SREBRNE SVIRALE Ime pisca: Dragutin Tadijanovi O piscu: Dragutin Tadijanovi rodio se 1905.g.

u selu Rastuju kraj Slavonskog Broda. Najistaknutiji je hrvatski suvremeni pjesnik i znanstvenik, autologiar i prireiva stranih djela brojnih hrvatskih pisaca. Veina Tadijanovievih pjesama govori o slavonskom krajoliku. Tadijanovi pie slobodnim stihom. Znaajne su njegove zbirke : "Lirika", "Sunce nad oranicama ","Dani djetinjstva ","Tuga zemlje","Prsten ","Srebrne svirale ","Prijateljstvo rijei ","Moje djetinjstvo ". Pozdrav umi Tema:Ljepota ume Osnovna misao: uma je veliko bogatstvo koje treba uvati Vrsta pjesme: Lirska (pejzana) Vrsta stiha: slobodan Stil: epiteti - sunanog,teke usporedba - a stabla stoje vrsto kao divovi Dugo u no, u zimsku bijelu no Tema: Pjesnikova majka u zimskoj noi Osnovna misao: Ako majku napustimo, ljubav i enja za njom ostaju Vrsta pjesme: Lirska (misaona) Vrsta stiha: slobodan Stil: epiteti - gluha, pusta, zimska, bijela metafora - paze da nebi zlato moje probudili Moja sestra nosi u grad mlijeko Tema:Pjesnikova sestra Osnovna misao: Tko rano rani dvije sree grabi Vrsta pjesme: Lirska (misaona) Vrsta stiha: Slobodan stih Stil: epiteti - ledene, sivi personifikacija - ura na zidu tri puta zakaljala Stope u snijegu Tema:etnja snijenim ulicama Osnovna misao:Svatko ima svoje zadovoljstvo Vrsta pjesme: Lirska (pejzana) Vrsta stiha: slobodan Stil: epiteti - sitne, bjele, snijenim Rano sunce u umi Tema:Prve suneve zrake u umi Osnovna misao: Proljee je lijepo godinje doba Vrsta pjesme: Lirska (pejzana) Vrsta stiha: slobodan stih Stil: epiteti - zelene, bijeli, mali usporedba - na kojoj se blista rosa kao suze

SREBRNE SVIRALE
SREBRNE SVIRALE

Dragutin Tadijanovi

BILJEKA O PISCU: Dragutin Tadijanovi roen je 4. 11. 1905. godine u Rastuju, pokraj Slavonskog Broda, kao sin zemljoradnika. Puku kolu polazio je u susjednom selu Podvinju, a realnu gimnaziju zavrio u Slavonskom Brodu. Poslije mature 1925. godine, dolazi u Zagreb na studije. Upisao se najprije na umarstvo, a zatim je preao na filozofiju. Diplomirao je 1937. godine. Bio je niz godina urednik knjievnih izdanja u Nakladnom zavodu Hrvatske i u "Zori". Redovit je lan HAZU. Pjesme poinje pisati u trinaestoj godini. Objavio je dvanaest knjiga pjesama (Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme itd.). Pjesme su mu prevedene na dvadeset stranih jezika i uvrtene u domae i strane antologije lirike. Povremeno je prevodio poeziju s ekog, njemakog i francuskog. Uredio je sabrana djela brojnih pisaca.

MJESEINA

Gle, iza hrastove ume, u tamnom sjaju i tiini, Mjesec se pomalja. Rumen. Okrugao.

Lanjskog ljeta, s klupe ispod kestena, Gledao sam s tobom, u zanosu, Izlazak punog mjeseca iza ume hrastove, U rasvjeti mlijenoj i smijehu.

Oh, kakve li smo krhke igrake U krvnikima jakim rukama!

Tuga me je, i ja sam posve sam: Mjeseina veeras grob tvoj poliva. Mjeseina veeras meni apue Da tebe nema, i nema, zauvijek.

O, dugo, dugo, jo dugo poslije nas Tue e oi gledati kao to gledasmo i mi:

Nae se sunani dan, Veernje sjenke oduljae; Mjesec se pomalja Iza hrastove ume, u tamnom sjaju i tiini.

