Sie sind auf Seite 1von 17

Zbornik radova Vizantolo{kog instituta H, 2006 Recueil des travaux de lInstitut detudes byzantines XII, 2006

UDK: 271.222(495)-523.6:92913

Mirjana @ivojinovi}

DRAGA[I I SVETA GORA


Izlaze}i u susret zahtevima svetogorskih monaha, bra}a Draga{i despot Jovan i gospodin Konstantin obdarivali su neke od svetogorskih manastira brojnim selima i crkvama svoje, posle Mari~ke bitke (26. septembra 1371), veoma uve}ane dr`ave. Time su, reklo bi se, `eleli da ekonomski oja~aju obdarene manastire, a u isto vreme i da obezbede, brigom monaha, opstanak darovanih crkava, preko kojih je pravoslavqe trebalo da se suprotstavi islamu.

Posle srpskog poraza na Marici, 26. septembra 1371. i nestanka Serske dr`ave, me|u oja~anim oblasnim gospodarima, uz kneza Lazara i Vuka Brankovi}a, zna~ajnu ulogu dobijaju i bra}a Jovan i Konstantin Draga{.1 Nastavqaju}i tradiciju uga{ene (decembra 1371) dinastije Nemawi}a, svi oni ~inili su velike darove prvenstveno onim atonskim manastirima koji su ve} od ranije u`ivali blagonaklonost i dare`qivost srpskih vladara. Time su odgovarali potrebama tih manastira, a mo`da jo{ vi{e crkava koje su im ustupali. Naime, posle Mari~ke bitke nastupilo je nemirno i nesigurno vreme, kada po re~ima starca Isaije prosu{e se Izmaili}ani, i polete{e po svoj zemqi, kao ptice po vazduhu i jedne hri{}ane ma~em klahu, druge u ropstvo odvo|ahu. A one koji su ostali smrt prerano po`e. A oni koji su od smrti ostali gla|u pogubqeni bi{e. Jer takva glad bi po svim krajevima, kakva ne bi od postanka sveta A one koje glad ne pogubi, ove dopu{tewem bo`ijim vuci no}u i dawu napadaju}i `derahu Uistinu tada `ivi ogla{avahu za bla`ene one koji su ranije umrli.2 Po{to su turski odredi pusto{ili i jo{ neosvojene oblasti, bi}e da su od ^ernomena, pobediv{i Srbe, lako stigli do podru~ja Kratova i [tipa, {to je nateralo mnoge da napuste svoje domove i odu tamo gde su verovali da je bezbednije i sigurnije. Zbog svega toga trebalo se pobrinuti i obezbediti odr`avawe brojnih crkava, ~iji ktitori ili wihovi naslednici, kao i okolno stanovni{tvo to vi{e nisu mogli ~initi. I kada je izgledalo da }e islam nad1 Oni su bili sinovi sevastokratora, potom despota Dejana i sestre cara Du{ana Teodore, u mona{tvu Evdokije, o wima v. R. Mihaq~i}, Kraj Srpskog carstva, Beograd 1975, 173184. 2 Zapis inoka Isaije iz 1371. godine u Pisac i prevodilac inok Isaija, uvodna re~, izdawe i komentari \. Trifunovi}, Kru{evac izd. Bagdala 1980, 8586.

42

Mirjana @ivojinovi}

vladati hri{}anstvo, mnogi koji su `eleli da postanu monasi, jo{ vi{e nego ranije, odlazili su na Aton. Ovde imamo u vidu i pripadnike uglednih vlasteoskih, ali i vladarskih porodica, koji su kupovinom adelfata, obezbe|ivali sebi uto~i{te unutar bedema manastira atonskog poluostrva. Sveta Gora je i tada izgledala kao postojana ustanova, koja }e, ukoliko joj se pridru`e, trajno produ`iti `ivot osiroma{enim i napu{tenim manastirima i crkvama preko kojih je pravoslavqe trebalo da se suprotstavi islamu.3 O tome pridru`ivawu sela sa brojnim crkvama, uz darovawe svih poreskih i drugih privilegija, obave{tavaju akti najmo}nijih oblasnih gospodara Draga{a, Brankovi}a i Lazarevi}a, upu}eni pomenutim manastirima.4 Ovi akti, u isto vreme, predstavqaju najpouzdanije svedo~anstvo o posledwim godinama samostalne srpske dr`ave, odnosno vladavine pomenutih porodica. U ovom radu osvrnu}emo se na veze i odnose Draga{a sa Svetom Gorom, tj. pojedinim wenim manastirima kojima su se obra}ali i ~inili velike darove, jer su verovali da }e im za uzvrat, u vremenu gde su razli~ite opasnosti neprestano vrebale, ~udotvorac i velikomu~enik Pantelejmon ili hilandarska Bogomati Vladi~ica svojim brzim nastojawem pomo}i na dan stra{noga suda Hristova i da }e sve neprijateqe i protivnike wihove, oboriv{i, baciti pod na{e noge,5 kao i da }e im Bogorodica Milostiva pomagati do kraja `ivota, pa i posle smrti.6 I u arengi akata kojima poklawaju posede u zemqama zaposednutim posle Mari~ke bitke, pored toga {to slave Svetu Trojicu, bra}a Draga{i (1377), a zatim sam Konstantin (1380, oko 1388), isti~e da je gospodar zemqe koju je dobio od Hrista i moli wegovu milost, kako bi mu svojim ~ovekoqubqem pomogao u smrtnom ~asu.7 To je veoma jasno re~eno u aktu o darovawu Vatopedu malog manastira u Melniku, posve}enog Svetoj Bogorodici Pantanasi: A po{to, pored ostalih, i ja Konstantin, po naredbi svemo}nog Boga upravqam ovim mestom.8
3 U vezi sa tim, ~ini nam se, da se prvi put u arengi o prilagawu Sv. Arhan|ela lesnovskog Hilandaru spomiwu raniji sveti i pravoslavni vladari, prema fotografiji. Koristimo priliku da zahvalimo g. Du{anu Sindiku, koji nam je qubazno stavio na raspolagawe svoje fotografije akata Draga{a. 4 St. Novakovi}, Zakonski spomenici srpskih dr`ava sredwega veka, Beograd 1912, 446467, 489490, 495504, 510532, 541542; cit. Zak. spom. 5 Archives de lAthos XII : Actes de Saint-Panteleemon, ed. dipl. par P. Lemerle, G. Dagron, S. ]irkovi}, Paris 1982, no 7, p. 173; cit. Panteleemon/ serbes = Akt russkogo na Svtom Afone monastr Sv. Panteleimona, Kiev 1873, 372; cit. Akt. Actes de Chilandar II, actes slaves, publies par B. Korablev, Viz. Vrem. 19 (1915), Prilo`enie 1, no 62, l. 5557: oboriv{i, pokoriti; cit. Chil. sl. 6 Archives de lAthos XIX : Actes dIviron IV, de 1328 au debut du XVIe siecle, ed. dipl. par J. Lefort et al., Paris 1995, App. no III; cit. Iviron, App. III = Akt gospodina Konstantina Draga{a i carice Evdokije manastiru Ivironu (13. januar, oko 1380), izd. M. @ivojinovi} T. Subotin-Golubovi}, Hilandarski zbornik 11 (2004) 293, r. 13.; cit. Akt g. Konstantina. 7 Prema fotografiji akta (Arhiv SANU br. 8876/k94); arenga ovog akta nije izdata u Chil. sl. no 60 = Zak. spom. 452453. Prema fotografijama akata (v. gore nap. 3), ~ije arenge nisu izdate ni u Chil. sl. no 63 i no 64 = Zak. spom. 456457 i 457. 8 Un acte grec inedit du despote serbe Constantin Draga{, ed. et commentaire par V. Laurent, REB V (1947) 183, 1. 1113: Epeidh de meta twn allwn kai egw o Kwnstantinoj, o kata prostaxin tou pantodunamou Qeou thn hgemonian tou parontoj topou krathaj; cit. Pantanassa.

