You are on page 1of 216

OSNOVI EKONOMSKOG KRIMINALITETA

Dr. MERSIDA SUESKA

PRISHTIN 2006 FSK/S 07/06

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA NASTAVNI PREDMET OSNOVI EKONOMSKOG KRIMINALITETA KOLSKA 2005/ 2006 DIO I POJAM, KARAKTERISTIKE I VRSTE EKONOMSKOG KRIMINALITETA Pojam ekonomskog kriminaliteta Karakteristike ekonomskog kriminaliteta Vrste pojavni oblici ekonomskog kriminaliteta DIO II PRAVNI OSNOV O UREENJU EKONOMSKOG KRIMINALITETA Meunarodni dokumenti Meunarodni sporazum Meunarodne konvencije Meunarodne preporuke i savjeti Domae zakonodavstvo Krivini zakon BiH Zakon o porezu na dodatu vrijednost u BiH Zakon o carinskoj politici u BiH Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju BiH Zakon o politici stranih direktnih ulaganja u BiH Zakon o bankama Zakon o slobodnim zonama u BiH DIO III FAKTORI EKONOMSKOG KRIMINALITETA Faktori ekonomskog kriminaliteta uope Faktori ekonomskog kriminaliteta u BiH DIO IV ORGANIZOVANI EKONOMSKI KRIMINALITET

Pojam, karakteristike i uzroci organizovanog ekonomskog kriminaliteta Oblici i naini manifestovanja organizovanog ekonomskog kriminaliteta Posljedice organizovanog ekonomskog kriminaliteta DIO V SPREAVANJA ORGANIZOVANOG EKONOMSKOG KRIMINALITETA

Operativne i regulativne metode Nosioci (subjekti) suprostavljanja organizovanog ekonomskog kriminaliteta Aktivnost u okviru Programa Ujedinjenih naroda Aktivnost i nadlenost organa u spreavanju organizovanog kriminaliteta u Bosni i Hercegovini DIO VI FISKALNI SISTEM I EKONOMSKI KRIMINALITET

Pojam fiskalnog sistema i fiskalne politike Porezi, doprinosi i takse kao fiskalni prihodi, Poreska naela, klasifikacija i oblici Zakon o porezu na dodatnu vrijednost u BiH Carine: pojam, znaaj, vrste i zakonska regulativa u Bosni i Hercegovini Kriminalitet u oblasti poreza i carina Finansijski delikti DIO VII EVAZIJA FISKALNIH DABINA

Poreska defraudacija (utaja) i kontrabanda (verc krijumarenje), pojam, uzroci i nain vrenja Spreavanje defraudacije i kontrabande Mjesto i uloga Uprave za inderektno operezivanje u carinskom i poreskom sistemu BiH Uloga Poreske uprave Uloga Finansijske policije i drugih dravnih organa gonjenja DIO VIII CARINSKA I TRGOVAKA DOKUMENTACIJA U EKONOMSKOM KRIMINALITETU

Dokumentacija u spoljnotrgovinskom poslovanju Carinska dokumentacija Trgovaka dokumentacija DIO IX SIVA EKONOMIJA KAO GLOBALNI DRUTVENO EKONOMSKI FENOMEN

Pojam sive ekonomije pekulativni oblici privreivanja Siva ekonomija i evazija fiskalnih prihoda (poreza, carina, doprinosa, taksi i drugih dadzbina) - izbjegavanje javnih obaveza prema zajednici Efekti sive ekonomije na privredu BiH Sprjeavanje sive ekonomije u BiH DIO X KORUPCIJA I MITO

Pojam i karakteristike korupcije Oblici korupcije Mjere i aktivnosti na sprjeavanju korupcije u svijetu Mjere, aktivnosti i efekti na sprjeavanju korupcije u Bosni i Hercegovini DIO XI PRANJE NOVCA

Pojam i nain pranja novca Centri pranja novca Meunarodni dokumenti i meunarodne institucije koji se bave problematikom pranja novca - mjere za spreavanje pranja novca Sprjeavanje pranja novca u Bosni i Hercegovini. DIO XII KRIVOTVORENJE NOVCA

Pojam, oblici i nain krivotvorenja novca Sprjeavanje krivinog djela krivotvorenja novca preventivne i represivne mjere Metodi otkrivanja krivotvorenog novca

Krivino-pravni aspekt krivinog djela krivotvorenja novca u Bosni i Hercegovini. DIO XIII KOMPJUTERSKI EKONOMSKI KRIMINALITET

Pojam, karakteristike i oblici kompjuterskog kriminaliteta Kompjuterski kriminalitet kao globalni problem Aktivnosti regionalnih organizacija na suzbijanju kompjuterskog kriminaliteta Aktivnost meunarodnih organizacija i udruenja na suzbijanju kompjuterskog kriminaliteta Krivino pravni aspekt kompjuterskog kriminala u BiH Mogunost prevencije kompjuterskog kriminaliteta. DIO XIV NERAVNOPRAVNA KONKURENCIJA

Pojam i oblici neravnopravne konkurencije Monopolski sporazumi kartelisanje trita i njegovo suzbijanje Sprjeavanje monopolskog poloaja u Bosni i Hercegovini Sadanja iskustva i rezultati. DIO XV INTERNI REVIZIJSKI NADZOR NAJPOGODNIJE SREDSTVO ZA SUZBIJANJE EKONOMSKOG KRIMINALITETA

Zadaci i nadlenost rada interne revizije Zakonsko i poslovno odreenje interne revizije Vrste revizijskog nadzora Etika naela u internoj reviziji.

SADRAJ I DIO 13

POJAM, KARAKTERISTIKE I VRSTE EKONOMSKOG KRIMINALITETA 13 1. POJAM EKONOMSKOG KRIMINALITETA 1. 1. PRIVREDNI KRIMINALITET 1. 2. POJAVNI OBLICI EKONOMSKOG KRIMINALITETA II DIO 13 14 16 19

PRAVNI OSNOV O UREENJU EKONOMSKOG KRIMINALITETA 19 1. MEUNARODNI DOKUMENTI 19 2. DOMAE ZAKONODAVSTVO 22 2.1 KRIVINI ZAKON BIH 22 27 2.2. ZAKON O CARINSKOJ POLITICI 2.3. ZAKON O VANJSKOTRGOVINSKOJ POLITICI BIH 30 2.4. ZAKON O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BIH 30 2.5. ZAKON O CARINSKOJ TARIFI BIH 30 2. 6. SLOBODNE ZONE SA ASPEKTA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI 2.6.1. Pojam i karakteristike slobodne zone 32 2.6.2. Definisanje slobodnih zona 33 III DIO FAKTORI EKONOMSKOG KRIMINALITETA IV DIO ORGANIZOVANI EKONOMSKI KRIMINALITET 35 35 37 37

32

1. ORGANIZOVANI KRIMINALITET 37 2. UZROCI ORGANIZOVANOG EKONOMSKOG KRIMINALA 39 3. NAJPOZNATIJE KRIMINALNE ORGANIZACIJE U SVIJETU 40

V DIO

43

SPREAVANJE ORGANIZOVANOG EKONOMSKOG KRIMINALA 43 VI DIO 44

FISKALNI SISTEM I EKONOMSKI KRIMINALITET (EVAZIJE)44 1. POREZI - TEORIJSKI ASPEKT 44 1. 1. POREZNA TERMINOLOGIJA 45 1. 2. KLASIFIKACIJE POREZA 47 1. 3. POREZI IZ RASHODA 48 1. 4. POREZ NA DODATU VRIJEDNOST 50 1. 4. 1. Proizvodni oblik 50 1. 4. 2. Dohodovni oblik 51 1. 4. 3. Metodi prikljupanja (obraunavanja) poreza na dodatu vrijednost 51 1. 4. 4. Naela oporezivanja 53 1. 4. 5. Poreske stope 54 2. OSNOVNA OBILJEJA POREZA NA DODATU VRIJEDNOST U BOSNI I HERCEGOVINI 54 2. 1. POREDJENJE SISTEMA PDV-A I SISTEMA POREZA NA PROMET 56 57 2. 2. KARAKTERISTIKE POREZA NA DODATU VRIJEDNOST 2. 3. NEDOSTACI PDV-A 59 3. ESTA DIREKTIVA 60 61 3. 1. ANALIZA ZAHTJEVA ESTE DIREKTIVE 3. 1. 1. Oporezive transakcije 61 3. 1. 2. Porezni obveznici i njihove obaveze 62 3. 1. 3. Mjesto oporezivanja 62 3. 1. 4. Porezne stope i porezna osnovica 63 3. 1. 5. Porezna oslobaanja 65 3. 1. 6. Posebni postupci oporezivanja 66 3. 1. 7. Odbitak pretporeza 66 4. SISTEM PDV-A U BOSNI I HERCEGOVINI 67 67 4. 1. JEDINSTVENI SISTEM PDV-A U BIH 69 4. 2. MAKROEKONOMSKA STABILNOST 4. 2. 1. Prikupljanje i raspodjela prihoda od indirektnih poreza 70 Razlozi donoenja Zakona o PDV-u 71 4. 3. PROJEKAT IMPLEMENTACIJE PDV-A 72 4. 4. UTICAJ PDV-A NA KRIMINALITET SA POSEBNIM OSVRTOM NA PRIVREDNI KRIMINAL 72 5. POJAM CARINE I NJEN ZNAAJ 75

5. 1. ZNAAJ CARINE 76 5. 2. VRSTE CARINA 77 5. 3. CARINSKI DELIKTI 79 5. 4. CARINSKA KRIVINA DJELA 80 5. 4. 1. Krijumarenje 80 5. 4. 2. Carinske prevare 82 5. 5. PRIVREDNI PRESTUPI 83 5. 6. CARINSKI PREKRAJI 83 5. 6. 1. Carinski prekraji koji se ine neprijavljivanjem robe 84 5. 6. 2. Carinski prekraji kojima se izbjegavaju mjere carinskog nadzora 85 5. 6. 3. Carinski prekraji kojima se povrjeuju carinski propisi o carinskim povlasticama 85 5.6.4. Carinski prekraji koji se vre netanim prijavljivanjem carinske robe86 5.6.5. Carinski prekraji kojima se oteava naplata carinskih i drugih uvoznih dabina, odnosno sprovoenje mjera carinskog nadzora 86 5.6.6. Carinski prekraji koji se vre stavljanjem u promet robe kojom su izvreni odreeni prekraji 87 6. UINIOCI CARINSKIH PREKRAJA 87 87 6.1. FIZIKO LICE KAO UINILAC CARINSKOG PREKRAJA 6. 2. PRAVNO LICE KAO UINILAC CARINSKOG PREKRAJA 87 6.3. POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA PO CARINSKIM PREKRAJIMA88 7. KRIMINALISTIKA KONTROLA, OBRADA I PREVENTIVA CARINSKOG KRIMINALA 88 88 7.1. KRIMINALISTIKA KONTROLA 7.2. KRIMINALISTIKA OBRADA CARINSKOG KRIMINALA 89 8. PREVENTIVA KAO VID BORBE PROTIV CARINSKOG KRIMINALITETA 90 DIO VIII 93

CARINSKA I TRGOVAKA DOKUMENTACIJA U EKONOMSKOM KRIMINALITETU 93 1. DOKUMENTACIJA U SPOLJNO - TRGOVINSKOM POSLOVANJU93 93 1. 1. ROBNA DOKUMENTACIJA: 1. 2. CARINSKA DOKUMENTACIJA: 93 1. 3. TRANSPORTNA DOKUMENTACIJA: 93 1. 4. GARANCIJE U MEUNARODNOM POSLOVANJU: 94 94 2. VRSTE PREVARA

2. 1. PREVARE PRI UTVRIAVNJU CARINSKE OSNOVICE 94 2.2. PREVARE O DAVANJU POGRENOG OPISA ROBE 95 2.3. PREVARE U PORIJEKLU ROBE 95 2. 4. PREVARE PRI CARINSKIM POVLASTICAMA 95 2. 5. PREVARE U KRAJNJOJ UPOTREBI ROBE 96 2. 6. PREVARE KRIVOTVORENE PIRATSKE ROBE 97 2. 7. PREVARE ODSTUPANJA ILI PROVOZA ROBE 97 3. POJAVNI OBLICI I VRSTE EKONOMSKOG KRIMINALITETA U NABAVI I PRODAJI 98 3.1 OBLICI PRISVAJANJA PRI NABAVI ROBE 99 a) Prisvajanje sa posljedicom manjka i prikrivanje manjka putem falsifikata99 b) Prisvajanje iz osnova korupcije i zloupotrebe 100 3.2. OBLICI PRISVAJANJA PRI PRODAJI ROBE 100 a) Prisvajanje neevidentnih vikova uzrokovanih prevarom potroaa i kupca. 100 b) Prisvajanje neevidentnih vikova uzrokuvanih poslovanjem za svoj raun101 c) Prisvajanje iz osnova korupcije i zloupotrebe 101 d) lano reklamiranje robe 101 e) Prevare na koliini 102 f) Prevare na kvaliteti 102 g) Prevare na cijeni 102 h) carinski i poreski prekraji 103 i) pronevjera 103 4. VRSTE IZVRIOCA EKONOMSKOG KRIMINALA 103 104 4.1. POJAM I FUNKCIJA NABAVE 4.2. POJAM I FUNKCIJA PRODAJE 104 4.3. FAKTORI KOJI OMOGUAVAJU NASTANAK KRIMINALNIH RADNJI U NABAVI I PRODAJI 105 4.4. SPRJEAVANJE EKONOMSKOG KRIMINALITETA 106 5. MJERE SPRJEAVANJA EKONOMSKOG KRIMINALITETA U NABAVI I PRODAJI 106 5.1. ORGANIZACIONE MJERE 107 107 5.2. PREGLED CIKLUSA NABAVE 5.2.1. Glavne vrste poslovnih dogadjaja 108 5.2.2. Rauni financijskih izvjetaja u svezi s nabavom 108 5.2.3. Vrste dokumenata i evidencija 109 5.2.4. Glavne funkcije nabave 111 5.3. GLAVNA PODJELA DUNOSTI I MOGUE POGREKE ILI NEPRAVILNOSTI112 6. PREGLED CIKLUSA PRODAJE 113 6.1. GLAVNE VRSTE POSLOVNIH DOGADJAJA 113 6.2. VRSTE DOKUMENATA I EVIDENCIJA 114

6.3. FUNKCIJE CIKLUSA PRODAJE 116 6.4. GLAVNA PODJELA DUNOSTI I MOGUE POGREKE I NEPRAVILNOSTI 118 7. KRIMINALISTIKA OBRADA EKONOMSKOG KRIMINALITETA 7.1. OSNOVNE RADNJE I MJERE U KRIMINALISTIKOJ OBRADI120 DIO IX 121

118

SIVA EKONOMIJA KAO GLOBALNI DRUTVENO-EKONOMSKI FENOMEN 121 1. POJAM SIVE EKONOMIJE 2. UZROCI POJAVE SIVE EKONOMIJE 3. POJAVNI OBLICI SIVE EKONOMIJE X DIO KORUPCIJA I MITO 121 122 123 125 125

1. POJAM KORUPCIJE 125 2. DEFINISANJE KORUPCIJE 127 3. KONVENCIJA UJEDINJENIH NACIJA U BORBI PROTIV KORUPCIJE 128 4. PODJELA I OSNOVNE KARAKTERISTIKE KORUPCIJE 130 131 4.1. KARAKTERISTIKE KORUPCIJE 5. EVOLUCIJA MEUNARODNOG PRAVNOG OKVIRA U BORBI PROTIV KORUPCIJE 132 5.1. OECD KONVENCIJA (KONVENCIJU OECD O BORBI PROTIV POTKUPLJIVANJA STRANIH. JAVNIH ZVANINIKA U MEUNARODNIM POSLOVNIM TRANSAKCIJAMA) 132 132 5.2. KONVENCIJE VIJEA EVROPE PROTIV KORUPCIJE 5.2.1. Krivino-pravna konvencija o korupciji 132 5.2.2. Graansko-pravna konvencija o korupciji 133 5.2.3. Ostale konvencije koje su predhodile UNCAC-u 133 6. KONVENCIJA UN-A PROTIV KORUPCIJE 134 (MEUNARODNA UN KONVENCIJA PROTIV KORUPCIJE) 134 6.1. ODREDBE MEUNARODNE KONVENCIJE UJEDINJENIH NACIJA PROTIV KORUPCIJE 135 6.1.1. PREVENTIVNE MJERE - SPREAVANJE KORUPCIJE 136 137 7. JAVNI SEKTOR 137 7.1. KORUPCIJA U JAVNOJ ADMINISTRACIJI

7.2. ODREDBE PREMA JAVNIM FUNKCIONERIMA, SLUBENICIMA 138 7.3. JAVNE NABAVKE, JAVNE FINANSIJE, JAVNI IZVJETAJI 139 8. PRIVATNI SEKTOR 141 8.1. PRIJEDLOG MJERA U OKVIRU PRIVATNOG SEKTORA 141 9. ZNAAJ KONVENCIJE U MEUNARODNIM OKVIRIMA 143 10. ZNAAJ KONVENCIJE ZA BOSNU I HERCEGOVINU 144 10.1. OCJENA INSTITUCIONALNOSTI I ZAKONSKIH ODREDABA PROTIV KORUPCIJE 144 XI DIO PRANJE NOVCA 147 147

147 1. POJAM PRANJA NOVCA 2. SAVREMENE KARAKTERISTIKE PRANJA NOVCA 149 3. POSTUPAK PRANJA NOVCA 150 3.1. OSNOVNI POSTUPCI PRANJA NOVCA 150 Ustanove pogodne za pranje novca: 152 3.1.1. Deponovanje (stavljanje) 152 3.1.2. Polaganje 153 3.1.3. Integracija 154 4. NORMATIVNI PROPISI KOJI REGULISU PROBLEM PRANJA NOVCA U BIH 155 155 4.1. ZAKONSKI OKVIR 4.1.1. ZAKON O SPRIJEAVANJU PRANJA NOVCA 155 156 4.2. MJERE ZA SPRIJEAVANJE PRANJA NOVCA 4.2.1. Identifikacija 156 4.2.2. Obavjetavanje 158 4.3. PRAVILNIK O PODACIMA, INFORMACIJAMA, DOKUMENTACIJI I METODAMA IDENTIFIKACIJE I MINIMUMU DRUGIH POKAZATELJA NEOPHODNIH ZA EFIKASNO PROVOENJE ODREDBI ZAKONA O SPRIJEAVANJU PRANJA NOVCA 159 4.3.1. INFORMACIJE, PODACI I DOKUMENTACIJA POTREBNI ZA IDENTIFIKACIJU 159 4.3.2. INFORMACIJE, PODACI KOJI SE PROSLIJEUJU FOJ-u 160 4.3.3. POTREBNE INFORMACIJE ZA SUMNJIVE TRANSAKCIJE, STRANKE I OSOBE 160 4.3.4. POKAZATELJI SUMNJIVIH TRANSAKCIJA 161 4.4. ZEMLJE KOJE ISPUNJAVAJU MEUNARODNO PRIZNATE STANDARDE ZA SPRIJECAVANJE I OTKRIVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJE

10

TERORISTIKIH AKTIVNOSTI 162 4.5. POSTUPAK ODUZIMANJA IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM 5. KONVENCIJE UN-A PROTIV TRANSNACIONALNOG KRIMINALA 163 XII DIO KRIVOTVORENJE NOVCA 169 169

162

1. POJAM KRIVOTVORENJA NOVCA 169 2. OBLICI I NAINI KRIVOTVORENJA NOVCA 169 3. SPREAVANJE I OTKRIVANJE KRIVOTVORENOG NOVCA 170 4. METODIKA OTRIVANJA I DOKAZIVANJA KRIVINIH DJELA KRIVOTVORENJA NOVCA 171 DIO XIII KOMPJUTERSKI EKONOMSKI KRIMINALITET 173 173

1. POJAM KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA 173 2. IZVRITELJI KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA 174 175 3. PODJELA KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA 4. NAIN IZVRENJA KOMPJUTERSKOG KRIMINALA - MODUS OPERANDI 178 178 4.1. ULAZ 4.2. IZLAZ 179 4.3. PROGRAMIRANJE 179 4.4. UPOTREBA 180 180 4.5. PRENOS 5. ODREIVANJE POJMA KOMPJUTERSKA PREVARA 180 182 5.1. POJAVNI OBLICI KOMPJUTERSKIH PREVARA 187 5.2. SPREAVANJE KOMPJUTERSKIH PREVARA 5.2.1. Pravna zatita od kompjuterskog kriminala u irem smislu 187 5.3. AKTUELNA PITANJA I PROBLEMI OTKRIVANJA KOMPJUTERSKIH PREVARA 190 5.4. ISTRAIVANJE KOMPJUTERSKIH PREVARA 194 5.5. PLANIRANJE OPERATIVNO-TAKTIKIH ISTRANIH RADNJI NAKON IZVRENJA DJELA KOMPJUTERSKOG KRIMINALA 197

11

XIV DIO NERAVNOPRAVNA KONKURENCIJA 1. ZATITNE MJERE 2. ANTIDAMPING ZATITA 3. KONKURENCIJSKO VIJEE BIH DIO XV

201 201 201 201 202 203

INTERNI REVIZIJSKI NADZOR - MODUS POBOLJANJA POSLOVANJA 203 1. ZADACI I DJELOKRUG RADA INTERNE REVIZIJE 2. MODUS POBOLJANJA POSLOVANJA 3. ZAKONSKO I POSLOVNO ODREDJENJE INTERNE REVIZIJE 4. STANDARDIZACIJA INTERNE REVIZIJE 5. RAZUMIJEVANJE I PLENIMINARNA PROCJENA INTERNE REVIZIJE 6. VRIJEME POTREBNO ZA VEZE I KOORDINACIJU 7. OCJENJIVANJE I TESTIRANJE RADA INTERNE REVIZIJE 8. VRSTE REVIZIJSKOG NADZORA 9. POSLOVNO OBILJEJE REVIZIJSKOG NADZORA 10. PLANIRANJE INTERNE REVIZIJE 10.1. STANDARDIZACIJA INTERNE REVIZIJE 11. ETIKA NAELA INTERNE REVIZIJE 203 204 206 207 208 209 209 210 212 213 213 214

12

I DIO POJAM, KARAKTERISTIKE I VRSTE EKONOMSKOG KRIMINALITETA 1. POJAM EKONOMSKOG KRIMINALITETA Ako sagledamo izvrena krivina djela u njihovoj cjelini uoiemo da ih karakteriu neki zajedniki elementi, po kojima se one svrstavaju u istu kategoriju drutvenih pojava, a to je kriminalitet. Jedna od takvih karakteristika jeste inkriminisanost, kao izraz njihove antisocijalnosti i drutvene opasnosti. Ali ipak, kriminalitet ostaje kao jedna veoma sloena i heterogena pojava. U veini sluajeva, meu raznim krivinim djelima i njihovim izvriocima ima malo zajednikog. Tako izmeu privrednog kriminaliteta, krvnih delikata, seksualnih delikata, politikih krivinih djela ima veoma malo ili nimalo dodirnih taaka. Ta se razliitost ispoljava, ak i kod krivinih djela iste vrste. Da bi se unio odreeni red u taj mozaik raznih inkriminisanih ponaanja, vre se razne podjele pod tipovima i grupama. U literaturi se zato nailazi na mnoge klasifikacije kriminaliteta, koje se zasnivaju na raznim kriterijima. Jedna od estih podjela jeste ona koja djeli krivina djela prema teini i stepenu drutvene opasnosti, na teka i laka krivina djela. Kao teka krivina djela navode se: ubistva, pljake, provalne krae, silovanja, falsifikati, prevare i sl. Laka krivina djela su: sitne krae, remeenje javnog reda i mira, uvrede, klevete i sl., za koje se izriu i lake kazne. Struktura kriminaliteta moe biti izvrena i na osnovu drugih kriterija kao to su: priroda izvrenih krivinih djela, karakter i vrsta zatitnog objekta, oblasti drutvenog ivota i vrijednosti koje su njima napadnute, moralni elemenat, pol i starosne kategorije, mjesto i vrijeme izvrenja krivinih djela i drugi. Zatim dolazi i podjela na primarne delikvente i recidiviste, i druge podjele. U novije vrijeme se javlja podjela na klasine i novije oblike kriminaliteta. Klasina djela napadaju dobra koja se smatraju drutvenim vrijednostima u materijalnom ili moralnom smislu, manje vie, u svim drutvenim sistemima. Gornje izlaganje pokazuje da se mogu praviti razne klasifikacije i tipologije kriminaliteta ire ili ue, da se on moe djeliti na osnovu raznih kriterija, to zavisi prije svega od cilja, kome treba da slui odreena klasifikacija. Uprkos istaknutoj heterogenosti, moe se rei da se kriminalno ponaanje, na osnovu izlaganja posebnih tipinih obiljeja, prije svega etiolokog karaktera moe djeliti na razne klase i tipove. Ranije su dolazile vie do izraaja podjele po klasama, a danas po tipovima. Poto se tip formira na bazi kompleksa vie korelativno povezanih obiljeja, jednom tipu treba da pripadaju oni oblici kriminaliteta koje karakterie

13

odreeni broj obiljeja, koja pokazuju krivina djela i njihove izvrioce. To su tzv. idealni tipovi . Pored nih postoje i mjeoviti tipovi , kao i oblici kriminalnog ponaanja koji ne pripadaju ni jednom tipu. Kao to vidimo, rije je o vanom i sloenom pitanju koje zasluuje posebnu analizu i izuavanje, u koje se ne moemo uputati ovom prilikom. Zbog toga emo se u naem daljem izlaganju, ne ulazei u takvu egzaktniju analizu tipologije kriminaliteta zadrati samo na privrednom - ekonomskom kriminalitetu. 1. 1. PRIVREDNI KRIMINALITET U vezi sa pojmom privrednog kriminaliteta postoje razna shvatanja koja variraju od zemlje do zemlje, a esto se deava da ni u istoj zemlji ne postoji saglasnost meu pojedinim piscima. Privredni kriminalitet se javlja kao krivino pravna kategorija. Pojam privrednog kriminaliteta nije dobio precizne odredbe ni u krivino pravnoj teoriji i praksi BiH i zemalja ex Jugoslavije, gdje se shvatanja pojedinih pisaca manje ili vie razlikuju. Jedni kau da su djela privrednog kriminaliteta ona ponaanja fizikih i pravnih lica koja prouzrokuju opasnosti i nanose tetu novoj drutvenoj i ekonomskoj politici, a drugi istiu da je za privrdno krivino djelokarakteristian napad na organizaciju i funkcionisanje privrednog sistema, dok trei polaze od inkriminisanih napada na privredni sistem uope, dok etvrti smatraju da se njihova sutina svodi na priinjavanje tete imovini pri vrenju privrednih aktivnosti itd. Uobiajeno je shvatanje zasnovano na pravnoj klasifikaciji materijalnog krivinog prava koje podrazumijeva pod privrednim kriminalitetom one izvrene djelatnosti kojima se napada privredni sistem nacionalne privrede, a koje su inkriminisane u odredbama Krivinog zakona1. Poto se ovo shvatanje zasniva na nomenklaturi KZ-a, dok se ta krivina djela evidentiraju u oficijelnoj statistici. Ovakvo shvatanje nije do kraja odrivo ne samo zbog toga to se mnoge inkriminacije koje su sadrane u poglavljima KZ-a ne mogu smatrati djelima privrednog kriminaliteta, ve i zbog toga to ono ne obuhvata onaj kriminalitet koji vre privredna drutva u toku ostvarivanja svoje privredne aktivnosti. To su tzv. privredni prestupi koji nisu obuhvaeni kriminalitetom kao opom pojavom, to bi moglo da se shvati kao da oni u pogledu ispoljavanja drutevene opasnosti imaju drugo stepeni ili tree stepeni karakter. Ako se eli da se privredni kriminalitet odredi egzatno, nije dovoljno osloniti se samo na njegovu pravnu odredbu. Privredni kriminalitet nije samo pravna kategorija ve, u prvom redu, drutvena pojava koja ima mnoga svojstva, a meu njima i pravno obiljeje koje se mora uzimati u obzir i respektovati prilikom njegovog odreivanja.
1

u daljem tekstu KZ

14

Ukoliko je oslanjanje na krivino pravno obiljeje kao osnovni kriterij tj. na jedno obiljeje i to na najvanije, vodi esto neprihvatljivim rjeenjima, koja karakterie pravni formalizam i dogmatizam. To je sluaj sa onim shvatanjima koja istiu da je kriminalitet trajna kategorija, da nema sutinskih razlika kada se ide od jednog do drugog oblika drutva. Tim putem se mogu praviti odreene strukture, sheme i podjele, nezavisno od drutvenog sadraja i drutvene uslovljenosti kriminalnog fenomena. Meutim, one ne mogu imati egzaktnu vrijednost, jer, kao izraz formalno pravnog logiciranja, zanemaruju konkretni drutveni sadraj, a samim tim i kriminoloko socioloku determiniranost krivino pravnih normi i instituta. Privredni kriminalitet nije nova pojava. On se javlja i u drugim, a ne samo u socijalistikim zemljama. Poznato je da i buroasko drutvoinkriminie izvjesne djelatnosti na podruju privrede i privrednih odnosa, sa kojima se tite odreeni svojinski oblici i odnosi: privatno kapitalistiki, dravno kapitalistiki i drugi. Ali, ako se u odreivanju njegovog karaktera polazi sa pravnog stanovita, ne mogu se uvijek sagledati bitna obiljeja i razlike, po kjima se on distancira u raznim drutvima. Rije je u svim sluajevima o odreenim inkriminacijama u pozitivnim normama, koje tite svojinu, ustvari njen odreeni drutveni oblik, ije pravne formulacije mogu biti veoma sline, pa ak i istovjetne. Tim putem je nemogue uoiti bilo koju razliku, jer takvo prilaenje, kome lei u osnovi pravna formula, ne vodi dovoljno rauna o karakteru istorijskog oblika svojine i svojinskih, koji su zatieni pozitivnim normativnim sistemom. U praksi ne postoji meunarodno prihvaena definicija ekonomskog kriminaliteta, tako da se na razliite naine definie, te emo iznijeti neke definicije: 1. Neki autori2 ne prave razliku u sadraju pojmova ekonomskog i privrednog kriminaliteta tako da pod pojmom ekonomskog ili privrednog kriminaliteta podrazumijevaju sve one oblike kriminalnih aktivnosti koje su usmjerene protiv ekonomskog sistema nacije i njegovog funkcionisanja, bez razlike da li su preduzete u sastavu ekonomskog poslovanja ili izvan njega; 2. Drugi autori3 prave razliku izmeu sadraja pojmova ekonomskog i privrednog kriminaliteta jer se kao osnov razlike uzima priroda drutvenih odnosa prema kojima ekonomski kriminalitet nastaje, tj. u samim ekonomskim odnosima i procesima (proizvodnja, raspodjela, razmjena i potronja). Naime, oni smatraju da je privredni kriminalitet iri pojam od ekonomskog kriminaliteta jer privredni kriminalitet obuhvata ekonomski kriminalitet i krivina djela protiv slubene dunosti u privredi (nije iskljuen imovinski kriminalitet u privredi); 3. Neki teoretiari u definisanju ekonomskog kriminaliteta polaze od kriterijuma krivino pravnih odredbi dijela uperenih protiv privrede, a drugi od objekta
2 3

ivojin Aleksi. M. Gai S. Pihler, Ka savremenoj koncepciji ekonomskog kriminaliteta, Aktuelni problemi suzbijanja kriminaliteta, Institut za socioloka i kriminoloka istraianja, Beograd, 1993, str. 35 38.

15

4.

5.

krivino pravne zatite, tj. od dijela usmjerenih na organizaciju i funkcionisanje privrednog sistema; U veini leksikona4 pod pojmom ekonomskog kriminaliteta obuhvaeni su svi oblici kriminalnih aktivnosti koji su usmjereni protiv ekonomskog sistema nacije i njegovog djelovanja. Kriminoloke i socioloke definicije privrednog kriminaliteta su ire pa pored krivinih dijela obuhvataju privredne prestupe i prekraje u funkcionisanju sistema, kao i dijela uperenih na materijalna dobra spoljnim ugroavanjem (dakle i svi drugi oblici imovinskih delikata); Privredni kriminalitet je posebno podruje kriminaliteta koji ima za krajnji cilj stjecanje materijalog dobra ili nekih drugih koristi neovisno u kojim oblicima i u kojim vrijednostima. Glavna obiljeja su mu: tamne brojke , dianminost i prilagodljivost ekonomskim i svim normativnim promjenama. Krivina djela vre se na tetu pravnih i fizikih osoba5;

Dakle, pojam ekonomskog kriminaliteta obuhvata sve one oblike kriminalnih aktivnosti koje su usmjerene protiv ekonomskog sistema nacionalne privrede i njegovog funkcionisanja. 1. 2. POJAVNI OBLICI EKONOMSKOG KRIMINALITETA U osnovi drutvenih pojava su ekonomske determinante koje uslovljavaju njihovu materijalnu (pozitivnu ili negativnu) prirodu. Za izuavanje uzroka delikvencije od posebnog su znaaja ekonomski uslovi razvoja drutva, ekonomske krize i drugi privredni problemi, stanje i razlike u ekonomskom poloaju stanovnitva itd. S druge strane itave oblasti kriminaliteta zapravo su svojevrsne kriminalne ekonomije, posebno oblasti privrednog i organizovanog kriminaliteta, ilegalne trgovine, verca, pekulacije, krijumarenja. U praksi se pokazalo da su najee aktivnosti u okviru kriminalne djelatnosti protiv ekonomije ili drutveno opasne djelatnosti slijedee: Pravljenje lanih bilansa u privatnim korporacijama, manipulacije i kupoprodaja akcija (financijska berza), podmiivanje u poslovnom svijetu (podmiivanje dravnih slubenika prilikom sklapanja ugovora izmeu privatnih firmi i drave ili prilikom donoenja nekih propisa), lano reklamiranje robe (laboratorijsko provjeravanje), pronevjere,
4 5

Kriminoloki leksikoni D. Modly, Kriminalistiki leksikon, FKN, Sarajevo, 1998, str. 149.

16

nenamjensko troenje fondova (revizija podudarnosti), izbjegavanje plaanja poreza, lano bankrotstvo (namjeteni steaj i sl.), nelegalna konkurencija, obmanjivanje kupca i dr. (lana deklaracija).

Lista kriminalne aktivnosti koju je sainilo Vijee Evrope iz 1981. godine. (preporuke br. R/81/12) su slijedee: 1. Kartel prekraji. 2. Prakse prevare i zloupotrebe ekonomske situacije od multinacionalnih kompanija. 3. Prevare u nabavci ili pogrena upotreba nepovratnih sredstava (grantova) iz dravnih meunarodnih organizacija. 4. Prekraji koji se odnose na podatke. 5. Osnivanje fiktivnih firmi. 6. Krivotvorenje bilansa stanja ili krenje obaveza odravanja rauna (nerealno procjenjivanje imovine). 7. Prevare u pogledu trgovake pozicije i kapitala kompanije. 8. Koritenje sigurnosnih i zdravstvenih pravila od firme koja su postavljena za koritenje njenim zaposlenim. 9. Prevare na tetu kreditora. 10. Prekraj protiv potroaa. 11. Nefer konkurencija. 12. Poreski prekraji i utaja doprinosa za socijalno osiguranje od firmi. 13. Carinski prekraji. 14. Valutni prekraji. 15. Povreda zakona o berzi i bankama. 16. Povreda ekolokih zakona. U daljem dijelu teksta detaljno e biti obraene nabrojane aktivnosti.

