Sie sind auf Seite 1von 10

LATINSKI JEZIK Prijevodi reenica s latinskog na hrvatski VJEBA 1. 1. Zemlja je zvijezda. VJEBA 2. 1. Zemlja i mjesec su zvijezde. 2.

. Vis je domovina mornara. 3.Mornar i u olujama plovi. 4. Otoke Dalmacije volimo. 5. Uiteljice djevojicama prie pripovijedaju. I. DE NAUTIS O MORNARIMA Mornar se esto s olujama bori. Pjesnici hvale odvanost mornara. Zvijezde nou mornarima put pokazuju. O mornarima rado prie priamo. Vis, Korula, Bra, dalmatinski otoci, domovina su mornara. ivot mornara volim. VJEBA 3. 1. Narod upravlja Hrvatskom. 2. Nesloga narodu kodi. 3. Narode, slogom prijatelje razveseljava, neprijatelje zastrauje. 4. Ratovi sela i gradove razaraju. 5. Bolesnici se moraju pokoravati savjetima lijenika. 6. Vuk u prii (Mi o vuku, vuk na vrata). VJEBA 4. 1.Uitelj djeaka i djevojicu dobrim knjigama odgaja. 2. Dobri uitelju, rijeima tvojim rado se pokoravamo. 3.Bolesnom ovjeku potrebni su savjeti lijenika. 4. Slobodan narod je u slobodnoj domovini. 5.Bijedan bijae ivot rimskih robova. 6. Grka ima slavne pjesnike. 7. Grci bijahu uitelji Rimljana. II. DICTA ET SENTENTIAE UZREICE I IZREKE 1. Pjesnika sloboda. 2. Bog iz stroja. 3. Od jajeta (od poetka). 4. Opasnost je u odlaganju. III. DE STUDIO LINGUAE LATINE O UENJU LATINSKOG JEZIKA Uitelj uenike latinski jezik pouava. Mnoge latinske rijei uenicima su ve poznate. Uitelj lijepe prie rimskih pjesnika esto pripovijeda/ pria. Uenjem latinskog jezika, uenici, znanje dragocjeno pribavljate. Latinski jezik naime potreban je za uenje mnogih znanosti/ nauka. 5. Poslije oblaka sunce. 6. Pred zvjerad! U rudnik! 7. Zora prijateljica muzama (je). 2. Povijest je uiteljica ivota. 3. Sloga jaa domovinu. 4. Domovini rado ivot darujemo. 5. Grka, Rim znanou nadvisuje.

VJEBA 5. 1. Rad ljude uvruje/ jaa. 2.itamo Ciceronovu knjigu o slavnim govornicima. 3. Pobjednie slavni, domovinu oslobaa i brani. 4.Konzuli bijahu voe vojnika. 5. Vojskovoi iskusnom vojnici rado ivot povjeravaju. 6.Novi ovjek (skorojevi). VJEBA 6. 1. Sposobnosti ljudi su razliite. 2.Povijest svjetlo istine mora biti. 3. Slobodu i ljudi i ivotinje vole. 4. Ropstvo je ljudima mrsko. 5. Ne mnotvom, nego hrabrou vojnika pobjeujemo. 6. Znanje ljude lanog praznovjerja oslobaa. VJEBA 7. 1. Imena mnogih Rimljana ueniku su poznata. 2. Ve u stara vremena Homerove pjesme (pjesme Homera) slavne bijahu. 3. Mnoge grke naseobine na obali Dalmacije bijahu. 4. Rane vojnicima pohvalu pribavljaju. 5. Lijenikovo znanje tijelo bolesnika ozdravlja. 6. Med u ustima, u u srcu. 7. Koliko glava, toliko miljenja (Koliko ljudi, toliko udi). IV. II. DICTA ET SENTENTIAE UZREICE I IZREKE 1. O vremena, o obiaji. 2. asti mijenjaju obiaje. 3. Sa zrnom soli. 4. Raznolikost veseli. 5. Lakonska kratkoa. VJEBA 8. I 1. Brzina liburnskih laa bijae velika. 2. U opasnosti domovine graani ne spavaju. 3. Stari Grci bijahu izumitelji mnogih vjetina. 4. Neovjene neprijatelje s pravom kanjavamo. 5. Mnogim narodima rimsko gospodstvo bijae omraeno. 6. Lisica dlaku mijenja, ne ud. VJEBA 8. II 1. ivotinje na zemlji i u moru ive. 2. Pilad i Orest primjeri (uzori) su pravog (istinskog) prijateljstva. 3. Ribar ribe mreama hvata. 4. Feniani neko bijahu gospodari mora. VJEBA 9. 1. Dalmati bijahu estoki neprijatelji Rimljana. 2. U ilirskoj povijesti slavan je Batonov rat. 3. Brze odluke nisu uvijek korisne. 4. Domovina je zajednika majka svih graana. 5. Hrabroga ovjeka opasnosti ne plae. 6. Zajednikim radom poveavamo mo domovine. 2 6. Ponavljanje je majka znanja. 7. Godi jelo poslije rada/djela. 8. Predmet prekraja. 9. Imena su mrska.

