*ROMANTIZAM*

cijelo 19. stoljee, Muzike osobine romantizma: 1. dominira melodijska linija (melodija je dominanta) 2. slobodnija harmonija (slobodniji sklad; smjelije se primjenjuje disonantna harmonija) 3. dolaze do izraaja sve zvune boje (klavir-dominantan) Muziki oblici: (dominiraju male forme) 1. Solo pjesme ('jedno' pjeva uz klavirsku pratnju) 2. klavirske minijature 3. simfonijske minijature 4. nokturna 5. preludij (samostalna kompozicija) (preludij smo spominjali kod Bacha)

Ludwig van Beethoven

(prijelaz iz klasike u romantizam)
Ludwig van Beethoven (1770.-1827.) pripada KLASICI, ali i ROMANTICI. Za razliku od Mozzarta, njegova muzika je bila depresivnijeg karaktera. Beetoven je pokuao dva puta samoubojstvo.. Najtei udarac je doivio u 26. godoni ivota kada je poeo da gubi sluh, i u 46. godini kada ka je u potpunosti izgubio, ali bez obzira na to, u tom periodu je stvarao svoja najvea djela. UNUTRANJA ZVUNA PREDODBA, kae se ja je on to uo u sebi.. Imao je, kao i Mozzart, APSOLUTAN SLUH (kada kompozitor zna koji je bez ikakvog reda ton bio odsviran). Nije imao mnogo djela iz razloga to je TRAIO SAVRENSTVO iz sebe, znao je neke svoje kompozicije pocijepati.. DJELA: 9 SIMFONIJA : (SIMFONIJA je orkestarska kompozicija od 3-4 stavka) 3 SIMFONIJA-HEROIKA- prvobitno je bila namjenjena Napoleonu, ali kada je Beethoven uo da su Napoleona krunisali za cara , poto je bio poznat i kao borac za ljudska prava... (Francuska revolucija ...)odluio je to svoje djelo posvetiti HEROJIMA 5 SIMFONIJA- SUDBINA KUCA NA VRATA.-govori o pojedincu i njegovoj sudbini-( ne predaji se,- bori se). 6 SIMFONIJA- PASTORALNA- posveena prirodi. Ovo je vie izraz osjeanja nego tonsko slikanje. Ta subjektivna-lina osjeanja su jedan moto romantizma... 9 SIMFONIJA- govori o ovjeanstvu, ljudima... Izdvaja se po tome to se u zadnjem stavku pjeva ODA RADOSTIC (dananja himna EU), tj. u finalu se poinje pjevati, ljudski glasovi...

Ostala djela: 32 klavirske sonate (sonata je krae djelo od simfonije) mala i velika patetina (patetino; jadno, srceparajue..- uzvieno) mjeseeva sonata Aurora gudaki kvarteti koncerti za violinu i orkestar u D-duru. Instrumentalne kompozicije (MISA SOLEMNIS) Jedna opera- FIDELIO Ciklus solo pjesama-( tipini romantizam)- Dalekoj dragoj

PREDSTAVNICI ROMANTIZMA U PRVOJ POLOVINI 19. STOLJEA

FRANC UBERT -umire u 31. godini ivota, -napisao 9 SIMFONIJA (najpoznatija je njegova 8NEDOVRENA SIMFONIJA, ima dva stava, ali' po nekom pravilu bi trebalo biti etiri.nezadovoljena forma) ivio samo 31. godinu a uspio napisati vie od 6 solo pjesama. Zaetnik je NJEMAKOG LIDA (njih 600 u 3 ciklusa: 1.ZIMSKO PUTOVANJE 2.LIJEPA MLINARICA 3.LABUI PJEV FELIS MENDELSON Svadbeni mar (San ljetne noi) (*ekspir) -Otkrio Bachovo djelo Pasija po Mateju. -U svojim djelima izraavao lirske slike ( klavirski ciklus Pjesme bez rijei) -Koncert u e-molu za violinu i orkestar, -Uvertira San ljetne noi