Draga{i i Sveta Gora

43

Draga{i su Svetom Pantelejmonu, Hilandaru, Ivironu, Kutlumu{u i Vatopedu potvr|ivali stare i darivali nove imovinske privilegije, a po potrebi re{avali i wihove zemqi{ne sporove, o ~emu svedo~e dokumenti upu}eni pomenutim manastirima. Na Sveti Pantelejmon odnose se tri, mo`da i ~etiri akta: prva dva, skoro identi~na, sa potpisom bra}e Draga{,9 bez hronolo{kih su indikacija, mo`da iz razloga {to sadr`e, ~ini nam se, vi{e verodostojnih podataka, nego ijedna wihova darovnica10 izdata izme|u 13721375. godine,11 mo`da preciznije, posle juna 1374. godine, kada je Konstantin Laskaris, povratio svojoj porodici vlasni{tvo nad strumi~kim selom Breznicom i predao ga ruskom manastiru;12 (u pomenutim aktima bra}e Draga{a ono se ne spomiwe); tre}i je potvrdni akt Draga{a za strumi~ke posede iz 1376/1377,13 a ~etvrti je darovno-potvrdni akt gospodina Konstantina za crkvu Vaznesewa u [tipu, koji dakle nije upu}en Svetom Pantelejmonu, ali se nalazi u wegovom arhivu,14 {to bi moglo zna~iti da mu je i pomenutu crkvu sa wenim posedima,
9 Ve} je H. Matanov (Kn`estvo na Draga{i. Km istorita na Severoizto~na Makedoni v predosmanskata epoha, Sofi 1997, 118; cit. Matanov, Kn`estvoto na Draga{i) ukazao da se na prvom darovnom aktu, uz despota Jovana Draga{a, potpisao i gospodin Konstantin vi{e kao darodavac, nego kao savladar. 10 Panteleemon/actes serbes, no 6 A, B = Akt, 377 = Zak. spom. 512515. Ve} je ]irkovi} (Panteleemon/serbes, 171) izneo pretpostavku da ako je prvi akt (=no 6A) falsifikat, sa~iwen je na osnovu nekog verodostojnog dokumenta izdatog izme|u 13721375. Akti sadr`e, najpre potvr|ivawe poseda koje su Sv. Pantelejmonu prilo`ili carevi Du{an i Uro{, zatim darovawa mnogobrojnih sela i crkava u razli~itim, pa ~ak i udaqenim oblastima i to tako da su, najpre, zabele`eni zajedni~ki darovi despota Jovana Draga{a i gospodina Konstantina u podru~ju Strumice, pa prilagawa samog Konstantina u podru~jima Tikve{a, [tipa i Zletova. S obzirom na to da je sadr`ina ta dva akta najve}im delom identi~na, ve} su 1873. izdata kao jedan dokumenat, s tim {to su u zagradama data dva dodatka drugog akta, {to je nazna~io i ]irkovi}, Panteleemon/serbes, no 6, 170, obele`avaju}i ih kao no 6A i no 6B, {to smo i mi prihvatili; u Zak. spom. izdat je u celini no 6B. Osim dva pomenuta dodatka u primerku no 6B, postoji i nekoliko drugih, za same darove nebitnih razlika, koje smo nazna~ili u napomenama (v. daqe, nap. 2731, 35, 54, 58, 6062, 68), {to bi ukazivalo da no 6A i no 6B nisu prepisi uvek istog predlo{ka/istih predlo`aka. 11 Navedeno vreme tih darovawa, tj. posle Mari~ke bitke i pre dono{ewa sudske presude u sporovima izme|u monaha Sv. Pantelejmona i Hilandara 1375/1376. godine, ve} je utvrdio ]irkovi} (Panteleemon/actes serbes, 170171). 12 Actes de l'Athos V: Actes de Chilandar, actes grecs, publies par L. Petit, Viz. Vrem. 17 (1911) Prilo`enie 1, no 155; cit. Chil. gr. Konstantin Laskaris Paleolog, jedan od trojice bra}e, koji su kao miraz svoje majke nasledili Breznicu, to je u~inio na osnovu odluke koju je sabor patrijarha Filoteja, na wegov zahtev doneo, ne{to pre juna 1374. godine. Zbog obra}awa K. Laskarisa, koji se potpisuje kao douloj mo}nog i svetog na{eg gospodara i cara (Ibidem, l. 6364), patrijarhu Filoteju, i posebno zbog ~iwenice da se u aktu patrijarhovog sabora ne spomiwe Konstantin Draga{ kao gospodar podru~ja gde se Breznica nalazi, Matanov (Kn`estvoto na Draga{i, 105106) zakqu~uje da Strumi~ko poqe u to vreme jo{ nije bilo u vlasti Draga{a, da je re~ o ostacima vizantijske vlasti, koja je uspostavqena posle propasti Serske dr`ave i ponovnog osvajawa Manojla II Paleologa u jugoisto~noj Makedoniji. Me|utim, pre }e biti u pitawu nepriznavawe srpske vlasti, jer akt patrijarha Filoteja ne spomiwe ni odluku prota Save i wegovog Saveta od decembra 1370. kojim je Breznica pripala Hilandaru (Chil. grec., no 153), ni predajni akt vaseqenskog sudije Mihaila Skulisa od januara 1371 (Supplementa ad acta graeca Chilandarii, izd. V. Mo{in in A. Sovre, Ljubljana 1948, no 8; cit. Chil. Suppl), oba doneta po naredbi despota Ugqe{e. 13 U pitawu je originalni dokumenat: Panteleemon, no 7 = Akti, 370373 = Zak. spom. 510512. 14 Panteleemon/serbes, no 11 (26. mart, 1388) = Akti, 388393 = Zak. spom. 765768.

44

Mirjana @ivojinovi}

negde posle 1388, i pre maja 1395. pridru`io sam Konstantin. Na Hilandar se odnosi {est (1375/1376, 1377, 1379. ili 1380/1381, 1380, 1381, oko 1388),15 na Iviron (verovatno 1380)16 i Vatoped (1393)17 po jedan akt, dok za Kutlumu{ raspola`emo jedino spomiwawem (juni 1393) da je gospodin Konstantin za{titnik i ktitor ovog manastira.18 Dodajmo tome da su u originalima, sa~uvanim u celini, zabele`ene pouzdane hronolo{ke indikacije;19 datum je, me|utim, nepouzdan, mo`da i neta~an na dva o{te}ena, rekli bismo originalna hilandarska dokumenta, jer se nalazi u posledwim, u XIX veku prepisanim i, mo`da dopuwenim, redovima, na mestu delomi~no ili u celini i{~ezlih.20 Na osnovu raspolo`ivih podataka izgleda da su Hilandar i Sveti Pantelejmon pre ostalih svetogorskih manastira zatra`ili podr{ku novih gospodara strumi~ke oblasti. Naime, kao {to su tra`ili, krajem 1370. godine, da despot Ugqe{a re{i spor oko Breznice, koji su srpski i ruski monasi vodili jo{ od oko 1364,21 tako su se Hilandarci, verovatno negde posle juna 1374, obratili gospodinu Konstantinu kako bi im Breznica sa teritorijom oko istoimene reke bila vra}ena. Novi gospodar strumi~kog podru~ja tako|e je izi{ao u susret zahtevima srpskih monaha, tako da je Breznica, rekli bismo, prema aktu iz 1375/1376. ve} bila hilandarski posed.22 To potvr|uje i ~iwenica da se svi dokumenti koji se odnose na Breznicu nalaze u hilandarskom arhivu.23
15 A. Solovjev, Odabrani spomenici srpskoga prava, od XII do kraja XV veka, Beograd 1926, 169171; cit. Solovjev, Spomenici; Chil. sl. nos. 60, 62, 64, 67, 63 = Zak. spom. 452453, 446448, 457, 453455, 456457. 16 Iviron, App. III = Akt g. Konstantina 287294. 17 Pantanassa, 171184. 18 Archives de lAthos II2: Actes de Kutlumus, ed. dipl. par P. Lemerle, Paris 1988, no 40, l. 1315; cit. Kutlumus. 19 Panteleemon /actes serbes, no 7, i no 11 = Akt, 373, 393; Chil. sl. no 60, l. 23 i no 62, l. 74 (za ova tri akta u izdawu Zak. spom. 512, 453, 448, hronolo{ke indikacije su izostavqene); Chil. sl. no 67, l. 50, 53 = Zak. spom. 455; Solovjev, Spomenici, 171; Iviron, App. III, 190 = Akt g. Konstantina, 293, r. 2223; Pantanassa, l. 47. 20 Chil. sl. no 63, l. 14; no 64, l. 1314 = Zak. spom. 457, VII i II. 21 O tom vi{egodi{wem sporu, cf. M. @ivojinovi}, Le conflit entre Chilandar et Saint-Panteleemon au sujet du village de Breznica, Byzantinoslavica LVI (1995) 237244. 22 U sporu sa Vojinom Radi{i}em utvr|ena je me|a crkvene, tj. hilandarske zemqe na Pa~kove: od planine Draguqeva, niz hrid pravo u potok Drivo{ki, i sve niz potok Drivo{ki, mimo Pa~kova potokom i niz poqe sve potokom i na put koji ide preko Barova, mimo Barovskog studenca, prekim putem u Staru Breznicu, i sve uz Breznicu u sinor hilandarski (Solovjev, Spomenici, 170). S obzirom da se, prema ovom aktu (nav. mesto), zemqe gr~kih pronijara Tutka Asena i Laskara Siderofaga jo{ uvek nalaze u posedu Hilandara, neprihvatqiva je na{a pretpostavka (u Le conflit entre Chilandar et Saint Panteleemon, 244) da je Breznica data srpskom manastiru u zamenu za te zemqe. 23 Pored akta o ponovnom ustupawu Breznice Svetom Pantelejmonu (v. gore nap. 12) i kqu~nog akta o posedovawu sela hrisovuqe Andronika II Paleologa iz 1293. o darovawu podru~ja Breznice Lavu Koteanici (Archives de l Athos XX: Actes de Chilandar I, des origines a 1319, ed. dipl. par M. @ivojinovi} et al., Paris 1998, no 12) dedi ili pradedi po majci bra}e koja osamdesetih godina XIV veka, na osnovu svoga prava vlasni{tva, `ele da ga predaju Sv. Pantelejmonu, to su jo{: Chil. gr. no 153 (1370) i Chil. Suppl. no 8.