SADRAJNA ANALIZA: Ovo je misaona pjesma o ljubavi, prolaznosti i smrti. Pjesnik se sjea lanjskog ljeta kad je promatrao isti mjeseev sjaj iznad hrastove ume, kao i danas. Tada je pored njega bila voljena ena, a sad je nema. Njen grob sada poliva mjeseina. Tada je bio sretan, a sad je tuan. Metaforom o krhkim igrakama u krvnikim jakim rukama pjesnik poruuje da smo rtve sudbine. Sve je prolazno, tue e oi gledati mjeseinu kao to smo je mi gledali. Mjesec e se uvijek pojavljivati, izmjenivat e se dan i no, a nas nee biti. U pjesmi su dva raspoloenja: lanjski zanos i smijeh, dvoje zaljubljenih na klupi i dananja tuga, samoa i mjeseinom obasjan grob.

STILSKA ANALIZA:

Pjesma obiluje vizualnim pjesnikim slikama: u tamnom sjaju mjesec rumen, izlazak punog mjeseca iza ume hrastove, u rasvjeti mlijenoj, mjeseina grob poliva, veernje sjenke oduljae. Tiina je, samo mjeseina pjesniku apue. Ponavljanje rijei nema (nje) i dugo (jo dugo poslije nas) govori o neminovnom kraju i smrti. Ugoaj je pjesme tuan i sumoran. Pjesma ima est nejednako dugakih strofa s nejednako dugakim stihovima, bez rime. Ponavljanje prva dva stiha na kraju pjesme obrnutim redom govori o neumitnosti sudbine.

HOU LI UI U SOBU GDJE JE SAG

Kad ispiemo punu ploicu rauna, Onda itamo iz itanke. Zatim Gospodina pita. Tko ne zna ponoviti, Ona ga uzme za kosu iznad uha i vue, Jer tamo najvie boli... Nakon tog opere ruke, I izmolimo naglas Oena. U redovima idemo za njom, Kraj opine, u dvorite njeno: Kog vie voli, taj se popinje Na orah i trese, i poslije kupi; A drugi upaju travu izme cigle, Pred kuom, ili koprive kraj zida, U dvoritu... Oh, to bih ja Volio da me gospodina uvede, Samo jedanput, u svoje sobe. Kradomice, kroz prozor vidjeh: Na zidu slike, puno slika... A sat u staklu ne tue neg pjeva...

A pod je aren, pod zelenkast. To je valjda na podu sag. Izuo bih opanke, brzo, I oprao noge, brzo, Samo da sag ne uprljam. Ali znam ja: ... Gospodina Nikad nee mene uvesti U lijepu sobu gdje je sag.

SADRAJNA ANALIZA: Pjesma je napisana kao da ju je stvarno napisao djeak, tj. onako kako bi je on ispriao. Govori o uiteljici i razredu, pjesnikovu djetinjstvu, ali je to u stvari pjesma o siromatvu i socijalnim razlikama. Za djeaka je uiteljica netko jako, jako velik i vaan, netko do koga se ne moe doi (u redovima idemo za njom). Ona ima svoje dvorite, voke i kuu. Njena se soba moe vidjeti samo kradomice kroz prozor. U sobi su slike, sat, pod arenkast i zelen, a na njemu sag. Djeak bi silno elio ui samo jedanput u tu sobu sa sagom, a zna da nee ui nikada. Nikada ga uiteljica nee pozvati, iako bi on izuo opanke i oprao noge da ne uprlja sag. Djeak osjea njezinu hladnou. Ona pere ruke nakon potezanja za kosu. Djeca joj ureuju vrt. Ona meu njima pravi razliku (kog vie voli, taj se popinje na orah i trese, i poslije kupi). U pjesmi su naglaene suprotnosti izmeu siromanog djeaka i gospodine uiteljice koja ima lijepu kuu s lijepim stvarima. Odnos izmeu uiteljice i djece je strog i hladan, a djeak bi zapravo silno elio da ga uiteljica vidi i da mu se onako ljudski obrati.

STILSKA ANALIZA: Pjesnikov je jezik jednostavan, osjeajno snaan i topao, bogat vizualnim pjesnikim slikama jednog seoskog razreda. Pjesnik se ne slui rimom. Pjesnik pjeva u prvom licu i time nam doarava da je on to sve osobno proivio. Stihovi se redaju kao da nam djeak pria o svakodnevnim kolskim dogaanjima.

RANO SUNCE U UMI

U zelene kronje uleti Proljetni vjetar, Mlad.

Suneve tanke strelice Probodoe lie I granice I stabla: itava se uma zanjiha, Zasja.

Rosnati cvjetovi, Bijeli, I listovi, I male ptice, Pozdravie sunce Veliko.

