORACIJE (TNK) ZNAAJKE: djeluju u dvije ili vie zemalja maksimalno iskoritavaju komparativne prednosti zemalja u kojima djeluju geografski su fleksibilne financijski promet i razmjena proizvoda vei su meu pojedinim djelovima TNK ima znaajan ekonomski i socijalni utjecaj na razini itava svijeta - glavna posljedica rasta TNK je nastanak nove meunarodne podjele rada - u razvijenim zemljama koncentriraju se kapital i struno znanje, dok siromane zemlje daju jeftinu radnu snagu DEMOGRAFSKE PROMJENE DEMOGRAFIJA- znanost koja prouava veliinu, sastav, raspored i promjene u stanovitvu. STOPA NATALITETA- broj ivoroenen djece na 1 000 stanovnika STOPA SMRTNOSTI- broj umrlih na 1 000 stanovnika Stopa smrtnosti novoroenadi- broj djece umrlih prije navrene 1 godine PRIRODNI PRIRAST- razlika izmeu roenih i umrlih DEPOPULACIJA- negativan priodni prirast MIGRACIJSKI SALDO- razlika izmeu imigranata i emigranata neke zemlje DEMOGRAFSKA TRANZICIJA- pojava kojom demografi ele objasniti demografske promjene u povijest, ali i danas. - odvija se u tri faze: I. faza - visok natalitet i mortalitet (tradicionalna drutva) II. faza opadanje mortaliteta, a natalitet nepormjenjen III. faza - pada stopa nataliteta i stanovnitvo se stabilizira GRADOVI i URBANIZACIJA Urbanizacija- proces porasta broja gradskog stanovnitva, smanjivanja seoskog i poljoprivrednog stanovnitva te nastanak urbanog naina ivota

GRADOVI TIJEKOM POVIJESTI 1. PREDINDUSTRIJSKI GRADOVI - M. Weber-srednjovjekovne gradove nazavao spojem trnice i utvrde - gradovi izborili slobodu od feudalaca i razvili trnu privredu 2. INDUSTRIJSKI GRADOVI - industrija zapoljava veliki broj ljudi - M. Castells govori o KOLEKTIVNOJ POTRONJI - obazovanje, zdravstvo i stanovi koje radnici koriste se ne nabavljaju pojedinano na tritu, nego ih koletivno osigurava drava 3. GLOBALNI GRAD - izuzetno vana sreditva svjetskog gospodarstva i financijskih institucija (banaka, burzi) - imaju utjecaj na privredu svojih zemalja, nisu pod kontrolom drave, funkcioniraju kao zasebne jedinice (NY, Tokio, London,) URBANIZACIJA U 20. i 21. STOLJEU Suburbanizacija- proces u kojem se stanovnici grada sele u predgraa Megalopolis- jedna neprekinuta urbana cjelina Slamovi- podruja usred grada gdje stanuju siromani stanovnici Gentrifikacija ili Urbano recikliranje- bogati stanovnici se vraaju iz predgraa u sredite grada, obnavljaju zgrade u kojima ljudi stanuju Louis Wirth, pripradnik ikake kole naglaava gl. znaajke grada: veliina, gustoa stanovnika, njihova socijalna raznolikost, ravnodunost, EKOLOGIJA i EKOLOKE PROMJENE Ekologija- znanstveno prioavanje odnosa izmeu ivih organizama i njihovog okolita EKOLOKI PROBLEMI o upotreba pseticida o krenje uma o radioaktivno oneienje o istrebljivanje biljaka i ivotinja o velika emisija CO2 efekt staklenika DUNCONOVA TEORIJA- POET - ekosistem kao meuodnos fizikih, biolokih i socialnih varijabli POET = P- populacija, O-organizacija, E okoli (environment) i T- tehnologija NIMBY-obrazac- Not in my back yard - doputa izvoz prljave i zastarijele industrije te opasnog otpada u manje razvijene zemlje