17

II DIO PRAVNI OSNOV O UREENJU EKONOMSKOG KRIMINALITETA 1. MEUNARODNI DOKUMENTI U svim je evropskim zemljama poznata injenica da ekonomski kriminal predstavlja opasnost za ekonomiju, a samim tim i za demokratiju. Stoga se moe rei da je za prosperitet i dobrobit svih graana uvoenje efikasnih propisa i valjane prakse u borbi protiv te vrste kriminala od presudnog znaaja. Mi, kao strunjaci, moramo biti svjesni i injenice da primjena tih propisa ne mora podrazumijevati i ogranienje zakonitih ekonomskih transakcija kao to je, npr. slobodan promet roba i usluga sa inozemstvom. U borbi protiv ekonomskog kriminala moramo, takoer, voditi rauna o zatiti zakonskih prava svih graana. Stoga bi na spisak dokumenata trebalo dodati i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Mora se, isto tako, voditi rauna o tome da svaka zemlja ima svoje-posebno kulturno naslijee i pravnu tradiciju. Te osobenosti treba uzeti u obzir pri razmatranju novih zakona, kako bi sama primjena zakona bila to efikasnija i saradnja na meunarodnom nivou u borbi protiv kriminala bila to uspjenija. Ekonomska dobit je jedan od osnovnih motiva krivinih djela, a vrlo esto i jedini motiv - pronevjere. Ponekad, meutim, ekonomska dobit predstavlja sredstvo a ne cilj. Terorizam je takav primjer - novac je tu samo gorivo koje pokree mainu. Zbog toga je najefikasniji nain borbe protiv kriminala konfiskacija nezakonito ostvarenog profita nakon poinjenja krivinog djela. To isto vai i za ekonomski kriminal. Teko da e rejting jednog vode bande opasti ako lanovi njegove bande budu osueni ha zatvorsku kaznu, ali e se u velikoj mjeri smanjiti utjecaj koji ima i potivanje koje uiva ukoliko nezakonito steen novac i imovina budu konfiskovani. Nadalje, konfiskacijom drutvo nadoknauje tetu koja je izazvana kriminalom. Konfiskacija je, prema tome, mjera od velikog drutvenog interesa, u isto vrijeme mjera koja ima preventivno djelovanje. Glavni set pravila koja se odnose na ovu oblast sadran je u Konvenciji o pranju novca, istranim radnjama, zapljeni i konfiskaciji nelegalno steene materijalne dobiti, koju je donijelo Vijee Evrope 1990. god. ime su utvrena pravila za donoenje dravnih propisa, kao i za meunarodnu saradnju. Svi oblici tekog kriminala povezani su sa ostvarenjem ekonomske dobiti. Neke zemlje, meutim, pridravaju pravo kad je u pitanju finansijski kriminal, ime se smanjuje mogunost saradnje sa inozemstvom. Od podruja koja zahtijevaju posebne napore na meunarodnom nivou obino se spominju organizovani kriminal i trgovina drogom. U nekim zemljama, npr., postoji krivini zakon kojim se tite i javni i privatni interesi, i na osnovu kojeg se pokreu krivini postupci po osnovu djela tekog finansijskog kriminala, pronevjere sredstava Evropske unije i nezakonitog koritenja zakonito dobivenih subvencija Evropske unije.

19

Konfiskacija nelegalno steenih materijalnih sredstava moe biti djelimina ili potpuna. U sluaju da nije mogue procijeniti tanu vrijednost tih sredstava, moe se, u nekim zemljama prema krivinom zakonu, izvriti konfiskacija pribline vrijednosti. U tim zemljama konfiskacija se vri i u sluaju da je neko drugo lice preuzelo nelegalno steena sredstva, da je to lice imalo saznanje o krivinom djelu ili se ogluilo o propise u vezi s tim, ili ako je nelegalno steena sredstva primilo kao poklon. Osim toga, u tim zemljama uvrtene su nove odredbe u krivinom zakonu. Prema novim odredbama, imovina poinioca tekog krivinog djela moe se konfiskovati ukoliko je krivinim djelom steena znaajna materijalna korist. Pod istim okolnostima moe se konfiskovati imovina branog ili nevjenanog suprunika poinioca, osim ako je imovina steena pet godina prije poinjenja krivinog djela ili ako brana ili vanbrana zajednica nije bila sklopljena u vrijeme kada je imovina steena. Veliki znaaj u Evropi, takoer, imaju propisi koji se odnose na preduzea i poslovne ustanove. U njima se, prije svega, odreuje koja fizika ili pravna lica su vlasnici preduzea, ili u preduzeu imaju odluujui utjecaj. Minimalni udio kapitala u preduzeu, postavljen kao zakonski preduvjet, moe zatititi organizaciju preduzea. U sluajevima kada je, recimo, vlasniku dozvoljeno da uzme zajam od preduzea, uvijek postoji rizik od zloupotrebe kapitala preduzea. Krenje propisa koji regiiliu knjigovodstvena pitanja, pitanja vezana za finansijsku reviziju i podnoenje godinjih obrauna koji prikazuju poslovanje i bilans, za sobom povlai krivinu odgovornost. U nekim evropskim zemljama u nekoliko proteklih - godina odreen broj velikih banaka i preduzea doveden je do bankrota. Ispostavilo se da kriminalne radnje u tim firmama dugo godina nisu mogle biti otkrivene jer finansijska revizija nije bila efikasno provedena. Bilo je, takoer, i sluajeva kada su korporacije osnovane "cirkulirajuim" kapitalom koji se prilikom osnivanja ili kupovine preduzea na ime preduzea polagao na bankovni raun, ali za vrlo kratko vrijeme, a potom se povlaio sa rauna da bi se njime osnovalo drugo preduzee. Zbog mnogih zloupotreba u nekim zemljama Evrope uvedena je mogunost da se zakonskim putem pojedincima uskrati pravo da osnuju preduzee ili da u njemu upravljaju. Smanjenju tog rizika u nekim zemljama doprinose propisi koji reguliu jasno identifikovanje i efikasnu kontrolu kad su u pitanju banke, finansijske organizacije, osiguravajua i bankarska drutva. Odabrani meunarodni sporazumi, konvencije i preporuke u vezi sa ekonomskim kriminalom; 1. Ujedinjene nacije: Konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. 2. Ujedinjene nacije: 1988. Konvencija protiv nezakonitog prometa narkotikih droga i p'sihotropskih supstanci. 3. Vijee Evrope: 1990. Konvencija o pranju novca, traenju, pljenidbi i konfiskaciji prihoda od zloina. 4. Savjet Evrope: Strasburg 1999. Graansko-pravna konvencija o korupciji.

20

5. 6. 7. 8. 9. 10.

Savjet Evrope: Strasburg 1999: Krivino-pravna konvencija o korupciji. Evropska unija (26/07/1995): Konvencija o zatiti finansijskog interesa. Vijee Evrope/OECD 1988: Konvencija o zajednikoj akciji u carinskim radnjama. Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava. Vijee Evrope: 2000, Nacrt konvencija o kompjuterskom kriminalu. Vijee Evrope: 1990, Konvencija o pljenidbi i konfiskaciji sredstava steenih kroz kriminalna djela. 11. Evropska Konvencija o ekstradiciji (1957). 12. Dodatni protokol na Evropskoj konvenciji o ekstradiciji (1975). 13. Drugi dodatni protokol na Evropsku konvenciju o ekstradiciji (1978). 14. Evropska konvencija o meusobnoj saradnji u krivinim sluajevima (1959). 15. Dodatni protokol na evropsku konvenciju o meusobnoj saradnji u krivinim sluajevima (2001). 16. Drugi dodatni protokol na evropsku konvenciju o meusobnoj saradnji u krivinim sluajevima (2001). 17. Vijee Evrope; 1981, Konvencija za zatitu osoba s obzirom na automatsku obradu linih podataka. 18. Dodatni protokol na Konvenciju Vijea Evrope za zatitu osoba s obzirom na automatsku obradu linih podataka (1981). 19. Vijee Evrope; 1988, Konvencija o meusobnoj administrativnoj pomoi u poreskoj oblasti. 20. Konvencija OECD o borbi protiv potkupljivanja stranih javnih zvaninika u meunarodnim poslovnim transakcijama 21. Vijee Evrope; 2001, Konvencija Vijea, Evrope o kriminalu u internet 'okruenju. 22. Desetolana komisija za bankarske regulative i praksu nadzora (Bazelska komisija) 1988. god.: Izjava o principima za spreavanje kriminalne upotrebe bankovskog sistema sa ciljem pranja novca. 23. Ujedinjene nacije: Model zakona za borbu protiv korupcije i pranja novca. 24. Grupa G-7 (ATF) radna grupa za finansijske aktivnosti protiv pranja novca, 40 Preporuka. 25. Evropska unija 1991. Direktive za spreavanje koritenja finansijskog sistema u svrhe pranja novca. 26. Interpol 1955. Rezolucija o pranju novca. 27. Komitet ministarstava 1996. Akcioni program protiv korupcije. 28. Komitet ministara, 1997. Rezolucija (97) 24 o dvadeset vodeih prindpa za borbu protiv korupcije. 29. Komitet ministara. 1998. Sporazum o uspostavljaju "Grupe zemalja protiv korupcije (GRECO)" 30. Savjet Evrope, Strasburg 1997. Deklaracija i Akcioni plan za borbu protiv korupcije.

21

31. Evropska unija: Regulacije 1073/1999 Evropskog parlamenta i Vijea (25/05/1999) koje se odnose na istrage Evropskog odjela za ekonomski kriminal (OLAF) 32. Vijee Evrope / Multidisciplinarna grupa za korupciju 1999: Meunarodna kooperacija u borbi protiv korupcije i offshore finansijskih centara: Preporuke i solucije (Zakljuci IV Evropske konferencije Odjela spedjalizovanog u borbi protiv korupcije). 33. Sporazum o osnivanju Evropske Zajednice 1948. god. 2. DOMAE ZAKONODAVSTVO 2.1 KRIVINI ZAKON BiH XVIII - GLAVA OSAMNAESTA - KRIVINA DJELA PROTIV PRIVREDE I JEDINSTVA TRITA TE KRIVINA DJELA IZ OBLASTI CARINA Povreda ravnopravnosti u vrenju privredne djelatnosti lan 204. Ko zloupotrebom svog slubenog ili uticajnog poloaja ili ovlatenja u institucijama Bosne i Hercegovine ogranii slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, izmeu entiteta ili izmeu entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ogranii pravo privrednog drutva ili druge pravne osobe da se na teritoriji drugog entiteta ili Brko Distrikta Bosne i Hercegovine bavi prometom robe i usluga, ili stavi privredno drutvo ili drugu pravnu osobu u neravnopravan poloaj prema drugim pravnim osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vrenje prometa robe i usluga, ili ogranii slobodnu razmjenu robe i usluga izmeu entiteta i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Krivotvorenje novca lan 205. (1) Ko naini laan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi, ili ko preinai pravi novac s ciljem da ga stavi u opticaj, ili ko laan novac stavi u opticaj, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Subota, 22. novembra 2003. SLUBENIGLASNIKBiH Broj 37 - Strana 893

22

(2)Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko pribavlja laan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi. (3) Ako je usljed krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana dolo do poremeaja u privredi Bosne i Hercegovine, uinilac e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (4) Ko laan novac koji je primio kao pravi stavi u opticaj, ili ko zna da je laan novac nainjen ili da je laan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (5) Laan novac e se oduzeti. Krivotvorenje vrijednosnih papira lan 206. (1) Ko naini lane vrijednosne papire izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine s ciljem da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preinai takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi u opticaj, ili ko stavi takve lane vrijednosne papire u opticaj, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je usljed krivinog djela iz stava 1. ovog lana dolo do poremeaja u privredi Bosne i Hercegovine, uinilac e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (3) Lani vrijednosni papiri e se oduzeti. Krivotvorenje znakova za vrijednost lan 207. (1) Ko naini lane taksene ili potanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine, ili ko preinai koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu, ili ko takve lane znakove za vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2)Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1. ovog lana vee vrijednosti, uinilac e se kazniti kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ko odstranjenjem iga kojim se znakovi iz stava 1. ovog lana ponitavaju ili kojim drugim nainom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima da izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili proda kao da vae, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (4) Lani znakovi za vrijednost e se oduzeti.

23

Krivotvorenje znakova za obiljeavanje robe, mjera i tegova lan 208. (1) Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave, naini lane peate, igove, marke ili druge znakove za obiljeavanje domae ili strane robe, kojima se igoe zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preinai, ili ko takve lane znakove upotrijebi kao prave, a takvo djelo ugroava zajedniki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznit e se ko krivotvori mjere ili tegove, ugroavajui zajedniki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine. (3) Lani znakovi, mjere i tegovi e se oduzeti. Pranje novca lan 209. (1) Ko novac ili imovinu za koju zna da su pribavljeni uinjenjem krivinog djela primi, zamijeni, dri, njima raspolae, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju, ili na drugi nain prikrije ili pokua prikriti, a takav je novac ili imovina vee vrijednosti ili to djelo ugroava zajedniki ekonomski prostor Bosne i Hercegovine ili ima tetne posljedice za djelatnosti ili finansiranje institucija Bosne i Hercegovine, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Ako vrijednost novca ili imovinske koristi iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Ako je pri uinjenju krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinilac postupio nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivinim djelom, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (4) Novac i imovinska korist iz st. 1. do 3. ovog lana e se oduzeti. Porezna utaja lan 210. (1) Ko izbjegne plaanje davanja propisanih poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine ili doprinosa socijalnog osiguranja, ne dajui zahtjevane podatke ili dajui lane podatke o svojim steenim oporezivim prihodima ili o drugim injenicama koje su od uticaja na utvrivanje iznosa ovakvih obaveza, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi iznos od 10.000 KM, kaznit e se novanom kaznom ili

24

kaznom zatvora do tri godine. (2) Ko uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (3) Ko uini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 200.000 KM, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. Neplaanje poreza lan 211. Osoba koja ne plati poreske obaveze u skladu s poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Nedoputena trgovina lan 212. (1) Ko neovlateno prodaje, kupuje ili vri razmjenu robe ili predmeta iji je promet zabranjen ili ogranien propisima Bosne i Hercegovine ili meunarodnim pravom, ako takvim djelom nije uinjeno drugo krivino djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Roba i predmeti iz stava 1. ovog lana oduzet e se. Nedoputena proizvodnja lan 213. (1) Ko proizvede ili preradi robu ija je proizvodnja ili preraivan)e zabranjeno propisima Bosne i Hercegovine ili meunarodnim pravom, ako takvim djelom nije uinjeno drugo krivino djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Broj 37 - Strana 894SLUBENIGLASNIKBiH Subota, 22. novembra 2003. (2) Roba iz stava 1. ovog lana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradu e se oduzeti. Krijumarenje lan 214. (1) Ko preko carinske linije prenese robu vee vrijednosti, izbjegavajui mjere carinske kontrole, ili ko se izbjegavajui mjere carinske kontrole bavi prenoenjem

25

robe preko carinske linije, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ko bez odgovarajueg odobrenja, izbjegavajui mjere carinske kontrole, preko carinske linije prenese robu iji je uvoz ili izvoz zabranjen, ogranien ili zahtijeva posebno odobrenje ili dozvolu nadlenog organa, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako su krivinim djelom iz st. 1. i 2. ovog lana preko carinske linije preneseni predmeti, roba ili supstance koji su opasni po ivot ili zdravlje ljudi ili predstavljaju opasnost za javnu sigurnost, ili je to krivino djelo uinjeno upotrebom oruja, sile ili prijetnje, uinilac e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. (4) Roba is st. 1. do 3. ovog lana e se oduzeti. (5) Prijevozno sredstvo ija su tajna ili skrovita mjesta iskoritena za prijenos robe iz st. 1. do 3. ovog lana, ili koje je namijenjeno za uinjenje krivinog djela iz st. 1. do 3. ovog lana, oduzet e se ako je vlasnik ili korisnik vozila to znao ili je mogao ili bio duan znati. Organiziranje grupe ljudi ili udruenja za krijumarenje ili rasturanje neocarinjene robe lan 215. (1) Ko organizira grupu ljudi ili drugo udruenje za organizirano krijumarenje, ili mreu preprodavaa ili posrednika za prodaju ili za rasturanje neocarinjene robe, kaznit e se kaznom zatvora najmanje tri godine. (2) Ko postane lan grupe ljudi ili udruenja iz stava 1. ovog lana, kaznit e se kaznom zatvora najmanje jednu godinu. Carinska prevara lan 216. (1) Ko u namjeri da on ili ko drugi izbjegne plaanje carine ili drugih dadbina koje se plaaju pri uvozu robe, a iji iznos prelazi 5.000 KM, naini ili podnese carinskom organu krivotvorenu carinsku ispravu, uvjerenje ili drugi dokument koji je laan, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2)Ako obaveza iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od 20.000 KM, uinilac e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina, (3) Ako obaveza iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od 80.000 KM, uinilac e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

26

2.2. ZAKON O CARINSKOJ POLITICI DJELOKRUG I OSNOVNE DEFINICIJE lan 1. 1. Carinski propisi sastoje se od ovog Zakona o carinskoj politici BiH (u daljnjem tekstu: Zakon) i propisa usvojenih od strane Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, Vijee ministara Bosne i Hercegovine i/ili Upravnog odbora za njihovo provoenje u skladu s propisima Evropske unije. 2. Zakon regulira osnovne elemente sistema za carinsku zatitu privrede Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH), prava i obaveze svih subjekata u carinskim postupcima, regulira carinsko podruje, carinsku liniju, carinski granini pojas, carinski nadzor, postupak carinjenja robe i drugih instituta koji reguliraju sistem carinske zatite. lan 2. 1. Carinski propisi primjenjuju se jedinstveno na carinskom podruju BiH. 2 Ovaj zakon provodi Uprava za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: Uprava). 3. Odreene odredbe carinskih propisa mogu da se primjenjuju i van carinskog podruja BiH na osnovu propisa kojima se reguliraju te oblasti ili na osnovu meunarodnih konvencija. lan 3. 1. Carinsko podruje BiH je jedinstveno. 2. Carinsko podruje BiH obuhvata teritoriju BiH ukljuujui teritorijalne vode, unutranje vode i zrani prostor BiH. 3. Carinsko podruje BiH ogranieno je carinskom linijom koja je identina s granicom BiH. 4. Carinski granini pojas na kopnu obuhvata onaj dio carinskog podruja BiH ija se irina protee pet kilometara od carinske linije u dubinu podruja BiH. 5. Odredba stava 4. primjenjuje se i kada se carinska linija protee du graninih rijeka. 6. Carinski granini pojas na moru obuhvata onaj dio carinskog podruja BiH ija se irina protee tri kilometra u dubinu kopna od obale i podruje od obale do vanjskih granica teritorijalnih voda.

27

*** lan 176. 1. Opremi koja se stavlja u slobodan promet, a predstavlja ulog stranog lica, osim putnikih vozila, automata za zabavu i igru na sreu, odobrava se oslobaanje od plaanja uvozne dabine. 2. Roba koja se stavlja u slobodan promet za vojne i policijske snage i kaznenopopravne ustanove, a koju u potpunosti finansira donator i roba koja se stavlja u slobodan promet za deminiranje oslobaa se plaanja uvozne dabine. 3. Roba koja se stavlja u slobodan promet za projekte obnove i rekonstrukcije BiH oslobaa se od plaanja uvozne dabine, ako je projekat: (a) usvojilo Vijee ministara Bosne i Hercegovine; (b) u potpunosti finansiran od stranih donatora ili meunarodnih banaka za razvoj. 4. Proizvodi i robe navedene u prilogu ovog zakona oslobaaju se od plaanja uvozne dabine. 5. Vijee ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Upravnog odbora propisuje blie odredbe za izdavanje odluka carinskih organa o odobravanju oslobaanja od plaanja uvozne dabine iz st. 1. do 4. ovog lana. *** ROBA OSLOBOENA PLAANJA UVOZNIH DABINA lan 1. Okvir i osnovne definicije 1. Ovim prilogom, u skladu s lanom 176. ovog zakona, propisuju se oni sluajevi u kojima se, pod posebnim uslovima, oslobaanje od plaanja dabine odobrava pojedinano kada se roba stavlja u slobodan promet u BiH. 2. U smislu ovog aneksa: (a) Koliina i vrijednost robe koju putnik moe unijeti znai koliinu odreene robe i ukupnu vrijednost robe koju putnik moe unijeti u carinsko podruje BiH jednom dnevno prilikom dolaska u carinsko podruje BiH iz strane zemlje, pod uslovom da je roba nekomercijalnog karaktera. (b) Lina imovina znai svu imovinu namijenjenu za linu upotrebu odreenih lica ili za zadovoljavanje potreba njihovog domainstva. Linu imovinu naroito ini sljedee: (i) predmeti domainstva;

28

(ii) bicikli i motocikli, privatna motorna vozila i njihove prikolice, kamp kuice, izletniki brodovi i privatni avioni. Potreptine za domainstvo koje odgovaraju normalnim porodinim zahtjevima, kuni ljubimci i jahae ivotinje, kao i portabl instrumenti za primijenjenu umjetnost ili humanistike nauke, potrebne odreenom licu za obavljanje njegove djelatnosti ili zanimanja, takoer ine linu imovinu. (c) Predmeti domainstva znae line predmete, kunu posteljinu, namjetaj i opremu namijenjenu za linu upotrebu tih lica ili za zadovoljavanje potreba njihovog domainstva. Meutim, karakter i koliina predmeta domainstva ne smiju biti takvi da upuuju na to da se oni uvoze iz komercijalnih razloga. (d) Lini prtljag znai sav prtljag koji je putnik u stanju prijaviti carinskim organima prilikom svog dolaska u BiH, kao i svaki drugi prtljag koji se naknadno predoi ovim istim organima, pod uslovom da se moe pruiti dokaz da je prilikom polaska putnika zaveden kao pratei prtljag kod kompanije koja ga je prevezla u BiH iz zemlje polaska. (e) Roba nekomercijalnog karaktera znai uvoze povremenog karaktera, a koji se sastoje iskljuivo od robe za linu upotrebu putnika ili njihovih porodica, ili od robe koja je namijenjena za darove; karakter i koliina takve robe ne smiju biti takvi da upuuju na to da se uvoze iz komercijalnih razloga. (f) Carinska olakica znai da se stopa koja je precizirana u Tarifnom pregledu Zakona o carinskoj tarifi BiH ne primjenjuje. (g) Uzorci robe znae svaki proizvod koji predstavlja vrstu robe iji nain prijavljivanja i koliina, za robu iste vrste ili kvaliteta, iskljuuju njihovu upotrebu u bilo koje druge svrhe izuzev za pribavljanje narudbi. (h) Alkoholni proizvodi znae: proizvode (pivo, vino, aperitivi s vinskom ili alkoholnom bazom, konjaci, likeri ili alkoholni napici, itd.) koji potpadaju pod tarifnu oznaku br. 22 03 do 22 09 u Tarifnom pregledu Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine. lan 2. Roba sadrana u linom prtljagu putnika 1. Od plaanja dabine oslobaa se roba koja je sadrana u linom prtljagu putnika koji dolazi iz inozemstva, a koja ne podlijee bilo kakvim vaeim ogranienjima ili zabranama, pod uslovom da takvi uvozi nisu komercijalnog karaktera. 2. Carinska olakica navedena u stavu 1. ovog lana, a u vezi s dolje nabrojanom robom, primjenjuje se uz sljedea koliinska ogranienja po putniku i po danu: (a) roba nekomercijalnog karaktera, ukljuujui darove i suvenire koji se nalaze u linom prtljagu putnika, a ija carinska vrijednost nije vea od 200 KM.

29

(b ) proizvodi od duhana: (i) 200 cigareta; ili (ii) 100 cigarilosa; ili (iii) 250 grama duhana. (c) alkoholna pia: (i) 2 litra stolnog vina; (ii) 1 litra alkohola ili estokog pia od preko 22% vol.; ili 2 litra desertnog vina, pjenuca ili drugih pia; (d) parfemi i toaletne vode: (i) 60 cc/ml parfema; (ii) 250 cc/ml toaletne vode. 3. Putnici mlai od 17 godina nemaju pravo uvoziti robu navedenu u stavu 2. taka (b) i (c) ovog lana. 2.3. Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH Ovim zakonom se reguliu osnovni elementi sistema za uvoz i izvoz roba i usluga, odreuju uslovi za izvravanje ekonomskih djelatnosti od strane pravnih i fizikih lica u BiH. Zato su propisani uvozni i izvozni reimi, dokumenti koji se prilau uz robu za uvoz i izvoz, ulaganje kapitala stranih lica, privremeni izvoz i uvoz roba, reimi izvoza i uvoza iz i u slobodnu zonu, dugorona proizvodnja saradnja, zakup opreme, kompenzacioni poslovi, obavljanje privrednih djelatnosti u inostranstvu. 2.4. Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH Ovaj zakon regulie osnovne politike i principe uea stranih ulagaa u privredi Bosne i Hercegovine. U tom smislu obraen je postupak direktnih stranih ulaganja, prava, povlastice i obaveze stranih ulagaa i rjeavanje sporova, kao i upustvo o registraciji direktnih stranih ulaganja. 2.5. Zakon o carinskoj tarifi BiH lan 1. 1. Carine i ostale uvozne takse naplauju se na robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko podruje Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH), po stopama odreenim u Carinskoj tarifi, koja je sastavni dio ovog zakona, osim gdje meunarodni ugovori

30

BiH i zakoni BiH nalau drugaije. 2. Carinske stope su istovjetne u Federaciji Bosne Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Entiteti). lan 2.

i Hercegovine

1. Priloena nomenklatura Harmoniziranog sustava carinske tarife predstavlja sastavni dio ovog zakona, i svako pozivanje na ovaj zakon povlai i pozivanje na Carinsku tarifu BiH, koja slui i za voenje statistike o vanjskoj trgovini. 2. U sluajevima gdje se smatra da je potrebno dodatno ralanjivanje robe, ono e se zasnivati na odluci donesenoj od strane Vijea ministara. 3. Statistiki prag za prijavljivanje robe prilikom uvoza ili izvoza odreuje Vijee ministara. 4. Entiteti dostavljaju statistike informacije Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u obliku, na nain i u vremenskom roku kojeg odredi Vijee ministara. lan 3. Carinska tarifa BiH obuhvaa: a) nomenklaturu roba Harmoniziranog sustava; b) carinske stope i druge uvozne takse koje se naplauju na robu koja se uvozi u carinsko podruje BiH; c) preferencijalne tarifne mjere sadrane u sporazumima koje je BiH zakljuila s odreenim zemljama ili skupinama zemalja, a kojima se odobrava preferencijalni tarifni postupak; d) posebne mjere za odreene tarifne stavove za koje se odreuje smanjenje uvozne carine ili oslobaanje od plaanja uvozne carine; e) druge mjere koje su predviene Zakonom o vanjskoj trgovini BiH. lan 4. Sastavni dio ovog zakona su i opa pravila od 1 - 6 za tumaenje nomenklature roba Harmoniziranog sustava koja su navedena u Dodatku 1, Dijelu 1. uz ovaj zakon. lan 5. 1. Za robe koje vode porijeklo iz zemalja ili skupina zemalja s kojima je BiH zakljuila sporazume koji sadravaju i klauzulu s preferencijalnim carinskim statusom, ili koje tu klauzulu primjenjuju na robe koje vode porijeklo iz BiH, carine su one

31

tarifne stope precizirane u Dodatku 1, Dijelu 2 ovog zakona. 2. Na robu iz drugih zemalja primjenjuju se carinske stope navedene u Carinskoj tarifi uveane za 70%. 3. Odredbe precizirane u stavu 2. ovog lana nee se primjenjivati dok BiH ne postane potpisnica GATT-a (WT0). 2. 6. SLOBODNE ZONE SA ASPEKTA ZAKONA O CARINSKOJ POLITICI 2.6.1. Pojam i karakteristike slobodne zone Slobodne zone imaju dugu historiju sa razliitim terminolokim odredjenjima. Poznate kao carinske zone, slobodna pristanita, slobodne zone, slobodna carinska skladita, slobodne carinske zone, posebne ekonomske zone i dr. Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, koristi izraz slobodna zona. Nekada su obuhvatale ne samo cijelo pristanite, odnosno luku, nego i grad koji se uz njih nalazio. Osnovnu karakteristiku ovog instituta predstavlja niz povlastica i privilegija koje se nisu mogle koristiti na ostalom podruju drave kojoj je zona pripadala. Slobodne zone su prvobitno sluile prvenstveno potrebama trgovine i osnovane su u velikim lukama i pristanitima, ali i u unutranjosti zemlje. Pomorske luke gdje se stiu razni putevi (eljezniki i drumski) i odakle polaze razni pomorski putevi predstavljale su, a i danas predstavljaju predodredjena mjesta za skladitenje velikih koliina robe namjenjene prometu s inostranstvom, pa se zbog toga i danas najvie slobodnih zona nalazi na tim lokacijama. Savremeni carinski sistemi evropskih razvijenih zemalja, uglavnom su napustili institut slobodnih carinskih zona, u kojima se organizuje proizvodnja robe uz oslobodjenje od plaanja carine za sirovine i repromaterijal i dr. na principu carinske eksteritorijal - nosti (carinski iskljuak). Izuzetaka ima u Italiji i SR Njemakoj. U zemljama u razvoju institut slobodnih carinskih zona postaje sve privlaniji u obliku koji obezbjedjuje proizvodnju robe uz maksimalne carinske i druge povlastice. U tim zemljama koje tee industrijskom razvoju, a nemaju vlastiti kapital, slobodne zone koje predstavljaju carinske iskljuke pruaju najpovoljnije uslove za privlaenje stranog kapitala. Strane firme, raunajui na jeftinu radnu snagu, uz carinske povlastice i druge olakice u domicilnoj zemlji vide veoma povoljne uslove za plasman svog kapitala i profit iz tog posla vei nego u matinoj zemlji. Zemlje u razvoju otvaraju slobodne zone u cilju obezbjeivanja savremene tehnologije, poveanja zaposlenosti, obuke kadrova, izvoza sirovina, te deviznog priliva, kao pretpostavke ekonomskog i drutvenog razvoja. U tom pravcu sada BiH treba da planira svoj razvoj. Razliiti termini jasno ukazuju na problem sutinskog odredjivanja pojma

32

slobodne zone. Shodno tome, slobodna zona se moe definisati, kao dio dravne teritorije koji ne mora biti izuzet iz njenog carinskog podruja, ali na kome se korisnicima posredstvom razliitih organizacionih i pravnih rjeenja, obezbjeuje povoljniji carinski tretman i favorizovan reim poslovanja u odnosu na one koji vae unutar ostalog carinskog podruja dotine drave. Pozitivno pravno odredjenje je sloenije i specifinije. Postoje dvije definicije. Prema teritorijalnoj: slobodna zona je dio teritorije odnosno, carinskog podruja Bosne I Hercegovine, koji je posebno ogradjen i oznaen, i na kome se obavljaju djelatnosti pod uslovima propisanim ovim zakonom. Definicija koja polazi od personalnog kriterija je kraa: Slobodna zona je preduzee . Moe se uoiti da se u odredjivanju slobodne zone paralelno ukljuuju javnopravni i privatno pravni elementi. Identinost sadraja navedenih zakona data je u slijedeem kratkom pregledu. 2.6.2. Definisanje slobodnih zona Slobodna zona je dio carinskog podruja Bosne i Hercegovine koji je posebno ogradjen i kojim upravlja osniva slobodne zone. Korisnici slobodne zone mogu biti domaa i strana pravna i fizika lica. Korisnik slobodne zone obavlja dozvoljenu djelatnost u zoni na osnovu ugovora sa osnivaem zone. Slobodnu zonu moe osnovati jedno ili vie pravnih lica-osnivai slobodne zone, a vlasnik ili nosilac prava korienja gradjevinskog zemljita u zoni mora biti najmanje jedan domai osniva, odnosno slobodna zona. Strani korisnik slobodne zone moe u zoni osnovati vlastitu ili mjeovitu banku i osiguravajuu organizaciju, odnosno filijalu banke ili osiguravajue organizacije, u skladu sa posebnim propisima, i pobrojani poslovi (proizvoditi robe, i pruati usluge, obavljati vanjskotrgovinski promet roba na veliko i trgovina na malo za devize, reosiguranja i vriti turistike usluge.) Poslovanje u slobodnoj zoni prua povoljnosti koje nisu predvidjene za poslovanje na ostalom podruju Bosne i Hercegovine. To se posebo odnosi na slijedee: Roba koja se uvozi, izvozi, prevozi i smojeta u slobodnu zonu, podlijee prijavljivanju carinarnici, ali se na istu neobraunavaju carine ni posebne dabine i takse; Na izvoz i uvoz robe i usluga kao i privremeno upuivanje robe iz slobodne zone ne primjenjuju se privremene mjere i ogranienja, iz zakona kojima se uredjuju vanjskotrgovinski promet i devizno poslovanje u Bosni i Hercegovini; Korisnici slobodne zone neplaaju poreze i doprinose, izuzev poreza i 3. doprinosa iz plaa; Roba proizvedena ili oplemenjena u slobodnoj zoni moe se staviti u promet na

33

domae trite uz primjenu propisa o uvozu i postoje naplate carine i drugih uvoznih dabina, za uvozni sadraj u toj robi; Izuzetno roba iz slobodne zone, koja se privremeno iznosi radi ispitivanja, atestiranja, prepravke, predstavljanja na tritu ili industrijskog oplemenjivanja, navedena u specifikaciji, koju ovjerava carinarnica mora se vratiti najdue u roku do godinu dana; U slobodnoj zoni obezbjedjena je puna sloboda deviznog poslovanja.; Zakonom je obezbjedjena puna zatita korisnika od pogoranja uslova poslovanja zbog izmjene zakonskih propisa. Cijeni se da olakice rada u slobodnoj zoni sniavaju trokove poslovanja i do 50%.

Rjeenje o davanju saglasnosti za osnivanje slobodne zone imaju slobodne zone: Vogoa (Sarajevo), Mostar, Purai (Lukavac), Visoko, Bjeljina, Banja Luka.