Draga{i i Sveta Gora

45

Po svoj prilici da bi obe{tetili Sv. Pantelejmon zbog prelaska Breznice u posed Hilandara, a tako|e `ele}i da u tom nesigurnom vremenu obezbede opstanak brojnim crkvama, a sebi za{titu, slavnom velikomu~eniku i iscelitequ besrebreniku Pantelejmonu obra}aju se rabi tvoji, blagoverni despot Jovan Draga{ i brat mi Konstandin, iskrenom qubavqu i duhovnom rasplamsano{}u, sa verom ti se klawamo, tra`e}i od tebe milost i pomo}, kako bi nas odbranio od svih vidqivih i nevidqivih neprijateqa i izbavio nas od svih bolesti i duhovnih i telesnih povreda.24 Ugledaju}i se na blago~astive careve i gospodare, cara Stefana Du{ana i wegovog sina Uro{a, ~ije su darove potvrdili, despot Draga{ i wegov brat Konstantin prila`u za pomen na{ih careva i gospodara i nas samih25 ruskom svetogorskom manastiru niz sela i crkava u svojoj prili~no rasprostrawenoj dr`avi. Nabrajawe darovanih sela zapo~iwe onim u podru~ju desnog toka reke Strumice, gde su bra}a Draga{i najpre Svetom Pantelejmonu potvdili posedovawe crkve Sv. \or|a u Boimiji,26 a zatim prilo`ili (I ja despot Draga{ i brat mi Konstantin prilo`ismo ) brojna sela, koja ve}inom i danas postoje: Mokrane (danas Mokrino), Makrievo27 (danas Mokrievo), Borisovo, Zubovo, Gabrovo, Na Podu (danas toponim Pod oko 1 km jugoisto~no od Gabrova) i seli{te Crkvi{ta, zabele`eno izme|u sela Mokrane i Makrijevo. Ta sela data su sa ba{tinskim crkvama:28 Sveti Nikola Dragu{ev, Sveti Nikola Kole{in/ov/, Sveta Petka Prodanova, Pre~ista Ksenova i Prete~a Robanova; zatim su jo{ dali Svete Arhan|ele i Svetog Georgija u Gabrovu,29 kao i Pre~istu /Bogorodicu/ vi{e Bawske (danas selo Bawsko) sa metohom i qudima, kako je imala kod prvih gospodara, i Svete Vra~e kod Bawe (selo Bawice) sa metohom.30 Nastavqa se prilagawem bra}e Draga{ (I jo{ prilo`ismo ) triju sela na levoj obali Strumice: Su{ice, Torweva (mo`da danas Turnovo),31 i Robova u zabr|u (mo`da danas istoimeno selo, oko 18 km severoisto~no od Novog Sela); potom triju crkava: u gradu Strumici, po svoj prilici, prestonici wihove dr`ave, Svetog Stefana ~iji je ktitor verovatno bio neki knez Kirijak; Pre~iste Pandanose duhovnika Josifa, u Petr~i (danas Petri~u) i u okolini
24 Panteleemon/serbes, no 6, 169 = Akt, 374. S obzirom da se, izuzimaju}i dva dodatka u no 6B (v. gore, nap. 10), isti podaci nalaze u oba akta, citiramo ih prema izdawima. 25 Panteleemon/serbes, 169 = Akt, 375 = Zak. spom. 513, VI. 26 Panteleemon/serbes, no 6, = Akti, 375 = Zak. spom. 512, I: Crkva Sv. Georgija u Boimiji sa qudima, vinogradima, vodenicama, svim kupqenicama i zaseocima. Zapa`a se da ovde nije spomenuto selo koje je Du{an,12. juna 1349, darovao sa crkvom: Sv. Georgija u Boimiji sa selom (Alavandovom, danas Valandovo) {to mu je kupqenica i sa vinogradima, mlinovima, me|ama i svim pravima te crkve (Panteleemon/serbe, no 1 = Zak. spom. 507, III). 27 Kao seli{te je zabele`eno u primerku Panteleemon/serbes, no 6 B (= planche L). 28 Samo toliko je re~eno u prvom aktu (Ibidem, no 6A = pl. XLIX). 29 Drugi akt (Ibidem, no 6B = pl. L) donosi imena darovanih crkava, ~emu prethodi re~enica: I u tim metohijama {to su crkve ba{tinske i to prilo`ismo. 30 Ovaj podatak je isti u oba primerka, s tim {to se u no 6B ka`e za Svete Vra~e: sa celim metohom. 31 U no 6A: selo Torwevo, vlastelina na{eg Todora; u no 6B: selo Torwevo, {to uzesmo od vlastelina na{eg Todora.