Koncept odrivog razvoja - razvoj koji e zadovoljiti potrebe dananjice bez ugroavanja mogunosti sljedeim generacijama da zadovolje svoje potrebe EKOLOKI POKRETI a) Reformski - tee reformama kapitalizma i dre da se problemi s okoliem mogu rijeiti znanou, tehnologijom i racionalnim upravljanjem ekosustavima i drutvom b) Radiklani - tee rijeevanju ekolokih problema u njihovu korijenu, a ne samo reagiranju na tetu koja izaziva globalni kapitalizam RELIGIJA - skup simbola koji izazivaju osjeaje oboavanja i strahopotovanja, rituali i ceremonije, zajednica vjernika EMILE DURKHEIM razlikuje sveto i profano - sveto ono to se smatra iznimnim, nesvakodnevnim, a izaziva osjeaj strahopotovanja (hostija) - profano je obian predmet koji nita ne znai (oblata) TIPOVI RELIGIJA 1. JEDNOSTAVNI SUPERNATURALIZAM vjerovanje u prirodne pojave i predmete 2. ANIMIZAM- vjerovanje u duhove i onostarana bia 3. TEIZAM- vjerovanje u Boga/Bogove i. MONOTEIZAM vjera u jednog Boga (Islam, Kranstvo) ii. POLITEIZAM vjera u vie mogova (Hinduizam) 4. SUSTAV APSTRAKTNIH IDEALA religija posveena postizanju moralne i duhovne izvrsnosti pa se nazivaju jo i etikim religijama (Budizam) VRSTE RELIGIJSKIH ORGANIZACIJA CRKVA- velika, drutveno etablirana vjersk organizacija s formaliziranom strukturom vjerovanja, rituala i unutranje organizacije moi SEKTA relativno mala vjerska skupina koja se najee odvojila od crkve i u naelu odbacuje dominantne vrijednosti i nain ivota u irem drutvu. DENOMINACIJA religijska skupina koja prihvaa postojanje drugih religija i uglavnom je u suglasju s vijednostima drutva (prezbiterijanci, baptisti,...) KULT manje orgaizirana i privremena skupna koja se ne temelji na nekoj razraenoj doktrini i ne postavlja velike zahtijeve lanovima

FUNKCIJE RELIGIJE o PSIHOLOKE - pomae ljudima da se nose sa ivotnim tekoama - otkriva pitanja o misteriji smrti i onome poslije o KOMENZACIJSKE - prua utoite i nadomjestak spram ivotnih nedaa o DRUTVENE - Socijalna integracija prema Durheimu osnovno je ouvanje drutvene solidarnosti i odnos prema Bogu zapravo je odnos prema drutvu - Socijalna kontrola ne utjee na ovjeka samo izvana, nego i iznutra djelujui na oblikovanje savjesti o IDEOLOKE - K. Marx religiju smatra "opijumom za narod" - naglaava konzervativni aspekt religije - smatra da religija moe biti odloga za drutvene pokrete koji ele izmjeniti neke pojave u drutvu RELIGIJA KAO IMBENIK DRUTVENE PROMJENE - M. Weber izuavao je religije da bi utvrdio nain na koji religijska etikta utjee na ponaanje ljudi - religija moe pruiti takve motive ponaanja da izazove ili podupre procese drutvene promjene RELIGIJA U MODERNOM DRUTVU SEKULARIZACIJA- proces smanjivanja utjecaja religije u drutvu - oituje se u: smanjenju broja lanova vjerske organizacije smanjenom broju vjenih u crkvi smanjenom broju polazinika vjeronauka i mise smanjenom politikom i socijalnom utjecaju crkve PRIVATIZACIJA RELIGIJE - preobrazba religije iz javen u osobnu stvar - do toga dolazi zbog porasta tzv. nove religioznosti CIVILNA RELIGIJA - skup vjerovanja, sombola i rituala koji se odnose na drutveni poredak i proivode drutvenu solidarnost - dravni se i nacionalni simobli doivljavaju kao svetinja - npr. Amerika ponos na ZASTAVU

NOVA RELIGIOZNOST Religije koje se prilagoavaju svijetu - prihvaaju svijet onakav kakv jest - npr. PENTEKOSTALCI Religije koje odbacuju svijet - odbacuju i nijeu sredinje vrijednosti i pretpostavke modernog drutva - npr. Hare Krina i Moonies Religije koje prihvaaju svijet - ne suprotsavljaju se vrijednostima drutva, nego tvrde da se najvaniji osobni ciljevi mogu postii upravo takvim religijskim pokretima - npr. Scijentologija RELIGIJSKI FUNAMENTALIZAM - konzervativno stajalite koje zagoara povratak temeljnim naelim relgijie i nastoji obnoviti izvornu vjeru ISLAMSKI KRANSKI - obnova islamskih vjerovanja i - doslovno tumaenje Biblije vrijednosti - netolerantnost prema pluralizmu - naglaava vanost nasuprot - bitna je duhovna obnova modernizacijskim silama to donosi zapadnjaki nain ivota IDEOLOGIJA - skup ideja i vjrovanja o svijetu, ovjeku i drutvu, usmjerenih na odravanje ili na promjenu postojeeg stanja u drutvu Elementi ideologije: a) KOGNITIVNI - znaajke koje ima i znanost: sistematzacija, opisivanje i objanjavanje drutvene pojave b) NORMATIVNI - elementi koji ne pripadaju znanosti prosudba to je dobro/loe u drutvu FUNKCIJE IDEOLOGIJE SIMBOLIKA ORIJENTACIJA o omoguuje pojedincima i grupama orijentiranje u sloenom svijetu LEGITIMACIJA o tumaenje i opravdavanje drutvenih pojava o naglaava npr. sposobnost, spretnost, snalaljivost koje nekim pojedincima donose privilegije u drutvu SOLIDARNOST o povezuje pojedinca i poveava koheziju o identificira protivnike IDENTITET