34

III DIO FAKTORI EKONOMSKOG KRIMINALITETA Faktori su inioci koji posreduju neku silu ili sama sila. S obzirom na vrstu ili stepen uticaja, faktori se mogu posmatrati kao uzroci, uslovi i povodi delinkventnih pojava (Egzogeni faktori, Endogeni faktori, Kriminogeni faktori, Objektivni faktori, Povod, Socijalni faktori, Subjektivni faktori, Unutranji faktori, Uslov, Faktori delinkvencije, Faktori uzronosti). Predmet naeg interosovanja bie faktori uzronosti koji se mogu direktno odnositi na ekonomski kriminalitet. Faktori uzronosti, najbitniji inioci uticaja na odreenu pojavu. Objektivno i egzaktno provjereni faktori kao neophodni uslovi za nastanak neke pojave, odnosno inioci koji se mogu dovoditi u neposrednu vezu sa njenom posljedicom. Utvrivanje uzroka u kriminologiji se namee objektivnim razlozima: iz mnotva inilaca koje uslovljavaju delikt treba izdvojiti stvarni uzrok, budui da kriminalna posljedica nastaje sticajem vie faktora. Pitanjima uzronosti kriminaliteta bave se mnoge teorije u kriminologiji i krivinom pravu, a moemo izdviji sljedee: teorija ravnotee, teorija kvalitativnog razlikovanja i faktorska teorija. Za razliku od faktora uslovljenosti i motivacije faktori uzronosti su izvan ovjekove svijesti. Oni su realnost u drutvenom odnosu i prirodi ovjeka. Prema tome, uzronost je odluujui faktor odnosno objektivna i stalna veza izmeu nekog stanja i posljedice. Za ekonomski kriminalitet neophodan je kriminoloki i krivino pravni pristup izuavanju uzronosti kriminaliteta. Polazi od mnogobrojnih inilaca psihikog, biofizikog i socijalnog uticaja na kriminalitet, a izuava njihove meusobne veze i uslovljenost. Njena osnovna slabost je u tome to uzroke pojava posmatra kao rezultat meusobnog mehanikog dejstva faktora, a ne utvruje znaaj njihovog pojedinanog, stvarnog i relativnog uticaja u ukupnoj pojavi. U literaturi6 se najee vri klasifikacija faktora koji utiu na nain izvrenja ekonomskog kriminaliteta na sljedee podjele: 1. Oblik odnosa prema imovini: a. upravljaka i rukovodna funkcija, b. kontrolna funkcija, c. operativna funkcija.
6

D. Modly, Kriminalistiki rijenik, Teanj, 2002.

35

2. Oblik imovine: a. naturalni, b. novani, c. pravo, ovlatenje, mo, odluivanje. 3. Stupanj koncentracije funkcija: a. horizontalna, b. vertikalna, c. potpuna koncentracija (horizontalno vertikalna). 4. Stupanj razvijenosti zatitnog sistema: a. meufazna kontrola, b. kontrola putem knjigovodstva, c. kontrola inventurom, d. fiziko - tehnika kontrola, e. tehnika sredstva zatite (ambalairanje, radioaktivna nit, vakum pakovanja, magnetiziranje i sl.) i f. zatitne zone (ekonomska, autonomna, vanjska). 5. Poslovni poloaj preduzea: a. normalni i prosjeni poloaj, b. monopolni poloaj, c. beneficirani poloaj, d. poloaj moi odluivanja, e. grupno vlasniki odnos i f. nepovoljni poloaj. Za suzbijanje ekonomskog kriminaliteta bitni su faktori od kojih polazi kriminalistika kontrola, a ona polazi od: fenomena relativne prikrivenosti kriminalnih pojava (tamna brojka) i spoznaje profesionalizacije i organizacije dijela kriminala.

36

IV DIO ORGANIZOVANI EKONOMSKI KRIMINALITET 1. ORGANIZOVANI KRIMINALITET Organizovani kriminalitet je vrsta delinkvencije i tipologija kriminalnih pojava vezana za djelatnost kriminalnih organizacija. To je djelatnost privrednog tipa koju vre kriminalna udruenja, profesionalne i organizovane grupe, sa strogo utvrenom hijerarhijom, disciplinom i normama ponaanja. Organizovane ili poluorganizovane grupe koje krivina djela vre u sprezi sa predstavnicima lokalne ili viih stepena dravne vlasti, tj. njenih organa i institucija. Nosioci organizovanog kriminala su u posrednoj vezi ( poslovnom odnosu ) sa predstavnicima vlasti, finansijskih institucija, privrednih kompanija i politikih stranaka. Po Reklesu (Walter Reckless) organizovana delinkvencija je vrsta i strukturisana forma kriminalnog ponaanja sa sasvim odreenom poslovnom organizacijom, ija se struktura izraava u sindikatima i ostalim hijerarhijski organizovanim oblicima kriminalnog svijeta. Beer (O. Boettcher) naglaava da se organizovani kriminalitet odlikuje ureenim zajednikim djelovanjem vie lica (koja tee da ono bude trajno) sa ciljem da se ostvare direktno ili indirektno poslovno pokriveni profiti ili pak uticaj u oblasti javnog ivota tako to e pribaviti i nuditi zakonom zabranjene ili kontrolisane proizvode i usluge, preuzimati, odnosno kontrolisati legalna preduzea, vriti krivina djela (radi obogaivanja), teei da ilegalnim metodama ostvare stvarne monopole . Komitet konfederalnih ministara unutranjih poslova Njemake je formulisao svoju definiciju: Pod organizovanim kriminalitetom ne podrazumijeva se samo mafiji slino paralelno drutvo u smislu organized crime nego svjesno i voljno zajedniko djelovanje vie lica radi vrenja krivinih djela, esto uz koritenje modernih infrastruktura sa ciljem da se, to je mogue bre, ostvare visoki finansijski dobici. "Organizovana kriminalna grupa je grupa koja se sastoji od tri ili vie lica, koja postoji odreeno vrijeme i koja djeluje sa ciljem izvrenja jednog ili vie ozbiljnih krivinih djela radi neposrednog ili posrednog ostvarivanja novane ili neke druge materijalne koristi." Organizovani kriminal je najvea prijetnja institucijama savremene civilizacije. Svoju snagu crpi iz sposobnosti da veoma fleksibilno odgovori na svaku promjenu uslova u kojima djeluje, kao i da se prilagodi svim represivnim mjerama koje organizovana zajednica protiv njega poduzima. On zapravo predstavlja jednu dobro organizovanu kriminalnu organizaciju, sa strogom hijerarhijom, disciplinom, odgovornou, lojalnou i podjelom zadataka. Cilj ovih kriminalnih grupa je ostvarenje to veeg profita i legalizacija steene imovine.

37

U teoriji postoji ire i ue shvatanje organizovanog kriminala. ire shvatanje pojma organizovanog kriminala obuhvata one oblike organizovanog kriminalnog djelovanja, gdje postoji kriminalna organizacija i organizovan pristup u fazi pripreme i izvrenja krivinih djela s ciljem pribavljanja protivpravne imovinske koristi. Ue shvatanje pojma organizovanog kriminala svodi se samo na one oblike organizovanog kriminalnog djelovanja gdje su uspostavljene odreene veze izmeu efova kriminalnih organizacija i predstavnika drave i njenih organa. U sferi organizovanog kriminala, gotovo da je nestala vjekovna podjela kriminala na kriminal nasilja, odnosno klasian kriminal, i finansijski kriminal (s obzirom da su njihovi nosioci odavno udrueni i u neraskidivoj vezi od ivotnog znaaja). Krijumari oruja i narkotika, plaene ubice,lanci prostitucije i trgovine ljudima, novac od svojih poslova peru preko utabanih puteva finansijskog kriminala, koji opet za takve usluge uzima svoj dio profita. Moe se rei da je organizovani kriminal biznis. Kao i kod preduzea, osnovni cilj djelovanja organizovanih kriminalnih grupa je sticanje to veeg profita. Meutim, samo manji broj ljudi e ostvariti enormnu zaradu. Postoji paralela izmeu struktura i sistema organizovanog kriminala i struktura i naina funkcionisanja legitimnih preduzea. Naime, kriminalne organizacije preslikavaju strukturu legitimnih organizacija, oblikuju ih po uzoru na opti model organizacija koje se bave zakonitim biznisom, s tim to prilagoavaju i razrauju njegovu prirodu u skladu sa osobenostima posla kojim se bave. tavie, kriminalna udruenja kroz koja se ostvaruje nezakoniti biznis, u potpunosti oponaaju svojom strukturom najefikasnije tipove organizacije koji postoje na legalnoj sceni. Organizovani kriminal je prisutan u razliitim sredinama, pa je tako i svaka drava izloena njegovim razliitim pojavnim oblicima. U nekim dravama to je pranje novca, u drugim pak proizvodnja i trgovina drogom i orujem, trgovina ljudima, prostitucija i reketiranje. I naravno, to su kriminalne organizacije vee, to su raznovrsnije njihove nezakonite aktivnosti. Visok stepen nasilja je glavno oruje organizovanog kriminala. Posljedice tog vida nasilja ne trpe samo partneri organizovanog kriminala ve svi pripadnici drutva,preko osjeanja line nesigurnosti i ugroenosti sopstvenog ivota i imovine. Kljuni cilj nosilaca organizovanog kriminala su drutvene institucije i legalizovanje nelegalno steene ekonomske moi upravo preko tih institucija. Razliitim metodama nastoji se doi do najviih organa vlasti, kako bi se osigurala to vea mo. Dobro su poznati sluajevi da su predstavnici kokainskih kartela ili mafije pokuavali, a i uspijevali, prodrijeti u sredinja tijela vlasti pojedinih zemalja i potkupiti ih (ak su kolumbijski lokalni trgovci drogom nudili potpunu otplatu

38

kolumbijskog vanjskog duga u zamjenu za nesmetano djelovanje). Organizovani kriminal se najee slui korupcijom, kao nosiocem povezivanja i odravanja veza sa organima vlasti, dravnim i drugim utjecajima, privrednim i finansijskim subjektima, i pranjem novca, kao nainom prikrivanja kriminalnih radnji, bez obzira na to da li su ti vidovi korupcije i pranja novca predvieni kao krivino djelo ili ne. Za postojanje organizovanog kriminala potrebno je da budu ispunjeni odreeni elementi : 1. trajno udruenje veeg broja osoba; 2. cilj kriminalne djelatnosti koji podrazumjeva ostvarivanje ogromnih profita, odnosno pribavljanje to vee dobiti; 3. hijerarhijska organizaciona struktura, subordinacija i nadreenost; 4. plansko postupanje obiljeeno vrenjem krivinih djela po naelima podjele rada i specijalizacije; 5. savitljivo, prilagodljivo bavljenje ilegalnim poslovima, koji su dakle uvijek prilagoeni tranji od strane stanovnitva; 6. fleksibilna kriminalna tehnologija i raznovrsnost u izboru kriminalnih metoda u vrenju brojnih krivinih djela - reket, prostitucija, kocka, krijumarenje droge, iznude, ucjene, ubistva i tjelesne povrede, teror, podmiivanje... ; 7. internacionalizacija i obavezna mobilnost; 8. sprega organizovanog kriminaliteta sa dravom i njenim politikim vrhom. Krivini zakon Bosne i Hercegovine u lanu 250., organizovani kriminal propisuje kao krivino djelo. U ovom lanu se navodi da e se kazniti kaznom zatvora lice koje uini krivino djelo, iz zakona Bosne i Hercegovine, kao pripadnik organizovane grupe kriminalaca. Dalje se navodi da e se kazniti zatvorom i lice koje organizuje ili bilo kako rukovodi organizovanom grupom kriminalaca, kao i lice koje postane pripadnik organizovane grupe kriminalaca. 2. UZROCI ORGANIZOVANOG EKONOMSKOG KRIMINALA Organizovani ekonomski kriminal je prije svih iskoristio, odnosno zloupotrijebio, tekovine moderne civilizacije poput globalnog trgovakog i finansijskog trita, napretka nauke i tehnologije, posebno na polju telekomunikacija, kao i novu geopolitiku konfiguraciju svijeta.

39

Prodoru organizovanog ekonomskog kriminaliteta na meunarodnom planu doprinjeli su : globalizacija finansijskih tokova, brzina kojom se obavljaju finansijske transakcije i praktino usvajanje amerikog dolara i EUR-a kao globalnih sredstava razmjene; razvoj kosmopolitskih megagradova koji su postali centri globalnog ekonomskog i finansijskog sistema, sefovi kapitala i bogatstva i glavne transportno-komunikacijske take za meunarodne transakcije centri koji imaju znaajnu ulogu u olakavanju transakcija legalnog karaktera, istovremeno su glavni centri za ilegalne transakcije; razvoj postindustrijskog drutva i informacijska revolucija; raspad komunistikog svijeta i usplahirena trka uvoenja liberalnog i trinog kapitalizma, bez postojanja osnovnih regulativnih mehanizama i normi ponaanja. 3. NAJPOZNATIJE KRIMINALNE ORGANIZACIJE U SVIJETU Teroristikih organizacija i grupa organizovanog kriminala ima mnogo, a glavna krizna podruja su jugoistona Azija, Latinska Amerika i jugoistona Evropa. Danas te organizacije funkcioniu kao velika preduzea koja svoj prljavi novac peru i ulau u legalne biznise. Mafijai su postali biznismeni koji se po zahtjevima trita ujedinjuju i sarauju sa drugim mafijakim organizacijama na globalnom nivou, a sve u cilju ostvarivanja to veeg profita. Meu najpoznatijim kriminalnim organizacijama u svijetu su: a) Kineske Trijade - Pojavile su se pedesetih godina i bile su prvenstveno organizovane kao pokret otpora, a poslije kineske revolucije su postale kriminalne organizacije ije su glavne aktivnosti pranje novca i trgovina drogom. Osim u Kini, djeluju na Tajvanu, u Hong Kongu, Kanadi, Australiji, SAD-u, Italiji, Njemakoj i Maarskoj. Imaju vie od sto hiljada aktivnih pripadnika. b) Japanske Vakuze - Nastale su iz stare samurajske tradicije, a sada se bore za preuzimanje japanskih firmi. Bave se prostitucijom, reketiranjem i trgovinom drogom. Prema nekim podacima, godinje zarade oko deset milijardi dolara. c) Sicilijanska mafija -La Cosa nostra (Naa stvar) jedna je od najstarijih kriminalnih organizacija na svijetu. Korijeni joj seu u devetnaesto stoljee, a mjesto nastanka joj je talijanski otok Sicilija. Osim u Italiji djeluje i u SAD-u, Francuskoj, Njemakoj, Belgiji, Holandiji, Rusiji i drugim istonoevropskim zemljama. Ova organizacija je zaradila milijarde za vrijeme prohibicije u SAD-

40

u. Njeno vodstvo je organizovano u porodinim zajednicama koje su postale prototip mnogim kriminalnim udruenjima na svijetu: obitelj Bonnano, Corleone, Madonia... Evropski policijski izvori vjeruju da sicilijanska mafija ima oko 1500 lanova i gotovo 15000 saradnika na jugu Italije. Njeni glavni izvori prihoda su trgovina kokainom i heroinom. Devedesetih godina prolog stoljea sklopila je ugovor s kolumbijskim kartelom kojim je dobila ekskluzivna prava prodaje junoamerikog kokaina u Evropi. Godine 1992. sicilijanska mafija uvezla je vie od 200 tona droge u Evropu, na emu je zaradila oko deset milijardi dolara. Osim ogromne ekonomske moi sicilijanska mafija posjeduje i mo nad velikim brojem politiara i poslovnih ljudi. d) Ruska organizacija "Kavkaz" - Etniki orjentisana, djeluje i na podruju Njemake i SAD, a najaktivnija grupa djeluje u eeniji. Najvei porast ruske mafije nastao je privatizacijom u raznim preduzeima biveg Sovjetskog Saveza. Procjenjuje se da danas mafijake organizacije kontroliu 6070% ruske privrede. Veina od 800 komercijalnih banaka u Rusiji jeste u djeiominom ili potpunom vlasnitvu mafijaskih organizacija. e) Kolumbijski kartel Medellin - Bavi se trgovinom kokainom i uz pomo drugih organizacija kokain se prebacuje u SAD. Kako bi stekao maksimalnu politiku i ekonomsku mo, kartel Medellin, pod vodstvom Pabla Escobara Gavirie, zapoeo je krvavu borbu protiv kolumbijske vlasti, potkupljujui i ubijajui policiju, suce, novinare pa ak i predsjednike kandidate. f) Albanska mafija - Veoma aktivna u trgovini drogom, te u drugim kriminalnim aktivnostima. Prednosti albanske mafije su prvenstveno njihov jezik, koji nije rasprostranjen u svijetu, zatim obiaji i stroga porodina hijerarhija , pri emu se zna "ko je gazda". Po surovosti su bez premca, a glavne aktivnosti kojima se bave su reketiranje, iznuda, prostitucija organizovana kroz javne kue. to se tie trgovine heroinom, albanska mafija je trea po snazi u Americi. Grupe organizovanog kriminala se esto meusobno sukobljavaju, ali je isto tako meu njima mogua i saradnja ( npr. saradnja sicilijanskih i ruskih grupa, koje rade zajedno). Zemlje najaktivnijeg djelovanja kriminalnih organizacija su jugoistona Azija, juna i centralna Amerika i Karipska ostrva. Tranzitne zemlje su Tajvan, Indija, Malezija, Rumunija, Bugarska, Jemen, Rusija, Turska i druge. to se tie aktivnosti u velikim gradskim centrima, tu prednjae New York, Berlin i Moskva. U osnovne aktivnosti kojima se bave kriminalne organizacije spadaju: droge ( proizvodnja, prodaja i promet) trgovina orujem

41

zakup javnih radova ili stranih investicija ilegalni transport emigranata kraa i promet ukradenih automobila ilegalni transport i prodaja ekoloki opasnih otpadaka i proizvoda organizovana prostitucija, kupovina i prodaja ena i djece kraa i promet kulturnih vrijednosti trgovina nuklearnih proizvoda. Naravno, jedna od najrairenijih djelatnosti je pranje prljavog novca.

42

V DIO SPREAVANJE ORGANIZOVANOG EKONOMSKOG KRIMINALA Svi oblici organizovanog ekonomskog kriminala daleko prevazilaze nacionalne granice, tako da se borba protiv njih ne moe zamisliti iskljuivo unutar nacionalne jurisdikcije. Organizovani ekonomski kriminal, koji danas zabrinjava kako razvijene tako i nerazvijene zemlje, ve odavno je postao internacionalan i njegovi nosioci iz razliitih drava i regiona ve odavno se udruuju i djeluju zajedniki, globalno. U decembru 2000.god u Palermu je odrana konferencija na kojoj je usvojen dokument od kljunog znaaja za borbu protiv organizovanog kriminala - Konvencija ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Ova konferencija je ostala zapamena kao presedan u preuzimanju obaveza u domenu sudske istrane saradnje. Bitna odredba dokumenta usvojenog na ovoj konferenciji je to to e domai sudski organi moi da zatrae usluge inostranih sudskih organa na planu istraivanja svega to spada u organizovani kriminal i da oekuju da e te usluge biti brze i efikasne. Strategije borbe protiv organizovanog kriminala treba da budu usmjerene, prije svega, na oblast finansijske regulative, drutveno-ekonomskog razvoja i demokratije, smanjenja objektivnih mogunosti za zlouptrebe trine i dravno-politike konjunkture, obrazovanja kadrova, koordinacija i saradnji na meunarodnom planu. Postoje tri naina borbe protiv organizovanog kriminala. Prvi je ameriki pristup, tako to se kriminalcima oduzima sva imovina i novac koji posjeduju. Druga mogunost se ukazala u zemljama koje otvoreno podravaju organizovani kriminal i koje su upozorene da to nee biti tolerisano ( Pakistan, Afganistan i zemlje Centralne i June Azije). Trea varijanta se odnosi na zemlje u tranziciji, koje moraju ovo pitanje to prije da rijee, jer drava ne moe da podrava organizovani kriminal, a da bude dio meunarodne zajednice. Da bi se organizovani kriminalitet efikasno suzbijao, potrebno je poznavati uzroke njegovog nastanka i razvoja, kako bi se onda omoguilo preventivno djelovanje.Naravno, kod primjene preventivnih mjera mora se voditi rauna o meunarodnim standardima i normama. Sluajeve veih kriminalnih organizacija nije lako rjeavati, pogotovo ako se sluimo samo tradicionalnim istraivakim metodama. Potrebno je usavravati tradicionalane metode i pronalaziti nove. Ozbiljan problem danas je to to je borba protiv organizovanog ekonomskog kriminala izuzetno skupa s obzirom da podrazumijeva podrku veoma skupe tehnologije posljednje generacije, a podrazumijeva se i vrhunska obuka osoblja za borbu protiv organizovanog kriminala, za ta je takoer neophodno izdvojiti znaajna sredstva. Ne treba gajiti iluzije da se organizovani ekonomski kriminal moe iskorijeniti, ali ga je mogue svesti u tolerantne okvire, iz kojih on nee predstavljati opasnost po institucije drutva.

43

VI DIO FISKALNI SISTEM I EKONOMSKI KRIMINALITET (EVAZIJE) 1. POREZI - TEORIJSKI ASPEKT U nauci o finansijama postoje veoma razliita objanjenja za pojam poreza jer su porezi, kao historijska kategorija, mjenjali u zavisnosti od ekonomskih, politikih, socijalnih i drugih uvjeta u pojedinim drutveno - ekonomskim formacijama7. Nastanak poreza se vee sa pojavom privatne svojine, klase i drave. Od prvobitne zajednice preko robo vlasnikog, feudalnog, kapitalistikog i naravno socijalistikog sistema porezi su imali karakteristiku klasnog obiljeja, to znai da su optereivali samo odreene i to siromane slojeve stanovnitva. Kada je rije o samom imenu porez u naem i stranim jezicima vidi se da je ovaj vid dravnog prihoda zasnovan na prisili. Tako, na primjer, kod nas sreemo pored pojma porez jo i termine kao to su: dabina, namet, daa, pristojba. Definicija poreza ima gotovo toliko koliko i autora koji se bave prouavanjem ovog fmansijskog instituta. Tako na primjer: Porez je dio koji svaki gradjanin daje dravi od svog imanja da bi mu ona sauvala ostatak imovine (MONTESKIJE); Porez je cijena koju graani plaaju dravi da bi nadoknadili svoj udio u koritenju javnih usluga koje e troiti (DE VITE DE MARKO); Porez je davanje u novcu koje drava ubire od pojedinaca na osnovu svog suvereniteta, bez direktne protivnaknade, a u cilju pokrivanja javnih tereta (GASTON JEZE-EZ); Porezi su prisilna davanja koja javnopravna tijela silom uzimaju od privatnih poslovnih subjekata, a da za to ne daju neposrednu protuinidbu (WILHEM GEROLF); Plaanje poreza javlja se kao izvrenje nacionalne dunosti, koja je u tome da svaki pojedinac, u granicama svojih sredstava, podnosi svoj udio u rashodima drutvene zajednice (LAFONBRI); U porezima je utjelovljen ekonomski izraz postojanja drave. inovnici i popovi, vojnici i baletani, plesai, kolski uitelji i policajci, grki muzeji, gotike kule, civilne liste i rang liste - sve te neobine tvorevine kao iz bajke sadrane su u jedinstvenom sjemenu - porezima. Ekonomska bit drave sadrana je u porezima . (KARL MARKS); i drugi. Iz prethodnih definicija mogu se prepoznati osnovne karakteristike poreza, meutim one su se kroz historiju mijenjale skladno promjeni drave kroz razliite
7

Prof. dr. Dautbai Ismet, Finansije i finansijsko pravo, 7 proireno i izmjenjeno izdanje, EDITIO IURISTICA, 2004, str. 95

44

periode historijskog razvoja. Kao dio dohotka ili imovine koji drava uzima prinudno na osnovu svog dravnog, odnosno finansijskog suvereniteta porez slui za podmirenje ope drutvenih potreba . Ovo je svakako prva karakteristika koja poreze tretira kao prisilna davanja dravi bez obzira na volju graana i pravnih lica, tj. prisila zasnovana na kategorikim imperativima zakona, bez direktne protivnaknade. Iako platilac poreza nema direktne protivnaknade za plaeni porez, zajednica mu prua indirektne koristi Indirektna korist je druga karakteristika poreza je novac od poreza je usmjeren na odravanje dravnih i drugih drutvenih i javnih institucija (parlament, zdravstvo, kolstvo, sudstvo, policija, zatim kulturne, sportske i drage aktivnosti). Korist od toga svakako opravdava porez, kao prisilno davanje dravi. Sljedea karakteristika poreza jeste da se on plaa prema ekonomskoj snazi poreznih obveznika . Posebna karakteristika poreza jeste injenica da porezna obaveza ne proistie zbog pripadnosti jednoj dravi jer porez, pod odredjenim uvjetima, plaaju i strani dravljani (izuzev diplomatskih i konzularnih predstavnitava na bazi principa reciprociteta). Bitan je, dakle, ekonomski a ne pravni moment kod nastanka porezne obaveze jer ako stranac obavlja neku ekonomsku aktivnost i stie od nje dohodak ili imovinu, on podlijee toj istoj obavezi, bez obzira na dravnu pripadnost. To je tzv. porezno dravljanstvo . Slijedea osobina je da se sva sredstva prikupljena od poreza slijevaju u budet, te da drava slobodno moe raspolagarti ovim sredstvima bez objanjenja u koje namjene se sredstva koriste. To je naelo neafektacije poreza. Karakteristino je i ti da se u savremenim dravama porez plaa iskljuivo u novcu, a izuzetni su primjeri da se plaa u naturi. Iz svega ovoga jasno proizilazi definicija poreza: Porez je ope, prinudno i bez protuusluge davanje dravi u novcu, radi pokria opedrutvenih potreba, koje drava utvrdjuje prema ekonomskoj snazi obveznika koji se nalaze pod njenom jurisdikcijom 1. 1. Porezna terminologija Da bismo shvatili sutinu poreza kao opteg pojma, a kasnije naravno i poreza na dodatu vrijednost potrebno je objasniti osnovne pojmove i termine kojima u se sluiti. Ti pojmovi i termini mogu biti subjektivne i objektivne prirode. Medju porezne termine subjektivne prirode spadaju: porezna vlast, porezni obveznik, porezni platioc i porezni destinator. Porezni termini objektivne prirode su: POREZNA SNAGA: To je privredna sposobnost iz koje proizilazi visina poreznog davanja. Mnogi teoretiari tvrde da se porezna snaga ne sastoji u

45

posjedovanju privrednih jedinica, nego u njihovim dohocima. Iz toga proizilazi da je porezna snaga jednog naroda neprestano obnavljanje, privredjivanje i sticanje dohotka, a ne mrtvi posjed i bogatstvo, odnosno imovina. POREZNI IZVOR: Pojedini dijelovi imovine, dohodak od rada, zemljita, gradjevinska renta, dohodak od imovine i sl. na kojima poiva ili iz kojih se formira porezna snaga privredne jedinice, a sainjavaju porezni izvor. POREZNI OBJEKT: Poreznim objektom nazivamo svako ekonomsko injenino stanje koje zakonodavcu daje povoda da zavede neki porezni oblik. Imovina, prinos od neega, dohodak i si. slue kao povod za neposredne porezne oblike. Upotreba i troenje imovine, prinosa ili dohotka je povod za posredne poreze. Isto tako, izyjesna pravna akta ili poslovne transakcije su porezni objekti. Na primjer, poslovne transakcije na berzi, prenos imovine, nasljedje i pokloni, itd. Ideal porezne politike je da se porezni izvor i porezni objekti poklapaju. Porezni objekt, odnosno porezni izvor je osnovica za odmjeravanje visine poreza. POREZNA OSNOVICA: Obiljeava veliinu i vrijednost neeg, koja slui za utvrdjivanje porezne obaveze, veliinu dohotka kod neposrednih poreza, vrijednost robe kod posrednih poreza, vrijednost obavljenog prometa kod saobraajnih poreza, sve izraeno u novcu. POREZNA JEDINICA je dio porezne osnovice prema kojoj e drava naplaivati za svaku poreznu jedinicu. Ona se, obino, izraava u procentima, a izuzetno u fiksnim iznosima. Porezne stope utvrdjene na porezne osnovice iskazuju se u poreznoj tarifi. Ona oznaava veliinu poreznog tereta po jedinici. POREZNA TARIFA je sistematski pregled ili spisak (tabela) poreznih jedinica, sastavljena na izvjesan broj predmeta koji se oporezuju na isti nain. Najee, porezne tarife se sastavljaju za posredne poreze. Ona je dio poreznog propisa kojim se utvrdjuje visina poreznog optereenja. POREZNA AKONTACIJA predstavlja plaanje poreza u obrocima (ratama) u poreznom periodu (godina dana), s tim da se na kraju vri konani obraun poreza i izmiruju eventualne razlike izmedju razrezane sume i iznosa uplaenog poreza kao akontacija. POREZNI KATASTAR (registar) je zvanino utvrdjen pregled objektivnih injenica (prinosa, dohotka itd.), koji slui za osnov individualnog oporezivanja. POREZNA STOPA je pitanje koje ulazi u finansijsku i privrednu stranu problema. Sa finansijski take gledita, porezne stope treba utvrditi tako da se ostvare planirani porezni prihodi. Sa privredne take gledita, porezne stope ne treba jednako primenjivati na sve porezne izvore, odnosno objekte. Elastina primjena poreznih stopa treba naroito da dodje do izraaja kod posrednih poreza, gdje od visine stope zavisi poveanje prometa robe. Socijalno - politiki momenat treba uzeti u obzir kod poreza na potrona dobra, naroito kod namirnica neophodnih za ivot. Takve artikle u

46

principu ne bi trebalo oporezovazi. Luksuznu potronju treba oporezovati veom poreznom ili carinskom stopom8. 1. 2. Klasifikacije poreza Poreze moemo klasificirati, odnosno grupisati na: poreze u novcu i poreze u naturi; redovne i vanredne poreze; subjektne i objektne: neposredne i posredne poreze; kvotitetne i reparticione; nauna ili trojna podjela poreza; ekoloke poreze; konfesionalne (crkvene) poreze i dr. 9.

Posebna panja bie posveena posrednim porezima u koje spada porez na dodatu vrijednost, a prije toga, treba neto rei o neposrednim i posrednim porezima. Podjela poreza na posredne i neposredne predstavlja jednu od najstarijih podjela poreza. Neposredni porezi jo se nazivaju i direktni jer se njihova porezna snaga manifestuje kroz posjedovanje imovine ili dohotka, a posredni porezi su indirektni zbog toga to se utvrdjuju na bazi injenica koje nisu unaprijed predvidjene, a naplauju se na osnovu tarife. Jedna od razlika neposrednih i posrednih poreza jeste u tome to se neposredni porezi i utvrdjuju prema injeninom stanju, a razlika izmeu njih je i u nainu prevaljivanja poreza (ako se odnosi na lice koje ga plaa onda je neposredni, a ako je na neko tree lice onda je posredni). Za neposredne ili direktne poreze se obino kae da su pravini porezi, jer se porezni teret kod ovih poreza utvrdjuje na bazi ekonomske snage poreznog obveznika. Neposredni porezi ine stabilnije izvore prihoda za dravni budet, postojani su i manje su osjetljivi na trine oscilacije. Nedostaci neposrednih poreza su sljedei: Neposredni porezi postavljaju zahtjev za relativno skupljom finansijskom administarcijom; Od strane poreznih obveznika neposredni porezi su psiholoki tee prihvatljivi
Prof. dr. Dutbai Ismet, EDITIO IURISTICA, Sarajevo 9 Prof. dr. Dutbai Ismet, EDITIO IURISTICA, Sarajevo
8

Finansije 2004. str. Finansije 2004. str.

i finansijsko pravo, 7 proireni i izmjenjeno izdanje, 99, 100 i finansijsko pravo, 7 proireni i izmjenjeno izdanje, 112

47

(porezni organi trebaju imati puni uvid u poslovanje poreznog obveznika, a to je teko); Neposredni porezi nisu elastini, ne trpe brze promjene u poreznom sistemu zemlje. Kao pozitivne strane posrednih poreza u literaturi se istiu sljedee: Posredni porezi predstavljaju izdane i elastine poreze. Oni su anonimni, s obzirom da lice koje plaa porez ne zna kolika je visina poreza uraunata u cijenu proizvoda i da li je uope porez uraunat. Zato su ovi porezi psiholoki posmatrano, mnogo prihvatljiviji od neposrednih poreza. (porez na promet, kao glavni reprezent ovih poreza).