46

Mirjana @ivojinovi}

toga grada Svetih Vra~a;32 prva crkva je data sa qudima, vinogradima i zemqom, dok su druge dve date sa qudima, vinogradima i vodenicama, a uz wih je zabele`eno i seli{te Hajevo, verovatno negde u okolini Petr~a.33 Potom se u oba akta nastavqa sa nabrajawem onoga {to je sam Konstantin prilo`io (I samo ja Konstantin prilo`ih ) u podru~ju Tikve{a Bogorodi~inu crkvu svoje vlastele Jakovca i Dragoslava, u Drenovi (danas Drenovo),34 sa selima Drenovo, Robovo35 i seli{tem Sveti Nikola, sa svim wihovim pravima. Uz wih i druga, danas neidentifikovana sela, po svoj prilici u okolini Drenove: Pululovo, Halapatovo i seli{te \ur|evo sa zaseocima; zatim u Tikve{u Pe{teru (pe}inska crkvica, zvana u novije doba i deda Markova36), sa qudima, pa sela [e{kovo,37 Gavrilov Kamen, verovatno u blizini [e{kova i Grbavca, izme|u kojih je i spomenut,38 pa Grbavc (danas Grbovec39), Vozarce (danas Vozarci, na desnoj obali Crne Reke).40 U Tikve{u je jo{ dao crkvu Svetog Atanasija pod gradom, pod razvalinama starog grada Tikve{a, sa qudima, vodenicama i vinogradima.41 Samo drugi akt govori o tome da je Konstantin prilo`io nad gradom /iznad razvalina tikve{kog grada/ crkvu Svetog Georgija Polo{kog na reci Crnoj,42 sa selima: Polo{ko,43 Ko{ane,44 Dra`eqa (danas Drago`el),45 Obstranica (nalazilo se u blizini sela Begni{ta, gde se i danas jedna padina naziva Obstranica46) i @eli{ta (nestalo selo, koje se nalazilo, verovatno, blizu Begni{ta47), sa vinogradima i svim otesem tih sela.48 S obzirom na to da je car Du{an, februara 1340. godine, Hilandaru prilo`io crkvu Svetog Georgija sa selima Polo{ko i Drago`eq sa zaseokom Ko{ane i svim wihovim pravima,49 podatak o darovawu tih sela Svetom Pantelejmonu s pravom se dovodi u
32 Izneto je mi{qewe da se oko te crkve razvilo istoimeno selo, up. Matanov (Kn`estvo na Draga{i, 165 i nap. 10). 33 Panteleemon, no 6, 170 = Akti, 375376 = Zak. spom. 513, VIXII. 34 Up. R. M. Gruji}, Ruska vlastelinstva po Srbiji u XIV i XV veku, Istoriski ~asopis 5 (1955) 71; cit. Gruji}, Vlastelinstva. 35 U no 6B Rolovo. 36 Up. Gruji}, nav. mesto. 37 Cf.Vassiliki Kravari, Villes et villages de Macedoine occidentale, Paris 1989, 160. 38 Cf. Ibid. 111. 39 Cf. Ibid. 113. 40 Cf. Ibid. 177. 41 Panteleemon, no 6, 170 = Akti, 376 = Zak. spom. 513, XIII 514, XIV; vid. Gruji}, nav. mesto. 42 Sveti Georgije i danas postoji na levoj obali Crne reke, vidi \. Bo{kovi}, u Starinaru 6 (1931), 183186; Gruji}, nav. mesto. 43 Cf. Kravari, Villes et villages, 147. 44 Cf. Ibid. 127 45 Cf. Ibid. 110. 46 Cf. Ibid. 143. 47 Cf. Ibid. 173. 48 Panteleemon, no 6, 170 = Akti, 376 = Zak. spom. 514, XIV. 49 Zak. spom. 409, III.

Draga{i i Sveta Gora

47

sumwu.50 S druge strane Sveti Georgije sa pomenutim selima ostao bi usamqen hilandarski posed okru`en imawima Sv. Pantelejmona, a manastiri su oduvek te`ili zaokru`ivawu celine svojih poseda, stoga nije iskqu~eno da je taj podatak verodostojan.51 Hilandar je u zamenu mogao dobiti neka od strumi~kih sela, koja se, vide}emo, ne spomiwu u aktu iz 1376/1377, kojim su carica Evdokija i gospodin Konstantin52 potvrdili ruskom manastiru posede na desnoj obali Strumice. Pored navedenih sela i crkava u oblasti Tikve{a, Konstantin je ruskom manastiru prilo`io jo{ i crkvu Sv. Nikole u mestu Ju`inovo (mo`da u blizini Kumani~eva53) na Crnoj reci, sa qudima i vinogradima;54 pa selo Kumani~evo (danas istoimeno selo)55 i seli{te Sutec (danas toponim Sutec, oko 2,5 km severoisto~no od Kumani~eva56) i, najzad, u Vata{i (Vato{) na Vata{koj reci57 crkvu Svetih Arhan|ela (danas Svetog Atanasija) i sela, uzetih od vlastele Zle{ovo58 (mo`da danas nepostoje}a seli{ta Gorno i Dolno Zle{ovo iznad vato{kog Mokli{ta)59 i Plotore{ce,60 kome se izgubio svaki trag. Listu darovawa nastavqaju prilagawa samog Konstantina (I jo{ prilo`ih ), najpre, triju crkava u [tipu, Svetih Arhan|ela, verovatno, ba{tinske crkve nekog Glavata61 i Zletovu (na reci Zletovskoj, desnoj pritoci Bregalnice) Sv. Dimitrija i Sv. Nikole, sa qudima, vinogradima i vodenicama, odnosno vaqavicama;62 zatim, sela Trstenik (u podru~ju Kavadaraca) sa metohom i vodenicama.
Cf. ]irkovi}, Panteleemon, 171. Matanov (Kn`estvo na Draga{i, 33) tako|e smatra da je Konstantin Svetom Pantelejmonu darovao Sv. Georgija Polo{kog sa pomenutim selima. 52 Konstantin, budu}i da nije bio despot, nije imao pravo da se naziva carem, dok je Evdokija, kao supruga despota Dejana, bila carica, v. B. Ferjan~i}, O despotskim poveqama, ZRVI 4 (1956) 110; Mihaq~i}, Kraj Srpskog carstva, 86 i nap. 22. 53 Cf. Kravari, Villes et villages, 121, i prema Gruji}u (Ruska vlastelinstva, 72) crkva se nalazila povi{e nestalog sela @eli{ta. 54 U no 6B se precizira i vi{e tih Sveti Nikola na toj reci mesto zvano Ju`inovo . .., o~igledno povi{e sela datih sa Svetim Georgijem Polo{kim. 55 Cf. Kravari, Villes et villages, 133. 56 Cf. Ibid. 166. 57 Cf. Ibid. 171. 58 U no 6A je zabele`eno: Selo Zle{ovo vlastelina na{ego Dabi`iva; a u no 6B: I selo Zle{evo {to uzeh u vlastelina moega Dabi`iva. 59 Za ovakvu identifikaciju, v. V. S. Radovanovi}, Tikve{ i Rajec, Naseqa i poreklo stanovni{tva 17 (1924) 177. Mokli{te u op{tini vato{koj zabele`eno je u Vlad. Marinkovi}, Re~nik Imenik mesta kraqevine Jugoslavije, Beograd 1930, 303. 60 U Panteleemon/serbes, no 6A zabele`eno je: Selo Plotore{ci, vlastelina moega Novaka; dok je u primerku no 6B: Selo Plotore{ci {to uzeh od vlastelina moga Novaka i deho sa svom ba{tinom u Sobri, {to je, ~ini nam se, lo{e pro~itano; naime, u tekstu se uz ime uvek ka`e vlastelina moga/na{ego, te smatramo da bi moglo biti ne{to kao: dadoh sa svom ba{tinom u Sobri. Jedan lokalitet Sobri nalazio se na oko 18 km severoisto~no od Tetova, na bre`uqku danas zvanom Gradi{te, nad levom obalom Vardara (Kravari, Villes et villages, 221), dok drugi i danas postoji u podru~ju Strumice, oko 7,5 km jugoisto~no od Valandova. 61 sa celim metohom daje samo no 6B (= pl. L). 62 U no 6A je zabele`eno: I crkvu u Zletove Sv. Dimitrije i crkvu Sv. Nikola sa qudima, vinogradima, sa vodenicama (pl. XLIX); u no 6B ~itamo: I u Zletovu Sv. Dimitrija i Sv. Nikole sa qudima, vinogradima i vaqavicami, tj. spravama za izradu sukna.
50 51