ROBERT UMAN Zbirka klavirskih minijatura Album za mlade Djeije scene Leptiri Karneval -Solo pjesme Ljubav i ivot ene Pjesnikova ljubav

FREDERIK OPEN (poljski kompozitor) 1810.-1849. obiao cijelu Europu VIRTUOZ NA KLAVIRU (veliki rasponi meu tonovima koji se jako teko sviraju)- KOMPOZITOR KLAVIRA. SMJELIOM HARMONIJOM I NOVOM KLAVIRSKOM TEHNIKOM OTVORIO JE VRATA MUZICI 20. STOLJEA Njegova muzika: JAKA ali NJENA

MAZURKE i POLONEZA (melodije i ritmovi pod utjecajem poljske narodne muzike) -najee u trodobnoj mjeri. (PUNKTIRAN RITAM) REVOLUCIONARNA ETIDA- u C-molu (ETIDA- vjeba za prste, *ritmiki skokovi*-ali njegova etida nije bila vjeba, nego pisana za koncertno izvoenje.) -pisao je i VALCERE, BALADE, NOKTURNE (muzika za no), DVA KONCERTA ZA KLAVIR i ORKESTAR U e i f molu.

PROGRAMSKA MUZIKA
-djelo koje ima NAZIV inspirisano izvanmuzikim sadrajem. (to je djelo koje ima ima, i iz imena moemo naslutiti o emu se radi) -APSOLUTNA PROGRAMSKA MUZIKA- iz naslova se ne moe naslutiti o emu se radi tj. stvaraoc nam ne da naslov (npr. SIMFONIJA, SONATA U c -DURU )

... vie izraz osjeanja nego tonsko slikanje u romantizmu se 100% ne moe rei da se , ako je npr. kompoziciji dato ime LJETO,- to ne mora biti sunce, cvrkut ptica to moe biti i tuga.. U ROMANTIZMU JE TO SUBJEKTIVNO (svako vidi na svoj nain)
HEKTOR BERLIOZ (francuski kompozitor) u poetku bio neshvaen kao umjetnik FANTASTINA SIMFONIJA- autobiografsko djelo (neuzvraena ljubav prema jednoj Engleskoj glumici HENRIJETI FANTASTINA SIMFONIJA (sanjarenje; na plesu;u polju; put ka gubilitu ;sijelo vjetica

IDEJA FIX- muzika tema koja predstavlja glavnog junaka /junakinju. (Pretea Wagnerovim LAJTMOTIVIMA)

OPERA U 19. STOLJEU

ITALIJA ( oakino Rosini; Gajtano Doniceti; Vienco Belini)
UZEPE VERDI Roen u jako siromanoj porodici.., Umire u dubokoj starosti (88 godina). -OPERSKI KOMPOZITOR -Prva znaajna opera NABUKO (govori o Jevrejskom ropstvu) Njegova tri remek-djela : RIGOLETO , TRUBADUR, TRAVIJATA, a zatim opere : BAL POD MASKAMA, MO SUDBINE, DON KARLOS., i na kraju AIDA , OTELO i jedinu kominu operu FALSTAF... Pisao je i REKVIJEM (muzika za mrtve)

OPERA U NJEMAKOJ
KARL MARIJA VEBER (1786.-1826.) TVORAC PRVE NJEMAKE NACIONALNE OPERE ( Strijelac vilenjak , izvedene 1821. u Berlinu... Njegova velika djela su i EURIANTE i OBERON... Orkestar u njegovim djelima ima jako veliki znaaj, a prvi poinje uvoditi i LAJTMOTIVE... (jo jedna Wagnerova pretea. RIHARD VAGNER (1813.-1883.) tipian je romantiar, pisao sve opere ; prihvatao openhauerovu filozofiju. Pamtimo ga kao reformatora : I. II. III. DRAMA (drama i dramska radnja u prvom planu) LAJTMOTIV (predstavlja glavnog junaka ili junakinju; SVIJETLEI MOTIV, slian IDEJI FIKS, samo razraeniji) OBOGATIO OPERSKI ORKESTAR sa limenim instrumentima (truba, trombon...)