Mane posrednih poreza suda su asocijalni jer se ovim porezima uglavnom oporezuju artikli iroke potronje (imaju regresivno djejstvo- brojnije porodice imaju vie obaveza). Neposredni porezi se dijele na: objektne i subjektne poreze. Objektni porezi su porezi koji terete pojedine prihode poreznog obveznika, npr. porez na zgrade, na zemljite, na primanja iz linog rada i sl. Subjektnim porezima (porez na ukupan dohodak, glavarina, klasni porez, porez na nasljedje i poklone) ne vri se oporezivanje pojedinih prihoda poreznog obveznika, ve se ovi obuhvataju kao cijelina (najvaniji porez na dohodak). Porez na dohodak ima slijedee podoblike: dohodak od zemljita i zgrada, dohodak od izdavanja zemljita pod zakup, dohodak od kamata na javne zajmove, dohodak od dividendi, kamata, akcija i dobitaka od samostalnih djelatnosti, dohodak od nadnica, plata, penzija i dr. Porezna stopa poreza na dohodak je progresivna, gdje se oporezivanje vri po sistemu indirektne progresije, gdje je porezna stopa u stvari proporcionalna, a efekat progresije se postie pomou odredjenih odbitnih stavki za pojedine dohotke. Porez na dohodak predstavlja jedan od najhitnijih poreza u poreskom sistemu veine zemalja. Porez na imovinu odnosno porez na bogatstvo predstavlja po znaaju drugi neposredni porez (pokretna i nepokretna imovina umanjena za dugovanja). Porezi na nepokretnost su neposredni porezi gdje je predmet oporezivanja zemljite i zgrade (obezbedjuje prihode lokalnim budetima). 1. 3. Porezi iz rashoda Porezi iz rashoda su suprotnost porezima iz prihoda, jer nastaju povodom upotrebe i njihovog troenja (prihoda). Oni su predmet objekta oporezivanja. Posredni porezi (preko rashoda) zahvataju prihode, dohodak i imovinu kao

48

komponente porezne snage. Oni saekuju ekonomsku snagu poreznih obveznika na ulasku u razmjenu, kao momentu preko koga se u podjeli rada vri pribavljanje roba i usluga za zadovoljavanje finalne ili medjufazne potronje obveznika. Predmet oporezivanja su novani izdaci ili neposredna razmjena vrijednosti, ne potronja roba i usluga, ve izdaci za njihovo pribavljanje i potronju. Rashodi se mogu zahvatiti ili preko oporezivanja pojedinih predmeta potronje ili preko oporezivanja svih jednim instrumentom, osim onih kojih su izuzeti iz tarife oslobaanja.. Akcizama, kao analitikim porezima, obuhvataju se pojedinani za oporezivanje odabranih visokotarifnih proizvoda: nafta i naftni derivati, alkohol i alkoholna pia, kafa, duhan i dr. Akcize se koriste i za neke vrste usluga. Akcize se mogu naplaivati u proizvodnji i trgovini, to zavisi od organizaciono-tehnikih uvjeta vrenja ovih faza ukupne reprodukcije. Porez na promet je jedan od najstarijih poreza na svijetu. Savremena finansijska teorija razlikuje tri osnovne varijante poreza na promet i to: jednofazni porez na promet, viefazni (ili svefazni) porez na promet i porez na promet. Razlikuju se po tehnici obrauna i naplate. Tako jednofazni porez na promet predstavlja takvu varijantu poreza na promet kod koga se zahvatanje poreza vri samo u jednoj tano odredjenoj fazi pri kretanju robe od proizvodjaa do finalnog potroaa. Viefazni porez na promet se za razliku od jednofaznog, oporezivanje vri vie puta na razliitim stupnjevima i fazama pri kretanju robe od proizvodjaa do krajnjeg potroaa. Porez na dodatu vrijednost (neto porez na promet) predstavlja novu varijantu poreza na promet, kojom se otklanja nepoeljno nadoporezivanje i plaanja poreza za porez, to je prisutno kod svefaznog i viefaznog poreza na promet. (sistemi fizikih dedukcija i sistemi finansijskih dedukcija). U prvom sluaju se polazi od odvajanja onih elemenata proizvodnje koji su ve oporezovani u nekom ranijem stadiju. Za razliku od ovog, u drugom sluaju kao polazna taka se uzima knjigovodstvena analiza ili finansijska analiza. U osnovi vodi se rauna o ulaznim i izlaznim knjigovodstvenim pozicijama odredjenog stadija, a zatim se izdvaja ona vrijednost koja je novostvorena u odredjenom stadiju proizvodnje. Bitna razlika u odnosu na svefazni (bruto) porez na promet sastoji se u tome to nema za osnovicu ukupnu vrijednost robe, tj. prodajnu cijenu do koje se stiglo u datoj fazi, ve samo onaj iznos koji je dodat u toj fazi. Porez na dodatu vrijednost (eng. Value added tax-VAT) obezbedjuje veu neutralnost poreznog sistema jer doputa svega dvije do tri porezne stope, za razliku od opeg poreza na promet koji ima na desetine poreznih stopa. Takodje utie na smanjivanje porezne evazije (izbjegavanja). Omoguuje i bolje koritenje fiskalnog potencijala preko irenja porezne baze i poveanja broja poreznih obveznika, naroito

49

u tercijarnim djelatnostima10. 1. 4. POREZ NA DODATU VRIJEDNOST Dinamika i poveanje broja zemalja koje su uvele porez na dodatu vrijednost (engl. Value Added Tax - VAT; franc.. Taxe sur la Valeur Ajoutee - TVA; njem. mehrwersteuer - MWS) su jedinstveni u istoriji javnih finansija i nezabiljeeni kod drugih vrsta indirektnih poreza. Primjenom Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Bosna i Hercegovina se pridruila grupi od preko 70% svjetske populacije u preko 120 zemalja svijeta u kojima se primjenjuje porez na dodatu vrijednost. U preko 80% tih zemalja porez na dodatu vrijednost je danas vodei izvor poreskih prihoda. Evidentno je da sve te zemlje reguliu i uskladjuju elemente poreza na dodatu vrijednost prema ukupnim socio - politikim i privrednim prilikoama, uslovima i pretpostavkama koje postoje u tim zemljama, ispunjavajui na taj nain dva cilja: 1. pribliavanje nekim ve postojeim integracijama, stvarajui preduslove za formalno lanstvo u njima, odnosno (u sluaju nekih drugih zemalja u kojima su ispunjeni i svi drugi uslovi) ulazak u te ekonomske integracije; 2. ouvanje ili stvaranje unutranjih socio - politikih i ekonomskih odnosa koji najbolje odgovaraju tekuim prilikama i, istovremeno, razvojnih pretpostavki za budunost. Mogui oblici poreza na dodatu vrijednost (koji se razlikuju u zavisnosti od poreskog tretmana kapitalnih nabavki, tj. odnosa poreza na dodatu vrijednost prema kapitalnim dobrima koja preduzetnik nabavlja za obavljanje svoje djelatnosti. U tom smislu se razlikuju tri osnovna (mogua) oblika PDV-a: proizvodni dohodovni potroni. U Bosni i Hercegovini je prisutan potroni oblik PDV-a, te stoga u ovom obliku posvjetiti vie panje, a u ostalima u prikazati samo nain dobijanja poreske osnovice. 1. 4. 1. Proizvodni oblik

10

Prof. dr. Dutbai Ismet, Finansije i finansijsko pravo, 7 proireni i izmjenjeno izdanje, EDITIO IURISTICA, Sarajevo 2004. str. 125

50

Poreska osnovica proizvodnog oblika PDV-a=BND=LP + NI + A11. 1. 4. 2. Dohodovni oblik Poreska osnovica dohodovnog oblika PDV-a=BND-A= (LP+NI+A) -A ili Poreska osnovica dohodovnog oblika PDV-a^NND^LP + NI. Potroni oblik PDV - a iz osnovice za oporezivanje se (pored odbitka vrijednosti kupljenih sirovina) izuzima cjelokupan iznos za nabavku kapitalnih dobara u godini u kojoj su ta kapitalna dobra (osnovna sredstva) kupljena, tj. izuzimaju se bruto investicije. Za razliku od proizvodnog i dohodovnog oblika, poreska osnovica potronog oblika PDV - a je: Poreska osnovica potronog oblika PDV-a = BND NI - A = LP Prema tome, poreska osnovica potronog tipa PDV-a odgovara ukupnoj linoj potronji, to i jeste orijentacija modernog poreskog sistema. Nabavke kapitalnih dobara (investicije) se ne oporezuju, tako da PDV potronog tipa pozitivno utie na privrednu aktivnost kako sa pozicije samog preduzetnika (poreskog obveznika) tako (tj. samim tim) i sa pozicije ukupne ekonomije jedne zemlje. 1. 4. 3. Metodi prikljupanja (obraunavanja) poreza na dodatu vrijednost Izraunavanje poreske osnovice u sistemu PDV-a je, mogue izvriti pomou nekoliko razliitih metoda pri emu se u literaturi, obino, navode sljedea tri: 1. metod oduzimanja (direct substration technique), 2. metod sabiranja (addition method), 3. kreditni metod (tax credit method) ili metod indirektnog sumiranja (indirect substration method). U Bosni i Hercegovini kao i u veini zemalja sa ovim sistemom oporezivanja
11

BND-bruto nacionalni dohodak LP-lina potronja Nl-neto investicije A-amortizacija (ovaj oblik se u praksi ne primjenjuje) NND= neto nacionalni dohodak

51

koristi se kreditni metod obraunavanja poreza na dodatu vrijednost. Prethodne dvije metode (oduzimanja i sabiranja) su teoretski primenjive, ali zbog zajednikih manjkavosti se ne primjenjuju u praksi. Zbog toga je usmjerenje na kreditni metod. Izraunavanje obaveze za PDV prema kreditnom metodu ili metodu indirektnog sumiranja (lax credit method or indirect substration method) vri se tako da poreski obveznik plaeni PDV-e na svoje inpute oduzima od PDV-a kojeg obrauna na svoje prodaje (outpute), tako da mu za uplatu ostaje samo razlika izmedju poreza kojeg je on obraunao na svoje prodaje i poreza kojeg je platio dobavljaima za izvrene nabavke (pri emu se, naravno, moe javiti i preplata poreza, ukoliko je ulazni porez manji od izlaznog poreza u odredjenom obraunskom periodu). Prema tome, poreska obaveza PDV - a iu poresku stopu (s) primjenom kreditnog metoda iznosi: PDV OBAVEZA = S (output) -S (input) = PORESKA OBAVEZA Primjenom ovog metoda dodata vrijednost se, u stvari, uopte i ne izraunava jer se poreska stopa (s) uvijek primjenjuje na pune (a ne samo na dodate) vrijednosti kako inputa tako i outputa, tj. (pri emu je vano da se sam PDV-e nikada ne ukalkulie u te vrijednosti), dok se konana poreska obaveza svakog poreskog obveznika (tj. svakog uesnika u svim fazama prometa dobara i usluga) utvrdjuje posredno, kao razlika ukupno obraunatog PDV-a na sve njegove vlastite outpute i ukupno plaenog poreza koji je sadran u fakturama svih njegovih dobavljaa (pod uslovom da su i ti dobavljai poreski obveznici). U praktinom smislu, ovakav nain obraunavanja PDV-e obaveze je i najjednostavniji12. Ovdje se jasno primjeuje jedna od hitnijih injenica PDV-a, to je samokontrolirajui mehanizam, gdje svaki poreski obveznik moe odbiti dio poreza koji mu je obraunao i na fakturi iskazao dobavlja, koji takodje mora biti poreski obveznik. To je bitno za svakog uesnika u prometu jer ako jedan preskoi dio svoje obaveze, sljedei e ostati bez prava na povrat dijela poreza, ili platiti cijeli iznos, to svakako nije nikome u interesu. Kreditni metod obrauna PDV-a primjenjuje se u skoro svim zemljama koje su uvele ovaj porez u svoj poreski sistem. Razlozi za iroku primjenu kreditnog metoda u izraunavanju PDV- a obaveze su u sljedeem: - kod kreditnog metoda poreska obaveza se utvrdjuje prilikom svake transakcije, a svaka transakcija ima raun (fakturu) kao pisani dokument, pa tako raun postaje kljuni dokument za nastanak poreske obaveze; - kreditni metod putem rauna osigurava najbolju kontrolu za obraun i uplatu poreza;
12

Dmitrovi, Milan, Zakon o PDV. komentar i primjena, REVICON, Sarajevo 2005., str. 20, 21

52

takav, ugraeni samoregulirajui mehanizam znatno smanjuje poresku evaziju; kreditni metod omoguava primjenu PDV-a i u sluaju primjene diferenciranih poreskih stopa; kreditni metod je najjednostavniji i najaurniji za obraun PDV-a.

Kod kreditnog metoda obraunati PDV-e mora uvijek biti naznaen u ispostavljenim fakturama i samo tako naznaeni porez u fakturama slui kao dokumentovani dokaz za odbitak ulaznog poreza. Zbog toga se i kreditni metod naziva jo i fakturai, odnosno metod rauna. Neto PDV-e obaveza se utvrdjuje kao razlika izmedju ukupnog iznosa PDV-a prikazanog na svim fakturama prodaje i svim fakturama kupovine13. 1. 4. 4. Naela oporezivanja Generalno, oporezivanje dobara i usluga u sistemu PDV-a se vri po principu da ukupni unutranji promet dobara i usluga predstavlja mjesto oporezivan]a, ali se kao naela oporezivanja kao pitanja - javljaju pri oporezivanju dobara i usluga koji su predmet medjunarodne razmjene U medjunarodnoj razmjeni dobra i usluge se mogu oporezovati prema: 1. naelu porijekla i 2. naelu odredita. Prema naelu porijekla oporezovae se sva dobra koja su proizvedena u nekoj zemlji, bez obzira da li se troe u toj ili se izvoze i troe u nekoj drugoj zemlji. U Bosni i Hercegovini za oporezivanje meunarodnog prometa koristit e se naelo odredita. Prema naelu odredita, dobra i usluge se oporezuju tamo gdje se i troe, bez obzira na to da li su i proizvedena u toj zemlji ili su izvezena. Zbog toga se naelo odredita naziva jo i naelom mjesta potronja. Ovo naelo pretpostavlja da je izvoz uvijek osloboen od plaanja PDV-a, dok je uvoz dobara i usluga, u pravilu oporeziv. Primjenom naela odredita pri obraunu PDV-a domai i uvezeni proizvodi imaju jednak poreski tretman na domaem tritu. 14 Treba naglasiti da se naelo odredita dosljednije primjenjuje pri oporezivanju dobara, nego pri oporezivanju usluga u meunarodnoj razmjeni, s obzirom na to da se pri oporezivanju usluga uglavnom primjenjuje naelo porijekla (tj. naelo mjesta obavljanja usluge) a ne naelo koritenja usluge.

13 14

Dmitrovi, Milan, Zakon o PDV. komentar i primjena, REVICON, Sarajevo 2005., str. 21 Dmitrovi, Milan, Zakon o PDV. komentar i primjena, REVICON, Sarajevo 2005., str. l2

53

1. 4. 5. Poreske stope Broj i visina poreskih stopa u mnogome zavise od ekonomske politike jedne zemlje kako iz fiskalnih tako i iz drutveno politikih razloga. Prosjena visina poreske stope, kao i broj poreskih stopa i obim oslobaanja od PDV-a odredjeni su ciljevima koji se ele postii kroz sistem poeza na dodatu vrijednost. U Bosni i Hercegovini e se primjenjivata jedinstvena stopa PDV-a od 17%. Razlog za jedinstvenu stopu je u tome to je mnogo jednostavnija za primjenu, u poetnoj fazi primjene sistema poreza na dodatu vrijednost^manji su trokovi naplate poreza, manja je administracija potrebna za obraun i prikupljanje poreza. To su sve razlozi koji su opredjelili Parlament Bosne i Hercegovine za usvajanje jedinstvene stope. Meutim, nije to ilo tako lagano. Veina opozicionih stranaka je traila usvajanje vie stopa. Kao argumente su navodili visok nivo siromatva koji e se poveati jo vie jedinstvenom stopom (tako to e isto biti oporezovani i robe iroke potronje i luksuzna dobra), zatim oporezivanje knjiga e unititi BiH izdavatvo i mnogi drugi razlozi. Ali nisu oni shvatili da diferencirane stope (tanije tri kako su oni predlagali) u mnogome komplikuje sistem PDV-a, te da drava u toj poetnoj fazi primjene PDV ne moe odgovoriti tom izazovu, ali to svakako ne znai da kasnije nee biti uvedene diferencirane stope. Mnoge zemlje u tranziciji su se prilikom zavodjenja PDV-a opredjelile za jednu poresku stopu. Od dvadeset zemalja u tranziciji koje su uvele porez na dodatu vrijednost tokom 1992. - 1994. trinaest zemalja se odluilo na jednu poresku stopu, est zemalja se odluilo na dvije stope (opta i nia), dok se samo jedna zemlja (Kazahstan) opredjelila za tri stope (opta, nia i nulta), s tim da je i ona kasnije ukinula nultu stopu u unutranjem prometu. Tome ide u prilog da je Republika Hrvatska koja je mnogo vie vremena imala od Bosne i Hercegovine da se pripremi za uvodjenje PDV-a odluila za uvodjenje jedinstvene stope PDV-a od 22%. Bosna i Hercegovina e u poetnoj fazi primjene imati jedinstvenu stopu od 17%, i potpuno oslobaanje PDV-a od izvoza. 2. Osnovna obiljeja poreza na dodatu vrijednost u Bosni i Hercegovini Porez na dodatu vrijednost ije uvoenje predstoji u Bosni i Hercegovini je: POTRONOG OBLIKA SA KREDITNIM METODOM PRIKUPLJANJA POREZA PORESKA OSNOVICA SE ODREDJUJE PREMA NAELU ODREDITA

54

SA JEDNOM PORESKOM STOPOM OD 17 %

U oporezivanju potronje, PDV e u BiH zamijeniti postojei porez na promet proizvoda i usluga. PDV je, kao i porez na promet, opti i posredni porez na potronju, ali koji se (za razliku od poreza na promet), u naelu, obraunava i plaa na isporuke dobara i pruanje usluga u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara. 15 PDV je znai porez na potronju (POTRONOG OBLIKA) jer se unato specifinoj tehnici svog obraunavanja i plaanja u pojedinim, prethodnim fazama prometa uvijek prevaljuje na krajnjeg potroaa. Metod oporezivanja (KREDITNI METOD) je u stvari metod oporezivanja potronje: poreski obveznici, s jedne strane, plaaju porez prilikom kupovine svojih inputa (ulazni porez, koji je sadran u fakturama dobavljaa) i istovremeno obraunavaju i naplaaju porez prilikom prodaje svojih autputa (izlazni porez), tako da razlika izmedju izlaznog i ulaznog poreza u utvrdjenom poreskom periodu predstavlja visinu njihove poreske obaveze, koju se duni da uplate na odgovarajue raune javnih prihoda. Obraunati PDV ne ulazi u kalkulaciju trokova. Na ovaj nain, poreski teret se postepeno prenosi u svaku narednu fazu proizvodnje i prometa, i na kraju na krajnjeg potroaa, koji kroz cijenu dobara ili usluga koju kupuje plaa i pun iznos PDV-a na to dobro ili uslugu. NAELO ODREDITA nalae da od poreza u cjelini mogu biti oslobodjena samo ona dobra i usluge ija se potronja odvija u drugoj poreskoj jurisdikciji. Znai, potronja dobara i usluga koji su isporueni na teritoriju u nadlenosti druge poreske administracije nije predmet oporezivanja, a preduzetnici koji su izvrili takve isporuke imaju pravo na povrat cjelokupnog poreza plaenog u prethodnim fazama proizvodnje i prometa. To znai da se na isporuke dobara i usluga u drugu poresku jurisdikciju primjenjuje tzv. nulta stopa PDV-a, tj poresko oslobadjanje sa pravom na povrat ulaznog poreza. To se odnosi na IZVOZ. I trea osnovna karakteristika PDV-a neposredno proistie iz samog naina oporezivanja koji je svojstven ovom poreskom sistemu. Za razliku od svih ostalih poreskih oblika kod kojih je povrat poreza izuzetak i rezultat greke (bilo poreskog obveznika, bilo poreske administracije), povrat poreza u sluaju PDV-a predstavlja njegovu sistemsku karakteristiku. To znai da ukupan iznos prikupljenog PDV-a ne predstavlja u cjelini i prihod budeta, poto je jedan dio tog iznosa ulazni porez, na koji poreski obveznici imaju (ili e imati) pravo na povrat. S tim u vezi, treba naglasiti da od sposobnosti poreskih vlasti da upravljaju prihodom od PDV-a (prvenstvenoga uvijek imaju dovoljno sredstava da isplate sve pravovaljane zahtjeve za povrat) i njihove uspjenosti i efikasnosti u administriranju
15

Dmitrovi, Milan, Zakon o PDV, komentar i primjena, REVICON, Sarajevo 2005., str. 26.

55

zahtjeva za povrat PDV-a kritino zavisi i uspjenost ovog sistema oporezivanja. To je, posebno izraeno u poetnoj fazi primjene sistema PDV-a kada se pokazuju i poetne razmjere u kojima e se i praktino ostvariti prednosti PDV-a u odnosu na porez na promet. Da bi odgovorile ovoj obavezi poreske vlasti, izmedju ostalog, moraju odoljeti iskuenju da bruto prihod od PDV-a koriste za pokrie tekuih budetskih rashoda. U tom cilju, bilo bi preporuljivo da se (barem u poetnim godinama primjene PDV-a) i formalno utvrdi srazmjera u kojoj su bruto prihodi od PDV-a raspoloivi za'tekuu budetsku potronju. Takodje, poreska administarcija mora biti spremna da u zakonom utvrdjenom roku izvri sve neophodne kontrole i obvezniku blagovremeno izda rjeenje o povratu. 16 2. 1. Poredjenje sistema PDV-a i sistema poreza na promet Porez na dodatu vrijednost je nova varijanta poreza na promet. Kao to sam naslov kae porez na dodatu vrijednost je porez na vrijednost koja je dodata u nekoj sledjeoj fazi, bilo da je to od proizvodjaa do veleprodaje, ili u nekoj sljedeoj fazi. To znai da se oporezuje samo ona vrijednost koja je dodata tom proizvodu. Kasnije e biti mnogo vie objanjenja o samom nainu oporezivanja. Prije toga, zadrau se na sam sistem PDV-a i njegove razlike u odnosu na porez na promet koji se trenutno koristi u Bosni i Hercegovini. Za sistem PDV-a se kae da je najsavreniji sistem naplate i obrauna poreza koji trenutno postoji. Sistem poreza na dodatu vrijednost je: porez u prometu dobara i usluga on je svefazni porez u prometu dobara i usluga, to znai da se obraunava i plaa u svim fazama on je neto svefazni porez u prometu dobara i usluga jer oporezuje dio po dio dodate vrijednosti to je potroni neto svefazni porez u prometu, to znai da optereuje krajnjeg potroaa. Razlike u odnosu na porez na promet: porez na promet se po pravilu obraunava i plaa SAMO u fazi prodaje proizvoda krajnjem potroau, tj. on je jednofazni, dok je PDV svefazni porez (obraunava se i plaa u svim fazama kretanja proizvoda od proizvodjaa do krajnjeg potroaa) porez na promet se naplaivao na kraju ciklusa tj. kada prozvod dodje do krajnjeg potroaa i optereivao je samo krajnju prodaju, medjutim PDV se naplauje
Dmitrovi, Milan, Zakon o PDV, komentar i primjena, REVICON, Sarajevo 2005., str. 28

16

56

unaprijed i ravnomjerno optereuje sve uesnike u prometu. porez na promet je kumulativni porez to znai da jedan proizvod moe biti optereen sa vie poreza sakrivenih u cijeni, to je tzv. kaskadni nain oporezivanjai za kupca to je troak, dok PDV rastereuje krajnjeg potroaa od kumulativnog raunanja i kupac je u povoljnijem poloaju jer je PDV neutralan za preduzetnika. u porezu na promet postojale su IZJAVE za poreska oslobodjenja, to je u mnogome stvorilo prostora za otvaranje fiktivnih firmi koje su na osnovi izjave preuzimale na sebe obavezu plaanja poreza, ali ta obaveza nikada nije ispunjena to je u mnogome otetilo dravni budet a naravno i krajnjeg potroaa koji je taj porez platio u cijeni. U sistemu PDV se ne prihvata IZJAVA, svi su obveznici osim onih koji ne moraju (kasnije vie o tome) to dovodi do toga da fiktivne firme barem u ovom dijelu gube svoju ulogu, a drava i krajnji potroau su u mnogo boljem poloaju. u sistemu PDV-a je jednak poreski tretman proizvoda i usluga. Proizvodi i usluge u PDV-u imaju jednak poreski tretman, dok se usluge u reimu poreza na promet, praktino, viestruko oporezuju. PDV donosi drugaije poreske prijave i nove tehnike kontrole. Prednosti PDV-a u donosu na porez na promet ogledaju se u sljedeem: potencijalno vei obuhvat poreskih transakcija sposobnost da se automatski razlikuju proizvodjaki od potroakih proizvoda potpuno oslobadjanje izvoza od poreza na potronju administrativne prednosti u prikupljanju poreza.

2. 2. Karakteristike poreza na dodatu vrijednost Porez na dodatu vrijednost ima sljedee karakteristike: 1. zaraunati porez na dodatu vrijednost je neutralan za poreznog obveznika. Porez koji poduzetnik plaa dobavljaima treba da predstavlja odbitnu stavku od njegove porezne obaveze. Na taj nain svi poduzetnici imaju jednaku mogunost konkurentnog nastupa na tritu, pa u tom smislu niko nema nikakve prednosti. Utvrdjivanjem dodate vrijednosti kao osnovice za oporezivanje izbjei e se veliki nedostaci i nedoreenosti sadanjeg poreznog sistema (poreza na promet proizvoda i usluga) a to je kumulativni uinak. Taj uinak se izbjegava odbijanjem pretporeza (porez koji je sadran u nabavnoj cijeni) nekog nabavljenog dobra ili usluge; 2. sistemom poreza na dodatu vrijednost trebalo bi doi do uzajamne zainteresiranosti svih uesnika u obavljanju prometa. Svaki porezni obveznik treba biti zainteresiran i mora uzimati i izdavati raune o obavljenom prometu radi odbijanja ili umanjenja poreza na dodatu vrijednost odnosno pretporeza (dio PDV-a koji je ve plaen u

57

prethodnoj fazi); 3. obveznici poreza na dodatu vrijednost su svi oni koji po zakonu moraju biti obveznici, zatim oni koji ne moraju ali mogu biti, i oni koji bi eljeli da budu obveznici jer u sistemu PDV-a obveznik je privilegovan; 4. pravo na umanjenje poreza na dodatu vrijednost imaju samo porezni obveznici, to znai da svi koji su u sistemu registrovani kao obveznici naplauju i zaraunavaju PDV-e i imaju mogunost odbitka pretporeza a to je najvanije mogunost povrata dijela poreza od strane drave koji su preplatili ili ga mogu koristiti kao poresku akontaciju. Oni koji nisu u sistemu tretiraju se kao krajnji potroai to znai da proizvode koji oni kupuju imaju sadran porez na dodanu vrijednost u cijeni, ali ne mogu odbiti pretporez niti traiti povrat od drave i oni takav porez moraju tretirati kao troak; 5. porez na dodatu vrijednost stimulie izvozjer po zakonu o porezu na dodatu vrijednost, porez se ne naplauje, to u mnogome moe poboljati i stimulirati izvoznu djelatnost, ali i ostaviti dovoljno prostora za razne vrste malverzacija; 6. sistem poreza na dodatu vrijednost pravi lanac poreznih obveznika, to znai da su oni medjusobno povezani porezom na dodatu vrujednost, tj. svaki od njih plaa svoj dio poreza i oekuje odbitak pretporeza koji je ve plaen od strane drugog obveznika. To je u stvari i najvanija injenica sistema PDV-a, to je u princip samokontrole jer svaki obveznik provjerava prethodnog o uplaenom PDV-u, na osnovu rauna ili fakture, i ako taj dio poreza nije uplaen uplatie cijelu vrijednost sljedei obveznik, to mu svakako nije u interesu. To ostavlja prostora da se poslovna aktivnost planira i da se jasno zna ko sa kim posluje, da se provjeri porezna sposobnost svoga dobavljaa ili kupca te da se posluje na jednom fer i korektnom odnosu; 7. u sistemu PDV zbog dosljedne primjene principa odredita, sluajevi dvostrukog oporezivanja i sluajevi dvostukog oslobadjanja transakcija u medjunarodnom prometu su znatno smanjeni; 8. sistem PDV ima efikasnu tehniku naplate jer nema odlaganja plaanja, tj. PDV se unaprijed naplauje.

58

Ovo su svakako jedne od karakteristika ali ih nesumnjivo ima jo. One e se prepoznati kad sistem zaivi i u praksi pokae svoju djelotvornost. 2. 3. Nedostaci PDV-a 1) 2) 3) 4) Medju nedostatke PDV-a treba istai sljedee: poveano administriranje i trokovi poreskih obveznika izraenija regresivnost relativno izraeniji inflatorniji potencijal problem raspodjele subcentralnim nivoima.

1. Sistem PDV-a, nerninovno, zahtijeva poveano administratiranje i poveane trokove poreskih obveznika vezane za obraunavan]e, naplatu i plaanje poreza u odnosu na sistem jednofaznog poreza na promet u maloprodaji. To je posljedica injenice da se poreskim obveznicima u sistemu PDV-a smatraju gotovo svi poduzetnici (osim onih,, malih iji obim prometa omoguava ne ulazak u sistem), to

59

je mnogo vei broj poreskih obveznika nego u sistemu poreza na promet. Za razliku od sistema poreza na promet (u kome je obraunavanje i plaanje poreza, fokusirano na maloprodaju) obveznici obraunavanja, evidentiranja, naplate i plaanja PDV-a postaju i proizvodjai, uvoznici, veletrgovci... Svi oni time dobijaju obavezu da na t svoj troak vode dodatne knjigovodstvene i druge evidencije za poreske potrebe i da angauju dodatno osoblje za obraunavanje i plaanje PDV-a, kreiranja i arhiviranja propisane dokumentacije, obraunavanje, prijavljivanje i plaanje poreskih obaveza, administriranja prava na povrat poreza itd. 2. Nesumnjiva manjkavost PDV-a je i njegova regresivnost, to je direktna posljedica manjeg broja poreskih stopa u odnosu na porez na promet, posebno u situaciji u kojoj se uvodi PDV sa jedinstvenom stopom. Djelimino, taj nedostatak se moe rijeiti selektivnim oporezivanjem specifinih proizvoda akcizama (posebnim porezima, troarinama). 3. Uvodjenje PDV-a zahtijeva veliki oprez i zbog mogueg (a u mnogim sluajevima i neminovnog) poveanja cijena. Pri tome se, osim racionalnih, moraju imati u vidu i razni psiholoki i drugi iracionalni motivi i razlozi, posebno ukoliko poreski obveznici nisu pravovremeno pripremljeni i dovoljno upaznati sa osobinama PDV-a i posljedicama njegove primjene. 4. Priroda PDV-a zahtijeva njegovo jedinstveno uvodjenje, primjenu i administriranie na najviem, centralnom nivou vlasti, U sloenim dravama, kakva je BiH, to neminovno dovodi do raznih problema vezanih za adekvatnu i pravednu distribuciju prikupljenog poreza niim nivoima vlasti: entitetima, kantonima, optinama. Svi ovi nedostaci su zanemarljivi (relativno) u odnosu na pogodnosti koje ovaj sistem donosi.. U poetnoj fazi primjene sistema PDV-a moe se oekivati odredjeni broj problema, ali ovaj sistem je neminovnost i on kao takav e se morati podrati do kraja jer samo na taj nainjemogue opstati u savremenoj trinoj trci. 3. ESTA DIREKTIVA Evolucija integracijskih procesa na podruju zemalja koje danas obuhvaa EU predstavlja, u stvari, i evoluciju PDV-a u Evropi. Sloeni, neefikasni i raznoliki oblici poreza na promet, koje su nakon Drugog svjetskog rata primjenjivale zemlje Zapadne Evrope, predstavljali su prepreku namjeravanom stupnju integracije. PDV-e je, stoga, za te zemlje bio logian izbor, te je primjena PDV-a postavljena kao jedan od osnovnih uslova za primanje novih lanica. Uspostavom zajednikog trita, zemlje potpisnice Sporazuma o EEZ su eljele unaprijediti privredni razvoj, ubrzati porast ivotnog standarda, te razviti to bliskije

60

odnose medju lanicama Zajednice. U cilju harmonizacije sistema indirektnog oporezivanja u EZ izdano je niz smjernica, od kojih je najznaajnija esta smjernica (direktiva), znaajna za PDV-e. Sasvim je sigurno da usvajanje i usavravanje PDV-a u zemljama lanicama EU oznaava jednu od najzanimljivijih i najznaajnih inovacija u podruju oporezivanja tokom druge polovine XX stoljea. Istovremeno, suoene s ekonomskim i politikim znaenjem koji Unija ima u Evropi, i pouene teoretskom efikasnou i neutralnou PDV-a, gotovo sve zemlje u tranziciji su tokom posljednjih decenija odluile reformisati svoj porezni sistem u smjeru uvodjenja PDV-a. Stoga se moe rei daje svjetski trend usvajanja PDV-a u zavrnoj fazi, te da se i Bosna i Hercegovina priljuuje tom trendu. Iz istih razloga je zanimljivo uporediti Zakon o PDV-u u BiH sa odgovarajuom regulativom EU, odnosno utvrditi u kojoj mjeri bh. zakon slijedi 3. 1. Analiza zahtjeva este direktive 3. 1. 1. Oporezive transakcije Oporezive transakcije prema estoj direktivi (lanovi 5. do 7.) su isporuka dobara, pruanje usluga i izvoz dobara. Isporuka dobara znai transfer raspolaganja opipljivom imovinom , a ukljuuje i elektrinu energiju, plin, grijanje, hlaenje i sl. Oporezivom isporukom dobara se, takodjer, smatra koritenje i uzimanje poslovne imovine u privatne svrhe. Doputeno je da zemlje lanice ukljue u oporezive transakcije i transfer i nekretnina, ukljuujui i zemlju. Pruanje usluga defmie se rezidualno, odnosno, uslugom se smatraju sve transakcije koje nisu isporuke dobara i, takodjer, ukljuuju i koritenje poslovnih usluga u privatne svrhe. Uvozom dobara smatra se ulazak dobara na teritorij zemlje lanice. Bh. zakon o PDV-u oporezivim transakcijama smatra isporuke svih vrsta dobara i sve usluge obavljene uz naknadu, koritenje poslovne imovine i usluga predizea u privatne svrhe, te uvoz dobara. Isporukom dobara se smatra i isporuka elektrine energije, plina, hladjenje, grijanje i sl.; isporuka novoizgradjenih nekretnina ukljuujui zgrade, stanove, poslovne prostore, mostove, ceste i si., te razmjene dobara u smislu bartera. Obavljene usluge se i u bh. zakonu definiu kao sve ono to se ne smatra isporuenim dobrima. Jasno se vidi da su oba dokumenta identina u stavovima kada se govori o oporezivim transakcijama. U oba dokumenta se vidi jasan pokuaj obuhvatanja to veeg broja proizvoda i usluga koji se oporezuju ime se iri poreska osnovica s jedne strane (time se obezbedjuje vea neutralnost poreza) a sa druge strane primjenom nie stope osigurava se veliina budetskih prihoda.

61

3. 1. 2. Porezni obveznici i njihove obaveze esta direktiva odredjuje poreznog obveznika kao svaku osobu koja samostalno obavlja bilo koju ekonomsku aktivnost, nezavisno od mjesta, svrhe i rezultata te djelatnosti. (lan 4.) Ekonomske aktivnosti su sve djelatnosti proizvodjaa, trgovaca i osoba koje pruaju usluge, ukljuujui rudarstvo i poljoprivredu, te aktivnosti samostalnih profesija. Tijela dravne vlasti, uprave i lokalne samouprave nisu poreski obveznici PDVa ukoliko obavljaju poslove dravne vlasti, uprave i samouprave. Medjutim, ukoliko se bave aktivnostima koje konkuriraju poslovnim subjektima (kao to su telekomunikacije, prijevoz putnika, snadbijevanja vodom, strujom, plinom i sl.), tada i oni postaju porezni obveznici. Iz odredaba este smjernice koje se bave uvozom proizilazi da je porezni obveznik svaka osoba koja obavlja uvoz na teritoriji zemlje lanice, ukljuujui i fizike osobe. To znai da su u odredbama o plaanju PDV-a na uvoz djelimino gubi indirektni karakter porezajer porezni obveznici postaju i fizike osobe. Zakon o PDV-u BiH je doslovno saglastan estoj direktivi kada je rije o poreskim obveznicima. Nain definisanja poreskog obveznika u oba dokumenta jasno pokazuje viefaznu prirodu PDV-a. 3. 1. 3. Mjesto oporezivanja Mjesto oporezivanja u sluaju isporuke dobara uredjuje lan 8. este smjernice. Mjesto oporezivanja je mjesto isporuke dobara, pri emu se mjestom isporuke smatra mjesto na kojem se dobro nalazilo u trenutku isporuke. Ako je dobro ve otpremljeno, mjestom oporezivanja se smatra mjesto na kojem se dobro nalazilo u trenutku poetka njegove otpreme. Za ugradjena i postavljena dobra, mjestom isporuke smatra se mjesto njihove ugradnje. Prema lanu 9. este smjernice, mjestom oporezivanja usluga smatra se mjesto obavljanja usluga, pri emu se mjestom obavljanja usluga smatra sjedite preduzea koje obavlja usluge. Ukoliko uslugu obavi poslovna jedinica, mjestom obavljanja usluge se smatra sjedite poslovne jedinice. Od ovog opteg pravila, meutim, ima i nekoliko skupina izuzetaka: Usluge u vezi s nekretninama, ukljuujui najam i zakup smatraju se obavljenim na mjestu gdje se nekretnina stvarno nalazi. Mjestom obavljanja umjetnikih, zabavnih, sportskih, nastavnih i slinih usluga smatra se mjesto gdje je usluga stvarno obavljena. Savjetodavne usluge (advokata, na primjer), raunovodstvene usluge, usluge obrade podataka, bankovne usluge, te usluge osiguranja i reosiguranja, smatraju se obavljenim u mjestu sjedita primaoca usluge. Usluge prevoza smatraju se obavljenim u polaznoj taki puta. Opte naelo este smjernice (kao i bh. Zakona o PDV-u) je da se mjestom

62

obavljanja usluga smatra sjedite davaoca usluga. Ovakva odredba, zajedno s odredbama o izuzeima pri izvozu, znai da se nultom stopom, oporezuje samo izvoz dobara, ali ne i usluga. Stoga sijedi da je temeljno naelo oporezivanja usluga, u stvari, naelo porijekla. Naravno, ova odredba je i u Smjernici i u bh. zakonu ublaena prethodno spomenutim izuzecima, koji za tano definisane usluge (a koje se najee koriste u poslovne svrhe) propisuju mjesto obavljanja usluga prema sjeditu kupca, odnosno korisnika usluge. Stoga se moe tvrditi daje konaan rezultat ovakvih odredaba za navedeni skup usluga slian rezultatu naela odredita. To znai da iako porezna obaveza prema optem pravilu nastaje prema sjeditu davaoca usluge (u zemlji porijekla), porezna obaveza za zakonom (i smjernicom) odredjene usluge nastaje prema sjeditu primatelja usluga (tj. prema odreditu pruanja usluga), to znai da je izvoz tih usluga implicitno oporezovan nultom stopom, a uvoz standardnom stopom. 3. 1. 4. Porezne stope i porezna osnovica esta direktiva lanom 12. propisuje da standardna stopa PDV-a treba biti odredjena kao postotak porezne osnovice, te da treba biti jednaka za isporuke dobara i obavljene usluge. Isti lan propisuje primjenu opte stope od minimalno 15% u zemljama lanicama. Uz primjenu opte stope, Smjernica doputa i da se na odredjena dobra (navedena u dodatku H Smjernice) primjeni jedna ili dvije sniene stope, koje ne smiju biti nie od 5%. Zemlje lanice imaju pravo same utvrditi visinu svoje stope (stopa), ali to mora biti u skladu s optim pravilom o jednakosti stopa za dobra, usluge i uvoz. Moe se, meutim, tvrditi da Smjernica (osim ovih optih odredaba o poreznim stopama) na posredan nain uvodi i trei skup stopa tzv., nultu stopu - koja se odnosi na meunarodne transakcije i ime se nastoji ouvati naelo odredita u oporezivanju PDVBosna i Hercegovina potujui odredbe este direktive odluila se za uvodjenje jedinstvene (opte) stope PDV-a u iznosu od 17% i nulte stope (koja se odnosi na medjunarodne transacije) za izvoz dobara iz Bosne i Hercegovine.