48

Mirjana @ivojinovi}

Kada su, dobijawem Makrieva i Mokrana imawa Sv. Pantelejmona postala sume|na sa hilandarskim me|u wima je izbio spor. Predstavnici oba manastira obratili su se gospodinu na{em Kostadinu koji je, zajedno sa svojom vlastelom, odlu~io da vodo~ki i strumi~ki episkopi, sa starcima okoline, na terenu ispitaju vlasni{tvo sporne zemqe jo{ od vremena cara Du{ana. Rezultat te istrage pokazao je da tzv. Crkvi{te, tj. zemqa popa Simona,63 treba da pripadne Hilandaru, te su na osnovu hrisovuqe cara Du{ana sporna sume|na imawa precizno razgrani~ena.64 Tako|e su u posedu Hilandara ostale, dobijene od kesara Hreqe,65 zemqe gr~kih pronijara Laskara Siderofaga i Tutka.66 O~igledno je, me|utim, da je posle dono{ewa ove presude do{lo do pogodbe izme|u predstavnika Hilandara i Sv. Pantelejmona, prema kojoj je, izgleda, u~iwena razmena nekih imawa izme|u pomenutih manastira, a bez sumwe, uz saglasnost gospodina Konstantina. O tome svedo~i pomenuti potvrdni akt kojim su bra}a Draga{i sa majkom Evdokijom, negde 1376/1377, potvrdili Sv. Pantelejmonu posedovawe sela na desnoj obali Strumice, ~ije su me|e, po svoj prilici, doticale sporne zemqe, te su pretrpele izvesne izmene. Tako su nabrojana sela: Mokrani sa zemqom Lendina i Makrievo sa zemqom Tutka i Siderofaga; videli smo, me|utim, da su zemqe dvojice drugih gr~kih pronijara sudskom odlukom iz 1375/1376. potvr|ene kao hilandarski posed; zatim Zubovce (tj. Zubovo), Borisovo i Gabrovo. U ovom aktu uz pojedino selo zabele`eno je i sve {to mu pripada teritorija unutar me|e, planina, brdo, vinogradi, vo}waci, vodenice, vrtovi, poqe, lug, lovi{te, prelazi (brodovi) preko reke sa rekom; jedino su prava Zubovca ne{to druga~ija, uz to selo spomiwe se teritorija, planina, brdo, poqe i ceo otes koji mu pripada. Takvo precizno bele`ewe prava pojedinih sela u~iweno je mo`da i zbog toga da se susedi ponovo ne bi sporili u wihovom kori{}ewu. Tako|e je potvr|eno posedovawe crkava, najpre Pre~iste Majke Bo`ije povi{e Gabrova sa celim metohom, qudima, vinogradima, zemqom, vodenicama i svim pravima koje je od ranije imala; zatim, Sv. Arhan|ela sa celim metohom i, najzad, ostalih crkava koje se nalaze u metohu pomenutih sela, datih zauvek ruskom manastiru sa svim pravima koja su imala pri gr~kom caru.67 Draga{i su sva sela koja su bila u posedu Sv. Pantelejmona darovawima cara Stefana Du{ana i wegovog sina cara Uro{a, kao i ona koja su mu sami prilo`ili,68 oslobodili od svih obaveza prema dr`avi, tj. brojnih rabota i poreza, stavqaju}i ih tako jedino u vlast crkve Sv. Pantelejmona.69
Tu identifikaciju ve} je utvrdio ]irkovi}, Panteleemon/serbes 171. Solovjev, Spomenici, 169171. Cf. @ivojinovi}, Le conflit entre Chilandar et Saint-Panteleemon, 238, note 8. Solovjev, Spomenici, 170. Panteleemon/serbes, no 7, 173 = Akt, 370373 = Zak. spom. 510512. U no 6A zabele`eno je: I sia vsa vi{e pisana i prilo`enaa carem Stefanom i sinom mu carem Uro{em i nami {to jest prilo`eno despotom Draga{em i Kostadinom; u no 6B: I sia vsa vi{e pisana carem Stefanom i sinom mu carem Uro{em i prilo`ena, i nami {to jest prilo`eno Draga{em i Kostadinom, tako da se mo`e razumeti kao da je ono gore pisano od strane cara Stefana i sina mu Uro{a i posebno je upadqivo izostavqawe re~i despot. 69 U aktu iz 13721375. zabele`eno je: oslobodismo od svih rabota malih i velikih (Panteleemon/serbes, no 6AB), dok je u onom iz 1376/1377 (Ibidem, no 7) to re~eno oslobodismo od
63 64 65 66 67 68

Draga{i i Sveta Gora

49

Ostaje otvoreno pitawe da li sela na levoj obali Strumice nisu zabele`ena, jer oko wih nisu vo|eni sporovi, ili su mo`da u pomenutim transakcijama zemqi{ta prestala biti vlasni{tvo Sv. Pantelejmona. Ne raspola`emo podacima koji bi dali odgovor na ovo pitawe. Kao {to su Draga{i poput svojih slavnih prethodnika darivali pojedine atonske manastire i re{avali wihove sudske sporove, tako su i potvr|ivali prilagawa, prvenstveno Hilandaru, od strane uglednih velmo`a svoje dr`ave, a izlazili su i u susret zahtevima samih monaha. Najpre, despot Jovan i gospodin Konstantin ispunili su molbu {tipskog ~elnika Stanislava, zbog wegove iskrene odanosti prema Hilandaru, kao i wegovog vernog slu`bovawa carstvu na{em, tj. dr`avi Draga{a. Svojim aktom od 1. juna 1377. godine, koji je potpisao samo V Hrista Boga blagoverni Jovan despot Draga{, bra}a su potvrdila Hilandaru potpuno, trajno i neotu|ivo posedovawe crkve Svetog sve{tenomu~enika Vlasija sa qudima koje ima u gradu [tipu, izuzimaju}i ih od svih obaveza koje imaju ostali stanovnici grada i stavqaju}i ih jedino pod upravu ekonoma postavqenog od Hilandara.70 Uz crkvu su data i sela Vardi{ta, na gradskom metohu, tj. u okolini [tipa i, ne{to udaqenije, Blagvi i seli{te Tarahinci (Tarinci), koje je tra`io ~elnik Stanislav, da bi ga naselio za Svetog Vlasija. Qudi tih sela trebalo je da budu samo pod upravom Svetog Vlasija, odnosno Hilandara.71 Budu}i da je ovo darovawe usledilo sudskoj presudi iz 1375/1376. i vremenski je blisko pomenutom potvrdnom aktu Draga{a iz 1376/1377. godine za Sveti Pantelejmon, ve} je prof. S. ]irkovi} pretpostavio da je crkva Sv. Vlasija, sa pomenutim selima, mo`da data Hilandaru u zamenu za izgubqene zemqe gr~kih pronijara,72 {to ne iskqu~uje i druge pretpostavke. Naime, videli smo da je Sveti Pantelejmon mo`da zaokru`io svoje posede u podru~ju Crne reke dobijawem Sv. Georgija sa okolnim selima,73 za {ta je trebalo obe{tetiti Hilandar. Sv. Vlasije je bio tek po~etak bogatih darivawa Draga{a srpskom svetogorskom manastiru. Najpre, negde 1379. ili 1380/1381. godine74 carica Evdokija i gospodin Konstantin75 dali su Hilandaru svoju ba{tinsku crkvu, posve}esvih rabota i poreza carskih, a zatim je data wihova lista identi~na u oba dokumenta: da nemaju ni gradozidawa, ni gradobqudenija, ni so}a, ni inomistra, ni travnine, ni orawa, ni `etve, ni vr{idbe, ni ko{ewa sena, ni rada u vinogradu, ni ponosa, ni provoda, ni psara, ni sokolara (Akt, 377, 373 = Zak. spom. 514, XXI i 512, X). 70 Chil. sl. 60, l. 117 = Zak. spom. III. 71 Chil. sl. no 60, l. 1721 = Zak. spom. 453, III. Za polo`aj Tarahinaca, v. Mirjana @ivojinovi}, Vlastelinstvo manastira Hilandara u sredwem veku, Manastir Hilandar, SANU Galerija, Beograd 1998, 81; cit. @ivojinovi}, Vlastelinstvo. 72 Cf. Panteleemon/serbes, 174. 73 Vidi gore i nap. 4351. 74 Hronolo{ke indikacije u ovom dokumentu se ne sla`u. Zabele`enoj godini 6887 (=1379) odgovara 2, a ne 4. indikt, koji odgovara 6873 (=1380/1381) godini. 75 U aktu za Hilandar ka`e se: Ja blago~astiva i hristoqubiva gospo|a carica Evdokija i s najdra`im i najpouzdanijim sinom Konstantinom (Chil. sl. no 62, l. = Zak. spom. 446); u aktu za Iviron ~itamo: ja blago~astiva carica Evdokija i ja gospodin Kostadin (Akt g. Kostantina, 293, str. 3).