A sjenke granatih stabala Narisae Kao prsti Raznolike Likove Po travi Na kojoj se blista rosa kao suze.

SADRAJNA ANALIZA: Ovo je pejzana pjesma u kojoj pjesnik jednostavno, ali duboko i snano, izrie svoju povezanost s rodnom Slavonijom i njenim umama. Pjesma je puna proljetne vedrine. ivot u umi buja. Jutarnje sunce budi stabla, ptice i cvjetove. Nestaan vjetar poigrava se kronjama i itava se uma njie. Sjene grana ispisuju are na rosnoj travi. Raanje sunca u proljetno jutro obeanje je novog ivota. STILSKA ANALIZA: Vizualne pjesnike slike doaravaju nam boje ume (zelene kronje, bijeli rosnati cvjetovi, sjenke granatih stabala, likovi na travi, rosa kao suze, sunce). Zvune slike oivljuju zvukove ume (vjetar u kronjama, njihanje ume, male ptice koje pozdravljaju sunce). Pjesma je pisana nevezanim stihom nejednake duine. Ritam pjesme doarava buenje ivota u umi, strujanje proljetnog vjetra kroz grane i uzbuenje svih umskih bia zbog izlaska sunca.

Dragutin Tadijanovi
1. O piscu Dragutin Tadijanovi roen je u Postuju, kod Slavonskog Broda 4.11.1905. u siromanoj i brojnoj porodici. Osnovnu kolu je polazio u Podvinju, susjednom selcu. Mir ranih akih dana poremetio je Drugi svjetski rat koji je ubrzo odvukao njegovog oca na frontu. U tim godinama, kao desetogodinji djeak, prvi put se susreo sa gradom. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu, a univerzitetski je studij zapoeo 1925. na gospodarsko umarskom fakultetu u Zagrebu. 1929 preao je na Filozofski fakultet u kojemu je diplomirao. U posljednjim je godinama studija ivio u akom domu u Runjaninovoj ulici i radio kao korektor Narodnih novina. Poslije Drugog svijetskog rata Tadijanovi je bio urednik najprije u Nakladnom zavodu Hrvatske, a zatim u izdavakom poduzeu Zora do 1958. U proljee 1953. izabran je za dopisnog, a 1965. za pravog lana JAZU - a. U jesen 1953. postao je direktor Akademijina instituta za knjievnost. Tu dunost vri i dan danas. Njegova najznaajnija djela su knjige pjesama Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Intimna izloba crtea iz Raba, i sabrane pjesme Blagdan etve, Srebrne svirale i Prsten. 2. Primjeri pjesama po tematskim ciklusima a) pejzane: Pozdrav u umi, Rano sunce u umi, Veer, Pjesma o dunji i ptici, No bez jablana b) intimna: Lutanje, Pjesma o ovjeku i suncu, Stope u snijegu, Kioviti dani, Pusto c) ljubav: Rastanak u jesen, Ogledala sree, Kad prolazi iznenada, Ti i moje srce, Susret d) djetinjstvo: Gdje su mladi dani, Mladi u trsju tuan, Moje igrake, Raunska zadaa, Nosim sve tvorbe, a magarac nisam 3. Po jedna interpretirana pjesma iz svakoga ciklusa

a) pejzana Pozdrav u umi Tema : Opis ume Osjeaji : divljenje, srea, zanesenost Pjesnike slike : a) vizualne : zelena uma, korijenje crno b) akustine : utanje lia c) taktilne : pod rosom savija, tvoje hladne izvore d) olfaktivne : ovo jutro mirisno Motivi : zelena uma, crna zemlja, stabla Stih : slobodni Strofa : esterostih (1. i 3. strofa), jednostih (2. strofa) Ritam se ostvaruje : slobodnim stihom, opkraenjem, brojem stihova u strofama, izraajnim sredstvima, asonancom b) intimna Stope u snijegu Tema : Opis zimske veeri Osjeaji : zanos, tuga, sjeta Pjesnike slike : a) vizualne : svjetiljke su uto gorjele, sitne zvjezdice c) taktilne : suh snijeg Motivi : gradske ulice, sitne zvjezdice, stope Stih : slobodni Strofa : peterostih (1.strofa), etverostih (2.strofa), trostih (3.strofa), dvostih (4.strofa), jednostih (5.strofa) Ritam se ostvaruje : slobodnim stihom, nepravilnom rimom, brojem stihova u strofama, asonancom, inverzijom c) ljubav Ogledala sree