63

64

U maju 2004. god. Nulte stope nisu ukljuene; Umanjene stope ispod pet procenata (tj. superumanjene stope) predstavljaju izuzetak zahtjevu este direktive da umanjene stope budu najmanje pet procenata; Omjer umanjene stope i standardne stope; Koritena je kursna lista na dan 21. 06. 2004. god. 3. 1. 5. Porezna oslobaanja esta smjernica se razliitim vrstama izuzea bavi u l. 13, 14, 15, 16. i 28. U lanu 13. se definiraju izuzea unutar teritorija lanica Unije, dok su izuzea povezana s meunarodnom trgovinom predmet ostalih lanova. Izuzea unutar teritorija zemalja lanica Unije su podijeljena u dvije grupe:

65

izuzea djelatnosti koje su u javnom interesu i druga izuzea. Prva grupa propisuje izuzea od plaanja PDV-a za djelatnosti kao to su potanske, medicinske, socijalne, obrazovne usluge i usluge u kulturi. Druga grupa izuzea ukljuuje (pod odredjenim uslovima) transakcije irokog raspona, od finansijskih usluga, bankarskih usluga, usluga osiguranja i reosiguranja, iznajmljivanja i zakupa zemljita i gradjevina (s izuzetkom novogradnje i gradjevinskog zemljita), do igara na sreu. Zakon o PDV-u BiH predvidja ista izuzea koja su navedena u estoj direktivi. Cilj este smjernice bilo je ukljuiti u skup izuzea to je mogue manji broj djelatnosti. Naime, to je skup izuzea manji to je i uinak u sistemu manji, odnosno stepen neutralnosti poreza vei. Isto tako, to je skup izuzea manji to znai da je porezna osnovica ira, pa je i odreeni prihodni uinak mogue postii niom stopom. 3. 1. 6. Posebni postupci oporezivanja esta direktiva nudi posebne postupke oporezivanja za male poduzetnike i poljoprivrednike, putnike agencije, trgovce rabljenom robom, umjetnikim djelima i antikvitetima, te za kolekcionare (l. 24. do 26.) -Oigledno je da se radi o onim kategorijama poreznih obveznika za koje se oekuje da nee biti u mogunosti izdavati taune i voditi knjigovodstvo u skladu sa Smjernicom, odnosno iji bi trokovi voenja knjigovodstva, vjerovatno bili neproporcionalni njihovoj poreznoj obavezi. Zakon o PDV-u BiH propisuje posebne postupke oporezivanja za male poduzetnike, poljoprivrednike i dr. poslovne subjekte koji su navedeni u estoj direktivi. Stoga mogu rei da je Zakon o PDV-u i u ovoj stavci ispotovao upute este direktive. 3. 1. 7. Odbitak pretporeza esta smjernica propisuje da porezni obveznici mogu umanjiti svoju ukupnu poreznu obavezu za porez plaen u cijeni nabavljenih dobara i koritenih usluga, odnosno uvezenih dobara (lan. 17.). Iznos pretporeza se utvrdjuje prema primljenim raunima, a pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku izdavanja rauna. Pravo na odbitak pretporeza je ogranieno na dobra i usluge koje se koriste za obavljanje oporezivih transakcija ili za izvoz.. Drugim rjeima, porezni obveznik nema pravo odbitka pretporeza za dobra i usluge nabavljene i koritene za obavljanje oslobodjenih transakcija ili koritene u neposlovne svrhe. esta smjernica predvidja da se porez plaen pri nabavama investicijskih i kapitalnih dobara moe odbiti kao pretporez u cijelosti i trenutano nakon primitka rauna (lan 2O.). Na ovaj nain se osigurava potroni karakter PDV-a. Kako bi se sprijeile neopravdane koristi, odnosno tete za poreznog obveznika, Smjernica predvia ispravljanje ovog iznosa tokom petogodinjeg razdoblja koje odgovara

66

uobiajenom razdoblju amortizacije. Sistem PDV-a koji e se primjenjivati u Bosni i Hercegovini uglavnom je preuzeo odredbe este direktive. Odbitak pretporeza e se vriti po pravilima navedenim u Direktivi, a naravno po Zakonu o PDV-u u Bosni i Hercegovini. Poznajui pozadinu nastajanja Zakona o PDV-a u BiH, znajui da BiH ima tradicionalno jake ekonomske veze sa zemljama EU i imajui na umu da ekonomski razvoj i napredak BiH znai daljnje osvajanje trita EU, nimalo ne iznenauje da su odredbe bh. zakona uveliko u skladu sa odredbama este direktive.

4. SISTEM PDV-A U BOSNI I HERCEGOVINI 4. 1. Jedinstveni sistem PDV-a u BiH Fiskalna politika je od velikog znaaja za uspostavljanje makroekonomske stabilnosti BiH. Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji i kao takva mora izvriti brojne reforme fiskalnog sistemajer sadanji je neadekvtan i nije kompaktibilan sistemima EU. Reforme se prevashodno moraju sprovesti na nivou BiH. Porezne reforme u BiH e ii u pravcu jaanja fiskalnog i finansijskog suvereniteta drave BiH. Glavna podruja reforme idu u pravcu: - prenoenja fiskalnog suvereniteta sa entiteta na dravu za indirektne poreze; - davanja dravi finansijskog suvereniteta za finansiranje dravnih (zajednikih) institucija i servisiranje vanjskog duga; - uvodjenja i primjene sistema PDV-a na nivou drave, uz objedinjavanje carinskih uprava na dravnom nivou. Porezne reforme moraju znaajno doprinjeti da BiH postane zemlja poduzetnitva iji ekonomski razvoj nee zavisiti od meunarodne pomoi. Izvore budueg ekonomskog rasta i poveanja zaposlenosti vidimo, prvenstveno, u jaanju privatnog sektora, a za ta je potrebno: - uspostaviti jedinstven ekonomski prostor na nivou BiH; ojaati makroekomsku stabilnost; - osigurati povoljnu klimu za domaa i strana ulaganja; - jaati finansijski sektor; - ubrzati privatizaciju; - osigurati vladavinu prava i stvoriti efikasne mehanizme za borbu protiv korupcije i kriminala.

67

Dravno ureenje BiH koja je podjeljenja na dva entiteta i Distrikta Brko, uslovilo je to da su fiskalni i finansijski suverenitet imali entiteti i Distrikt, to je u mnogome oteavalo izgradnju jedinstvenog ekonomskog prostora. Samim tim, namee se potreba reformisanja postojeeg stanja te izgradnja jednog fiskalnog i finansijskog suvereniteta na nivou drave BiH, koji e omoguiti stvaranje jedinstvenog trita. Vijee za implementaciju mira na nivou politikih direktora (21. 11. 2002.) poziva BiH da hitno donese ekonomske reforme ukljuujui ujedinjenje carinskog sistema kako bi se zaustavilo dupliciranje poslova i pronevjere i uvodjenje PDV-a na dravnom nivou kako bi se pojednostavio i uinio efikasnim sistem oporezivanja, te pomoglo u smanjenju cjelokupnih poreznih obaveza. Nakon ovog, visoki predstavnik donosi Odluku o uspostavi Komisije za indirektnu poreznu politiku u kojoj se navode principi za reformu u oblasti carina i uvodjenju PDV-a: - da se uklone sve postojee barijere za ekonomski razvoj BiH, te da se da poticaj domaim i medjunarodnim ulaganjima; - da se unaprijedi makroekonomska stabilnost; - da se uspostavi efikasniji i funkcionalniji sisitem prikupljanja indirektnih prihoda; - da se osigura dosljedna primjena carinskih zakona na cijeloj teritoriji BiH; - da se BiH usmjeri u pravcu integrisanja u EU i lanstva u WTO, uspostavljanjem jedinstvene carinske uprave i PDV sistema na dravnom nivou; - da se osigura da svi prikupljeni carinski prihodi i prihodi od PDV-a budu doznaeni odgovarajuem nivou vlasti; Jedinstveni PDV na dravnom nivou i jedinstvena carinska i PDV uprava bie u skladu sa sljedeim principima. EFIKASNOST I PROFESIONALNOST - Jedinstvena uprava na dravnom nivou za prikupljanje i raspodjelu indirektnih prihoda ( Uprava ); - Generalni direktor uprave izabran na osnovu profesionalnih kvalifikacija, odgovoran za provodjenje politike, poslovanje, te svakodnevno ispunjavanje izvrnih dunosti; - Jedinstvena profesionalna sluba, osmiljena kako bi se osigurala profesionalnost, efikasnost, te integritet, koja e podnositi izvjetaje generalnom direktoru i kojom e upravljati generalni direktor; - Upravni odbor, koji usvaja odgovarajue porezne politike koje e provoditi Uprava; - Uvodjenje savremenog upravljanja, te efikasnih internih kontrola kako bi se osigurala odgovornost.

68

4. 2. MAKROEKONOMSKA STABILNOST Prihodi koje prikupi uprava e se drati na jedinstvenom raunu; Prihodi koje prikupi Uprava e se raspodjeliti dravi za sljedee namjene: o finansiranje rada institucija Bosne i Hercegovine, o finansiranje medjunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, o finansiranje operativnih trokova Uprave u skladu sa odobrenim budetom; Preostali prihodi se dodjeljuju, prema potrebi Brko Distriktu i dodjeljuju se entitetima kako se entiteti dogovore; Uprava e koristiti sredstva sa jedinstvenog rauna kako bi izmirila sve svoje obaveze vezane za indirektne poreze koje prikuplja.

Samim tim, 01. 01. 2004. god. stupio je na snagu Zakon o indirektnom oporezivanju. Ovim zakonom propisano je uspostavljeanje institucionalnog organizacijskog temelja za jedinstven sistem indirektnog oporezivan]a. Ovaj zakon podrava makroekonomsku i fiskalnu stabilnost BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta. Uprava za indirektno oporezivanje nastala je spajanjem Federalne carinske uprave FBIH i Republike uprave carina RS, u ijem sastavu se nalazila i Carinska sluba Brko Distrikta. Uprava za indirektno oporezivanje je samostalna upravna organizacija koja provodi zakonske i druge propise o indirektnom oporezivanju, politiku koju utvruje Upravni odbor UIO, kao i naplatu indirektnih poreza na teritoriji BiH. Sjedite Uprave za indirektno oporezivanje je u Banja Luci. Stvaranje UIO je korak ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH i lanstvu u Evropskoj Uniji. Uprava je zaduena za indirektne poreze i to: - uvozne i izvozne dabine, - akcize, - porez na dodatu vrijednost. U emi se vidi da postoji sektor za PDV koji e imati sljedee odgovornosti: prikupljanje i upravljanje PDV-om, usluge poreskim obveznicima (ukljuujui registraciju), revizija i kontrola, kontrola velikih obveznika, obrada prijava.

69

U nadlenosti Uprave za indirektno oporezivanje je i donoenje Pravilnika o provodjenju PDV-a, kao i izrada obrazaca za registraciju poreskih obveznika i obrazaca za povrat poreza i drugih obrazaca neophodnih za funkcionisanje sistema. 4. 2. 1. Prikupljanje i raspodjela prihoda od indirektnih poreza Prikupljanje i raspodjela prihoda od PDV-a u BiH e se vriti prema propisima koji uredjuju i prikupljanje i raspodjelu svih drugih prihoda od indirektnih poreza u BiH: uvozne i izvozne dabine, akcize, kao i svi drugi porezi zaraunati na robu i usluge, ukljuujui i poreze na promet i putarine55. Slijedei dinamiku donoenja propisa koji su vezani za indirektne poreze, pa tako i za PDV u BiH, konstatuje se da je, najprije, Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ( Slubeni glasnik BiH , br. 44/03 i 52/04) propisana obaveza (lan 21.): - uplate prihoda po osnovu indirektnih poreza na jedinstven raun, - obezbjedjenja na jedinstvenom raunu neophodnog minimuma potrebnog za izmirenje obaveza Uprave za indirektno oporezivanje, a u vezi sa PDV-om, - prenosa u dravni budet, odnosno u budet zajednikih institucija BiH iznosa predvidjenog budetom, - prenosa entitetima i Brko Distriktu BiH iznosa utvrdjenih na osnovu udjela u krajnjoj potronji prikazanoj u prijavama poreza na dodatu vrijednost i

70

prenosa u budet zajednikih institucija BiH potrebnog iznosa za finansiranje, odnosno otplatu inoduga.

ematski prikaz uplate i raspodjele javnih prihoda od indirektnih poreza: 1. Uplata PDV-a od strane poreskog obveznika, 2. Doznaka sredstava sa depozitnog rauna na jedinstven raun trezora (JRT) kod CBBIH, 3. Doznaka sredstava sa JRT (CBBIH) na raun rezervi kod CBBIH (moe i poslovna banka), 4. Doznaka sredstava za spoljnji dug sa JRT (CBBIH) na raun za spoljnji dug kod CBBIH, 5. Doznaka sredstava za Republiku Srpsku.

Razlozi donoenja Zakona o PDV-u U osnovne razloge za donoenje Zakona o PDV-u17 u BiH, izmedju ostalog, spadaju: - izgradnja jedinstvenog ekonomskog prostora; - jaanje fiskalnog i finansijskog suvereniteta BiH; - koritenje PDV-a kao instrumenta uspostavljanja makroekonomske stabilnosti na jedinstvenom tritu koji je komplementaran monetarnoj politici,
17

u daljem tekstu ZPDV-u

71

ukljuivanje BiH u medjunarodne integracije uope, a u EU posebno, kao kljuni element vanjske politike; kreiranje uslova da drava racionalno vodi spoljnotrgovinsku i carinsku politiku; stvaranje uslova za uspjeno funkcionisanje institucija i izmirenje medjunarodnih obaveza BiH, putem sigurnijeg i veeg punjenja budeta svih teritorijalno - politikih jedinica primjenom PDV-a; efikasnija borba protiv korupcije na nivou BiH, odnosno smanjenje porezne evazije; kao faktor reintegracije privrede BiH.

4. 3. Projekat implementacije PDV-a Projekat implementacije PDV-a je podijeljen na deset potprojekata; PDV i sa njim povezani zakonski okviri, procesi i zahtjevi u vezi informacione tehnolofije, nadzor nad radom sistema informacione tehnologije, adrninistriranje PDV/indirektnih poreza, operativni postupci, naini komunikacije, obuka, kontrola velikih trgovakih firmi, prinudna naplata i sluba za porezne obveznike. Svaki projekat spada u odgovornost jednog ili dva medjunarodna eksperta. Do sada je postignut dobar napredak u ovim oblastima: - pripremljen je nacrt ukupne strukture procesa PDV-a (proces registracije i doregistracije, postupci za izdavanje i obradu prijave PDV-a); - definisane su funkcionalne strukture i podruja nadlenosti sjedita Uprave i terenskih organizacija; - procijenjen je obim posla i neophodan broj osoblja kako za sjedite tako i za terenske urede; - odredjene su lokacijegdje e biti smjeteni lokalni uredi, servisni centri i servisne take za PDV; - uspostavljeni su planovi za upoljavanje novih radnika, zasnovani na novoj strukturi (pri emu e veina osoblja biti izabrana iz postojeih poreznih uprava entiteta i BD, a samo oko 20% osoblja iz drugih institucija); - pripremljeni su akcioni planovi edukacije, kao i broure o PDV-u; - izgradjuje se jedinstven informacioni sistem, pri emu e hardwer biti doniran od EU. 4. 4. Uticaj PDV-a na kriminalitet sa posebnim osvrtom na privredni kriminal Porez na dodatu vrijednost shvaen u socijalnom smislu kao nova pojava u

72

naoj zemlji imae uticaja na sve aspekte ivota, pa i na kriminal. Direktna veza ovih dviju pojava naizgled je nevidljiva, ali usko su povezani socijalnim aspektom. Socijalni aspekt se ogleda u tome to drava ovom vrstom poreza (PDV) utie na platenu mo ljudi i prevashodno drava jaa svoju poziciju u cjelokupnom sistemu odnosa koji trenutno vladaju. Sa aspekta obinog gradjanina to moe biti protumaeno kao negativna stavka u tranzicijskom procesujer se trenutno umanjuje potroaka sposobnost drutva, koja je suprotna trendu koji se namee u naoj zemlji. Ovakvo razmiljanje je veoma prisutno i prihvaeno od strane gradjanstva. Medjutim, kratkorono gledano ova hipoteza stoji i kao takva je prihvatljiva, ali dugorono gledano trend globalnog potroakog drutva se upravo ostvaruje kroz sistem PDV-a. Poetak primjene PDV-a moe biti sa socijalnog ali i psiholokog aspekta neprihvatljiv. Razlog tome je kratkovidnost gradjanstva. Drava prevashodno priprema poreske obveznike za primjenu sistema PDV-a to je i razumljivo jer je to njen interes, ali zapostavlja samog potroaa koji u sutini i plaa taj porez. irom edukacijom o PDV-u kao socijalnoj kategoriji potroa bi bio upoznat o uticajima koje PDV-e nosi i koji se direktno tiu njega (potroaa). To bi pomoglo da se sprijee neke vrste globalnog nezadovoljstva iz kojih bi odredjena populacija mogla biti stimulisana za vrenje odredjenih krivinih dijela (kradja, razbojnitava). Ove pojave i sada postoje u velikoj mjeri ali se mogu i vie poveati iz navedenih razloga. Stoga se ne smije zanemariti uticaj PDV-a na kriminlitet uopte. Ovom temom e se vjerovatno baviti i bave se sociolozi i kriminolozi, ali ne smije se zaboraviti injenica da se moramo pozabaviti uzrocima neke pojave i saniranjem u samom startu a ne lijeenjem posljedice, tada moe biti kasno. Sada u panju usmjeriti na uticaj PDV-a na privredni kriminal. To se tie poreskih obveznika. ZPDV-u je odredio preventivne mjer protiv obveznika koji vre fiktivni promet. U lanu 64, ZPDV fiktivni promet je definisan kao obavljanje poslovnih djelatnosti s ciljem da se prijevarom izbjegne plaanje PDV-a. Ovo je veoma iroka definicija to umnogome ostavlja mnogo prostora za djelovanje UIO po pitanju ta sve spada u fiktivni promet, i mjere koje e poduzimati za sprijeavanje i otkrivanje krivinih djela i prekraja iz ove oblasti. Podaci o fiktivnim firmama se ve nekoliko godina prikupljaju i do sada je poznato da postoji preko hiljadu fiktivnih firmi koje godinje utaje milione KM poreza. UIO ima prevashodno zadatak da pri registarciji poreski obveznika za sistem PDV-a provjere ispravnosz firmi. U to me se ogleda preventivna uloga. Prevencija ukljuivanja takvih pravno nelegalnih subjekata u sistem PDV-a se namee kao imperativ ve u sklopu aktivnosti registracije za poetak primjene sisitema PDV-a u BiH. U protivnom, UIO e se kasnije, vjerovatno suoiti s mnogo veim brojem sluajeva ispostavljanja fiktivnih faktura, pa i sa mnogo veim brojem nelegalnih zahtjeva za povrat PDV-a. Porezne prijevare e ii u smislu neosnovanog ostvarivanja povrata PDV-a.

73

Zbpg toga e UIO odbijati zahtjeve za koje utvrde da promet na kojem se zasniva zahtjev nije ni izvren, ili je izvren fiktivno, ili zbog toga to se odnos izmedju dobavljaa i primaoca osnovano smatra nevaeim. UIO e odbijati zahtjeve za povrat PDV-a bez obzira na dobre namjere lica koje vri potraivanje, a u vezi sa nevaenjem ugovorne osnove. To znai da lica koja uestvuju u fiktivnom prometu bez namjere ili znanja o tome odgovaraju za vrenje ovog krivinog djela. Neznanje ne opravdava. U prethodnom sisitemu poreza na promet postojale su izjave kojima se porez mogao prevaliti na nekog drugog. Tako su otvarane fiktivne firme koje su preuzimale obavezu plaanja poreza na osnovu izjave, ali taj porez nikada nije plaen jer se gubio u papirima fiktivne firme. U sistemu PDV-a ne postoji institucija IZJAVE, u emu se u mnogome spreava nastanak fiktivnih firmi a i smanjuje se mogunos evazije poreza. Sistemom PDV-a se pokuava ne samo podii nivo ekonomije nae zemlje, nego je to u jednu ruku i obraun sa svim vrstama privrednih KD i prekraja i njihovih poinilaca, to e pomoi naoj zemlji da privue strane invenstitore. U lanu 67. ZPDV predvudja novane kazne za prekraje koji se mogu uiniti injenjem ili neinjenjem, za razliite sluajeve u kojima poreski obveznici postupaju suprotno ili ne postupaju u skladu sa odredbama ovog zakona. ZPDV predvidja mnogo stroije kazne za prekraje nego u dosadanjim poreskim propisima. Kazne se krei od 100 KM do 10. 000 KM. A u nekim sluajevima i do 50% pa ak i 100 % iznosa neobraunatog i neplaenog poreza. Kazne za prekraje su velike ali i nedovoljnje. Pretpostavimo da lioce izvri fiktivni promet u iznosu od 1. 000. 000 KM postoji velika mogunost u dosadanjem sistemu sudstva i tuilatva da bude kanjen samo formalno iznosom do 10. 000 KM to moe biti stimulativno za dalje vrenje KD i prekraja. Borba protiv kriminala mora se boriti na svim frontovima, korupcija nije samo strana rije za zlo, to je stvarnost, i mi se moramo boriti protiv toga inae nijedan sistem nee funkcionosati onako kako bi trebao. Osim kazni za poreske prekraje koji su navedeni u ZPDV treba napomenuti i krivine sankcije prema Krivinom Zakonu. Prema lanu 211. Krivinog zakona BiH, osoba koja ne plati poreske obaveze u skladu sa poreskim zakonodavstvom BiH kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, za postojanje ovog KD bitna je namjera. Poreska utaja je definisana prema lanu 210 KZ BiH. Onaj ko izbjegne plaanje davanja propisanih poreskim zakonodavstvom BiH ili doprinosa socijalnog osiguranja ili daje lane podatke o oporezivim prihodima, a iznos prelazi preko 10. 000 KM kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Ukoliko je ovaj iznos preko 50. 000 od jedne do deset godina, a preko 200. 000 najmanje tri godine.

74

Kaznama se eli uticati preventivno na vrenje ovih KD i eli se podii poreski moral i poreski red. Borba protiv korupcije u svim porama sistema a posebno u tuilatvu i policiji je neophodan uslov za opstanak sistema. Vrenje KD iz oblasti privrednog kriminala moe biti podstaknuto nekanjavanjem ili nedovoljnjim kanjavanjem to moe dovesti do brzog bogaenje odredjenih slojeva drutva koje postaje elita u ekonomskom a kasnije i u politikom ivotu. Takvi slojevi drutva su loi predstavnici nae drave jer put kojim e oni kasnije voditi ovu zemlju jeste put egoizma i linih interesa ispred optih, a to je svakako ideal kojem ne treba teiti a koji se ipak namee. Odluna borba protiv kriminala u kojoj nema nedodirljivih treba da postane kategoriki imperativ ponaanja i djelovanja. 5. POJAM CARINE I NJEN ZNAAJ Carina predstavlja dadbine koje drava naplauje pri prelasku robe preko carinske linije. Carinska linija se po pravilu podudara sa dravnom granicom i njen znaaj je u tome to se carinskom linijom odreuje carinsko podruje, te nastanak obaveze plaanja carine i drugih uvuznih dadbina vezanih uz prelazak robe preko carinske linije. Neki autori istiu da je carina poseban vid posrednog poreza koji se naplauje samo za robu koja prelazi preko carinske linije. Kao dadbina ona se naplauje i izvrava u novanom davanju. Porijeklo carine poznato je jo u dalekoj prolosti, tako da se u Rimskom carstvu naplaivala sa drugim dadbinama i porezima. U srednjem vijeku carina poinje da predstavlja samostalnu cjelinutj samostalnu dadbinu. Tadanji cilj i iskljuiva namjena carine je bila fiskalnog karaktera, znai da slui dravi u popuni budeta i nije se naplaivala samo pri prelasku dravne granice, ve pri prelasku iz jednog grada ili oblasti u drugi grad ili oblast, tako da je svaki slobodan grad ili oblast zavodili carine. Naplata se davala u zakup privatnim licima dok se zakup plaao vladarima i poglavarima oblasti i gradova. Naplata carine u srednjem vijeku karakterie izuzetna strogost tako da je za njeno izbjegavanje bila predviena ak i smrtna kazna. U izmijenjenim uslovima proizvodnje i trgovine novog vijeka mijenja se sutina i uloga carine, tako da od iskljuivog fiskalnog karaktera carina postaje instrument zatite domae proivodnje od inostrane konkurencije. Poetkom perioda markatilizma nastaje ukidanje unutranjih carina tj. gradskih i oblasnih pa se time bitno mijenja carinski sistem i sama uloga carine tako gubi18 prevashodni fiskalni karakter te postaje znaajna u podsticanju domae proizvodnje i njene zatite od inostrane
18

Mr. Mersida Sueska, Osnovi carinskog sistema, Sarajevo, 1998. godina, str. 9 i 10;

75

konkurencije. U dananjem savremenom vanjsko-ekonomskom poslovanju uloga carine se ne iscrpljuje njenim fiskalnim i zatitnim djelovanjemve ona moe da izazove i odreene platno bilansne efekte, te tako svaka drava ima potrebu da odreenim mjerama djeli je na spoljno trgovinsku razmjenu u cilju zatite svojih interesa. Na osnovu svega izloenog mogla bi se dati definicija carine: Dadbina koju drava naplauje pri prelasku robe preko carinske linije, kako za potrebe dravne blagajne tako i za potrebe ostvarivanja odreenih uticaja na spoljno trgovinsku razmjenu kao sto su zatita domae proizvodnje, podsticanje njenog razvoje i uravnoteenje njenog platnog bilansa. Carine su porezi koje drava ubire pri prelasku robe preko dravne granice i spadaju u grupu posrednih poreza. Najraniji ciljevi zavoenja carine su bili fiskalni tj da dravi obezbjede potrebna sredstva. Dakle, carine se prvi put javljaju u dananjem slislu rijei, tek u periodu merkantilizma, tj. u XVII i XVIII vijeku i susreemo ih pod imenom: tridesetica, kamenica, dumuruk, coll, doana, i dr. Tada se ukidaju sve unutranje carine (oblasti i gradovi), pa se naplauje samo na dravnoj granici. 19 Carina se kao instrument spoljnotrgovinske razmjene izraava preko svoja dva osnovna elementa carinske osnovice i stope carine. Carinskom tarifom se odreije visina plaanja carinske stope nna robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko podruje BiH. Ureuje se posebnim Zakonom o carinskoj tarifi kojeg donosi vijee Ministara BiH. Carinska osnovica se odreuje na razne naine, ali uglavnom po vrijednosti robe (ad valorem) to znai da se na utvrenu vrijednost robe primjenjuju stope carine iz carinske tarife. Ako se carinska osnovica ne moe utvrditi na ovaj nain uzima se ugovorena cijena sline robe kupljene radi uvoza u BiH u isto ili priblino vrijeme kada i roba koja se carini. 20 5. 1. ZNAAJ CARINE Carinskom politikom ve u 18 vijeku osigurava se plodno tlo za revoluciju i politiku borbu, kad Parlament Velike Britanije pokuava uvesti carine na eer, aj i druge proizvode svojih kolonija. 21 Gledajui sa ekonomskog znaaja, uvozne carine poveavaju cijene i utiu na smanjenje uvoza, sa druge strane se poveava domaa proizvodnja tih roba. Time donosi prihode vladi jedne zemlje, i predstavlja zatitu domae proizvodnje od uvoza,
prof. dr. Ismet Dautbai, Finansije i finansijsko pravo, 6 izmenjeno i dopunjeno izdanje, 2001, str. 175 20 Mr. Mersida Sueska Komparativni carinski sistemi str- 15-49 21 Paul Samuelson: Ekonomija, Zagreb, 1992 god.
19

76

stimuliui izvoz. Ako se uvedu carine na uvoz proizvoda onda postoje tri glavna efekta: Domai proizvoai koji posluju pod carinskom zatitom, mogu poveati svoju prozvodnju, jer je konkurencija manja; Potoai su suoeni sa viim cijenama i prema tome smanjuju svoju potronju; Vlada zemlje dolazi do znaajnih prihoda za svoj budet. Prvom takom direktno se ide u korist domaem proizvoau, vri se zatita domae proizvodnje a radi suzbijanja inostrane konkurencije. Stoga moemo konstatovati daje ovo pitanje jako osjetljivo na meunarodnom planu, s obzirom da Svijet tei ka globalizaciji trita i smanjenu cijene proizvoda i razvija Autarhiju. Razmatrajui drugu taku dolazimo do sljedee konstatacije, da potroai koji su suoeni sa viim cijenama proizvoda, a koja je posljedica carinskih dadbina, smanjuju potronju takvih proizvoda, jer uvoznici uraunavaju plaene carinske dabine u svoje cijene i tako prevaljuju na potroae ok. Trea taka se direktno tie prihoda drave od ubranih carina. Tako da drava pored podmirenja svojih osnovnih potreba, moe usmjeriti sredstva i u druge fondove npr. davanje raznih poticaja stanovnitvu, recimo radi stimulisanja poljoprivredne proizvodnje i si. Znaaj carine je velik za proces uravnoteenja robno - novanih odnosa na domaem tritu i stabilnosti cijena te predstavlja instrument za usklaivanje ekonomskog sistema jedne zemlje. Carinskim optereenjima se odrava stabilnost domaeg trita za plasman domaih proizvoda, a na drugoj strani putem carinskog rastereenja na robu koja se izvozi stimulie se i poveava domaa proizvodnja i plasman roba na inostrano trite. Stoga znaaj carine predstavlja veliku ulogu u ekonomskoj stabilnosti jedne zemlje, pa tako i Bosne i Hercegovine. 5. 2. VRSTE CARINA Vrste carina su razliite, ve prema kriterijumu koji se kod toga primjeni. Tako razlikujemo: 1. Prema kretanju robe na: izvozne, uvozne i tranzitne carine. Prema Zakonu o carinskoj politici BiH i Zakonu o carinskoj tarifi postoje samo uvozne carine, meutim carinski zakon predvia i mogunost izvoznih carina ako se to u carinskoj tarifi izriito propie, dok je mogunost tranzitnih carina iskljuena, to i odgovara Barcelonskoj konvenciji iz 1921. god., koja predvia ukidanje

77

2. 3. 4. 5. 6. 7.

8.

svih tranzitnih carina22; Prema osnovnoj ekonomskoj funkciji: Zatitne i fiskalne (financijske), politike i socijalno - politike carine; Prohibitivne carine (ako je njihova visina tolika da djeluje jednako kao direktna zabrana); Prema nainu utvrivanja carinske tarife: Autonomne i ugovorne (konvencionalne) carine; Maksimalne i minimalne, slino tekstu pod 4; Prema nainu utvrivanja i plaanja: Ad valorem i specifine kao i kombinovane sa carinsko - tehnikog gledita; Prema nainu postupanja sa robom: Jedinstvene i diferencijalne carine ve prema tome da li predvia jedinstveno ili razliito postupanje sa robom koja dolazi iz razliitih zemalja ili raznim trgovakim posrednikim putevima ili razliitim saobraajnim sredstvima. Jedan vid diferencijalnih carina predstavljaju preferencijalne carine i borbene (retorzivne) carine koje se primjenjuju prema nekoj zemlji u izuzetnim prilikama da ju se prisili na poputanje, predstavljaju takoe poseban vid diferencijalnih carina; Carine za izjednaavanje, antidempike i kompenzacione carine.

Danas se carine za izjednaavanje, koje je u ekonomsku teoriju uveo jo Rikardo23, pojavljuju u vidu antidempikih i kompenzacionih carina. Prve imaju za cilj da neutraliziraju damping, a gruge da neutraliziraju izvozne subvencije ili premije. Prema odredbama WTO-a zemlje lanice su ovlaene na uvoenje antidempinkih i kompenzacionih carina u visini dampinga, odnosno izvozne subvencije, ali samo pod uslovom da uvoz prouzrokuje ili prijeti da prouzrokuje domaoj proizvodnji znatnu tetu. Ve je naprijed bilo rijei o carinama zatitnog i fiskalnog karaktera. Prve imaju za primarni cilj zatitu domae proizvodnje dok druge tee prvenstveno poveanju dravnih prihoda. Dali je jedna carina fiskalna ili zatitna odluno je da li se odnosna roba proizvodi u zemlji i da li ima domaih supstituta kojima se nezadovoljena uvozna tranja moe okrenuti. Moe se jedna roba i ne proizvoditi u zemlji ali ako njena proizvodnja otpone poslije uvoenja carine ona je u tom sluaju zatitna. Meutim razlika nije otra. I fiskalne carine imaju za rezultat zatitu domae proizvodnje. Ako jedna zemlja koja ne proizvodi vino uvede uvoznu carinu na vino, ta je carina fiskalnog karaktera ali e ona imati za efekat i zatitu domae proizvodnje naprimjer piva, jer e usljed poskupljenja vina doi do izvjesne preorjentacije potroaa na pivo. Vie versa i zatitne carine imaju kao sekundarni efekat poveanje
22 23

Sueska M: Osnovi carinskog sistema, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo, 1998. god. SueskaM.: Osnovi carinskog sistema, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo, 1998. god.