50

Mirjana @ivojinovi}

nu Bogorodici u mestu zvanom Arhiqevica, sa manastirom i crkvenom riznicom, kao i devetnaest sela, od kojih danas postoje: Kolicko, Ru|ince, Izvor, toponim Mokro Poqe, Gla`wa, Domanovci, Go{ince, Zloku}ane i Dejlovec, sa teritorijom koja im od davnina pripada, vinogradima i mlinovima, onako kako je bilo zapisano u potvrdnoj hrisovuqi cara Du{ana.76 Sa Sv. Bogorodicom u Arhiqevici Hilandar je dobio i dve crkve jednu u Velbu`du, zvanu Gospo|ino Poqe, sa rekom, me|ama, otesima i svim wenim pravima i jo{ dva sela Koznicu Kri~janovsku (Gorwa i Dowa Koznica) i Stroikovo; drugu crkvu brzog pomo}nika Sv. Nikole, sa polovinom seli{ta Nor~e, vinogradima, wivama, mlinovima i livadom u Pre{evu, Arhiqevici je prilo`io wen ktitor monah Neofit/German.77 Stavqaju}i sva sela pod direktnu upravu Hilandara, Konstantin je precizirao obaveze crkvenih qudi,78 odrediv{i, uz to da, po{to se izdvoji seme, `itni prinos se deli na pola izme|u crkve u Arhiqevici i Hilandara.79 U prole}e 1380. Konstantin je, o~igledno, na molbu Hilandaraca, koju mu je preneo starac srpski kir Toma Gavala, prilo`io wihovom manastiru u neotu|ivo posedovawe sela u podru~ju Vrawa Rakovc (Rakovac), i Lapardin'ci (Lopardince) sa zaseokom, kao i danas nepostoje}ih El{anci, Krweve ku}e, sa otesima, me|ama i svim pravima tih sela.80 Drugu veliku manastirsku celinu crkvu Sv. Arhan|ela u Lesnovu gospodin Konstantin je povratio Hilandaru,81 15. avgusta 1381. godine, kada mu se u vezi sa tim obratio iguman mitropolit Sava, do{av{i sa monasima u Strumicu,82 a posredovawem milosnika vojvode Dmitra.83 Po{to se posavetovao sa svojom vlastelom i dogovorio sa majkom caricom Evdokijom, Konstantin je darovao ^udotvorici hilandarskoj crkvu Sv. Arhan|ela Lesnovskog sa selima i zaseocima, planinama, me|ama i svim pravima te crkve, kako pi{e u hrisovuqi gospodina mi svetoga cara Stefana.84 Doista, od darovanih poseda najvi{e je bilo Du{anovih darovawa, i premda su nastupile neke demografske
76 Chil. sl. no 43 = Zak. spom. 738740. O demografskim promenama u selima podru~ja @egligova i Pre{eva tokom druge polovine XIV veka, v. Matanov, Kn`estvo na Draga{i, 222224; za wihovu lokaciju, v. @ivojinovi}, Vlastelinstvo, 84, 87 (mapa). 77 Chil. sl. no 62, l. 1741 = Zak. spom. 447, IIV. 78 Chil. sl. no 62, l. 4149 = Zak. spom. 447448, V: da za Bogorodicu Arhiqevicu svaki od wih ore tri dana, da obra|uju vinograde, daju desetak od ovaca, p}elari da daju po zevgaru 4 kabla `ita i da primi}uri prate na kowima igumana, gde on `eli. 79 Chil. sl. no 62, 7680 = Zak. spom. 448, IX. 80 Chil. sl. no 64 = Zak. spom. 457; za polo`aj tih sela, v. @ivojinovi}, Vlastelinstvo, 86 i 87 (mapa). 81 Jo{ je despot Oliver, ktitor Sv. Arhan|ela Lesnovskog, darovao Hilandaru svoju zadu`binu, 1342. godine; kasnije, kako se u na{oj nauci pretpostavqa, oduzeta mu je, kada je crkva Sv. Arhan|ela postala, 1347. godine, sredi{te novoosnovane zletovske episkopije. Nepoznato je ~ime je car Du{an nadomestio Hilandaru taj veliki gubitak. 82 Chil. sl. no 67, l. 12 sl. i za datum, l. 50, 53 = Zak. spom. 454, I i 455, XII. 83 O milosniku vojvodi Dmitru, v. M. Blagojevi}, Dr`avna uprava u srpskim sredwovekovnim zemqama, Beograd 1997, 162165. 84 Chil. sl. no 67, l. 1718 = Zak. spom. 454, I.

Draga{i i Sveta Gora

51

promene,85 Konstantin je prilo`io ~ak deset sela, ~etiri seli{ta i pet zaseoka. Ve}ina ih i danas postoji: Lesnovo sa zaseokom Lukovo, Bakovo (danas brdo Bakovo ju`no od Zletova) sa crkvom Sv. Nikole i zaseokom Globicom, Dobrejevo (Dobrevo) sa svim pravinama sela toga, Dreveno sa zaseokom Pe{tno (toponim Pe{tnik), Blizansko (Blizanci), seli{te Buna{ (Bune{)86 i uz wega seli{te Gabrovo, seli{te Mu`kovo (Mu{kovo); u Drenovu Dolu crkvu Sv. Prokopija sa svom imovinom. Konstantin je, pored toga, potvrdio Sv. Arhan|elu Lesnovskom Du{anova prilagawa godi{wi prihod od 100 perpera od zletovskog trga; zatim, selo Morozvizd u dolini sredwe Bregalnice, dodaju}i dva zaseoka Grdovci i Rakovci, sa svim me|ama i pravinama toga sela; tako|e na Bregalnici, u Pijancu Bogorodi~inu crkvu sa selom i namestijem, daju}i, pored toga, i selo Kalopetrovce, jugoisto~no od [tipa. U gradu [tipu Konstantin je potvrdio Sv. Arhan|elu posedovawe crkve Sv. Nikole, ~iji je ktitor verovatno bio neki Ipopsifije, sa celom imovinom, pa Kraimirovu vodenicu i 20 porodica sa ba{tinama, obavezom davawa ~abra i carskih poreza.87 I najzad, po svoj prilici krajem devete decenije 14. veka (oko 1388 ?),88 Konstantin je, ispuwavaju}i `equ, posle avgusta 1381. godine, zamona{enog vojvode Dmitra, surodnika i brata gospodstva mojego,89 darovao Hilandaru tri sela u okolini [tipa. Bila su to sela kojima je Konstantin nagradio Dmitra za wegovo verno slu`bovawe Kozjak (danas Gorwi i Dowi Kozjak), Rurak i Krivi Dol (danas Krivi Do) sa svim wihovim pravima.90 Draga{i su qude pomenutih sela91 i seoskih naseobina oslobodili od svih rabota i poreza da nemaju ni gradozidawa, ni gradobqudenija, ni so}a, ni inomistra, ni travnine, ni orawa, ni `etve, ni vr{idbe, ni ko{ewa sena, ni obra|ivawa vinograda, ni ponosa, ni psara, ni sokolara .92 I u aktu o ponovnom ustupawu Sv. Arhan|ela Lesnovskog, premda Konstantin nagla{ava
O tome v. Matanov, Kn`estvo na Draga{i, 220221. Izme|u sela Blizansko i seli{ta Buna{, zabele`eno je danas nepostoje}e selo Greben (Chil. sl. No 67, l. 22 = Zak. spom. 454, II), koje se, po svoj prilici nalazilo na desnoj strani Lesnovske klisure. O tamo{woj sredwovekovnoj naseobini svedo~e tragovi raspore|eni na stenovitom grebenu s desne strane reke : Smiqka Gabeli}, Nepoznati lokaliteti u okolini Lesnovskog manastira, Zbornik za likovne umetnosti 20, (1984) 172173. 87 Chil. sl. no 67, l. 1836 = Zak. spom. 454, IIV 455, VIIX; za lokaciju navedenih sela, vidi, @ivojinovi}, Vlastelinstvo, 80 (mapa), 81. 88 U dopisanim u XIX veku redovima ~itamo da je akt napisan 6887 (=1379), 20. juna u Pri{tini (Chil. sl. no 63, l. 14 = Zak. spom. 457, VII), gradu koji nije ulazio u teritoriju dr`ave Draga{a, te je ve} Novakovi} (nav. mesto, nap. 1) ukazao na nepouzdanost ovog podatka. 89 I u aktu kojim je Konstantin prilo`io, 26. marta 1388, brojna dobra crkvi Vaznesewa koju je vojvoda Dmitar podigao u [tipu, i potvrdio darove samog osniva~a, ovaj se spomiwe kao vsesrd~ni brat gospodstva mi (Akti, 390 = Panteleemon/serbes, no 11, 180). O mogu}oj rodbinskoj vezi vojvode Dmitra sa bra}om Draga{, v. Matanov, Kn`estvo na Draga{i, 256260. 90 Chil. sl. no 63 = Zak. spom. 456457; za lokaciju tih sela, v. @ivojinovi}, Vlastelinstvo, 81 i 80 (mapa). 91 Odredba o oslobo|ewu od poreza u korist dr`ave izostavqena je jedino u darovnom aktu za sela u okolini Vrawa, v. gore nap. 80. 92 Ova lista poreza i rabota od kojih se osloba|aju qudi metoha Bogorodice u Arhiqevici je prili~no potpuna: Chil. sl. no 62, l. 5962 = Zak. spom. 448, VII.
85 86