o grupa, da bi se razlikovala od druge, mora usposavaiti kriterije razlikovanja pripadnika grupe IDEOLOGIJE U SUVREMENIM DRUTVIMA - ideologije moemo podijeliti u dvije skupine: 1. KONZERVATIVNE zalau se za ouvanje postojeeg naina ureivanja drutvenih odnosa i pozivaju se na prolost, tradiciju, obiaje, 2. RADIKALNE zalau se za promjenu ureena drutva pozivajui se na pravednost, jednakost, - u politikom ivotu suvremenih drutava najee susreemo etiri velike ideologije LIBERALIZAM - ideje: individualna prava i slobode, razdvajanje privatnog i javnog, ugovor, pristanak, - u 20.st. se mijenja i okree se socijalnom individualizmu koji smatra da je dobrobit pojedinca usko povezana s dobrobiti itave zajednice - krajem 20.st. javlja se kao neoliberalizam - cilj: deregulacija trita, denacionalizacija dravnih poduzea, smanjivanje poreza - najvaniji predstavnici: Margaret Thatcher i amr. pred. Ronald Reagan KONZERVATIVIZAM - razlikujemo nekoliko varijanti: tradicionalistike - naglaava vanost obiaja, konvencija i tradicija romantiki - nostalgija za idealiziranom pastoralnom, seoskom, ponekad i kvazifeudalnom prolosti neokozervativizam (Nova desnica) - sloboda trita, gorljivi nacionalizam, domljublje, istoa rase, znaaj obiteljske stege, obvezna kranska vjerska poduka, SOCIJALIZAM - do kraja 19.st. opeprihvaen kao najprimjerenija ideologija za ostvarenje interesa radnike klase - u tome je vanu ulogu odigrao KARL MARX - openito razlikujemo: a) REFORMSKI SOCIJALIZAM - smatra da se kapitalizam moe popraviti i prihvaa demokratska pravila politike borbe

b) REVOLUCIONARNI SOCIJALIZAM (komunizam) - zalae se za radikalno ruenje nepravedna poretka - osnovne vrijednosti kojima tei su: EGALITARIZAM - zagovaranje jednakosti meu ljudima MORALIZAM RACIONALIZAM NACIONALIZAM - povezanost ljudi na osnovi roenja ili mjesta roenja, to onda znai da je to mjesto roenja osnova za prirodne odnose meu ljudima - ideologija koja trai da nacionalna samosvijest i etniki ili jezini identitet dobivaju svoj politiki izraz - tri su tipa: I. LIBERALNI - prihvaa liberalne vrijednosti - zaetnik Giuseppe Mazini II. TRADICIONALISTIKI - nacija je zasnovana na zajednikoj kulturi, s jedinstvenim dugom, voljom ili duom, koji svoj izraz nalaze u zakonoma, obiajima i povijesti III. INTEGRALNI - agresivna, ksenofobina i iracionalna koncepcija - pretpostavlja hijerarhiju meu nacijama: superiorni i inferiorni IDEOLOGIJA I MASOVNI MEDIJI - razvoj medija otvorio je nove mogunosti manipulacije i dominacije nad ljudima - tegnoloke su inovacije omoguile medijima da dosegnu sve vei broj ljudi - mas mediji tako su postali osnova za nastavak masovne kulture - marsistiki nastrojeni teoretiari govorili su o DOMINANTNOJ IDEOLOGIJI - talijanski marksist ANTONIO GRAMSCI smatra da vladajui blok odrava svoj poloaj u drutvu i namee svoj autoritet uspostavom hegemonije HEGEMONIJA- kulturna, politika i ideoloka dominacija vladajue klase, kojauvjeravanje potinjenih da prihvate njezine vrijednosti i vjerovanja- postie ope slaganje u drutvu