78

dravnih prihoda pa je razlika izmeu jednih i drugih prilino relativna24. Od posebnog ekonomskog znaaja je i tehnika podjela carina na carine, ad valorem i specifine. Postoje i kombinacije carina ad valorem i specifinih koje su sve ee u praksi. Kombinovanje se obino vri na taj nain to se odmjerava carina ad valorem tim da apsolutan iznos carine po jedinici mjere ne bude nii od odreenog iznosa. Ovakve kombinacije carina u amerikoj literaturi poznate su pod nazivom compound carine. Specifine carine imaju tu prednost to iskljuuju zloupotrebe vrijednosti s obzirom da nije potrebno utvrivati vrijednost robe, potrebno je samo utvrditi koliinu odnosno teinu, a to je mogue tanije utvrditi nego vrijednost. Meutim specifine carine imaju i svojih nedostataka. Prvo, one neravnomjerno optereuju robu, utoliko to je relativno optereenje manje ako cijene rastu i obratno. Zato kod porasta cijena, njihova protekcionistika funkcija moe lako doi u pitanje u sluaju pada cijena i one postaju u veoj mjeri protekcionistike. Ovom nedostatku se doskoilo uvoenjem zlatne klauzule (utvrivanje iznosa carine u zlatu) ili koeficijenta porasta (Francuska poslije I svjetskog rata). Drugo, specifine carine neravnomjerno optereuju robu i zbog toga to je njihovo relativno optereenje vee kod loijih i jeftinijih vrsta roba i obratno. Konano, one zahtijevaju utvrivanje ne samo kakvoe nego i koliine i time uslonjavaju organizaciju carinske slube. 5. 3. CARINSKI DELIKTI Kaznene odredbe propisane regulativom u oblasti carina izraavaju namjeru drave da putem prinude, ako je to potrebno, osigura potovanje ovih pravnih normi koje carinske obveznike i druga lica obavezuju da se ponaaju na odreeni nain. Moe se postaviti pitanje kakav smisao imaju kaznane odredbe i u emu je njihov znaaj: Pri razmatranju ovog pitanja treba poi od injenice da se i na ovom stepenu drutvenog razvoja suoavamo sa postojanjem izvjesne suprotnosti izmeu opedrutvenog interesa i interesa, pojedinih pravnih i fizikih lica. Postojanje razliitih intresa obavezuje drutvenu zajednicu da osigura potovanje odreenih drutvenih pravila. Ponaanje protivno utvrenim pravilima svake drutvene zajednice izaziva izvjesne reakcije drutva. Tom razvitku ljudske zajednice, u skladu sa ekonomskim promjenama mijenjali su se i oblici krenja pravila ponaanja, a isto tako i reakcija drutva na takvo ponaanje. Tenja drutvene zajednice da se zatiti odreeni drutveni poredak manifestovala se i kroz primjenu sankcija. U teoriji prava daju se razliiti odgovori na to, da li su delikti i kazne pojava klasnog karaktera, ili su vanklasne kategorije, svojstvene svakom ljudskom drutvu.
24

Sueska M: Osnovi carinskog sistema, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo, 1998. god.

79

Buroaska nauka stoji na gleditu da je kriminalitet svojstven svakom drutvu, ali se pri tom njeni predstavnici razilaze u postavkama o uzrocima takvih pojava. Naa pravna nauka polazi od drugih stanovita tj. od injenice da ne postoje takva djela koja bi uvijek, po neprimijenjenom kriterijumu, bila ocjenjivana kao drutvena pojava na koju bi se reagovalo primjenom krivinih sankcija. Da li e se i za koja djela reagovati sankcijom zavisi, posredno od drutvenoekonomskih struktura odreene drutvene zajednice, a neposredno od cjelokupne ideoloke nadgradnje i svih ovih faktora u meusobnom odnosu i djejstvu. U kaznenim odredbama regulative u oblasti carina propisane su tri kategorije delikata, odnosno protivpravnih radnji za koje zakonodavac propisuje sankcije. To su carinska krivina djela, carinski privredni prestupi i carinski prekraji25. U sadanjem BiH zakonodavstvu se javljaju samo carinska krivina djela i carinski prekraji. 5. 4. CARINSKA KRIVINA DJELA U dosadanjoj zakonskoj carinskoj regulativi, odnosno njenim kaznenim odredbama nije definisan pojam krivinog djela. Zbog toga odgovor na pitanje ta je krivino djelo moramo potraiti u krivinom zakonu zemlje, prema kojem predstavlja drutveno opasno djelo koje je zakonom odreeno kao krivino djelo i ija su obiljeja propisana zakonom. U tom pravcu kao krivina djela po carinskoj zakonskoj regulativi obino obuhvataju: 1. Prenoenje robe preko carinske linije (uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora); 2. Naoruana lica prenose robu preko carinske linije (uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora); 3. Organizovane grupe ili mree za vrenje krivinih djela; 4. Organizovano rasturanje neocarinjene robe; 5. Postupak sa robom koja je predmet krivinog djela26. Carinska krivina djela predstavljaju najteu povredu carinskog zakona, pa su i sankcije za tu vrstu carinsih delikata najtee. 5. 4. 1. Krijumarenje Ko preko cariske linije prenese robu vee vrijednosti, izbjegavajui mjere carinske kontrole, ili ko se izbjegavajui mjere carinske kontrole bavi prenoenjem robe preko carinske linije, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
25 26

M. Sueska, Osnovi carinskog sistema, FKN, Sarajevo, 1998. god. M. Sueska, Osnovi carinskog sistema, FKN, Sarajevo, 1998. god.

80

godine27 , neovisno od injenice da li je prenesena preko ili mimo graninog prelaza. Dakle, ako se na graninom prelazu prilikom redovne carinske kontrole kod odreenog broja lica otkrije neprijavljena ili skrivena roba vee vrijednosti, nee biti ovog krivinog djela, jer prenos nije faktiki ni izvren. Prema tome, radi se o robi koja je ve unesena i pronaena u unutranjosti. Kad se otkrije lice u ijem posjedu ima robu za koju on ne moe pruiti dokaz da je nad istom sproveden propisani carinski postupak, potrebno je istranom radnjom na nesumnji nain utvrditi porijeklo predmeta robe kao i nain na koji je roba dospjela na carinsko podruje BiH, a po mogunosti utvrditi i ko je i kada izvrio prenos robe. Porijeklo robe je potrebno utvrditi kako bi se utvrdilo da se radi o robi stranog porijekla, koja je na nelegalan nain unesena na carinsko podruje BiH. Ako lice izjavi da je izvan graninog prijelaza prenijelo takvu robu ili preko carinske linije na legalnom carinskom prijelazu, bez prijave ili na skriven nain unijelo robu na carinsko podruje BiH, radi se o krivinom djelu krijumarenja. Praksa je pokazala da u ovakvim sluajevima lice kod kojeg je pronaena roba izjavljuje da je tu robu kupio, ili primio od nepoznate osobe na trnici ili nekom drugom mjestu gdje je ve poznato da se vri promet nelegalno uvezene robe. Isto tako, teko je utvrditi identitet lica koje je izvrilo nelegalan uvoz takve robe tako da se obino podnosi prekrajna prijava protiv lica koji posjeduje robu u skladu sa odredbama Zakona o carinskim prekrajima. Zakonska obiljeja ovog krivinog djela su: - prenoenje robe preko carinske linije i - prenoenje koje se vri u vidu zanimanja ili profesionalno. Odsustvo bilo kojeg navedenog elementa iskljuuje postojanje krivinog djela. Radnja izvrenja ovog krivinog djela sastoji se u prenoenju robe preko carinske linije. Unoenje, odnosno uvoz robe obuhvata ne samo robu koja se unosi (uvozi) u namjeri da potpuno ostane, ve i onu koja je odreena za neko tree carinsko podruje, a prelazi preko naeg carinskog podruja. Za kvalifikovani oblik ovog krivinog djela previena je kazna zatvora od jedne do deset godina, a kao mjera bezbjednosti zakonom je propisano oduzimanje robe kao predmeta krivinog djela, te oduzimanje prevoznog sredstva ija su posebna i skrivena mjesta iskoritena za prevoz robe koja je predmet ovog krivinog djela, ukoliko je prevozno sredstvo bilo namjenjeno izvrenju djela, a ako je vlasnik ili korisnik vozila to znao ili je mogao i bio duan znati. Kao posebno krivino djelo, za organiziranje grupe ili udruenja, predvieno je da e se kazniti kaznom zatvora u trajanu od 6 mjeseci do 5 godina, fiziko lice koje organizira grupu ili odruenje za organizovano vrenje krijumarenje ili mreu posrednika ili preprodavaa za rastuaranje neocarinjene robe. Isto tako propisano je da e se kaznom zatvora do tri godine kazniti fiziko lice koje postane lanom grupe ili
27

Krivini zakon BiH, Slubeni glasnik BiH, br. 27/03.

81

udruenja. Dakle, u prvom sluaju rije je o organizovanju grupe ili udruenja za organizovanovrenje krivinih djela. Znai, za postojanje ovog krivinog djela, dovoljno je samo organizovanje ovakve grupe za vrenje krijumarenja, tj. za krivinu odgovornost organizatora nije neophodno da su lanovi grupe ili udruenja preduzeli radnje kojima se vri krijumarenje. U drugom sluaju organizirana je mrea preprodavaa ili posrednika za rasturanje neocarinjene robe koja je ve prenijeta preko carinske linije. Za postojanje ovog djela nije neophodno da organizirana mrea rastura neocarinjenu robu, niti je bitno ko je i na koji nain dopremio robu koja je predmet ovog krivinog djela. Odgovornot organizatora utvrditi e se na osnovu samog fakta postojanja organizirane mree preprodavaa ili posrednika za rasturanje neocarinjene robe. 5. 4. 2. Carinske prevare lanom 216. stav. 1. propisano je: da e se kazniti kaznom zatvora u trajanju do tri godine fiziko lice koje u namjeri da ono ili neko drugi izbjegne plaanje carine ili drugih obaveza koje se plaaju prilikom uvoza robe, iji iznos prelazi 5000 KM, napravi ili podnese odreenom carinskom organu falsifikovanu carinsku ispravu, uvjerenje ili bilo koji drugi dokument neistinite sadrine . Moe se uoiti da suma od 5000 KM neplaenih carinskih dadbina, pravi razliku izmeu krivinog i carinskog prekraja. U sluaju da je unaprijed navedeim radnjama izbjegnuto plaanje dadbina u iznosu veem od 20000 KM, poinilac e se kazniti kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina, a ukoliko taj iznos prelazi 80000 KM, kaznit e se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina. Ovo su dakle dva kvalifikovana oblika istog krivinog djela. Isprava, uvjerenje ili drugi dokument, mora biti takve prirode da od istog ovisi mogunost neplaanja carinskih dadina kako u punom, tako i u manjem iznosu od onoga koji bi se u redovnim prilikama trebao platiti. Znai, poinioci ovog krivinog djela nisu samo lica koja se pojavljuju kao uesnici u carinskom postupku, nego i lica koja prave ispravu na osnovu koje se izbjegava plaanje carinskih dadbina u bilo iju korist i bez obzira da li je carinski postupak zapoet. Kao poinilac ovog krivinog djela moe se pojaviti i pediter koji umjesto carinskog obveznika podnosi carinskom organu falsifikovanu ispravu, uvjerenje, ili drugi dokument, u namjeri izbjegavanja (evazije) carinskih dadbina u korist carinskog obveznika. Kako je za postojanje ovog krivinog djela potrebno dokazati namjeru izbjegavanja plaanja dadbina, odgovornost peditera moe se tretirati samo ako se dokae da je znao da se radi o falsifikovanoj ispravi, uvjerenju, ili drugom dokumentu. Ovo krivino djelo moe se izvriti kako pri prelasku carinske crte prilikom uvoza, tako i pri carinjenju robe u odredinoj carinarnici.

82

5. 5. PRIVREDNI PRESTUPI Carinski privredni prestupi predstavljaju posebnu kategoriju carinskih delikata. Privredni prestupi predstavljaju povredu pravila o privrednom i finansijskom poslovanju koju je uinilo pravno i odgovorno lice u pravnom licu, a koja je prouzrokovala ili je mogla da prouzrokuje tee posljedice i koja je propisom nadlenog organa odreena kao privredni prestup. Poslovanje preduzea kao nosioca privredne aktivnosti regulisano je odgovarajuim propisima pa je neophodno da se propiu i sankcije za njihovo nepotovanje odnosno povrede. Krivinim zakonom i drugim zakonima kojima se propisuju krivina djela sankcioniu se odreene radnje samo fizikih lica. Ali, kako u privrednoj aktivnosti povrede pravnih propisa mogu vriti i pravna lica' (preduzea i dr.), to za takve povrede treba propisati odgovornost i tih lica. U dosadanjoj BH regulativi sve radnje koje su inkriminisane kao privredni prestupi bile su grupisane u lanovima Zakona o carinskoj politici BiH. Osim novane kazne za privredne prestupe moe se izrei i zatitna mjera zabrane obavljanja poslova u odreenom roku za preduzea ili druga pravna lica, a za odgovorno lice u navedenim preduzeima do odreenog roka zabrane vrenja odreene djelatnosti. Novanom kaznom od 300 do 12. 000 KM kazniti e se za privredni prestup preduzee ili drugo pravno lice, ako se bavi prenoenjem robe preko carinske linije i pri tome izbjegava mjere carinskog nadzora. Zatim, ako radi izbjegavanja plaanja carine, odnosno radi plaanja carine u manjem iznosu od iznosa koji se mora platiti, u ispravama koje su podnesene uz carinsku deklaraciju oznai drugo porijeklo, kvalitet, vrsta, koliina ili vrijednost robe, subjekt e se kazniti za privredni prestup kao i odgovorno lice u preduzeu ili u drugom pravnom licu, novanom kaznom od 200 do 1. 200 KM. Isto tako, mogu se izrei i zatitne mjere preduzeu ili drugom pravnom licu zabranom obavljanja poslova uvoza, izvoza ili provoza roba u trajanju do pet godina, kao i to se moe kazniti odgovorno lice u preduzeu za obavljanje djelatnosti u trajanju do tri gofine. Kao posebna zatitna mjera predvia se i oduzimanje odnosno oduzimanje prevoznog ili prenosnog sredstva ija su tajna skrovita ili mjesta bila iskoriena za prenos robe, ili je bilo namijenjeno iskljuivo za prenoenje robe koja je predmet privrednog prestupa. Oduzimanje prevoznog odnosno prenosnog sredstva uslovljeno je i odreenom vrijednou robe. Ako vrijednost robe kojom se vri privredni prestup ne prelazi jednu treinu carinske osnovice, prevozno sredstvo ne moe se oduzeti. 5. 6. CARINSKI PREKRAJI Carinski prekraji predstavljaju povrede carinskih propisa kojima se odreuju izvjesne obaveze carinskog obveznika, dralaca carinske robe i drugih pravnih i

83

fizikih lica. Prema Zakonu o carinskoj politici BiH carinski prekraj je definisan kao svako krenje ili pokuaj krenja Zakona o carinskoj politici BiH, Carinskog zakona BiH, a kojim se odreuju izvjesne obaveze carinskog obveznika (pravnog ili fizikog lica). U pravnoj teoriji neki autori svrstavaju carinske prekraje u tri osnovne grupe, i to su: krijumarenje, carinske utaje, carinske neurednosti. U takvoj podjeli pod pojmom krijumarenja obuhvaeni su prekraji pri ijem je izvrenju carinska roba potpuno nedostupna carinskom nadzoru (vrijednost manja od 5. 000 KM). lanom 5. Zakona o carinskim prekrajima, propisano je da e se pravno lice kazniti za prekraj novanom kaznom od jednostrukog do osmerostrukog iznosu uskraene carine ili do dvostrukog iznosa vrijednosti robe, ako roba ne podlijee plaanju carine ili se na istu ne plaa carina. Pod pojmom carinske utaje smatraju se prekraji pri ijem je izvrenju roba dostupna carinskim organima, ali uinilac prekraja nastoji da izbjegne carinski nadzor (vrijednost manja od 5. 000 KM). U treu grupu svrstali bi se svi ostali prekraji kao carinske neurednosti. Carinski prekraji mogu se dijeliti po razliitim kriterijima, polazei pri tome od njihove pravne prirode, srodnosti i njihovih obiljeja, vrste izvrilaca itd. Polazei od grupisanja carinskih prekraja na osnovu srodnosti i meusobne povezanosti radnji kojima se vre, carinski prekraji bi se mogli svrstati u sljedee grupe: 5. 6. 1. Carinski prekraji koji se ine neprijavljivanjem robe Ova grupa obuhvata vei broj carinskih prekraja koji predstavljaju najtee povrede carinskih propisa. Nepojavljivanjem robe i na drugi nain izbjegavanjem mjera carinskog nadzora odreena lica onemoguavaju ili znatno oteavaju rad organa carinske slube u njihovoj osnovnoj djelatnosti. Ovim prekrajima se organima carinske slube priinjavaju posebne tekoe, prije svega u odnosu na njihov zadatak da utvrde obavezu carinskog obveznika, odnosno da sprovedu odgovarajue radnje kojima se osigurava sprovoenje carinskog postupka u odnosu na odreenu robu. Izvrioci ovih prekraja manifestuju po pravilu namjeru da izbjegnu obavezu plaanja carine i drugih uvoznih dabina. a) Carinski prekraji koji se ine neprijavljivanjem robe carinarnici Nepojavljivanje robe (koje se prenosi preko carinske linije) predstavlja povredu

84

pravne norme koja obavezuje sva lica da pri prelasku carinske linije prijave carinarnici sve stvari koje sobom nose. Radnja neprijavljivanja, po pravilu, motivisana je stavom izvrioca prekraja da izbjegne obavezu plaanja carine i drugih uvoznih dabina. Izbjegavanje navedene obaveze moe da se sprovede na razliite naine. Lice koje nosi carinsku robu moe ne samo da je ne prijavi carinarnici nego i da je preko carinske linije prenosi na skriven nain. Takvo prenoenje robe preko carinske linije predstavlja najtei oblik prekraja u ovoj grupi. Na teinu prekraja, odnosno sankciju, utie namjena robe (za line potrebe ili za preprodaju) vrstu izvrenja preKrsaja. sancKije za ove preKrsaje su u direktnoj vezi sa teinom povrede zatiene pravne norme. 5. 6. 2. Carinski prekraji kojima se izbjegavaju mjere carinskog nadzora Izbjegavanje mjera carinskog nadzora, naroito pri prelasku carinske linije i pri kretanju u carinsko-pograninom pojasu, vri se prenoenjem robe van graninih prelaza, primanjem ili predajom robe u carinsko-pograninom pojasu na moru, graninim rijekama i jezerima i na drugi nain. I ovim prekrajima izbjegavaju se obaveze plaanja carine. Radnje ovih prekraja sprovode se po pravilu na mjestima gdje nema carinske kontrole, ime se carinski organi onemoguavaju da robu stave pod carinski nadzor na propisani nain. Kod grupe prkrsaja koji se vre neprijavljivanjem robe radnja prekraja izvrava se u kontaktu sa carinskim organima. Ali ova grupa prekraja odlikuje se prije svega izbjegavanjem kontakta sa carinskim organom, pa se neprijavljivanje robe pojavljuje samo kao logina posljedica takvog ponaanja izvrioca prekraja. Za ove prekraje kanjava se novanom kaznom ne samo pravno lice ve i odgovorno lice u pravnom licu. 5. 6. 3. Carinski prekraji kojima se povrjeuju carinski propisi o carinskim povlasticama Carinski obveznici mogu pod odreenim uslovima biti osloboeni od plaanja carine i drugih uvoznih dabina. Ova lica imaju za odreeno vrijeme izvjesne obaveze u odnosu na nain korienja i raspolaganja robom za koju su iskoristili pravo na carinsku povlasticu. Osim carinskih povlastica, pri uvozu i izvozu robe mogu se koristiti i druge pogodnosti, a naroito u vezi sa privremenim uvozom i izvozom robe. Povrede odredaba carinskih propisa kojima se reguliu carinske povlastice i druge pogodnosti pri uvozu i izvozu robe mogu biti izvrene u razliitim oblicima i na razne naine: lano prikazivanje injenica da bi se ostvarilo pravo na povlastice, nenamjensko korienje robe koja je predmet carinske povlastice ili druge pogodnosti (otuenje, upotreba u druge svrhe i drugo).

85

5.6.4. Carinski prekraji koji se vre netanim prijavljivanjem carinske robe Lica koja prenose robu preko carinske linije, kao i podnosioci carinske deklaracije imaju obavezu da tano prijave carinsku robu carinarnici. Obaveza tanog prijavljivanja odnosi se prije svega na vrstu, koliinu, kakvou, vrijednost i porijeklo robe. Roba se moe prijaviti usmeno i pismeno. Pismeno prijavljivanje vri se na propisanim obrascima (prijave za uvoz i provoz robe). Prilikom pismenog prijavljivanja podaci o robi koji su oznaeni u prevoznim ispravama koriste se za popunjavanje prijave. Podnosilac prijave ima obavezu da u prijavi podatke o robi usaglasi sa odgovarajuim podacima u prevoznim ispravama. Netano oznaavanje podataka o robi u carinskoj deklaraciji u pogledu vrste, koliine, vrijednosti, kakvoe i porijekla robe moe imati za posljedicu plaanje carine u manjem iznosu, a moe biti i bez uticaja na ovu obavezu. Meutim, kaznenim odredbama Carinskog zakona sankcionisano je netano prijavljivanje robe u oba sluaja. Posebno teku povredu pravila o obavezi tanog prijavljivanja robe predstavlja radnja koja se sastoji u netanom oznaavanju kakvoe, koliine, vrste, vrijednosti ili porijekla robe u ispravama koje se podnose, uz carinsku deklaraciju, odnosno na drugi nain netano prijavljivanje robe pri prelasku carinske linije ili pri carinjenju robe koja se uvozi. Ove radnje su najtei carinski prekraj jer su motivisane namjerom da se izjegne plaanje carine i drugih uvoznih dabina. 5.6.5. Carinski prekraji kojima se oteava naplata carinskih i drugih uvoznih dabina, odnosno sprovoenje mjera carinskog nadzora U ovu grupu svrstava se najvei broj carinskih prekraja kojima se oteava naplata carine i drugih uvoznih dabina, odnosno sprovoenje mjera carinskog nadzora. Oteavanje naplate carine i drugih uvoznih dabina moe se vriti veim brojem razliitih radnji kao to su: - onemoguavanje sprovoenja carinskog postupka poslije prijavljivanja robe; - raspolaganje robom poslije izvrenog pregleda a prije plaanja carine i drugih uvoznih dabina bez odobrenja carinarnice; - onemoguavanje carinskog organa da izvri pregled robe, poslovnih knjiga, isprava i drugih podataka. Tim radnjama carinski radnici nisu onemogueni da izvre naplatu carine i drugih dabina, ali je naplata oteana zbog neizvrenja odreenih obaveza. Zato carinski organi moraju da preduzimaju odreene radnje koje bi inae izostale da je odreena obaveza izvrena. Ova grupa prekraja predstavlja blae povrede carinskih propisa od onih koji se vre radi izbjegavanja obaveze plaanja carine (nepojavljivanje

86

carinske robe). Sprovoenje mjera carinskog nadzora moe takoer biti oteano razliitim radnjama carinskih obveznika i drugih lica. 5.6.6. Carinski prekraji koji se vre stavljanjem u promet robe kojom su izvreni odreeni prekraji Roba kojom su izvreni odreeni, po pravilu tei prekraji ne moe biti predmet kupoprodajnog ugovora, poklona ili dranja po ma kojem osnovu. Ovakav tretman proizilazi iz potrebe da se onemogui promet i korienje robe koja je u carinsko podruje BiH unesene ilegalno, odnosno za koju je izbjegnuta obaveza plaanja carine i drugih uvoznih dabina. Carinski prekraji iz ove grupe propisani su Carinskim zakonom tako da e biti kanjen ko kupi robu, proda ili je dri po ma kojem osnovu, a zna ili je po okolnostima sluaja mogao znati da je njome izvren prekraj. Novanom kaznom kanjava se i oc govorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu ako izvri neki od navec nih prekraja. 6. UINIOCI CARINSKIH PREKRAJA Lica koja vre radnje inkriminisane kao carinski prekraj, odnosno proputaju da izvre odreene obaveze, ako je to proputanje propisano kao carinski prekraj, predstavljaju uinioce carinskih prekraja. Izvrilac carinskog prekraja moe biti fiziko lice (graanin) ili pravno lice (preduzee i dr.). 6.1. Fiziko lice kao uinilac carinskog prekraja Uinilac carinskog prekraja je, po pravilu fiziko lice. Uinilac prekraja je iri pojam od izvrioca prekraja. Izvrilac prekraja je lice koje neposredno izvrava inkiriminisanu radnju (koja se sastoji u odreenom injenju ili neinjenju). Pod pojmom uinioca prekraja podrzumijevaju se, pored izvrioca i pomagai i podstrekai. Oni imaju zajedniki naziv -sauesnici. 6. 2. Pravno lice kao uinilac carinskog prekraja Pravno lice moe biti odgovorno za prekraj samo ako je u propisu o prekraju

87

odreeno. To znai da se pravno lice samo izuzetno moe nai u ulozi inioca prekraja. U sluajevima kada je i propisana odgovornost pravnog lica za prekraj, pojedina pravna lica mogu biti izuzeta od odgovornosti za prekraj. Zakonom o prekrajima predvieno je kada preduzea i drugi organi ne mogu biti odgovorni za prekraj. 6.3. Pokretanje prekrajnog postupka po carinskim prekrajima Prekrajni postupak po carinskim prekrajima ne moe se pokrenuti ako je proteklo vie od tri godine od dana izvrenja prekraja Zastarjelost se prekida svakom radnjom nadlenog tijela koja se poduzima radi gonjenja uinitelja prekraja. Sa svakim prekidom rok zastarjelosti poinje iznova tei, ali se prekrajni postupak ni ne moe ni u kom sluaju pokrenuti ni dalje voditi nakon isteka est godina od dana kad je prekraj uinjen. 7. KRIMINALISTIKA KONTROLA, OBRADA I PREVENTIVA CARINSKOG KRIMINALA 7.1. KRIMINALISTIKA KONTROLA U okviru organa uprave postoje posebni organi odnosno organizovane strune slube iji je zadatak vrenje nadzora nad provoenjem zakona i drugih propisa od strane pravnih i fizikih lica. Kriminalistiku kontrolu u oblasti carinskog poslovanja vre Dravna granina sluba, Ministarstvo unutranjih poslova28, kako kantonalni tako i entitetski, Sektor za provoenje i potivanje carinskih i poreskih zakonskih propisa pri Upravi za indirektno oporezivanje. Kada je rije o kriminalistikoj kontroli koju vri MUP imamo optu i specijalnu kriminalistiku kontrolu. Opta kontrola bi bila primjena takvih metoda i sredstava koje zahtjevaju opti nivo kriminoloke strunosti. Taj posao se obavlja uglavnom rutinski sa manjim stepenom analitike procjene i gdje dolazi u obzir neposredno zapaanje i uoavanje svih indikacija koje upuuju na dogaaje ili ponaanja koja zasluuju kriminalistiki interes. Opta kontrola se izvodi i primjenjuje putem saobraajne i patrolne djelatnosti organa granine slube i MUP-a. Specijalna kriminalistika kontrola se temelji na analitikoj procjeni i primjeni
28

U daljem tekstu: DGS, MUP.

88

svojevrsnih metoda kontrole koje provode za to posebno struno obueni kadrovi, prema posebnoj vrsti kriminalnog ponaanja, opasnih stanja i kriminalnih arita. Specijalna kontrola organizuje analitiko praenje svih elemenata znaajnih za kontrolu, izrauje operativne planove, izrauje sigurnosno bezbjedonosnu procjenu stanja i dr. Bez adekvatne procjene trenutnih okolnosti i kriminaliteta nije mogue prii usmjeravanju i organizovanju kriminalistike kontrole. Osnovna sredstva koja se primjenjuju u kontroli carinskog kriminaliteta su: saradnja carinskih slubi, komunikacija sa graanima, metoda legalnih izvora, metoda analogije, metoda akcije i lina zapaanja. Saradnja carinskih slubi jeste jedan od najvanijih sredstava koji se koriste u borbi protiv carinskog kriminaliteta. Odlunost u suzbijanju carinskog kriminala ogleda se u stalnoj i uskoj saradnji izmeu njih kroz razmjenu informacija. Stalna saradnja i komunikacija sa graanima moe u velikoj mjeri pomoi organizovanju kontrole carinskog kriminala. U odreenim sluajevima graani su oni koji imaju pouzdane i prve informacije o sumnjivim ponaanjima i djelovanjima vezanim za carinske delikte. U tu svrhu otvorena je i tzv. vrua linija na koju graani mogu prijavljivati sve sumnjive radnje pojedinaca ili grupa koje mogu biti u vezi sa nezakonitim radnjama u oblasti carinskog poslovanja. Pod metodom koritenja legalnih izvora podrazumijeva se praenje i analiziranje evidentnih injenica koje vode organi zadueni za te poslove kao to su carine (u odnosu na promet robe), poreski odsjeci o kretanju prometa, obima i vrste poslova, banke (sa podacima o kreditima, regresima i uvidu u iro raune odreenih osoba), trgovake agencije i posrednika preduzea (pomou kojih se moe ostvariti uvid u sumnjive poslove), komisiona preduzea (pomou kojih se odvija promet robe pa i kriminalna realizacija), i sve evidencije DGS-a i MUP-ova. Metoda otkrivanja putem analogije polazi od toga da isti faktori uvjetuju pojavu slinih carinskih delikata, odnosno naina izvrenja. Metoda akcije se koristi u cilju otkrivanja kriminaliteta na osnovu prethodno utvrenog plana koji se pravi uz pomo analize kriminaliteta, faktora koji ga uslovljavaju, tragova koji ga ostavljaju, naina vrenja itd. 7.2. KRIMINALISTIKA OBRADA CARINSKOG KRIMINALA Kriminalistika obrada je oblik djelatnosti u suzbijanju carinskog kriminala kojom se utvruje postojanje nezakonitih ponaanja odreenih osoba, sa ciljem da se utvrdi stepen njegove odgovornosti koja je zapoeta od postojanja stepena sumnje daje izvrio odreeni carinski delikt. Ono to je najvei problem za carinski kriminal je broj neotkrivenih carinskih delikata, odnosno tamna brojka carinskog kriminaliteta. Globalni podaci govore da je odnos otkrivenog i neotkrivenog carinskog kriminaliteta 20-80%.

89

Kriminalistika obrada je sloen i teak posao koji se obavlja uz maksimalno potivanje zakona koji regulie carinski upravni postupak, primjeni pravila kriminalistike i strunog rada. Osnovne i najznaajnije mjere i radnje kriminalistike obrade su: uvid u poslovnu dokumentaciju - ova radnja je svojevrstan oblik prikupljanja dokaza materijalnih tragova o djelu, i to je osnovna i temeljna radnja koja se poduzima u obradi. Predmet obrade su knjigovodstveni dokumenti koji su odloeni u arhivu kao i sva dokumentacija koju vodi pravno lice. Sve utvrene injenice se fiksiraju u formi redovne zabiljeke ili zapisnika o uvidu u poslovnu dokumentaciju. provoenje vjetaenja - to je izvoenje dokaza na osnovu miljenja strunih osoba o relevantnim injenicama o kojima u toku postupka sud ne moe sam izvoditi dokaze. Ovo se deava kada uvid u poslovnu dokumentaciju, pronalaenje dokumenata i njihova konfrontacija, nisu imali dokaznu snagu ve se ona temelji na nalazu vjetaka. Vjetaenja mogu biti knjigovostvena, ekonomska, tehniko -tehnoloka itd. pronalaenje predmeta carinskih delikata predstavlja skup mjera i radnji koje su usmjerene ka pronalasku carinske robe, kao i svih drugih predmeta i stvari kojim je izvren carinski prekraj. Veliku ulogu pri pronalasku predmeta carinskih delikata igra i opremljenost carinskih slubenika kao i slubenika DGS-a, kako na edukativnom tako i na tehniko - tehnolokom planu. 8. PREVENTIVA KAO VID BORBE PROTIV CARINSKOG KRIMINALITETA Klasini oblici suprostavljanja carinskom kriminalu koji su iskljuivo bili orjentirani na primjenu represivnih mjera i radnji, sve vie se prevazilaze uvoenjem i razvijanjem takvih aktivnosti koje imaju preventivni karakter u smislu spreavanjapredupreenja carinskog kriminala. Preventivna akcija na planu suprostavljanja kriminalitetu je uvijek najidealnije rjeenje, ukoliko je mogue. S tim u vezi preventiva je aktivnost kojom se onemoguava nastajanje kriminalnih ponaanja i djelovanja koja sa sobom nose odreene posljedice. To je zadatak svih nivoa vlasti uprave u jednoj zajednici da putem odgovarajuih mjera i sredstava osiguraju normalno funkcioni sanje meuljudskih odnosa od uzrono-posljedinih djelovanja i ponaanja. Sistem preventivnog djelovanja protiv carinskog kriminala mora biti posebno izraen i primjenjen s obzirom na poznavanje osnovnih obiljeja carinskog kriminaliteta. Za carinski kriminal je svojstven nain izvrenja, oblik napada na robu, usluge, vjetine u sferi nepojavljivanja carinske robe, umanjivanje carinske osnovice i carinske

90

vrijednosti robe, pokuaja obmanjivanja carinskih organa sa falsifikovanim dokumentima, krijumarenje razliitih vrsta roba i drugih naina, a sve u svrhu neplaanja carinskih dabina. Prilikom izrade sistema preventivnog djelovanja, nuno je i neophodno poznavanje obiljeja carinskog kriminaliteta sjedne strane, kao i poznavanje strunih i kadrovskih sposobnosti uposlenih slubenika s druge strane. Da bi se sprijeilo irenje carinskog kriminala neophodno je apsolutno funkcionosanje sledeih principa: ljubaznost prema strankama, sigurnost, nekonzumiranje alkohola u toku vrenja dunosti, izbjegavanje kontakta sa kriminalnim osobama, uvanje slubenih informacija, izbjegavanje sukoba interesa itd. Blagovremeno uoavanje odreenih indikacija se javlja kao rezultat iskustva carinskih slubenika steenih u toku obavljanja slube i vaan je faktor u otkrivanju pojedinih oblika carinskog kriminaliteta. Saradnja sa graanima takoe predstavlja jedan od bitnih segmenata za uspjenu prevenciju protiv svih oblika nezakonitog ponaanja u sferi carinskog poslovanja. Obino su graani ti koji pruaju neophodne informacije vane za otkrivanje i suzbijanje carinskog kriminala. Zato je neophodno nivo saradnje sa graanima dii na na najvii stepen jer e to omoguiti bre i efikasnije rjeavanje sluajeva carinskog kriminaliteta.