52

Mirjana @ivojinovi}

da oslobodi gospodstvo mi od svih rabota i poreza, lista izuze}a, uz grad, travninu, ponos, so}e, sadr`i i desetak od `ita, vina, stoke, oslobo|ewe od vojne obaveze, jednom re~ju od svih rabota velikih i malih.93 Najzad, Draga{i su qude Sv. Vlasija i Sv. Nikole, kao i sela u okolini [tipa i Pre{eva izuzeli iz vlasti kefalije, kneza, sevasta ili bilo koga no93 Chil. sl. no 67, l. 4248 = Zak.spom. 455, X; u aktu za Sv. Vlasija uz travninu spomiwe se i `irovnina (Chil. sl. no 60, lista nije uneta u izdawe = Zak. spom. 453, IV), a u onom za sela u okolini [tipa, na posledwem mestu je oslobo|ewe od kotla: Chil. sl. no 63, l. 13, gde nije data lista pojedinih poreza = Zak. spom. 456, IV.

Draga{i i Sveta Gora

53

sioca vlasti carstva na{eg (1377), odnosno gospodstva mi (1381, oko 1388), stavqaju}i ih jedino pod upravu Hilandara.94 Za sve u~iweno zahvalni Hilandarci ubrojali su Konstantina Draga{a me|u ktitore svoga manastira.95 Sa manastirom Ivironom Draga{i su bili u vezi preko ivirskog metoha Bogorodice Eleuse, nedaleko od grada Strumice, kome su ustupili dve zna~ajne privilegije. Prilikom svoje posete Bogorodici Eleusi, carica Evdokija i gospodin Konstantin ispunili su molbu monaha Ivirona (izi|o{e starci iz manastira Ivirona, koji su se tu nalazili ) i svojim aktom, izdatim tada, 15. januara oko 1380. godine,96 zauvek oslobodili qude tog ivirskog metoha obaveze stra`arewa i `etve `ita, rabota u korist dr`ave, od kojih su srpski vladari obi~no osloba|ali qude manastirskih sela.97 Sasvim je neosporan podatak da je gospodin Konstantin bio veliki dobro~initeq Kutlumu{a, jer je, na incijativu monaha, on, kao wihov za{titnik i ktitor (eforoj kai kthtwr), blagorodni (eugenestatoj) gospodin Konstantin Draga{, svojim pismima, posredovao kod patrijarha Antonija IV, juna 1391, da bi taj manastir dobio status patrijar{ijskog.98 Za dobijawe ovih po~asnih naziva Konstantin Draga{ je morao u~initi Kutlumu{u neke zna~ajne darove, verovatno negde posle oktobra 1386. i pre juna 1393. godine,99 o kojima, na `alost, ni{ta ne znamo. Za razliku od napred navedenih akata, koji su po svojoj formulaciji veoma bliski carskim, {to bi svedo~ilo da su proistekli iz kancelarije samostalnih vladara, akt kojim je Konstantin, oktobra 1393. godine, darovao Vatopedu mali, zbog vremenskih neprilika potpuno propao,100 manastir Bogorodice Pantanase u Melniku, jasno pokazuje da je darodavac u vazalnom odnosu prema turskom sultanu. Naime, Konstantinu je bila potrebna sultanova saglasnost za pridru`ivawe Pantanase Vatopedu, o ~emu u aktu ~itamo: A desilo se da sam o tome obavestio vrhovnog moga i svih /qudi/ gospodara i naredio mi je da to u~inim (Eti de sunebh moi kai anefera peri toutou ton kaqolikon emoi kai toij pasin auqenthn kai wrise moi ina peri toutou apoplhrwsw).101
94 Chil. sl. no 60, l. 1617; no 67, l. 4849; no 63 (u izdawu je ta odredba izostavqena) = Zak. spom. 453, II, v. gore i nap. 70; 455, XI, v. gore i nap. 87; 456, V, v. gore i nap. 90. 95 Q. Stojanovi}, Stari srpski zapisi i natpisi 3, Beograd 1905 (Fototip. izd. 1984), br. 5009. 96 Za izdavawe ovog akta oko 1380. godine, v. Akt g. Draga{a. 290291. 97 Akt g. Draga{a, 293, r. 1213; monasi su se pozvali na hrisovuqe gr~kih careva na osnovu kojih su wihovi posedi bili oslobo|eni obaveze stra`arewa (bigla, gradobqudenije): Isto, r. 89 i komentar, 291292. 98 V. ovde nap. 18. 99 Da je Konstantin ve} u~inio neka darovawa Kutlumu{u, verujemo da bi bio spomenut u aktu patrijarha Nila, od oktobra 1386, uz pokojnog cara Srbije kir Stefana, Radohnu i despota Ugqe{u: Kutlumus, no 38, l. 33; v. Matanov, Kn`estvo na Draga{i, 197. 100 Pantanassa, 184, l. 3233: epei pro kairou sunebh kai eij pantelh afaneian suntelesan apo thj tou cronou sunebh sugcusewj. 101 Ibid. l. 3335.

54

Mirjana @ivojinovi}

Tu saglasnost Konstantin je po svoj prilici dobio kada je, na poziv Bajazita I, stigao, u jesen 1393. godine, u Ser na sastanak sultana sa wegovim balkanskim hri{}anskim vazalima.102 Da Pantanasa bude u dobrom stawu, pored davawa liturgija za Konstantinove roditeqe i, kada do|e momenat, za wega samog,103 bilo je od zna~aja, verovatno za ~itavo stanovni{tvo Melnika, jer je Konstantin odredio da prihod od manastirskih imawa ide za izdr`avawe bolesnika tamo{we bolnice.104 Izgleda da su to mogli biti zna~ajni prihodi, jer pored osniva~a Pantanase, despota Slava, manastir su obdarili i kefalije i upravnici/zapovednici Melnika.105 Na osnovu akata bra}e Draga{, proisteklih iz kancelarija u gradovima Strumici i Ko~anima, mogli bismo zakqu~iti da su despot Jovan, do svoga zamona{ewa, negde posle juna 1377. godine,106 i gospodin Konstantin, verovatno do Kosovske bitke, rekli bismo, u velikoj meri kao samostalni vladari, ispuwavaju}i molbe svetogorskih monaha, {titili i pomagali interese wihovih manastira, kao i crkava svoje dr`ave koje su im ustupali. Ukoliko je gospodin Konstantin bio u nekoj zavisnosti od sultana, o ~emu ne raspola`emo podacima, sigurno je da to do 15. (danas 28) juna 1389. godine nije bilo u onom stepenu kao {to to pokazuje akt od oktobra 1393. godine.

102 Up. I. \uri}, Sumrak Vizantije, Beograd 1984, 44. Na{ dokumenat preciznije odre|uje vreme toga sastanka najkasnije oktobar 1393. godine. 103 Pantanassa, l. 2325: ina poiousin oi agioi mou paterej uper yucikhj swthriaj twn gonewn mou kaq ebdomada leitourgiaj duo kai exocwj uper thj emhj aqliaj kai talaipwrou yuchj kaq ebdomada leitourgian mian. 104 Ibid. l. 2627: apedomhn de to toiouton kthma opwj dioikV to eisodhma tou toioutou monudriou eij thn twn ekeise asqenwn tou nosokomeiou kubernhsin. 105 Ibid. l. 1820 : di orismou eggrafou kai sigilliwdwn, di upografhj twn kata kairouj kefalatikeuontwn kai dia pantwn osa para twn kaqexhj hgemoneuontwn peri thn tosauthn qeian kai ieran monhn exedoqhsan. 106 Uzimaju}i u obzir ranija istra`ivawa o zamona{ewu despota Jovana Draga{a, Matanov (Kn`estvo na Draga{i, 122 i nap. 2023), u prilog mi{qewu da se na Jovana odnosi pomen smrti monaha Doroteja, kao velikoshimnika Jovana Kalivita, ukazuje da je Jovan bio `iv oktobra 1393. godine; naime, u aktu o ustupawu Sv. Bogorodice Pantanase Vatopedu, Konstantin obavezuje monahe da slu`e liturgiju samo za pokoj du{e wegovih roditeqa (v. gore i nap. 103), a sigurno bi spomenuo i brata da je tada bio pokojni.