VJEBA 10. 1. Vis je domovina odvanih mornara. 2. Rijei mudrog ovjeka su razborite. 3. S mudrim ovjekom rado raspravljamo. 4. Marljivim uenicima osnove latinskog jezika su lake. 5. Druenje siromanih ljudi s bogatima rijetko je. 6. U staroj poslovici je: Odvane/ hrabre srea pomae/prati. V. DE MARI HADRIATICO O JADRANSKOM MORU Jadransko more Hrvatsku, nau domovinu, od Italije dijeli. U primorju su smjeteni mnogi znameniti gradovi. U gradu Splitu vidimo golemu palau cara Dioklecijana. U Jadranskom moru mnotvo je riba. Nai brodovi voze teke terete po mnogim morima. VI. DICTA ET SENTENTIAE UZREICE I IZREKE 1. Pametnomu dosta. 2. Po zakonu vjetine/ umjetnosti. (struno) 3. Rad sve pobjeuje. VJEBA 11. 1. Povod rata. 2. Hanibalovoj vojsci prijelaz (preko) Alpa bijae teak. 3. Mnoge lae dolaze u luke Dalmacije. 4. U ljudskoj glavi sjedite je svih osjetila. 5. Rogovi su oruje mnogih ivotinja. 6. Otar led kodi plodovima. 7. Ruka ruku umiva. 8. S. P. Q. R. = Senatus populusque Romanus = Senat i narod rimski VJEBA 12. 1. Dani mladosti slini su danima proljea. 2. Podne je sredinji dio dana. 3. Sloga jaa nau dravu. 4. Poeci svih stvari su teki. 5. U sredinje stvari. 6. U nadi. VII. DICTA ET SENTENTIAE UZREICE I IZREKE 1. Iskustvo je izvrstan uitelj. 2. Djela, ne rijei. VJEBA 13. 1. Zvuk je brz, svjetlost je bra, misao je najbra. 2. Primjeri su korisniji nego pravila. 3. U Ilijadi Nestor je mudriji nego Agamemnon. 4. Najpoznatiji gradovi Dalmacije bijahu: Zadar, Trogir, Solin, Vid i Cavtat. 5. Lakedemonjani bijahu najhrabriji i najodvaniji od svih Grka. 6. arom (eom) ljubavlju moramo voljeti domovinu nego prijatelje. VJEBA 14. 1. Jelen je brz, strijela bra, vjetar najbri. 2. U Periklova vremena Atena bijae ukraena vrlo lijepim spomenicima. 3 3. Pogreka jezika. Pogreka pera. 4. Nijedan dan bez crte/poteza. 4. Zdrav duh u zdravom tijelu. 5. Sve predivno je rijetko. 6. Kruha i igara.