91

DIO VIII CARINSKA I TRGOVAKA DOKUMENTACIJA U EKONOMSKOM KRIMINALITETU 1. DOKUMENTACIJA U SPOLJNO - TRGOVINSKOM POSLOVANJU 1. 1. ROBNA DOKUMENTACIJA: TRGOVAKA FAKTURA (je osnovni dokument kojim se dokazuje izvrenje ugovorne obaveze, te isporuke robe na nain i pod uslovima utvrenim ugovorom) PROFORMA - FAKTURA (se obino prilaeneobaveznoj ponudi izvoznika), SPECIFIKACIJA ROBE (obino sa veim brojem pozicija razliitih po varijanti izrade ili kvaliteta). LISTA PAKOVANJA (detaljna specifikacija robe upakovane u jedno koleto).

1. 2. CARINSKA DOKUMENTACIJA: MEUNARODNA CARINSKA PRIJAVA JEDINSTVENA CARINSKA ISPRAVA (JCI), PRIJAVA O IZVOZU, PRIJAVA O UVOZU, UVJERENJE O PORIJEKLU ROBE (sanitarno, veterinarsko, fitopatoloko, ekoloko), UVJERENJE O KRAJNJOJ NAMJENI ROBE, KONZULARNA FAKTURA, CARINSKA FAKTURA.

1. 3. TRANSPORTNA DOKUMENTACIJA: Kada se roba prevozi saobraajnim putem u neku zemlju uz nju treba da se priloi sljedea dokumentacija: TRGOVAKA FAKTURA sa specifikacijom i listama pakovanja u potrebnom broju primjeraka, ORIGINAL MEUNARODNOG TOVARNOG LISTA,

93

POLISA OSIGURANJA ROBE NA PUTU, UVJERENJE O PORIJEKLU ROBE, CARINSKA FAKTURA ROBE SA TANO ODREENIM ARTIKLIMA, NOVA UVJERENJA O ROBI, CERTIFIKAT O KVALITETU ROBE KOJI MORA BITI IZDAT OD NEKE JAVNE LABORATORIJE.

1. 4. GARANCIJE U MEUNARODNOM POSLOVANJU: GARANCIJE ZA UEE NA LICITACIJI U INOSTRANSTVU, GARANCIJA ZA VRENJE AVANSA, GARANCIJA ZA ISPORUKU ROBE I UREDNO IZVRENJE POSLA, GARANCIJA PO KREDITNOM POSLU U KORIST PRODAVCA, GARANCIJA ZA PLAANJE ISPORUENE ROBE, GARANCIJA O LINOM DUGU, GARANCIJA ZA OSIGURANJE KONSIGNACIONOG SKLADITA i SUPERGARANCIJA ITD.

2. VRSTE PREVARA Prevare koje se najee javljaju pri koritenju dokumentacije mogu se svrstati u nekoliko kategorija, a to su: 2. 1. PREVARE PRI UTVRIAVNJU CARINSKE OSNOVICE Mogu se posmatrati sa njihova dva bitna aspekta kao to su: podcjenjivanje carinske osnovice koja predstavlja pravljenje lane deklaracije kao i prateih dokumenata koji ukazuju na niu vrijednost od stvarne vrijednosti, podcijenjivanja, predstavljanja, pravljenja lane deklaracije koja ukazuje na viu vrijednost od stvarne transakcijske vrijednosti. Najei oblici prevara prilikom odreivanja carinsle osnovice su: lane fakture pripremljene od dobavljaa, lane fakture pripremljene od uvoznika, lane fakture pripremljene od uvoznika uz sauesnitvo sudobavljaa,

94

dvostruko fakturisanje, predoavanje fakture samo za dio vrijednosti, lani dokumenti koji umanjuju vrijednost poiljke, pogreni opisi u svrhu smanjenja carinske osnovic za carinjenje roba, nedovoljan opis na fakturi, neprijavljivanje trokova koji podlijeu carini, carinjenje roba u paket aranmanu.

2.2. PREVARE O DAVANJU POGRENOG OPISA ROBE Pojavljuje se u sluajevima kada uvoznik svijesno pravi pogrenu deklaraciju i prateu dokumentaiju u pogledu fizikog opisa robe. Da bi se utvrdila realna carinska osnovica i sprijeila utaja carina i carinskih dadbina potrebno je dobro poznavanje roba. Prilikom koritenja ovakvog naina utaje carina i carinskih dadbina uvoznik se slui sljedeim metodama: generalizira opis roba na fakturi, nepotpuno dokumentirani podaci, netano porijeklo robe, neizvjesno trino odredite, povezane strane u transakciji. 2.3. PREVARE U PORIJEKLU ROBE Predstavlja pokuaj svjesnog krenja, naruavanja pravila porijekla roba i/ili neophodnih carinskih dokumenata to nalau bilateralni ili multilateralni sporazumi. Najei pokazatelji rizika pri utaji dadbina u porijeklu robe predstavljaju sluajevi kada: 1. zemlja porijekla nije utvrena, 2. slabo prevedeni nazivi, uputstva ili oznake, 3. nepotpuni / netani dokumentirani podaci, 4. lane liste pakovanja, 5. transakcija izmeu povezanih kompanija. 2. 4. PREVARE PRI CARINSKIM POVLASTICAMA Predstavlja carinjenje robe osloboene od uvoznih i izvoznih dadbina pod

95

uslovom da je roba uvezena ili izvezena pod posebnim uslovima (npr. zloupotrebe poslovanja putem slobodnih zona). Pri otkrivanju naina utaje carine i carinskih dadbina neophodno je da carinski radnici u cilju efikasnog sprijeavanja ovih prekraja dobro poznaju etiri osnovne faze oslobaanja: 1. 2. 3. 4. faza prije carinjenja, faza uvoza, faza proizvodnje / obrade, faza izvoza.

Neophodno je razmotriti svaku fazu pojedinano i uzeti pokazatelje bitne za otkrivanje utaje carina i carinskih dadbina. Najee utaje su u fazi proizvodnje / obrade robe. Razlog je to se u ovoj fazi pojavljuje prekomjerni otpad, pretjerano odgaanje proizvodnje, uvoz robe visokog kvaliteta za proizvodnju robe niskog kvaliteta, potencijalna zamjena za drugu robu, prekomjeran uvoz sirovina. Zato je neophodno potivanje normativa utroenog materijala i kontrola uloenih sirovina. U fazi izvoza koja predstavlja zaokruen ciklus uvoza radi izvoza potrebno je obraditi panju na sljedee stavke: 1. da kvalitet i koliina uvezenih materijala odgovara izvezenom materijalu, 2. prikladno pakovanje, 3. na vrijednost uveze robe u odnosu na cijenu izvezene, 4. na klasifikaciju robe, 5. vremenski period izmeu faze uvoza i izvoza. Sve faze zahtjevaju dublju i detaljniju analizu u cilju pronalaska i otkrivanja utaja carina i carinskih dadbina. 2. 5. PREVARE U KRAJNJOJ UPOTREBI ROBE Predstavljaju najei vid utaje carina i carinskih dadbina pri krajnjoj upotrebi robe u sluajevima kao to su: poljoprivredna gazdinstva, diplomatska predstavnitva, vladine organizacije, medicinske / naune organizacije, EUFOR, OSCE itd. Kao najei razlozi za prevaru u krajnjoj upotrebi robe javljaju se: izbjegavanje plaanja carine, unos materijala za koji je uvoz ogranien i sl.

96

Pri otkrivanju ovakvih naina utaje, carina i carinskih dadbina predstavlja poznavanje: postojeih carinskih odredbi koje se primjenjuju na krajnjoj upotrebi, sistem postupaka za krajnju upotrebu robe, raunovodstveni i proizvodni postupci kontrole zaliha, poznavanje zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju, a posebno zakona o carinskoj politici BiH. 2. 6. PREVARE KRIVOTVORENE PIRATSKE ROBE Veoma rairena vrsta prevare je prevara krivotvorene / piratske robe, a to je: bilo koja roba, ukljuujui i ambalau, koja bez dozvole nosi zatitni znak identian pravno registrovanom zatitnom znaku, a koja time kri prava vlasnika predmetnog zatitnog znaka, bilo koji zatitni znak napravljen bez dozvole za oznaavanje robe, bilo koja roba koja nosi identine ili one koje se ne razlikuju od zatitnih znakova kad se koriste za robu razliitu od one za koju je zatitnu znak registrovan.

Piratska roba predstavlja robu koja je kopija napravljena bez saglasnosti nosioca prava i ona roba koju ini proizvod kada pravljenje te kopije predstavlja krenje autorskih prava prema zakonu zemlje uvoza. Razlozi zbog kojih dolazi do ovakvog naina utaje carina i carinskih dadbina, odnosno prevara su sljedei: izbjegavanje plaanja naknada za autorska prava, izbjegavanje sporazuma o graninim dozvolama za uvoz / izvoz. 2. 7. PREVARE ODSTUPANJA ILI PROVOZA ROBE One se pojavljuju kod tranzita robe preko nacionalnog carinskog podruja roba namjenjenih u tree zemlje. Najvea slabost sistema tranzita je da poiva na pokazivanju i razmjeni dokumenata, tako da je osjetljiv na jedan od najuobiajnijih vrsta prevara: krivotvorenje carinskih peata. Isto tako treba istai lano prijavljivanje robe na tranzitnim dokumentima kao robe nie vrijednosti, odakle proizilazi izbjegavanje veih finansijskih obaveza i dodatnu panju carine koja ide uz robu visoke vrijednosti.

97

3. POJAVNI OBLICI I VRSTE EKONOMSKOG KRIMINALITETA U NABAVI I PRODAJI Na oblike kriminalne djelatnosti protiv ekonomije ili, preciznije reeno, drutveno-opasne djelatnosti, u kapitalistikom svijetu prvi je dokumentovano ukazao profesor Edvin Saterlan nazivajui ga kriminalitetom u svom govoru odranom u Filadelfiji 27. 12. 1939. godine. U okviru ovog kriminaliteta on je spomenuo sljedee aktivnosti koje se tiu prevara u preduzeu prilikom prodaje i nabave: lano reklamiranje robe, pronevjere, izbjegavanje plaanja poreza, nelegalna konkurencija, obmanljivanje kupca i dr. Istupanje profesora Saterlanda imalo je snaan uticaj na kriminalistiku misao zapadnog svijeta, a djelimino utjecalo na razvijanje zakonodavne djelatnosti u okviru koje su neke od ovih radnji kasnije i inkriminisane. S ciljem da ogranii svoje zadatke i nedlenosti Komitet ministara Vijea Evrope iz 1981. godine je sainio provizornu listu popraenu komentarima kriminalnih aktivnosti koje su predstavljene zemljama lanicama sa najteim ekonomskim, socijalnim i pravnim problemima: prevare u nabavci ili pograna upotreba nepovratnih sredstava iz dravnih medjunarodnih organizacija, prekraj protiv potroaa (falsifikovanje, pogrena roba, prekraj protiv javnog zdravstva itd.), nefer konkurencija (koja ukljuuje podmiivanje zaposlenih konkurenske firme i reklamiranje koje navodi na pogrean put), poreski prekraj i utaja doprinosa za socijalnoo osiguranje od firmi, carinski prekraj, valutni prekraj. Prema B, Pavi/D, Modly mogu se pretpostaviti sljedei oblici kriminalnih napada: kriminalni napadi koji obuhvataju, u prvom redu, oblike napada unutar preduzea, koji nastaju kao negativni odnos ovjeka prema imovini na radnim mjestima, napad od preduzea na fiskus izbjegavanjem plaanja poreznih obaveza, napadi od preduzea koji su stavljeni u monopolni poloaj, kriminalni napadi upravljakog sloja u vidu korupcije i zloupotrebe,

98

napadi u sferi gospodarskih prijevara i pekulacija

Razmatrajui kriminalne napade u etapama razvoja prema trinoj privredi, Pape posebno istie da e integracija drave sve vie slabiti u odnosu na zatiivanje u preduzeu. Postoje raznovrsni oblici kriminala u nabavi i prodaji koji se mogu javiti u jednom preduzeu u zavisnosti od vrste djelatnosti kojom se preduzee bavi. Najei oblici kriminala koji se javljaju u praksi su: pronevjera, lano ili pogreno knjienje poslovnih promjena, prekraj protiv potroaa (prevare), poreski prekraji, carinski prekraji, odobravanje odgodjenog plaanja bez pokria (garancija), prisvajanje, krenje sigurnosnih I zdravstvenih pravila od firme, koja su postavljena u korist njenih zaposlenih, poslovanje sa fiktivnim kompanijama, lano reklamiranje robe, nelojalna konkurencija, obmanjivanje kupca, prevare u nabavci, drugi oblici malverzacije. 3.1 OBLICI PRISVAJANJA PRI NABAVI ROBE a) Prisvajanje sa posljedicom manjka i prikrivanje manjka putem falsifikata Ukoliko poslovodja ima i koncentriranu funkciju nabave, mogui su napadi svojstveni nabavljau. Najee su to oblici: falsifikat fakture o nabavi po veoj cijeni: Poslovodja prepravlja fakturu na veu cijenu, bilo da falsificira cijelu fakturu, radira ili prepravlja u koloni iznosa ili podmee rabljenu fakturu; falsifikat fakture o nabavi na manju koliinu: na slian nain, poslovodja zapisuje u fakturu manje koliine od nabavljenih.

99

b) Prisvajanje iz osnova korupcije i zloupotrebe Oblici prisvajanja je u povezivanju sa dobavljaem, te kupnja po veoj cijeni ili loije kvalitete ili pak pod nepovoljnim uvjetima za svoju radnu organizaciju, uz primanje provizije. Grupacija prodaje robe za svoj raun nastaje koncentracijom funkcije prodaje, skladita i blagajne. Poslovodja sam privlai funkciju nabave. 3.2. OBLICI PRISVAJANJA PRI PRODAJI ROBE Naznaena grupacija nastaje uglavnom koncentrcijom operativnih funkcija na random mjestu, blagajnika, skladitara i prodavaa. Prevare potroaa ili kupaca mogu se ostvariti na vie naina. a) Prisvajanje neevidentnih vikova uzrokovanih prevarom potroaa i kupca. Prisvajanja iz osnova spomenute grupacije nastaju ve mjerenjem i izdavanjem robe, slino kao kod skladitara. To su oblici: - prevare na kvantiteti; - prevare na kvaliteti. No, usljed koncentracije funkcije prodaje i blagajne nastaje i mogunost prodaje robe po veoj cijeni. Na taj nain poslovodja moe vriti sva tri oblika prevara: na koliini, kvaliteti i cijeni. Obim i mogunosti oblika prevare ovisi o vrsti robe i svojstvima artikala. Ukoliko je roba ambalairana, mogue su prevare na kvaliteti i cijeni. Ovdje emo naznaiti svojevrsne oblike prevare: obraunavanje bruto za neto, tj. teina ambalae obraunava se pod vrijednost robe, koja je skuplja: prevare putem miksture, nastaje mijeanjem vee koliine i jeftinih sastojaka, stim da ima vie jeftinijih u okviru toleransa kvalitete; prevare putem stvaranja umjetne teine kod hidroskopinih ili slinih materija; prodaja po veim cijenama slinih artikala ili loije pod bolju klasu; prodaja po veoj cijeni uz davanje fakture kupcu na uveani iznos, a stavljanje manjeg iznosa na kopiji koja ostaje radnoj organizaciji. U pravilu, prevare potroaa ne ostavljaju trag o napadu. Trag ostaje u pojedinanom sluaju, ukoliko potroa primijeti prevaru. No, neki oblici prevara na cijeni ostavljaju podobne tragove. U sluajevima kada se izdaju dokumenti o prodaji (paragon-blok, faktura) i u njima se naznauje vrsta i koliina robe, mogue je rekonsitruirati robno knjigovodstvo, tj.

100

ulaz robe po vrsti i izlaz robe. Tada uoavamo da je prodano vie robe nie klase ili kvalitete od one bolje. Ostali oblici prevara ne ostavljaju podobne tragove. Iznenadna inventura eventualno bi pokazala viak, ukoliko ga ve ne bi prisvojio poslovodja. b) Prisvajanje neevidentnih vikova uzrokuvanih poslovanjem za svoj raun Grupacija podjele robe za svoj raun nastaje koncentracijom funkcije prodaje, skladita I blagajne. Poslovodja sam privlai funkciju nabave. Obim te grupacije ovisi o vrsti robe, njenom vanjskom izgledu tj. O tome da nabavljena roba koja se prodaje za svoj raun ne odudara od ostale robe iste vrste i si. Nabava se uglavnom vri kod privatnih osoba, no mogua je I od ostalih privrednih subjeRata. Ukoliko se plaanje vrsi putem virmana, tada poslovodje pribjegavaju tome da plaanje vre putem bankovne ili potanske uplatnice na iro raun dobavljaa. Prilikom kontrole bankovnih izvadaka ne posvjeuje se panja tome da plaanje nije izvreno virmanom, vec uplatnicom. Masovne oblike prodaje za svoj raun susreemo u trgovakim radnjama prehrambenih artikala, apotekama I si. Kontrolni mehanizam ne uoava taj oblik prisvajanja. Inventurom ili inspekcijskom kontrolom eventualno bi se moglo po vanjskom izgledu uoiti da neke robe ne odgovaraju robi koja je legalno nabavljena (nepodudarnost ambalae ili nekih drugih vanjskih obiljeja). Kritinost pojedinih artikala takodjer iri obim te grupacije. Trag o napadu ostaje na liniji nabave robe. c) Prisvajanje iz osnova korupcije i zloupotrebe Kod prodaje, oblik napada je primanje provizije za zamjenu potroakih eikova u novac. U vrijeme kada su se masovno odobravali krediti, bilo 'od banike ili radne orgamizacije, taj oblik napada bio je brojan. esto se provizija kretala i do 20% od visine svote koja se mijenjala u novac. Oblik korupcije nastaje i kod kritinih artikala kojih nema dovoljno na tritu ili tzv. prodaje ispod pulta. No, takav oblik je granian s oblikom prodaje robe po veim cijenama. d) lano reklamiranje robe Danas veoma prisutan oblik prevare koji sve vie uzima maha. Pod lanim reklamiranjem robe podrazumjevamo: pripisivanje svojstva proizvodima koja ona nemaju, koritenje tudjih znakova (poznatih svjetskih marki), kopiranje svjetski priznatih proizvoda bez date licence, prevare na kvaliteti, prevara na koliini,...

101

e) Prevare na koliini - ovaj oblik prevare vri se na taj nain to se izdaje manja koliina robe ili stvari od deklarirane. Ovakav oblik napada je najstariji i veoma se esto pojavljuje u praksi. Prevare se mogu vriti na svim radnim mjestima gdje se prima ili izdaje roba (skladite, proizvodnja, trgovina itd.). Sam nain izvrenja prevare na koliini ovisan je o nainu utvrdjivanja ili premjeravanja koliine. Mogue je koristiti netane mjere, odnosno instrumente mjerenja (vage, posude) ili pak vriti mjerenje od oka. Tolerans netanosti dozvoljen je do 5%. f) Prevare na kvaliteti - vre se uglavnom na taj nain to se umanjuje koliina skupljih sastojaka, a dodaje u veoj koliini jeftiniji materijal. Tako da se prisvaja ona razlika nastala utedom skupljih sastojaka. Prevara na kvaliteti mogua je u proizvodnji kao i u trgovini i ugostiteljstvu, takodjer mogua je i u skladinom poslovanju. Poseban oblik prevare na kvaliteti je zamjena za loiju vrstu robe od deklarirane, stim da obje robe slue istoj svrsi. Kvalitet nekog proizvoda moe da ne odgovara standardom propisanom kvalitetu iz vie razloga: teina proizvoda moe biti manja od standardom propisane oblik i boja mogu biti i drukiji proizvod nije u skladu sa svojom specifikacijom ili nije pravijen po odgovarajuoj formuli moe sadrati strana tijela (kod hrane i pia) moe biti pokvaren moe loe mirisati. Do promjene u kvalitetu moe doi na razliitim mjestima: mjesto isporuke u skladitu (pr. loih uvjeta) u toku procesa proizvodnje prilikom pakovanja prilikom transporta do kupca.

g) Prevare na cijeni - susreemo samo u uvjetima koncentracije funkcije prodaje, blagajne i skladinog poslovanja. Ovaj oblik prevare je najmasovniji. Prevare na cijeni uglavnom se javljaju kod trgovakih i ugostiteljskih radnji, sutina je da se roba prodaje iznad cijene koju je odredilo preduzee. Trgovake i ugostiteljske radnje jednom prodajom mogu izvriti prevaru u sva tri pravca u: koliini, kvaliteti i cijeni. Tome naroito pogoduje pomanjkanje robe na tritu, te neobraanje panje kupaca na mjerenje, kvalitetu i cijenu, ve je zadovoljan da je do robe doao. Takodjer tome doprinosi i

102

stalna promjena cijena, inflacija itd. Zatitni sistem u pravilu neuoava oblike prevare u kvantiteti i cijeni, a prisvajanje vrijednosti se pojavljuje kao neevidentirani viak. Tragovi o deliktu ne postoje, osim u pojedinanim sluajevima ukoliko bi se vrila kontrolno premjeravanje robe, utvrdjivanje kvalitete ili cijena, no taj oblik kontrole je neuobiajen, a esto i nemogu. U strukturi otkrivenog kriminaliteta na ovu grupaciju otpada oko 5%g medjutim, taj broj je daleko vei. to se tie vanjske kontrole tj. trine inspekcije ona je neznatna zbog malog broja inspektora, tako, daje nemogue kontrolisati veliki broj sluajeva. Unutarnja kontrola i zatitni sistem preduzea uglavnom je nezainteresovan, budui da prevara pada na tetu potroaa. h) carinski i poreski prekraji - takodjer jako prisutan vid prevare na naim podrujima, najee se vri svaljivanjem poreza na krajnje potroae uraunavanjem visine poreza u cijenu proizvoda, kupovanjem robe kao posrednici u prodaji koji su oslobodjeni poreza da bi s druge strane oni ustvari bivali krajnji potroai i na taj nain izbjegli plaanje poreza, koritenjem fiktivnih firmi koje je naroito popularno . i) pronevjera - pod pronevjerom moemo podvesti razne oblike prekraja kao to su primjera radi: pravovremeno nedostavljanje robe koja je unaprijed plaena, dostavljanje pogrene robe, neprihvatanje reklamacije, prevare koje se vre storniranjem rauna, razne vrste pronevjera koje se deavaju unutar preduzea objanjene su detaljnije u naprijed navedenim kontrolnim mjerama. 4. VRSTE IZVRIOCA EKONOMSKOG KRIMINALA Izvrioci ekonomskog kriminala uivaju vii drutveni status, vee obrazovanje, sasvim su vie materijalno osigurani, da mogu angaovati razliite ekonomske i pravne savjetnike, pomou kojih pokuavaju prikriti kriminaina ponaanja i izbjei kazne. Pri ocjeni izvrilaca dolazi se do saznanja da neki rade struno i da su svoju osposobljenost usmjerili u kriminalnu radnju na razliitom podruju poslovanja. Njihov je cilj nai rtvu, pripremiti je za obavljanje posla, kada se dobije imovinska korist, ona se sklanja. Prema drugom scenariju, njihov je cilj kako doi do imovinske koristi, bez obzira ko e biti rtva. Takve radnje imaju sve osobine organizovanog kriminala. Radi se o izvriocima koji djeluju u ime i za raun organizovanog kriminala. Za drugu vrstu izvrilaca je karakteristino da djeluju u korist preduzea kako bi poboljali mogunost djelovanja na slobodnom tritu. Obino djeluju zajednojli imaju svoje pomonike kojima nude logistiku i drugu dopunu. S stanovita osposobljenosti za obje kategorije vai da imaju razliita znanja o privrednom i finansijskom poslovanju, za

103

realizaciju postavljenih ciljeva se spremni neutralizirati zatitni mehanizam osiguran dobiti. Trea vrsta izvrilaca predstavljaju povremeni izvrioci, koji se upuste u kriminainu djelatnost, kada im se ukae povoljna prilika. Za ove izvrioce nije znaajna specijalna posebna osposobljenost. Radi se o povremenim prevarantuma, koji su uvjereni da su otkrili mogunost prisvajanja, za koju znaju samo oni i daje prisvajanje ostalo prikriveno. To su prevaranti koji djeluju unutar preduzea u kojem su zaposleni. Izvrioci ekonomskog kriminala se mogu podijeliti: Pojedinci koji su povezani u kriminalne grupe, koji se za vlastitu korist ukljuuju u izvrenje krivinih djela ekonomskog kriminala. Mogu to biti organizovani izvrioci, koji djeluju na ekonomskom podruju, ili izvrioci koji djeluju kao produena ruka organizovane kriminalne djelatnosti na drugim podrujima. Rukovodstva u velikim, srednjim i malim preduzeima koji izvravaju razliite oblike kriminala u korist preduzea. Pri tome kre propise koji ureuju pravilo za izvrenje legalne poslovne djelatnosti, ukljuujui fiskalne propise. Pojedinci, koji iskoritavaju mogunosti za kriminalno djelovanje unutar oteenog preduzea. 4.1. POJAM I FUNKCIJA NABAVE Nabavna djelatnosi obuhvata snabdijevanje materijalom i predmetim potrebnim za obavljanje proizvodnje ili, kod trgovakih organizacija, nabavu robe u cilju prodaje. U nabavnom poslovanju obavljaju se sliijedei poslovi: ipitivanje i poznavanje trita materijala; planiranje nabave; povezivanje sa dobavljaem; zakljuivanje kupoprodajnih ugovora; prijem materijala; vodjenje evidencije nabavne slube. 4.2. POJAM I FUNKCIJA PRODAJE Prodajom se zavrava kruni proces i roba ili usluge se pretvaraju u novac. Prodajna sluba obuhvaa slijedee djelatnosti: Ispitivanje trita; Reklamnu djelatnost; Povezivanje sa kupcem; Ugovaranje; Uskladitavanje gotovih proizvoda i otprema kupcu; Fakturiranje otpremljene robe;

104

Vodjenje evidencija prodajne slube; Organizacije prodaje preko vlastite trgovake mree.

4.3. FAKTORI KOJI OMOGUAVAJU NASTANAK KRIMINALNIH RADNJI U NABAVI I PRODAJI Postoji itav niz faktora koji mogu uticati na pojavu kriminalnih radnji u nabavi i prodaji unutar preduzea. Bitno je istai da se ti faktori nalaze u jednom sadejstvu odnosno da se kriminalne radnje u preduzeu javljaju kao rezultat uzajamnog djelovanja vie faktora koji se u zavisnosti od sluaja do sluaja mogu smjenjivati. Dakle nismo u mogunosti dovesti u vezu odredjene faktore sa odredjenim kriminalnim radnjama kako bi ustanovili odredjenu pravilnost u javljanju kriminalnih radnji iz razloga sto je sam kriminalni akt rezultat ljudske kreativnosti i imaginacije uslovljen datim okolnostima. Ipak na osnovu primjera koji se javljaju u praksi moemo izdvojiti jednu grupu faktora koji manje ili vise doprinose pojavi pa i razvoju kriminalnih radnji u nabavi i prodaji unutar preduzea: oblik imovine, koncentracija funkcija, poslovni poloaj preduzea, razvijenost zatitnog sistema, loe organizirana uprava u preduzeu kao i menadment (naroito kod velikih preduza), propusti u organizaciji interne kontrole, elja za brzom zaradom I napredovanjem u karijeri, slaba plaenost rada (niske plae), loe organizirana podjela dunosti, povoljna prilika veliina preduzea, poslovni poloaj preduzea, slabe disciplinske mjere unutar preduzea, nedovoljna krivina I pravna zatita potroaa, finansijske krize poremeaji trita, promjena vlasnike strukture, smjena rukovodioca, prodor korupcije, postojanje tajnih sporazuma izmedju preduzea kao I unutar preduzea, mnogi drugi faktori.

105

4.4. SPRJEAVANJE EKONOMSKOG KRIMINALITETA Prije nego se temeljnije ukljuimo u razmatranju sprjeavanja prevara u preduzeu moramo se osvrnuti na sam pojam prevare. Prevara predstavlja kriminalni dogadjaj, kriminalni akt, rezultat je ljudskog ponaanja koje je zakonom oznaeno kao zabranjeno i kao krivino djelo. To je in ovjeka koji sadri u sebi sve komponente drutvene i bioloke uvjetovanosti, a rezultat je Ijutske kreativnosti i imaginacije. Kao posebna kategorija kriminaliteta ono spada u vrstu ekonomskog kriminala. Ekonomski kriminal posebna je dustvena pojava. Na prvi je pogled izraz pohlepe i elje za uspjehom i drutvenim gratifikacijama. Karakteristike ekonomskog kriminala se ogledaju u sljedeem: postaje sve masovnija pojava, velika tamna brojka , struna i intelektualna sposobnost poinitelja, mali broj procesuiranih sluajeva ( nedodirljivi ), globalizacija i opti drutveni procesi pospjeuju razvoj ekonomskog kriminaliteta. Traenje njegovih uzroka ve otkriva sloenije stanje drutvenih uzronosti a pokuaj da se unese red i preciznost otkrivaju i osnovne epistemoloke i metoaoloke probleme koji se ne mogu zaobii. Sva dosadanja svjedska iskustva u borbi protiv finansijskog kriminala pokazuju da je samo kanjavanje uhvaenih na djelu nedovoljno i manje efikasno od smanjenja mogunosti da pojedinac ili grupa uine kriminalno - finansijsku radnju. Odnosno da samo represivno djelovanje nadlenih organa ne daje tako dobre rezultate kao preventivno djelovanje, i jo bolje kada se ta dva procesa djelovanja nalaze u interakciji. Kako je preventivno djelovanje u prolosti nepravedno zanemari i malo koriteno mi emo se malo ire osvrnuti na prevencije. 5. MJERE SPRJEAVANJA EKONOMSKOG KRIMINALITETA U NABAVI I PRODAJI Zatitni sistem imovine je organizirani oblik aktivnosti iji je cilj suzbijanje napada na imovinu. On u sebi sadri: komponente prevence i komponente represije. 1. Osnovni nain preventivnog djelovanja unutar preduzea ogledaju se u sljedeem:

106

organizacione mjere tj. pravilna organizacija procesa nabave i prodaje, tehniko-tehnoloke mjere, uspostava interne kontrole,

2. Represivno djelovanje se sastoji u kriminalistikoj obradi ekonomskog kriminaliteta. 5.1. ORGANIZACIONE MJERE Organizacione mjere doprinose zatiti imovine i smanjenju napada svrsishodnim organizacionim rjeenjima. Dekoncentracija inkopatibilnih funkcija, stavljanje u poseban status zatite pojaano ugroenih radnih mjesta, formiranje kontrolnih i zatitnih tijela i si. No, organizaciona rjeenja moraju biti bazirana na ekonominosti i racionalnosti. Organizacija nabave poduzea moe biti centralizirana ili decentralizirana. Prednost centralizirane u odnosu na decentraliziranu nabavu proizlazi iz vee mogunosti pregovaranja koja je rezultat kupnje velikih koliina robe i jae kontrole politika i postupaka u poduzeu. Prednosti decentralizirane nabave proizlaze iz injenice da je potrebno krae vrijeme realizacije nabave i da izmedju korisnika, kupca i prodavatelja postoje neposrednije komunikacijske veze. Organizacijska struktura i nain delegiranja nadlenosti za nabavu u toj strukturi predstavljaju kritine faktore procjene rizika nastanka znaajnih pogreaka u raunima. Mora biti jasno tko je unutar organizacije odgovoran za nabavu robe i usluga i koja razina ovlatenja postoji izmedju nabavnog odjela i poslovnih jedinica. 5.2. PREGLED CIKLUSA NABAVE Poslovni dogadjaj u svezi s nabavom obino pokree neki od odjela ili pomonih slubi. Nabavni odjel popunjava narudbenicu za nabavu robe ili usluga. Kad je roba primljena ili kad su usluge izvrene, evidentira se obveza prema dobavljau. Na kraju poduzee plaa dobavljau. Slika 1. prikazuje grafiki prikaz relativno sloenog sustava nabave, koji slui kao okvir za raspravu o kontrolnim postupcima. U produetku emo se osvrnuti na sljedea pitanja u svezi s ciklusom nabave: glavne vrste poslovnih dogaaja rauni finansijskih izvjtaja u svezi s nabavom vrste dokumenata i evideneija glavne funkcije glavna podjela dunosti.

107

5.2.1. Glavne vrste poslovnih dogadjaja U ciklusu nabave obradjuju se tri glavne vrste poslovnih dogadjaja: nabava robe i usluga za novac ili uz odgodu plaanja, plaanje obveza u svezi s takvom nabavom, povrat robe dobavljau za gotovinu ili uz odgodu plaanja. Prva vrsta je poslovni dogadjaj u svezi s nabavom koji se odnosi na stjecanje robe i usluga. Druga vrsta poslovnog dogadjaja je plaanje obaveze nastale nabavom robe i tisluga. Posljednja vrsta je poslovni dogadjaj u svezi s povratom kupljene robe dobavljau, za gotovinu ili uz odgodu plaanja. 5.2.2. Rauni financijskih izvjetaja u svezi s nabavom Ciklus nabave utie na mnoge raune finansijskih izvjetaja. Rauni na koje utie svaka glavna vrsta poslovnih dogaaja obino jesu: nabava, obveze prema dobavljaima, zalihe, trokovi prodanih proizvoda, razliiti rauni imovine i rashoda.