Draga{i i Sveta Gora

55

Mirjana @ivojinovi} LES DRAGA[ ET LE MONT ATHOS L'auteur de ce travail considere les rapports des Draga{ avec certains monasteres athonites : Saint-Panteleemon, Chilandar, Iviron, Kutlumus et Vatopedi. En loccurrence, on sait quoutre la confirmation danciens privileges fonciers, ils ont octroye de nouveaux droits a ces etablissements a travers la donation de nombre de villages et deglises sis sur le territoire de leur Etat, tres agrandi apres la bataille de la Maritsa (26 septembre 1371), et, le cas echeant, ont resolu les litiges fonciers les opposant entre eux. Cette activite est attestee par plusieurs documents delivres a ces monasteres, dont les indications chronologiques subsistant sur les originaux endommages ne sont pas toujours fiables, alors quelles font totalement defaut sur les copies. Lauteur estime que Chilandar et Saint Panteleemon sont les premiers monasteres athonites a avoir sollicite lintervention des nouveaux maitres de la region de la Strumica, tout dabord pour resoudre un litige concernant le village de Breznica, qui opposait ces deux etablissements depuis approximativement 1364. On sait que ce village est vraisemblablement echu au monastere russe un peu apres juin 1374. A cette epoque, dapres des copies conservees, les freres Draga{ le despote Jovan et gospodin Konstantin ont offert a Saint-Panteleemon une dizaine de villages sis dans la region de la Strumica, dont la majorite existent encore aujourdhui, ainsi quun ou deux hameaux; la donation de ces villages incluait celle de neuf eglises patrimoniales, auxquelles ils ont egalement ajoute une eglise situee a Strumica et deux respectivement a Petri~ et dans les environs de cette ville. Pour sa part, le gospodin Konstantin semble avoir rattache a Saint-Panteleemon jusqua 18 villages, 3 hameaux et 6 eglises sis dans la region de Tikve{. En fait, nous possedons uniquement une seule copie faisant etat de la donation a cet etablissement de leglise Saint-Georges sise a Polo{ko avec les villages de Polo{ko, Ko{ane et Drago`elj. Cependant cette donation pourrait justement etre mise en doute compte tenu que nous savons que lempereur Du{an a rattache cette eglise avec les trois villages mentionnes au monastere de Chilandar en fevrier 1340. Lauteur attire toutefois lattention sur le fait que leglise Saint-Georges avec ces villages, dans ce cas, se serait retrouve comme une possession isolee de Chilandar, entouree de possessions de Saint-Panteleemon de sorte quil nexclut non plus la possibilite quil soit question dune donnee digne de foi. Par consequent, une solution serait que Chilandar sest peut-etre vu dedommagee la perte de ces villages et de cette eglise sis a Polo{ko par la cession de villages sis dans une autre region. Finalement, Konstantin a egalement

56

Mirjana @ivojinovi}

offert au monastere athonite russe deux autres eglises une sise a [tip et la seconde a Zletovo avec les droits leur appartenant. Les litiges apparus entre les moines de Chilandar et ceux de Saint-Panteleemon au sujet de leur possessions limitrophes, sises sur la rive droite de la Strumica ont ete resolus, sur ordre du gospodin Konstantin et du conseil de ses seigneurs, par les eveques de Strumica et de Vodo~a en 1375/76. Puis, vers 1376/77, les freres Draga{ avec leur mere, limperatrice Evdokija, ont confirme a Saint-Panteleemon la possession de villages sur la seule rive droite de la Strumica, ce faisant leur acte consigne de faon precise les droits de ces villages tres probablement aux fins de prevenir tout nouveau litige avec les voisins de ces biens dans la jouissance de ceux-ci. Les donations des freres Draga{ en faveur de Chilandar saverent egalement tres nombreuses. Par un acte date du 1er juin 1377 le despote Jovan et le gospodin Konstantin ont confirme a Chilandar la possession durable et inalienable de leglise Saint-Blaise a [tip et de trois villages sis dans les environs de cette ville. Ensuite, vers 1379 ou en 1380/81, limperatrice Evdokija et le gospodin Konstantin ont donne a Chilandar leur eglise patrimoniale dediee a la Vierge sise au lieu dit Arhiljevica et 19 villages avec leurs droits; au printemps 1380, Konstantin, a la demande des moines de Chilandar, a rattache a leur monastere quelques villages sis dans la region de Vranje; une seconde importante possession de Chilandar sise a Lesnovo, en loccurrence leglise du Saint-Archange (Michel), a ete restituee par Konstantin a ce monastere le 15 aout 1381, a la demande de ses moines et par lintermediaire du milosnik voivode Dmitar. Leglise du Saint-Archange a ete remise avec 10 villages, 5 hameaux, 4 villages abandonnes, ainsi quavec tous leurs droits dans la region de Lesnovo, de Bregalnica et de [tip; parallelement, Konstantin a confirme a leglise du Saint-Archange une donation de Du{an, en loccurrence un revenu annuel de 100 hyperpres provenant du marche de Zletovo. Enfin, vraisemblablement vers la fin de la neuvieme decennie du XIVeme siecle, satisfaisant une requete du voivode Dmitar alors entree en religion, Konstantin a rattache a Chilandar trois autres villages sis dans les environs de [tip. En plus des villages offerts par les freres Draga{ ou par Konstantin seul, les monasteres se sont vu attribuer tous les impots et corvees rattaches a ces biens. Pour tout ce quil a fait pour leur monastere les moines de Chilandar reconnaissants ont range gospodin Konstantin au nombres des fondateurs de leur etablissement. Les freres Draga{ etaient en relation avec le monastere dIviron par le biais de son metoque dedie a la Vierge Eleoussa, situe non loin de Strumica, auquel ils ont cede (le 13 janvier 1380) deux importants privileges, exemptant pour toujours ses hommes de lobligation de la bigla (bigliatikon) et de la moisson de froment (`etva `itna) corvees au profit de l'Etat, dont les souverains serbes exemptent dhabitude les habitants des villages appartenant a des monasteres. Une donnee (juin 1393) nous apprenant que le gospodin Konstantin etait un bienfaiteur de Kutlumus apparait toute a fait digne de foi; ce seigneur y est mentionne comme son protecteur et fondateur. Toutefois, nous ne possedons

Draga{i i Sveta Gora

57

aucune information sur les donations, assurement importantes pour justifier ces titres honorifiques, faites par Kontantin a cet etablissement. A la difference des actes par lesquels les Draga{ ont procede a des donations a Saint-Panteleemon, Chilandar et Iviron, et qui, par leur formulation, sont tres proches des actes imperiaux, ce qui pourrait attester quils sont issus de la chancellerie de souverains independants, lacte par lequel Konstantin a confirme a Vatopedi, en octobre 1393, le monastere de la Sainte-Vierge Pantanassa sis a Melnik, petit etablissement gravement delabre, montre clairement que le donateur a une position de vassal par rapport au sultan ottoman, quil mentionne comme ton kaqolikon emoi kai toij pasin auqenthn kai wrise moi Pour cette raison lauteur en conclut que le despote Jovan, jusqua son entree en religion un peu apres 1377, et le gospodin Konstantin, vraisemblablement jusqua la bataille de Kosovo (13 juin 1389), ont protege les interets des moines hagiorites, a ce quil semble en qualite de souverains independants satisfaisant a leur requetes. Si le gospodin Konstantin sest trouve dans quelque position dependante par rapport au sultan ottoman, il est toutefois certain que celleci natteignait pas le degre que suggere notre acte doctobre 1393.

Das könnte Ihnen auch gefallen