3. Ime Spartaka, voe robovskog ustanka, vrlo je slavno. 4. Najlake je koriti tue mane. 5. Upravljati dravom najtee je umijee. VJEBA 15. 1. Ivan Lui povijest Hrvatske lijepo i ueno opisuje. 2. Dobar lijenik lijei dobro. 3. Nai vojnici hrabro i postojano se bore. 4. Plaljiv pas jae laje nego grize. 5. Jezik katkada ranjava tee nego ma. 6. Ustrajnim radom mnoge tekoe lake svladavamo. 7. Pjesnik Lukrecije Epikurovu filozofiju vrlo ueno i vrlo lijepo prikazuje. VJEBA 16. 1. Gdje si ti Gaj, ja sam Gaja. 2. Danas meni, sutra tebi. 3. Ljubav prema slobodi zajednika je nama s vama (nama i vama). 4. Spartae, sjeanje na tebe je vjeno. 5. Zajedniki rad mene i tebe i sve nas veseli. 6. Ljudi sebi rado oprataju. 7. Uen ovjek u sebi ima bogatstvo. VJEBA 17. 1. Meni se svia moje, tebi tvoje. 2. Rad tvoj, moj uenie, vrijedan je hvale. 3. Naa domovina obiluje drvetom i kovinama. 4. Rijetko su ljudi zadovoljni svojom sudbinom. 5. Mudrac sve svoje nosi sa sobom. VJEBA 18. 1. Ovom narodu smrt je draa nego ropstvo. 2. Ovaj grad ukraavaju vrlo lijepi spomenici. 3. Demosten i Ciceron najslavniji govornici bijahu; ovoga domovina bijae Arpin, onoga Atena. 4. Tu tvoju mrnju prema lai svi odobravamo. 5. Poznata je ona poslovica: Grijeiti je ljudski. 6. Sami neprijatelji preziru izdajicu domovine. VJEBA 19. 1. Ezopove prie su lijepe; djeaci ih rado itaju. 2. Kod Homera Ahilej Patrokla u boj alje i njemu svoje oruje daje. 3. Hamilkar i njegov sin Hanibal najotriji neprijatelji Rimljana bijahu. 4. Laskavcima ne vjerujemo; njihove rijei vrlo su lane. 5. Izvor svih stvari je isti: tvar. 6. Plodovi istih njiva nisu uvijek isti. 7. Graani iste drave pokoravaju se istim zakonima. VJEBA 2O. I 1. Dobrima kodi koji zle tedi. 2. Rijeka Sava, na ijim obalama su smjeteni mnogi gradovi, izvire iz Alpa. 4

3. Koja su imena mjeseci: Sijeanj, Veljaa, Oujak, Travanj, Svibanj, Lipanj, Srpanj, Kolovoz, Rujan, Listopad, Studeni, Prosinac. 4. ija ena Helena bijae? Menelaja, kralja Sparte. VJEBA 2O. II 1. Hvalimo nae radnike, ija marljivost/radinost je poznata cijeloj dravi. 2. Dobitak jednog esto je gubitak drugog. 3. Jao samome! VIII. DICTA ET SENTENTIAE UZREICE I IZREKE 1. Glas leti. 2. To bijae u eljama. 3. to kodi, esto ui. 4. Ne tko, ve to. 5. Svjedok jedan, svjedok nijedan. VJEBA 21. 1. Imamo jedna usta, dva oka i dva uha. 2. etiri su godinja doba: proljee, ljeto, jesen, zima. 3. Koliko je 19 i 11? 30 4. Stoljee je razdoblje od sto godina. 5. Godina ima 365 ili 366 dana. 6. U vojsci Aleksandra Velikog bijae 12 000 Makedonaca. 7. Uenik ita: 5, 10, 50, 100, 500, 1000; 28, 69, 1900. 8. Ni Herkul protiv dvojice. VJEBA 22. 1. Kod Rimljana prvom danu u mjesecu ime bijae Kalende. 2. Trei mjesec je oujak, lipanj esti, rujan deveti, prosinac dvanaesti. 3. Kohorta bijae deseti dio, centurija ezdeseti dio rimske legije. 4. Koji je sat? Osmi. (tj. Koliko je sati? Osam). 5. Tri puta tri su devet. etiri puta etiri su esnaest. 6. U pojedinanim legijama bijae po 10 kohorti. 7. Dvaput daje tko brzo daje. VJEBA 23. 1. Ako dvoje ine isto, nije isto. 2. Stari Grci i Rimljani mrtve spaljivae i pokopavae. 3. Grci imae mnoge naseobine (kolonije) na Crnom moru. 4. Rimski vojnik u bitci prvo koplje bacae, zatim inie napad maem. 5. Orao ne hvata muhe. IX. DE MAGISTRATIBUS ROMANORUM = O VLASTIMA RIMLJANA Dva konzula upravljae dravom i u ratu vojsku vodie. Pretori izricae presudu. Edili su se brinuli za sigurnost i hranu grada Rima i prireivali godinje igre. Kvestori su uvali (dravnu) blagajnu. Cenzori su radili procjenu imutka (popis st.) i motrili obiaje graana. 5