Tematiku svojih dijela crpio je iz germanske mitologije. NIBELUNKA TEATROLOGIJA koja omohvaa etiri opere : RAJNINO ZLATO , VALKIRA, SIGFRID , SUMRAK BOGOVA, PARSIFAL. Opere: UKLETI HOLANDEZ, TANNHAUSET, MAJSTORI PJEVAI, TRISTAN I IZOLDA.

*Smjelijom harmonijom i disonantnom melodijom otvorio vrata muzici 20. Stoljea* (Disonantna melodija rastrgana melodija, tj. ima dosta pauza.

NACIONALNE KOLE
-U doba romantizma dolazi do buenja nacionalne svijesti Slovenskih naroda. RUSIJA (kazaok, balalajka, domika) karakteristian ubrzavaui tempo AELERANDO, npr. kod Kazaok-a. MIHAIL IVANOVI GLINKA (1804.-1857.) kompozitor PRVE NACIONALNE OPERE. Nazivaju ga ocem ruske muzike. Njegova prva opera bila je IVAN SUSANJIN (1834.).Njegova druga opera je RUSLAN i LJUDMILA prema istoimenom Pukinovom djelu... MONA GOMILICA ili RUSKA PETORKA : (prihvatili Glinkine ideje...) I. II. III. IV. V. Milij Balakirjev Cezar Kjuj Aleksandar Borodin ( OPERA KNEZ IGOR ) Modest Metrovi Musorgski (Komponovao, najee, prema djelima Aleksandra Pukina., njegova najpoznatija opera BORIS GODUNOV remek-djelo.) Nikolaj Rimski Korsakov (operska bajka : SNJEGUROKA, BAJKA O CARU SALTANU (Pukin)., ZLATNI PJETLI., EHERZADA-orkestarska svita koja se danas izvodi kao balet (prema prii 1001 no ).

PJOTR ILJI AJKOVSKI (1840.-1893.) komponovao popularne KONCERTE za klavir u bmolu, violinski koncert u d-duru, ORKESTARSKA DJELA Romeo i Julija uvertira-fantazija, OPERE Evgenije Onjegin , Pikova dama. Bez ajkovskog se ne moe ni zamisliti svjetski baletni repertoar : ( Trnoruica , Krcko orai, Labudovo jezero). EKA (POLKA) BEDIH SMETANA (1824.-1884) tvorac je PRVE EKE NACIONALNE OPERE PRODANA NEVJESTA., esto se izvodi i njegova poema VLTAVA iz ciklusa MOJA DOMOVINA-ciklus od est poema. ANTONIN DVORAK (1841.-1904.) najpoznatiji po svojim SLAVENSKIM PLESOVIMA. Djelo je prvobitno pisano za klavir, ali kako su pojedine igre koncipirane izrazito orkestarski, Dvorak ih je brzo instrumentirao za orkestar., njegova najpoznatija opera RUSALKA...

VRIJEME ILIRSKOG POKRETA (JUNOSLAVENSKI NARODI) (Ljudevit Gaj idejni voa) Prva polovina 19. St VATROSLAV LISINSKI Druga polovina 19.st IVAN ZAJC

