Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Najvea brzina izvoenja u odnosu na ostale instrukcije prenosa Instrukcije su krae od ostalih Nekada instrukcija ima samo polje koda operacije: TAB ( A B ) TBA ( B A ) U nekim instrukcijama se eksplicitno ukazuje na registre koji uestvuju u prenosu preko njihovih adresa): MOV A, E ( E A )
sa stek-om
se inkrementira
operacije
Kod nekih procesora ( MC 68020, VAX ) ulazno/izlazni prostor se posmatra kao memorija
Svakoj
Ove instrukcije skreu tok izvoenja programa bezuslovno ili uslovno Upravljake instrukcije mogu da se podele na:
Instrukcije bezuslovnog skoka (jump) ili grananja (branch) Instrukcije uslovnog skoka ili grananja Specijalne upravljake instrukcije za upravljanje potprogramima, prekidima i stanjima procesora
bezuslovnog skoka
Preusmeravaju tok izvoenja programa bez ispitivanja bilo kakvih uslova U PC se nalazi adresa memorijske lokacije na kojoj se nalazi sledea instrukcija Ne preporuuje se esta upotreba ovih instrukcija, jer mogu da dovedu do greke u izvravanju programa
Omoguavaju skok (grananje) potprograma samo ako je prethodnom obradom ispunjen neki uslov Ne zna se unapred kojim e putem krenuti dalje odvijanje programa Instrukcije se zasnivaju na testiranju pojedinih bita u registru stanja Instrukcije SKIP tipa testiraju uslov i preskau prvu narednu instrukciju ako je uslov ispunjen
Primer za instrukciju uslovnog skoka instrukcija poetak petlje telo petlje dekrementiraj registar i preskoi ako je 0 skoi na poetak petlje nastavak programa
Ako uslov nije ispunjen program se vraa na poetak petlje (vrti se u petlji)
Primer za instrukciju uslovnog skoka instrukcija poetak petlje telo petlje dekrementiraj registar i preskoi ako je 0 skoi na poetak petlje nastavak programa
Zatvoreni potprogram
T O K P R O G R A M A
GLAVNI PROGRAM
POETAK PROGRAMA POTPROGRAM POZIV POTPROGRAMA POETAK
POTPROGRAM
POTPROGRAM POTPROGRAM
KRAJ PROGRAMA
POZIV POTPROGRAMA
KRAJ
POZIV POTPROGRAMA
KRAJ PROGRAMA
Instrukcije
samom procesoru u ulazno/izlaznoj jedinici ili u spoljanjem okruenju (van raunarskog sistema)
Kada se pojavi zahtev za prekid, tekui program se prekida i prelazi na izvravanje posebnog kontrolno upravljakog programa za obradu prekida Da bi mogao da se ostvari povratak u prekinuti program moraju da se uvaju na steku:
Sadraj
programskog brojaa (PC) Sadraj svih radnih registara u CPU koji e koristiti program za obradu prekida
ZAHTEV ZA PREKID
za upravljanje prekidom
Obradu prekida vri program operativnog sistema koji se zove analizator prekida Analizator prekida bira program za obradu koji odgovara prekidu Poto nisu svi prekidi podjednako vani za raunarski sistem, neki od njih mogu privremeno ili trajno da se spree (maskiraju) pomou instrukcija koje mogu da postavljaju masku, da je itaju i testiraju Na kraju svake rutine za obradu prekida nalazi se instrukcija za povratak iz prekida RT (Return from Interrupt)
Kod veine raunara CPU moe da se nae u nekom od sledeih stanja, pri emu se stanja koja su data u paru uzajamno iskljuuju: Neprivilegovanom / privilegovanom stanju Stanju spremnosti / stanju obrade Stanju zastoja (ekanja) / stanju obrade Stanju dozvoljenog prekida / stanju zabranjenog prekida U privilegovanom reimu moe u potpunosti da se kontrolie rad raunara pomou privilegovanih instrukcija koje ne mogu da se upotrebljavaju u korisnikom programu.
se pristupa razliitim nainima adresiranja, koji su zadati u posebnom polju u formatu instrukcije
Podacima
IMPLICITNO adresiranje adresiranje PRIMENOM BAZNIH REGISTARA adresiranje PRIMENOM SEGMENTNIH REGISTARA INDIREKTNO adresiranje NEPOSREDNO adresiranje DIREKTNO adresiranje
Naini adresiranja
FORMAT INSTRUKCIJE
Naini adresiranja
Implicitno
adresiranje
adresiranje
Polje adrese predstavlja sam operand Podatak se nalazi u memoriji na lokaciji koja neposredno sledi iza koda operacije
Direktno
adresiranje
adresiranje
Adresa memorijske lokacije se odreuje u odnosu na tekui sadraj programskog brojaa (PC)
Indeksirano
Naini adresiranja
adresiranje
Na adresu podatka se dodaje sadraj nekog indeks registra (dobija se efektivna adresa)
Indirektno
adresiranje
U polju operanda se nalazi pokaziva adrese na memorijsku lokaciju u kojoj se nalazi adresa na kojoj je smeten podatak
Adresiranje
Fizika adresa je podeljena na dve logike, od kojih je jedna u polju operanda, a druga u segmentnom registru Korisniki program moe da menja sadraj segmentnih registara
Naini adresiranja
Adresiranje
Koristi se za pomeranje programa u okviru memorije kada programi koriste apsolutne adrese. Logika adresa = adresa koju vidi program Bazna adresa = adresa koju je dodelio operativni sistem (nalazi se u baznom registru) Stvarna adresa = logika adresa + bazna adresa Sadraj baznog registra moe da menja samo operativni sistem