VJEBA 24. 1. Dobre knjige veselit e vas i pouavati. 2. Marljivou emo poveati bogatstvo drave, lijenou emo umanjiti. 3. Dobar ovjek uvijek e se pokoravati zakonima naroda. 4. Dobrim primjerima popravit emo loe obiaje. 5. Glad, djeae, zainit e tvoju veeru. 6. Vrana vrani oi nee iskopati. VJEBA 25. 1. Malo grko brodovlje razbilo je veliko perzijsko brodovlje u Salaminskoj bitci. 2. Rimljani su Kartagu i Korint iste godine osvojili i razorili. 3. Sula je ispubio Rim pokoljem i krvlju graana. 4. Demosten je zavrio ivot otrovom. 5. Aleksandar Veliki presjekao je gordijski vor maem. 6. Oteo je nebu munju i ezlo tiranima. VJEBA 26. 1. Cezar je pisao prijatelju Aminciju: Doao sam, vidio sam, pobijedio sam. 2. Skiti su uvijek ostajali nepobijeeni 3. Rimljani su otjerali kralja Tarkvinija Oholog i poslali u progonstvo. 4. Spartak je u bitci ubio mnogo Rimljana i sam je pao (poginuo). 5. Veleposjedi su unitili Italiju, a sad ve i pokrajine. 6. Dodirnuo si stvar iglom. (tj. Tono si pogodio.) VJEBA 27. 1. Darije je bio spremio brodovlje (od) 500 brodova protiv Atenjana. 2. Grci one, koji su bili za domovinu pali/poginuli, u skuptini hvalie. 3. Ilirski narodi, koji su u Batonskom ratu bili protiv Rimljana oruje bacali, mnogo tisua vojnika su dali. 4. Rimljani robove, koji bijahu pobjegli, na kri pribivae. 5. Uenici, koji budu latinsku gramatiku dobro nauili, latinske pisce lako e itati. 6. Koji budu lako vjerovali, lako e pogrijeiti. VJEBA 28. 1. uri polako! 2. Kserkso je pisao: alji oruje!, Leonida je odgovorio: Doi i uzmi! 3. Uenici, latinski jezik marljivo uite! 4. Vjebaj pamenje! 5. Graani neka brane domovinu! 6. Svaki dan perite zube! 7. Podijeli pa vladaj!

VJEBA 29. 1. Neko prijatelj moj bijae, sad si moj neprijatelj. 2. Ljudi moraju biti umjereni u jelu i piu. 3. Tvoji su bili radovi, tvoja e biti nagrada. 4. Slobodni bijahu, koji bijahu bili robovi. 5. Tko bude marljiv, dobit e nagradu. 6. Rob moj neka bude slobodan! 7. Natpis groba: BIO SAM TO SI BIT E TO SAM. VJEBA 30. 1. Trogir nije dugo udaljen od Splita. 2. Odisej je s Itake bio odsutan 20 godina. 3. Dva konzula bijahu na elu rimske drave. 4. Veliki broj brodova u Salaminskoj bitci Kserksu nije koristio ve kodio. 5. Pravila bez primjera nee koristiti. 6. Sada puno moemo, to nekad nismo mogli. 7. Sretan, koji je mogao spoznati uzroke pojava. VJEBA 31. 1. Uitelj hvali uenika. Uenik biva hvaljen od uitelja. 2. Izvrsni pjesnici itaju se i ue napamet. 3. Prirodom svi bivamo vueni do elje za znanjem. 4. Dobrim knjigama bivamo poueni i razveseljavani. 5. Natjecanjem u radu bivate poticani za divna djela. 6. Tree se ne daje (treega nema). X. ALEKSANDAR MAGNUS ET PIRATA ALEKSANDAR VELIKI I GUSAR Aleksandar Veliki gusara, kojeg bijae uhvatio, upitao je: Kojim pravom napada more? Gusar je odgovorio: Istim, kojim ti svijet. Ali ja, jer malenim brodom ovo inim, nazivam se razbojnikom, a ti, jer velikom vojskom ovo ini, carem. VJEBA 32. 1. Djeca Atenjana, koji u ratu bijahu poginuli, javno se odgajae. 2. Stari narodi plaie se mnogih stvari kojima uzroke ne poznavae. 3. Rijeju: Pljeite! bila je zavravana rimska komedija. 4. Dok bijae djeak, razveseljavan bijae priama. 5. Sve rane bit e izlijeene vremenom. 6. Izdajice domovine bit e s pravom kanjeni najteim kaznama. 7. Kako pozdravi, tako e biti pozdravljen. VJEBA 33. 1. Rimska vojska je od Aristonika pobijeena i sam konzul je zarobljen. 7