Tema : Ljubav mladia i djevojke Osjeaji : ljubav, zanos, njenost Pjesnike slike : a) vizualne : kad prolaze cestom, veselo gleda c) taktilne : ruka je djevojke topla, dre se za ruke njeno Motivi : mladi i djevojka, cesta, radost Stih : slobodni Strofa : etverostih (1. i 2.strofa), dvostih (3.strofa) Ritam se ostvaruje : slobodnim stihom, izborom rijei, rasporedom stihova u strofama, izraajnim sredstvima, asonancom d) djetinjstvo Gdje su mladi dani Tema : Sjeanje na djetinjstvo Osjeaji : sjeta, tuga aljenje Pjesnike slike : a) vizualne : noi zvijezda, utu zvijezdu c) taktilne : krupnu zvijezdu Motivi : dani djetinjstva, zvijezde, slatki asovi Stih : slobodni Strofa : dvostih (1.strofa), etverostih (2.,3. i 4.strofa) Ritam se ostvaruje : slobodnim stihom, rasporedom stihova, brojem stihova u strofama, inverzijom 4. Stil Dragutina Tadijanovia Dragutin Tadijanoviev stil je veoma slikovit. Voli koristiti slobodni stih, koji ujedno pridonosi ritmu pjesama. Ritam se jo ostvaruje raznim izraajnim sredstvima (kao to su epiteti, inverzije, metafore, asonance i personifikacije), razliitim brojem stihova u strofama i samim brojem strofa. Izbor rijei je jednostavan i u svakoj pjesmi slian. Upravo jednostavnost krasi Tadijanovieve pjesme! DRAGUTIN TADIJANOVI: SREBRNE SVIRALE

Biljeke o piscu: Dragutin Tadijanovi roen je u Rastuju, kod Slavonskog Broda, 4. studenog 1905. u siromanoj i brojnoj obitelji. Osnovnu je kolu polazio u Podvinju, susjednom selu, pjeaei svakog dana po nekoliko kilometara. Te je rane ake dane poremetio prvi svjetski rat koji je odmah odvukao oca na frontu. U tim godinama, kao desetogodinji djeak, doivio je prvi susret s gradom. Gimnaziju je polazio u Slavonskom Brodu. Prve je etiri godine pjeaio od Rastuja do Slavonskog Broda, svaki dan oko petnaest kilometara. Zatim je godinu dana stanovao u brodskom samostanu, a jednu godinu kod nekog graevinskog poduzetnika kao poduavatelj njegovih sinova i keri, pa opet jednu godinu pjeaio svakoga dana iz Rastuja u Brod i natrag. Sveuilini je studij zapoeo 1925. na Gospodarsko-umarskom fakultetu u Zagrebu, a 1928. g. preao je na Filozofski fakultet na kojemu je kasnije i diplomirao. U proljee 1953. izabran je za izvanrednog, a 1965. za redovnog lana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Tadijanovi je poeo pisati pjesme vrlo rano: u treem razredu gimnazije, u trinaestoj godini svog ivota, a sauvao je samo one koje je napisao potkraj 1920. i kasnije. O njegovoj poeziji: Poezija Dragutina Tadijanovia, ivog klasika i prvaka hrvatskog pjesnitva, javlja se iz dubokog punog doivljaja, i kada se pjesnik vraa u rano djetinjstvo i mladike dan zarobljen bojama zaviajnih pejzaa i melodijom svoje Slavonije, i kada u stihovima, na svoj nain, poetski ispisuje kronologiju svog ivota na putovima izvan zaviaja. Njegove su pjesme osebujna ugoaja, slobodna stiha, dojmljive u svojoj saetosti. Uspomene - Lirska pjesma koja nam govori o ljubavi - Metaforikog je znaenja - Tema: Pjesnikovo sjeanje na svoju ljubav - Metafore Jesenas sam ostavio Sedam zrelih jabuka Da uvenu na granama, Neuzbrane. - Personifikacija ... a kad bi veer rairila crna krila... - Pjesma je bogata epitetima zrelih, neuzbrane, bijeli... - Stih je slobodan, deveterac, tuna je ugoaja. - Ritam je spor, polagan. Pusto - Lirska pjesma - Misaona (kontemplativna) pjesma. - Tema: Usamljenost - Pomalo turobna ugoaja. - Preneseno znaenje pjesnikove osamljenosti i tuge:

Nigdje nikog nema: Ni ovjeka, ni ptice. ... pusto mi je srce i alosno lice. - Metafora prolazim kroz tiinu. - Pjesma je sastavljena od tri kitice: dva dvostiha i kitice od jednog stiha. - Slobodan stih bez rime. Vraanje u no - Sretna ugoaja - Tema: Sjeanje na slike iz djetinjstva: povratak kosaca u predveerje - Kratka, ali snana pjesma - Pjesma je bogata epitetima sivim, otre, tamnim... - Metafore - nosei miris...; otre im kose zaspale preko ramena... - Nostalgina je ugoaja, stih je slobodan, etverostih ili katrena, nema rime. Kada prolazi iznenada - Lirska pjesma - Tema: Ljubav jednoga mladog para (pjesnika i djevojke) - Sastavljena je od tri pjesnike slike: - U prvoj pjesnikoj slici pjesnik nam govori svoje osjeaje prema jednoj djevojci - U drugoj pjesnikoj slici pjesnik susree anela koji koraa i smijei mu se (preneseno znaenje) - U treoj pjesnikoj slici pjesnik opisuje anela - Pjesmu sam doivio kao neostvarivu ljubav - Pjesma je bogata epitetima iznenada, brzo, nestano, veselo, sitno... - Pjesma ima dva dvostiha i jednu katrenu Dojam o djelu: Mislim da se Tadijanovi potrudio pribliiti elementarnom i izvornom lirskom izrazu, napustivi sve obveze u stihu: teite je stavio iskljuivo na pjesniki ritam u poetskom rasporedu rijei i grai reenice. Po tome je najvie svoj, a istodobno i moderan pjesnik koji pronalazi nove, neotkrivene izraajne mogunosti. znanje je tek onda znanje kada se stie naporom vlastite misli a ne pamenjem.

vedad Mig33 Admin Postovi: 637

Pridruio se: Sre Feb 10, 2010 1:16 pm Lokacija: Brko Mig33 Nik: r3st4rt Mig33 level: 0

Vrh

Re: Srebrne svirale, Dragutin Tadijanovi

od vedad Pon Mar 08, 2010 7:04 pm MJESEINA Gle, iza hrastove ume, u tamnom sjaju i tiini, Mjesec se pomalja. Rumen. Okrugao. Lanjskog ljeta, s klupe ispod kestena, Gledao sam s tobom, u zanosu, Izlazak punog mjeseca iza ume hrastove, U rasvjeti mlijenoj i smijehu. Oh, kakve li smo krhke igrake U krvnikima jakim rukama! Tuga me je, i ja sam posve sam: Mjeseina veeras grob tvoj poliva. Mjeseina veeras meni apue Da tebe nema, i nema, zauvijek. O, dugo, dugo, jo dugo poslije nas Tue e oi gledati kao to gledasmo i mi: Nae se sunani dan, Veernje sjenke oduljae; Mjesec se pomalja Iza hrastove ume, u tamnom sjaju i tiini. Sadrajna analiza: Ovo je misaona pjesma o ljubavi, prolaznosti i smrti. Pjesnik se sjea lanjskog ljeta kad je promatrao isti mjeseev sjaj iznad hrastove ume, kao i danas. Tada je pored njega bila voljena ena, a sad je nema. Njen grob sada poliva mjeseina. Tada je bio sretan, a sad je tuan. Metaforom o krhkim igrakama u krvnikim jakim rukama pjesnik poruuje da smo rtve sudbine. Sve je prolazno, tue e oi gledati mjeseinu kao to smo je mi gledali. Mjesec e se uvijek pojavljivati, izmjenjivat e se dan i no, a nas nee biti. U pjesmi su dva raspoloenja: lanjski zanos i smijeh, dvoje zaljubljenih na klupi i dananja tuga, samoa i mjeseinom obasjan grob.