HRVATSKA :
VATROSLAV LISINSKI (1819.-1854.), djelovao je pod jako rekim uslovima, ali uprkos tome razvio je izvanrednu kompozitorski tehniku te OSTVARIO IDEJE ILIRSKOG POKRETA. Skromno obrazovan; 1846. Godine PRVA HRVATSKA NACIONALNA OPERA LJUBAV i ZLOBA. Tokom dvogodinjeg studija u Pragu napisao je ,takoe, veliku operu PORIN. SOLO PJESME : Brodar, Ribar. HORSKE KOMPOZICIJE: Oj talasi, Prelja, Moja laa, Laku no. ORKESTARSKE KOMPOZICIJE: uvertira Belona, koncertna idila Vee Ostali manje-poznatiji stvaraoci u vrijeme ILIRSKOG POKRETA: *JURIJ BIZMARK MORGENTERN* *FERDO LIVADI* *FRANJO POKORNI* *IVAN PADOVEC* *JOSIP RUNJANIN* *FORTUNAT PINTARI*

IVAN(plemeniti) ZAJC (1832.-1914.) veliki umjetnik po kojem je jedan dio hrvatske muzike historije i nazvan ZAJEVO DOBA. Njegova najznaajnija opera je NIKOLA UBIZRINJSKI. Poznate opere su mu i ZLATKA, PRIMORKA. Njegova OPERETA izvedena u Beu MOMCI NA BROD ; KOMINA OPERA BOASIJSKA VJETICA. HORSKA KOMPIZICIJA U BOJ, U BOJ. Nijedan od ZAJEVIH SAVREMENIKA se ne moe mjeriti s njim, ni po irini znanja ni po darovitosti : URO EISENHUTH VJENCESLAV NOVAK VILKO NOVAK

 FRANJO KUHA

SRBIJA
(Kornelije Stankovi, Stevan Stojanovi Mokranjac, Josif Marinkovi, Isidor Baji) BEOGRADSKO PEVAKO DRUTVO KORNELIJE STANKOVI (1831.-1865.) roen u srpskoj porodici koja je od davnina ivjela u Maarskoj. Putovao je po Srbiji i Vojvodini i biljeio narodne napjeve. Tokom dvogodinjeg boravka u Sremskim Karlovcima zabiljeio je cjelokupno KARLOVAKO POJANJE prema pjevanju samih svetenika, tj. prvi to zapisuje notama. DAVORIN JENKO (1835.-1914.) slovnaki je kompozitor koji poslije boravka u Beu dolazi u Beograd, gdje djeluje kao dirigent u Narodnom pozoritu i komponuje veliki broj djela. Napisao je i srpsku himnu BOE PRAVDE koja se i danas izvodi,napisao je i nekoliko orkestarskih uvertira. 1882. Napisao je PRVU SRPSKU NACIONALNU OPERU VRAARA JOSIF MARINKOVI (1851.-1931.), orguljaku kolu zavrio u Pragu. HOROVI uz PRATNJU KLAVIRA: MOLITVA, ZADOVOLJNA RIJEKA, POTOARA. KOMPOZICIJE za VIOLINU: FANTAZIJA i NOKTURNO... Smatra se osnivaem SRPSKE ROMANTINE SOLO-PJESME ( Grm , Molitva , enja ). STEVAN STOJANOVI MOKRANJAC (1856.-1914.) roen je u Negotinu, a kolovao se djelomino i u Beogradu. Prikupljao je pjesme i sortirao prema nacionalnoj pripadnosti. Mokranjac je uspio da uoi harmonijske i psiholoke osobenosti narodnih melodija i adekvatno ih izrazi u umjetnikom djelu. Njegovih petnaest RUKOVETI (splet umjetniki obraenih narodnih pjesama iz svih krajeva tadanje Jugoslavije) -DRUGA RUKOVET: Pjesme iz moje domovine (SRBIJA). -DESETA RUKOVET: Pjesme iz Makedonije (MAKEDONIJA). -ETRNAESTA RUKOVET: Pjesme iz Bosne (BOSNA) -Dvije sa Kosova; jedna iz Crne Gore; u rukovete spadaju i PRIMORSKI NAPJEVI iz DALMACIJE. Na umjetniku visinu kao i Rukoveti mogu se staviti KOZAR i dvije njegove-turske pjesme.... Vrlo znaajna djlea su i crkveni horovi LITURGIJA i OPELO, a od djeijih horova BOLNO EDO i VIVAK. VOJVODINA : ISIDOR BAJI (1878-1915.), predstavnik je muzikog romantizma u Vojvodini. Oslanjajui se na folklorne uzore pisao je i jednostavne komade kao to su :