2. Mjesec Kvintil (srpanj) nazvan je Jul u ast Julija Cezara. 3. Romul i rem, na istom mjestu, gdje bijahu izloeni, osnovali su Rim. 4. Kartaga, koja bijae razorena od Scipiona, od Augusta je obnovljena. 5. Nee biti osuen, prije nego bude optuen. VJEBA 34. 1. Neka ivi, neka cvjeta, neka raste naa kola! 2. Ne inimo nita srditi! 3. Kamo sree da moj brat poivi! 4. Kamo sree da je rimski narod imao jedan vrat! 5. Bila ti laka zemlja. VJEBA 35. 1. Ne ini to! (Da to nisi uinio!) 2. Nijednu Cezarovu vrlinu ne bih vie pohvalio od brzine. 3. Lako bi mogao nazvati Demostena izvrsnim govornikom. 4. Kamo sree da triumviri nisu ubili Cicerona! 5. Kamo sree da je Vercingetor vodio sve Gale protiv Rimljana! VJEBA 36. 1. Neka se uje i druga strana! 2. Neka se odijele poteni ljudi od nepotenih. 3. Kamo sree da ja budem pripisan vama kao trei neprijatelj. 4. Prevelikom milou nemoj biti dirnut! 5. Kamo sree da Spartak nije pobijeen od Rimljana! XI. DICTA ET SENTENTIAE UZREICE I IZREKE 1. Lijenie, lijei sebe samoga! 2. tedi vrijeme! 3. Hodaj sa mnom. VJEBA 37. 1. Onima koji kasno dolaze kosti. 2. Rimljani objedovahu leei. 3. Tuom nesreom poueni izbjei emo mnoga zla. 4. Ispravi pogreke! 5. Gencije, kralj Ilira, koji je namjeravao braniti domovinu, s Perzejem, kraljem Makedonaca, sklopio je savez. 6. Pojavljuju se rijetki koji plivaju u golemom vrtlogu. VJEBA 37. a 1. ivjeti je boriti se. 2. Ovo se s punim pravom moe rei: Upoznaj samoga sebe! 3. I opominjati i biti opominjan svojstveno je pravom prijateljstvu. 4. Sudjelovati u domovinskom ratu kod nas je vrlo asno. 5. Dobro je uiti, puno bolje nauiti. 6. Venturum esse je infinitiv futura glagola vemire = doi. 8 4. Iskoristi dan! 5. Opri se u poecima! 6. Sam je rekao.

VJEBA 38. 1. Lijenici lijee bolesti. Lakedemonjani se sluie s malo rijei. 3. Svakodnevno umire; svakodnevno naime otkida se dio tvog ivota. 4. Sluaj mnogo, govori malo! 5. Cezar je osokolivi svoje u bitku poslao. 6. Aleksandar Veliki s malom vojskom krenuo je u Aziju. 7. Dri se stvari, rijei e slijediti. 8. Kserkso se nije usudio ostati u Grkoj poslije Salaminske bitke. 9. Antonije i njegova ena Fulvija veoma su se radovali Ciceronovoj smrti. XII. GAUDEAMUS = RADUJMO SE Radujmo se dakle, Dok smo mladi. Poslije ugodne mladosti, Poslije dosadne starosti Nas e imati zemlja. ivjela Akademija! ivjeli profesori! ivo lan bilo koji, ivjeli lanovi bilo koji, Uvijek neka budu u cvijetu! XIII. DICTA ET SENTENTIAE UZREICE I IZREKE 1. Radi, to radi! 2. Ovdje je Rod, ovdje skai! 3. Neka bude doputenje rijei. 4. (Zatei nekoga) u samom inu. 5. Prazna ploa. 6. Hvalitelj prolih vremena. 7. Neu umrijeti sav. 8. Kamenje govori. 9. Sagradio sam spomenik trajniji od mjeda. Na ivot je kratak, Brzo e zavriti. Dolazi smrt brzo, Grabi nas nemilosrdno, Nitko nee biti poteen.

10