Stilska analiza: Pjesma obiluje vizualnim pjesnikim slikama: u tamnom sjaju mjesec rumen, izlazak punog mjeseca iza ume hrastove, u rasvjeti mlijenoj, mjeseina grob poliva, veernje sjenke oduljae. Tiina je, samo mjeseina pjesniku apue. Ponavljanje rijei nema (nje) i dugo (jo dugo poslije nas) govori o neminovnom kraju i smrti. Ugoaj pjesme je tuan i sumoran. Pjesma ima est nejednako dugakih strofa s nejednako dugakim stihovima, bez rime. Ponavljanje prva dva stiha na kraju pjesme obrnutim redom govori o neumitnosti sudbine. HOU LI UI U SOBU GDJE JE SAG? Kad ispiemo punu ploicu rauna, Onda itamo iz itanke. Zatim Gospodina pita. Tko ne zna ponoviti, Ona ga uzme za kosu iznad uha i vue, Jer tamo najvie boli... Nakon tog opere ruke, I izmolimo naglas Oena. U redovima idemo za njom, Kraj opine, u dvorite njeno: Kog vie voli, taj se popinje Na orah i trese, i poslije kupi; A drugi upaju travu izme cigle, Pred kuom, ili koprive kraj zida, U dvoritu... Oh, to bih ja Volio da me gospodina uvede, Samo jedanput, u svoje sobe. Kradomice, kroz prozor vidjeh: Na zidu slike, puno slika... A sat u staklu ne tue neg pjeva... A pod je aren, pod zelenkast. To je valjda na podu sag. Izuo bih opanke, brzo, I oprao noge, brzo, Samo da sag ne uprljam. Ali znam ja: ... Gospodina Nikad nee mene uvesti U lijepu sobu gdje je sag. Sadrajna analiza: Pjesma je napisana kao da ju je stvarno napisao djeak, tj. onako kako bi je on ispriao. Govori o uiteljici i razredu, pjesnikovu djetinjstvu, ali je to u stvari pjesma o siromatvu i socijalnim razlikama. Za djeaka je uiteljica netko jako, jako velik i vaan, netko do koga se ne moe doi (u redovima idemo za njom). Ona ima svoje dvorite, voke i kuu. Njena se soba moe vidjeti samo kradomice kroz prozor. U sobi su slike, sat, pod arenkast i zelen,

a na njemu sag. Djeak bi silno elio ui samo jedanput u tu sobu sa sagom, a zna da nee ui nikada. Nikada ga uiteljica nee pozvati, iako bi on izuo opanke i oprao noge da ne uprlja sag. Djeak osjea njezinu hladnou. Ona pere ruke nakon potezanja za kosu. Djeca joj ureuju vrt. Ona meu njima pravi razliku (onaj koga vie voli se penje na orah i trese, a poslije i kupi). U pjesmi su naglaene suprotnosti izmeu siromanog djeaka i gospodine uiteljice koja ima lijepu kuu s lijepim stvarima. Odnos izmeu uiteljice i djece je strog i hladan, a djeak bi zapravo silno elio da ga uiteljica vidi i da mu se onako ljudski obrati. Stilska analiza: Pjesnikov je jezik jednostavan, osjeajno snaan i topao, bogat vizualnim pjesnikim slikama. Pjesnik se ne slui rimom. Pjesnik pjeva u prvom licu i time nam doarava da je on to sve osobno proivio. Stihovi se redaju kao da nam djeak pria o svakodnevnim kolskim dogaanjima. RANO SUNCE U UMI U zelene kronje uleti Proljetni vjetar, Mlad. Suneve tanke strelice Probodoe lie I granice I stabla: itava se uma zanjiha, Zasja. Rosnati cvjetovi, Bijeli, I listovi, I male ptice, Pozdravie sunce Veliko. A sjenke granatih stabala Narisae Kao prsti Raznolike Likove Po travi Na kojoj se blista rosa kao suze. Sadrajna analiza: Ovo je pejzana pjesma u kojoj pjesnik jednostavno, ali duboko i snano izrie svoju povezanost s rodnom Slavonijom i njenim umama. Pjesma je puna proljetne vedrine. ivot u umi buja. Jutarnje sunce budi stabla,

ptice i cvjetove. Nestaan vjetar poigrava se kronjama i itava se uma njie. Sjene grana ispisuju are na rosnoj travi. Raanje sunca u proljetno jutro obeanje je novog ivota. Stilska analiza: Vizualne pjesnike slike doaravaju nam boje ume (zelene kronje, bijeli rosnati cvjetovi, sjenke granatih stabala, likovi na travi, rosa kao suze). Zvune slike oivljuju zvukove ume (vjetar u kronjama, njihanje ume male ptice koje pozdravljaju sunce). Pjesma je pisana nevezanim stihom nejednake duine. Ritam pjesme doarava buenje ivota u umi, strujanje vjetra kroz grane i uzbuenje umskih bia zbog izlaska sunca.