UUK STANA i DIVLJUA. Najznaajnije djelo mu je KNEZ IVO OD SEMBERIJE SLOVENIJA: GUSTAV IPAVEC; ANTON FERSTER; FRAN GERBI

*SIMFONIJSKI ORKESTAR*
1. KORDOFONI INSTRUMENTI {iani instrumenti} (KORDO-ton pomou ica) -GUDAKI INSTRUMENTI (gudalo) -TRZAKI INSTRUMENTI (trzalica) HARFA 2. AEROFONI INSTRUMENTI {duvaki instrumenti} -DRVENI (rezonator od drveta) -LIMENI 3. UDARALJKE -one koje MOGU MIJENJANI VISINU TONA MELODIJSKE, ONE KOJE NE MOGU MIJENJATI VISINU TONA RITMIKE 4. TIPANI INSTRUMENTI -ORGULJE -KLAVIR 5. najnovija grupa instrumenata koja se rjee svrstava u simfonijski orkestar ELEKTRINI INSTRUMENTI GUDAKI INSTRUMENTI 1. 2. 3. 4. 5. VIOLINA (sopran) svira najvie tonove VIOLA (alt) svira dublje tonove VIOLONELO (tenor,bariton) KONTRABAS (bas) HARFA ima preko 40 ica DUVAKI INSTRUMENTI 1. FLAUTA (sopran) pravi se od platine i srebra; svira se preko OVALNOG OTVORA ;poprena flauta 2. OBOA DVOSTRUKI PISAK ; NAZALNA BOJA 3. ENGLESKI ROG slian, ali vei od oboe; DVOSTRUKI PISAK. 4. KLARINET , najpokretljiviji instrument., ima ih cijela 'porodica' (mali klarinet, veliki, srednji... sopran, alt, tenor, bas klarinet) NAJEE DOARAVA OVJEKA; JEDNOSTRUKI PISAK 5. SAKSOFON (Adolf Saks) takoe, ima ih cijela porodica; najpoznatiji TENOR SAKSOFON... -Spada u DRVENE DUVAKE INSTRUMENTE zbog piska-usnika koji je slian kao kod klarineta. (trani) cijela porodica (sopran, alt) saksofon...

Podjela mukih i enskih glasova Vrste glasova: NAJVII GLAS SREDNJI GLAS NAJDUBLJI GLAS ENSKI GLASOVI Sopran Mecosopran Alt MUKI GLASOVI Tenor- Pavaroti,Carreras,Dominigo Bariton Bas

6. FAGOT tenor-bariton DVOSTRUKI PISAK -KONTRAFAGOT-najvei iz ove porodice. LIMENI INSTRUMENTI: 1. 2. 3. 4. TRUBA-sopran HORNA FRANCUSKI ROG / TROMBON-ima CUG TUBA najvea u grupi

TEMPO

Largo - Vrlo sporo Adagio - Sporo Andante - Umjereno brzo (doslovno bi se moglo prevesti kao "Hodajui") Moderato - Srednje brzo Allegro - Brzo (doslovno prevedeno "Veselo, radosno") Presto - Vrlo brzo Forte- jako

Uz navedene pojmove, kompozitori znaju koristiti i rije koja daje smjernicu o nainu izvoenja djela, pa su tako neke od koritenih rijei:

vivo - ivahno mesto - tuno cantabile - pjevno, tekue animato - uzbueno

Promjenu tempa u djelu kompozitori su oznaavali dodatnim pojmovima, primjerice:

accelerando - ubrzavanje ritardando - usporavanje