Poslovni dogadjaji u svezi s plaanjem obaveza - novac

108

obveze prema dobavljaima gotovinski popusti

Poslovni dogadjaji u svezi s povratom robe dobavljaima: povrat robe dobavljaima ispravci za povrat robe obveze prema dobavljaima 5.2.3. Vrste dokumenata i evidencija Tablica 1. sadri popis vanih dokumenata i evidencija koji se javljaju u ciklusu nabave. U ovom se dijelu poglavlja potanko objanjava svaka ta stavka. Podsjedit emo se da uporaba suvremenog sustava elektronske obrade podataka moe utjecati na oblik dokumenata i revizorski pristup testiranju ciklusa nabave. TABLICA 1. Dokumenti i evidencije ciklusa nabave Nalog za nabavu Narudbenica Izvjetaj o primitku Ulazna faktura Odobrenje za plaanje Dnevnik nabave Salda konti dobavljaa Izvod dobavljaa ek Dnevnik plaanja/Reqistar ekova Nalogom za nabavu ovlateni pojedinac ili odjel naruuje robu ili usluge. Primjerice, to moe biti nalog rukovoditelja proizvodnog segmenta za nabavu sirovina za proizvodnju, nalog efa ureda za nabavu zaliha potronog materijala ili nalog upravitelja marketinga za kupnju oglasnog prostora u novinama. Narudbenica sadri opis, kvalitetu i koliinu, a i ostale informacije o robi ili uslugama koje selrebaju kupiti. Narudbenica takodjer ukazuje na osobu koja je odobrila nabavu i predstavlja odobrenje za nabavu robe ili usluga. Narudbenica se mae poslati dobavljaima kao pismo, faks, a moe se javiti i telefonom. U nekim sloenim sustavima elektronske obrade podataka narudbenica moe nastati u sustavu za obradu proizvodnih podataka, koja se nakon uvida alje dobavljau potom. Izvjetaj o primitku je dokument za evidentiranje primitka robe. Uobiajeno je da je izvjtaj o primitku preslika narudbenice na kojoj nisu navedene koliine. Takvim

109

postupkom potie se prijamni odjel na odgovorno i neovisno utvrdjivanje koliine primljene robe. Na tom se dokumentu u prijamnom odjelu evidentiraju nadnevak, opis, koliina i druge informacije. U nekim se sluajevima u prijamnom odjelu utvrdjuje i kvaliteta robe. U ostalim sluajevima kvalitet robe kontrolira inspekcijski odjel prema propisanim specifikacijama. Izvjetaj o primitku je znaajan dokument jer se na temelju primitka robe priznaje obveza. Ulazna faktura je dokument kojeg alje dobavlja. Ulazna faktura sadri opis i koliinu otpremljene robe ili izvrenih usluga, cijenu s vozarinom, uvjete prodaje kao to su gotovinski popusti i nadnevak fakture i nadnevak dospijea. Odobrenje za plaanje poduzee esto puta koristi radi kontrole plaanja nabavljene robe ili usluga. Ova je temeljni dokument za evidentiranje ulazne fakture u dnevnik nabave. Mnogi sustavi nabave posjeduju takozvani paket odobrenja za plaanje kojeg ini nalog za nabavu, narudbenica, izvjtaj o primitku i ulazna faktura. Tako ovaj paket sadri sve bitne dokumente na kojima se temelji poslovni dogadjaj u svezi s nabavom. Dnevnik nabave je evidencija odobrenja za plaanje nabavljene robe i usluga. Dnevnik sadri brojne stupce u kojima se evidentiraju ulazni rauni po klasama, ukljuujui, stupac za potrano knjienje obveza prema dobavljaima, stupce za dugovna knjienja na raunima imovine, kao to su zalihe, i na raunima rashoda, kao sto su trokovi za popravak i odravanje. Dnevnik takodjer sadri stupce za razna, manje znaajna dugovna i potrana knjienja. Dodavanjem ifre dobavljaa moe se dnevnik nabave razvrstati po dobavljaima ime nastaje salda konti dobavljaa. Salda konti dobavljaa. Kad poduzee koristi dnevnik nabave, u salda konti dobavljaa evidentiraju se poslovni dogadjaji u svezi s dobavljaima i potranja salda. Ukupan iznos salda konti dobavljaa treba biti jednak saldu obveza prema dobavljaima glavne knjige. Izvod dobavljaa je mjeseni izvod kojeg alje dobavlja kako bi iskazao poetni saldo, nabavu, plaanje u tekuem razdoblju i saldo na kraju mjeseca. U izvodu dobavljaa nalaze se evidentirane aktivnosti dobavljaa u njegovim poslovnim knjigama. Evidencija dobavljaa moe se razlikovati od evidencije komitenta zbog pogreaka ili, to je uestalije, vremenskih razlika uslijed kanjenja otpreme robe ili evidentiranja plaanja. Usporedbom obaveza prema dobavljaima s izvodom dobavljaa komitent kontrolira tanost svoje evidencije. ek je dokument koji se koristi za plaanje robe ili usluga. ek potpisuje ovlatena ostba. Medjutim, u nekim visoko kompjuteriziranim sustavima plaanje roba i usluga moe se realizirati elektronskim putem. Dnevnik plaanja/Registar ekova. Dnevnik se koristi za evidenciju ekovnih plaanja. Ponekad se ovaj dnevnik naziva i registar ekova. Dnevnik plaanja sadri stupce za evidentiranje odobravanja rauna novca i tereenje obveza prema dobavljaima te gotovinskih popusta. U stupce se isto tako mogu evidentirati ostala

110

tereenja i odobravanja. Evidentirana plaanja u dnevniku plaanja isto tako su evidentirana u dnevniku nabave ili u salda konti dobavljaa, ovisno o tome koji se sustav koristi. 5.2.4. Glavne funkcije nabave Glavni ciljevi ciklusa nabave su stjecanje robe i usluga po najniem troku koji je dosljedan traenoj kvaliteti uz uinkovito koritenje raspoloivog novca za plaanje robe i usluga. Tablica 2. prikazuje uobiajene dijelove ciklusa nabave. Izdavanje naloga. Poetni dio ciklusa nabave ini nalog ovlatenog pojedinca bilo kojeg odjela za nabavu robe ili usluga. Znaajno je pitanje zadovoljava li nalog zadane postupke odobravanja. Prema jednoj organizacijskoj kontroli to se esto koristi uspostavljaju se novani limiti za razliite razine zaposlenih. Primjeri ce, kontrolori odjela mogu biti ovlateni za nabavu robe ili usluga do 1. 000 USD, rukovoditelji odjela do 5. 000 USD, a rukovoditelji poslovnih jedinica do 25. 000 USD, dok je za svaki izdatak vei od 100. 000 USD potrebno odobrenje uprave. Nabava. U ovom dijelu ciklusa nabave popunjavaju se pravilno odobrene narudbenice. Za izvravanje ove aktivnosti nadlean je nabavni odjel, kojim upravlja rukovoditelj nabave. Nabavni odjel osigurava nabavu odgovarajih koliina robe i usluga, po najniim cijenama dosljednim planiranja kvaliteta i dinamici isporuke. Nabava robe ili usluga od vie dobavljaa i nalog da se roba nabavlja preko natjeaja dva su naina na koji nabavni odjel moe ostvariti svoje ciljeve. Prijamni odjel je odgovoran za prijam, utvrdjvanje brojnog stanja i inspekciju primljene robe. Tu se priprema izvjetaj o primitku robe koji se alje u salda konti dobavljaa. Fakturna sluba je prvenstveno zaduena za osiguravanje knjienja primljene robe ili usluga kao imovine ili rashoda i priznavanje odgovarajuih obveza. Ova je sluba zaduena i za medjusobnu usporedbu nadbenica s izvjtajima o primitku i ulaznim fakturama u odnosu na uvjete nabave, koliinu, cijenu i produenje rokova. Fakturna sluba je takodjer odgovorna za evidenciju povrata robe dobavljau 1e mora pripremiti odgovarajuce evidencije i kontrolne postupke kako bi dokumentirala povrat robe i obraunala dobavljaima naknadu ako je potrebno. Sluba za platni promet odgovara za popunjavanje i potpis ekova za plaanje dobavljaa. Poduzee mora imati odgovarajuu dokumentaciju kako bi provjerilo da se plaanje odnosi na poslovnu svrhu i da je poslovni dogadjaj na odgovarajui nain odobren. Da se smanji mogunost dvostrukog plaanja faktura, sluba za platni promet treba na sve dokumente (primjerice, narudbenicu, izvjetaj o primitku, ulaznu fakturu) upisat poniteno ili plaeno . Na kraju, slubenik koji radi neovisno od slube za platni promet alje ekove dobavljaima. Ako se ekovi pripremaju u sustavu elektronske obrade podataka, mora postojati odgovarajua kontrola korisnika sustava

111

da se osigura plaanja samo odobrenih poslovnih dogadjaja. Za uskladjenje evidentiranih obaveza s plaanjima treba takodjer primijeniti odgovarajuu kontrolu. Potrebno je ispitati ekove iji su iznosi vei od posebno odredjenog limita. Primjerice, na si. 3. 1 u salda kontiju dobavljaa spaja se narudbenica s izvjetajem o primitku i ulaznom fakturom. Tada se u softver za obradu obaveza prema dobavljaima unosi odobrenje za plaanje. Kad obveze dospijevaju na plaanje, upisuju se u izvjetaj o plaanju. U salda konti dobavljaa vri se uvid u one stavke koje e se platiti i unosi ih u softver za obraun plaanja. ekovi se radi kontrole predaju u slubu za platni promet koja ih nakon toga alje dobavljaima. Ako se ekovi potpisuju pomou faksimila, ispravnost ekova mora se kontrolirati na odgovarajui nain. Salda konti dobavljaa je odgovoran da se sve ulazne fakture, plaanja i uskladjenja evidentiraju. U sustavu elektronske obrade podataka to se moe postii neposredno uobiajenom obradom poslovnih dogadjaja u svezi s nabavom, plaanja ili povrata i ispravka. Pravilnim koritenjem kontrolnih zbrojeva i dnevnih izvjetaja kontrolira se pravilnost evidentiranja. Glavna knjiga. Glavni cilj slube za vodjenje glavne knjige za ciklus nabave je ispravno kumuliranje i klasifikacija svih poslovnih dogadjaja na odgovarajuim raunima nabave, plaanja i obveza. Kontrolnim zbrojevima u sustavu elektronske obrade podataka osigurava se ispravnost vodjenja glavne knjige. Sluba za vodjenje glavne knjige takodjer je zaduena za uskladjenje salda kontija dobavljaa*s kontrolnim raunom obveza prema dobavljaima iz glavne knjige. 5.3. Glavna podjela dunosti i mogue pogreke ili nepravilnosti Kao to je ve prije reeno pravilna podjela dunosti jedan je od najvanijih kontrolnih postupaka bilo kojeg raunovodstvenog sustava. Podjela dunosti treba biti takva da nitko ne moe kontrolirati cjelokupnu obradu poslovnog dogadjaja jer e to onemoguiti otkrivanje pogreaka. Zbog moguih kradja i prijevara u okviru ciklusa nabave zaposleni zadueni za izdavanje naloga, nabavu i prijam ne trebaju biti zadueni i za obradu ulaznih faktura, obveza prema dobavljaima i za unos podataka u glavnu knjigu. Ako se nabava vodi u sustavu elektronske obrade podataka, treba u odjelu za elktronsku obradu podataka na dgovarajui nain odvojiti dunosti. Tabela 3 prikazuje glavne podjele dunosti unutar ciklusa nabave i primjere moguih pogreaka ili nepravilnosti koje mogu nastati zbog konflikta dunosti.

112

6. PREGLED CIKLUSA PRODAJE Ovdje prikazani pregled ciklusa prodaje poinje narudbom kupca, nastavlja se zamjenom robe ili usluga za obeanje plaanja te zavrava primanjem novca. Slika 2. prikazuje grafikon umjereno sloenog ciklusa prodaje i daje okvir za raspravu o spomenutim kontrolama i testovima kontrole. Medjutim, za zadovoljavanje posebnih potreba poduzea raunovodstveni se sustav mora dobro ustrojiti. Primjeuje se da se ciklus prodaje sa slike 4. 1 mijea sa ciklusom zaliha. U mnogim raunovodstvenim sustavima ciklusi su medjusobno povezani (prodaja, nabava, plae i zalihe). Na grafikom prikazu navedenih ciklusa vide se dodirne take u kojima se ciklusi medjusobno povezuju. Elektronska obrada podataka poduzea olakava povezivanje podataka razliitih raunovodstvenih ciklusa. Slijedi potanki opis sljedeih tema iz ciklusa prodaje: glavne vrste poslovnih dogadjaja povezani rauni financijskih izvjetaja vrste dokumenata i evidencija glavni postupci glavna podjela dunosti. 6.1. Glavne vrste poslovnih dogadjaja U ciklusu prodaje postoje tri tipine vrste poslovnih dogadjaja: prodaja robe ili pruanje usluga za novac ili uz odgodu plaanja primitak novca od kupca za plaanje robe ili usluga povrat prodane robe uz odobrenje ili plaanje

U daljnjem dijelu poglavlja govorit e se o nainu raunovodstvenog obrauna tih poslovnih dogaaja, kao i o kljunim kontrolama svakog od tih poslovnih dogadjaja. Prodaja sredstva u otpad, medjukompanijska prodaja I prodaja izmedju povezanih stranaka neki su primjeri drugih vrsta poslovnih dogadjaja koji se mogu pojaviti u ciklusu prodaje, lako u ovom radu takvi poslovni dogadjaji nisu posebuno opisani, revizor treba poznavati nain njihovih knjienja i povezani postupak kontrole ako je rije o znaajnim poslovnim dogadjajima. Ciklus prodaje utjee na veliki broj rauna u finansijskim izvjetajima. Tipine vrste poslovnih dogadjaja utjee na sljedee raune: 1. Poslovni dogaaji u svezi s prodajom: a. potraivanja od kupaca b. prihod od prodaje

113

c. ispravak za sumnjiva i sporna potraivanja d. rashod za sumnjiva i sporna potraivanja 2. Poslovni dogaaji u svezi s primicima: a. Novac b. potraivanja od kupaca c. gotovinski popust 3. Poslovni dogadjaji u svezi s povratom prodane robe i popustima: a. povrat prodane robe b. popust c. potraivanja od kupca 6.2. Vrste dokumenata i evidencija Tablica 3. sadri popis najvanijih dokumenata i evidencija koji se obino javljaju u ciklusu prodaje. Svaka se stavka tablice potanko opisuje. Treba imati na umu injenicu da su u sustavu elektronske obrade, podataka neki dokumenti i evidencije dostupni samo u kratkom razdoblju. Narudbenica sadri detalje u svezi s vrstom i koliinom naruenih proizvoda ili usluga. Narudbenica se moe poslati potom ili faksom ili se mjerodavne informacije mogu javiti telefonom. Na temelju informacija dobivenih telefonskim narudbama neka poduzea formiraju narudbenice ili ih neposredno unose u kompjuterizirani sustav za obradu narudbi. Odobrenje odgode plaanja. Kada kupac od komitenta prvi puta kupuje robu uz odgodu plaanja, komitent treba imati formalni postupak ispitivanja boniteta kupca. Rezultat takve istrage dokumentira se nekom vrstom obrasca za odobrenje odgode plaanja. Kada kupac u budunosti eli poveati narudbe, na isti se nain utvrdjuje kreditni limit. Iznos kreditnog limita dokumentira se potvrdom. Kada se iznosi kreditnog limita unesu u bazu podataka komitenta, obrasci za odobrenje predstavljaju temeljnu dokumentaciju kojom se odobravaju iznosi uneseni u sustav elektronske obrade podataka. Izvjetaj o nerijeenim narudbenicama sadri narudbe kupaca koje jo nisu rijeene. U tipinom ciklusu prodaje, narudbenica se odmah po primitku unosi u sustav. Nakon otpreme robe i fakturiranja narudbenica se vodi kao rijeena. Uvid u izvjetaje vri se svakodnevno ili jedanput sedmino, a pri tome se provjeravaju i stare narudbenice kako bi se utvrdilo je li neka roba otpremljena, a nije fakturirana. Revizijskim testiranjem nefakturiranih otprema osiguravaju se dokazi koji slue zadovoljavanju zahtjeva za potpunou.

114

TABLICA 3. Dokumenti i evidencije ciklusa prodaje narudbenica obrazac za odobrenje odgode plaanja izvjetaj o nerijeenim narudbenicama otpremnica izlazna faktura dnevnik prodaje izvod otvorenih stavaka pomona knjiga potraivanja od kupaca starosna lista svih potraivanja od kupaca obavijest o plaanju dnevnik novanih primitaka obavijest o odobrenju odobrenje otpisa Otpremnica se mora popuniti uvijek kad se roba otpremi kupcu. Otpremnica uglavnom slui kao teretnica koja sadri informacije o vrsti otpremljenog proizvoda, koliini i druge mjerodavne informacije. U nekim sustavima prodaje otpremnica i teretnica su odvojeni dokumenti. Jedna preslika otpremnice alje se kupcu, dok se druga preslika otpremnice koristi kao podloga fakturiranja. Izlazna faktura se alje kupcu. Izlazna faktura sadri informacije o vrsti proizvoda ili usluga, koliini, cijeni i uvjetima razmjene. Izvornik fakture alje se kupcu, a preslike s predaju drugim odjelima unutar organizacije. Izlazna faktura je obino izvorni dokument koji slui za priznavanje prihoda. Dnevnik prodaje slui za evidentiranje prihoda od prodaje kad se izda faktura. U dnevniku prodaje evidentiraju se potrebne informacije o svakoj prodaji. Ovisno o sloenosti poslovanja poduzea, dnevnik prodaje moe sadravati informacije razvrstane po vrsti prodaje (primjerice, po proizvodu, medjukompanijskim poslovnim dogadjajima i povezanim strankama). Dnevnik prodaje sadri stupce za tereenje potraivanja od kupaca i odobravanje razliitih rauna prihoda od prodaje. Izvod otvorenih stavaka je dokument koji se obino jedanput mjeseno alje kupcu. On sadri detalje o svim poslovnim dogadjajima u svezi s prodajom, primicima i obavijesti o odobrenju koje su obraene na raunu kupca u prolom mjesecu. Pomona knjiga potraivanja od kupaca sadri jedan raun i detalje poslovnih dogadjaja u svezi sa svakim kupcem. Poslovni dogadjaj evidentiran u dnevniku prodaje i dnevniku novanih primitaka prenosi se na odgovarajui raun kupca u pomonu knjigu potraivanja od kupaca. Starosna lista svih potraivanja od kupaca obino se izradjuje jedanput

115

mjeseno, a sadri ukupna salda kupaca iz analitikog knjigovodstva potraivanja od kupaca. Salda kupaca razvrstavaju se u kategorije (tj. do 30 dana, od 30 do 60 dana, od 60 do 90 dana i preko 90 dana starosti) na temelju proteklog vremena odl5t nadnevka izdavanja facture. Starosna lista svih potraivanja od kupaca koristi se za kontroliranje naplate potraivanja i za osiguranje medjusobnog uskladjivanja analitikog knjigovodstva potraivanja od, kupaca s kontrolnim raunom glavne knjige. Revizor se koristi listom pri provodjenju velikog dijela revizijskog rada na potraivanjima. Obavijest o plaanju obino se kupcu alje postom s neplaenim raunom, a kupac je vraa prilikom plaanja robe ili usluga. Obavijest o plaanju sadri informacije o plaenim fakturama kupca. Mnoga preduzea koriste poledjinom fakture za slanje obavijesti o plaanju. Taj se dio dokumenta vraa poduzeu kad kupac vri plaanje. Dnevnik novanih primitaka koristi se za evidenciju primitaka. Obavijest o odobrenju koristi se radi odobravanja rauna kupca za povrat prodane robe ili za odobrenje popusta. Vrlo je slina izlaznoj fakturi, a moe se unositi u sustav na isti nain kao i izlazna faktura. Odobrenje za otpis je dokument kojim se odobrava otpis sumnjivih i spornih potraivanja. Uobiajeno je da otpis predlae kreditni odjel, a konano ga odobrava uprava. Ovisno raunovodstvenom sustavu ova se vrsta poslovnog dogadjaja moe knjiiti posebno ili kao dio prodaje. 6.3. Funkcije ciklusa prodaje Glavni cilj ciklusa prodaje je prodaja robe ili usluga po cijeni i uvjetima koji su dosljedni politici uprave. Osnovne funkcije koje se obavljaju u ciklusu prodaje su sljedee: Unos podataka iz narudbi. Poetni postupak ciklusa prodaje je unos novih narudbenica. Nove narudbenice mogu donijeti osobe zaposlene u prodaji, mogu se primati potom ili faksom, telefonom ili neposredno elektronskim putem. Vano je da se informacije o kupcima robe ili usluga prije unosa u ciklus prodaje usklade s kriterijem za odobravanje odgode plaanja. Odobravanje odgode plaanja. Sluba za odobravanje odgode plaanja mora odrediti mogunost kupca da plate robu ili usluge. Pogrenom kreditnom politikom mogu nastati gubitci u svezi sa sumnjivim i spornim potraivanjima. Mnoga poduzea odreuju kupcima kreditni limit. Sluba za odobravanje prodaje uz odgodu plaanja mora osigurati da se bez dodatnog odobravanja ne moe kupcu prodati roba ija je vrijednost vea od njegovog kreditnog limita. U sluaju kad su kreditni limiti kupaca ukljueni u softver kompjuterskog sustava, ne moe se proknjiiti prodaja ija je vrijednost vea od odobrenog kreditnog limita. Takodjer je potrebno generirati izvjetaj o izuzecima koji, prije daljnje obrade, treba ispitati kreditna sluba. Kreditni

116

limiti ispituju se periodino kako bi se uskladili s mogunou plaanja kupca. Sluba za odobravanje odgode plaanja odgovorna je za kontrolu plaanja kupca a izradjuje i vri uvid u starosnu listu svih potraivanja od kupaca i od nesavjesnih kupaca trai plaanje robe ili usluga. Ova sluba obino pie izvjetaj o raunima kupaca kojemu se trai otpis sumljivih i spornih potraivanja. Medjutim otpis rauna konano odobrava lan uprave koji je odgovoran za odobravanje prodaje uz odgodu plaanja ili naplatu. Ako dio kreditne slube odobrava otpis sumnjivih i spornih potraivanja, mogueje da kreditni odjel koji ima pristup primicima zafaji pronevjeru novca otpisom salda kupca. U mnogim organizacijama otpis rauna kupaca odobrava lan uprave koji je osobno odgovoran za upravljanje novcem, a sluba koja obradjuje primitke obino je odvojena od kreditne slube. Kod nekih se poduzea otpisani rauni predaju naplatnoj slubi kako bi se nenaplaeni rauni pokuali naplatiti dodatnim naporima. Tako poduzee obeshrabruje lane otpise sumnjivih i spornih potraivanja kojima se kriju pronevjere novca. Otprema. Bez odgovarajueg odobrenja roba se ne otprema, niti se obavljaju usluge. Glavna kontrola kojom se odobrava otprema robe ili izvravanje usluga je plaanje ili pravilno odobrenje odgode plaanja. Primjerice, traenjem odobrenja odgode plaanja prije otpreme spjeava se otprema robe fiktivnim kupcima. Sluba za otpremu osigurava otpremu robe u skladu s narudbom. Za aurno fakturiranje izlaznih faktura realizirana se narudbenica mora pravovremeno slati faktumoj slubi. Fakturirnje. Fakturna sluba najodgovornija je za stjecanje uvjerenja u svezi s fakturiranjem otpremljene robe i izvrenih usluga po odobrenim cijenama i uvjetima razmjene. Kontrole spreavaju nefakturirane otpreme robe. U sustavu elektronske obVade podataka izradjuje se izvjetaj o nerijeenim narudbama i vri uvid u narudbe koje nisu pravovremeno rijeene. U drugim sustavima uzimaju se sve otpremnice oznaene rednim brojevima i povezuju s povezanim izlaznim fakturama. Svaki nerijeeni ili nepovezani poslovni dogadjaj ispituje odjel za fakturiranje ili prodajni odjel. Fakturna sluba odgovorna je takodjer za postupanje s vraenom robom. Ovdje se glavna kontrola sastoji u tome da se ne izdaje obavijest o odobrenju dok se roba ne vrati. Izvjetaj o primitku prvo izdaje prijamni odjel kako bi potvrdio primitak povrata. Naplata mora osigurati tanu identifikaciju svih primitaka i njihovo pravovremeno deponiranje u banku. Mnoga se poduzea koriste bankovnim pretincem preko kojeg kupac usmjerava plaanje neposredno u banku poduzea. Nakon toga banka alje poduzeu popis poslovnih dogadjaja u svezi s primicima i plaanjima. Kad dunik neposredno plaa vjerovniku, ekovi se trebaju izdati uz rekta indosman te se izradjuje kontrolna evidencija izdanih ekova. ekovi se svakodnevno deponiraju. Potraivanja od kupaca. Sluba koja se bavi potraivanjem od kupaca odgovara za osiguranje tane evidencije svih rauna, uskladjenja i naplate u dnevniku potraivanja od kupaca. Na raun kupca knjienje se provodi na temelju odobrenih izvornih dokumenata kao to su izlazna faktura, obavijest o plaanju i obavijest o odobrenju. U sustavu elektronske

117

obrade podataka knjienje na raunu kupca moe se provesti kao dio uobiajenog knjienja poslovnih dogadjaja u svezi s potraivanjima od kupaca. Primjena kontrolnih zbrojeva i svakodnevni izvjetaji o aktivnosti osiguravaju tanu evidenciju svih poslovnih dogadjaja. Glavna knjiga. Najvaniji cilj slube za vodjenje glavne knjige s obzirom na ciklus prodaje je stjecanje uvjerenja u svezi s tanim zbrajanjem i klasifikacijom rauna prihoda, primitaka i potraivanja. U sustavu elektronske obrade podataka kontrolom ili zbrajanjem osigurava se tanost rada slube. Vano je uskladiti analitiko knjigovodstvo potraivanja od kupaca s kontrolnim raunom glavne knjige. Sluba za vodjenje glavne knjige takodjer alje kupcima mjesene izvode otvorenih stavaka. 6.4. Glavna podjela dunosti i mogue pogreke i nepravilnosti Jedna od najvanijih kontrola svakog raunovodstvenog sustava je pravilna podjela dunosti. Ona je posebno vana u ciklusu prodaje zbog mogue kradje i prijevare. Zato osobe koje su odgovorne za unos podataka iz narudbenica, odobravanje, otpremu ili fakturiranje ne trebaju imati pristup evidenciji potraivanja, glavnoj knjizi ili bilo kojim informacijama a primicima. Ako se svi poslovni dogadjaji u svezi s prodajom vode sustavom elektronske obrade podataka, potrebno je u odjelu za elektronsku obradu podataka izvriti pravilnu podjelu dunosti. U tablici 4. daje se prikaz pravilne podjele dunosti izmedju pojedinih slubi prodaje u razliitim odjelima koji obradjuju poslovne dogadjaje u svezi s prodajom. Tehnike tehnoloke mjere su takvi oblici zatite koji svojom funkcionalnou onemoguavaju ili oteavaju napad. Njihov spektar je irok: od uvodjenja sigurnosnih i signalnih uredjaja do oblika ambalairanja kao sto je ambalairanje robe sa utisnutom cijenom i koliinom, preispitavanja dozvoljenih gubitaka i njihovog limita, uvodjenja racinalnijeg naina obrade itd. Posebno jeznaajno normiranje uvijeta zapoljavanja na pojaano ugroenim radnim mjestima iblastima poslovanja. 7. KRIMINALISTIKA OBRADA EKONOMSKOG KRIMINALITETA Kriminalistika obrada je oblik djelatnosti u suzbijanju kriminaliteta kojim se utvrdjuje postojanje kriminalnog dogadjaja i kriminalnog ponaanja odredjene osobe, sa ciljem da se ta osoba dovede do krivinog progona radi utvrdjivanja njene krivine odgovornosti. Kriminalistika obrada zapoinje kod odgovarajueg stupnja sumnje ili vjerovatnosti daje odredjena osoba poinila krivino djelo. Kod ekonomskog kriminaliteta obrada zapoinje otkrivanjem krivinog djela,

118

odnosno tada kada postoji odredjeni stupanj sumnje da je krivino djelo poinjeno. S obzirom na karakteristiku prikrivenosti ekonomskog kriminaliteta, osnovni je aktivitet usmjeren ka otkrivanju krivinog djela. Otkrivanjem samog krivinog djela otkriva se i njegov poinitelj. Uzrok je u tome to samo krivino djelo izvire iz uslovljenosti faktora na radnom mjestu ili u vezi sa radnim mjestom. Sve okolnosti djela, njegovi tragovi i indicije, sami po sebi upuuju na poinitelja. Samo otkrivanje ekonomskog krivinog djela je postepena djelatnost u kojoj se otkrivaju pojedini fregmenti, a medjusobnim povezivanjem dolazi se do veeg stupnja vjerovatnosti o postojanju djela. Kriminalistika obrada u pravilu proizilazi iz djelatnosti kriminalistike kontrole, koje otkriva djelo odnosno do odredjenog stupnja vjerovatnosti utvrdjuje njegovo postojanje. Teko je razgraniiti trenutak kada kriminalistika kontrola prelazi u kriminalistiku obradu. U pravilu prelaz nastaje kada je krivino djelo u velikom stupnju vjerovatno i upuuje na samog izvrioca, odnosno kada se operativne radnje poinju vriti prema odredjenoj osobi. Osnovna predpostavka za kriminalistiku obradu je saznanje o kriminainom dogodjaju i kriminainom ponaanju odredjene osobe. Da bi se odredjeni dogadjaj poeo smatrati kriminalnim dogadjajem potrebno je izvriti kriminalistiku procjenu, odnosno analizu samog dogadjaja. Kod kriminalnih dogadjaja u ekonomskom kriminalitetu procjena obuhvata analizu faktora koji su uslovili odredjeni nain izvrenja ili pojavni oblik, oblik odnosa prema imovini, oblik imovine, stupanj koncentracije funkcija zatitni sistem, poslovni poloaj radne organizacije zatim analizu tragova i dokaza o samom dogadjaju. Stupanj vjerovatnosti je razliit. Od osnova sumnje do osnovane sumnje, odnosno do potpune izvjesnosti da je djelo poinjeno, to zavisi o tragovima i dokazima kojima se raspolae. U pravilu, unutranja kontrola utvrdjuje obim kriminalnog napada ili se obim moe utvrditi uobiajnim revizionim metodama unutranje ili vanjske kontrole, ili eventualnim knjigovodstvenim vjetaenjem. Po pravilu radna organizacija odnosno preduzee obavjetava o tome organe unutranjih poslova, posdnosi im prijavu ili prijavu dostavlja javnom tuiocu ili se pak djelo ne dojavljuje. U takvim sluajevima djelo biva prijavljeno inicijativom radnike kontrole, anonimnom prijavom ili saznanjima radnika unutranjih poslova. Otkrivanje te grupacije nije uslijedilo od unutranjih poslova, vec su oni eventualno pokrenuli prijavljivanje otkrivenog sluaja. Posve logiki, u toj grupaciji sobzirom na tragove nemogu djelovati organi unutranjih poslova, vec unutranje kontrole ili pak finansijska, trina ili devizna inspekcija. Osnovna je tenja da se odreeni posao obavi sa to manje utroaka energije I trokova, a postignu maksimalni rezultati. To je u naravi ljudske inventivnosti I rada. Plan upravo sluzi da se takva djelatnost postigne. Kriminalistika je obrada sloen process u kojoj se na osnovi poetnih, u

119

pravilu minimalnih informacija ili fragmenata, mora rekonstruisati kriminalni dogaaj koji se desio u prolosti. Kriminalistika obrada se mora provoditi uz potovanje odredaba krivinog postupka I primjenu pravila kriminalistike. planiranje obrade logficki je nastavak postavljanja verzija, u kojem se postavljanje verzija razrauje u smjeru njihove provjere, planiraju seradnje, sredstva I dinamika rada. Kod ekonomskog kriminaliteta obrada je vrlo sloen process rada, obuhvata utvrivanje obima I oblika napada na imovinu, to zahtjeva smiljen rad, operativnu brzinu I efikasnost. Planiranje kriminalistike obrade daljna je predpostavka za njeno uspjeno provoenje. Operativna kriminalistika obrada ima za cilj da: utvrdi postojanost kriminalnog dogaaja, ukoliko je on neizvjestan; -utvrdi obim kriminalne djelatnosti; proiri otkrivanje na mogue nove naine izvrenja; omogui dostupnost poinitelja. 7.1. OSNOVNE RADNJE I MJERE U KRIMINALISTIKOJ OBRADI Kriminalistika obrada vri se po pravilima kriminalistike uz potovanje odredaba ZKP-a. no nju provodi I sudac istraitelj prilikom provoenja istrage pute, m tzv. sudske obrade na osnovi odredaba ZKP-a uz primjenu pravila kriminalistike. Tokom kriminalistike obrade prikupljaju se, osiguravaju i fiksiraju dokazi. Izvodjenje dokaza provodi sudac istraitelj, odnosno, na raspravi, prvostepeni sud. Prikupljanje dokaza vri se uvidom u dokumentaciju, razgovorom sa gradjaninom, vrenjem uviaja, prikupljanjem informacija putem saradnje sa graanima, putem legalnih izvora, praenjem, osmatranjem, vlastitim zapaanjem, analizom informacija i sl. Osiguranje dokaza su mjera koja iskljuuju potrebu njihovog kasnijeg ponovnog prikupljanja. Fiksiranje I izvodjenje dokaza je oblik kojim se utvrdjuju relevantnih cinjenice. Daljnje mjere odnose se na osiguranje dostupnosti poinitelja. U odnosu na obradu ekonomskog kriminaliteta znaajne mjere i radnje su: uvid u poslovnu dokumentaciju, provodjene vjetaenja, pronalaenje predmeta krivinog djela, utvrdjivanje materijalnih posljedica djela.

120

DIO IX SIVA EKONOMIJA KAO GLOBALNI DRUTVENO-EKONOMSKI FENOMEN 1. POJAM SIVE EKONOMIJE Da bismo razumijeli jednu ekonomiju, potrebno je znati njen zvanini i nezvanini dio. Opravdanost prouavanja tog skrivenog, neregistrovanog vida ekonomskih aktivnosti proistie, prije svega, iz potrebe za voenjem efikasne makroekonomske politike drave. U radu se koristi naziv siva ekonomija za oznaavanje ove pojave. U literaturi ne postoji jedinstvena definicija sive ekonomije. Generalno posmatrano, postoje dva pristupa definisanju sive ekonomije. Prvi je posmatra jednostavno kao neprijavljene ekonomske aktivnosti (definicioni pristup) dok drugi odreuje pojam objanjavajui motive za takva protivpravna ponaanja (bihervionistiki pristup). Oba ova pristupa dijele sivu ekonomiju u etiri komponente: kriminalnu, neregularnu, proizvodnju u domainstvu i neformalni sektor. Takoer, prema jednoj od definicija, smatra se da se skrivena tj. siva ekonomija najbolje moe objasniti kao neprijavljeni nacionalni dohodak "obraunat kao razlika izmeu potencijalnog nacionalnog dohotka za novanu masu i registrovanog nacionalnog dohotka". Siva ekonomija se pojmovno najee definie kao ekonomska aktivnost mimo odgovarajuih pravnih propisa. esto joj se prilazi kao neformalnoj ekonomiji ili pak ilegalnoj ekonomiji. U pitanju su ekonomske aktivnosti koje se u pojedinim elementima ne deklariu (nedeklarisana ekonomija) i ne evidentiraju (neregistrovana ekonomija) ili ne oporezuju (evazija). Rije je o ekonomskim aktivnostima koje izmiu drutvenoj kontroli te su u tom smislu neregularne, ukljuujui i one koje su izriito zabranjene i ije je obavljanje vezano sa kriminalom (crna ekonomija). U najirem smislu shvaena, siva ekonomija predstavlja svaku protivzakonitu privrednu aktivnost usmjerenu na sricanje ekonomske koristi za lice koje je obavlja, a na tetu fiskusa i, po pravilu, drugih lica koja legalno obavljaju djelatnost. To direktno utie na smanjenje sredstava dravnog bueta a istovremeno nanosi se teta drugim pravnim licima koja su u konkurentskim odnosima sa sektorom sive ekonomije. Sivu ekonomiju otkrivamo u skoro svim segmentima privrede, a u naim uslovima je susreemo prije svega u proizvodnji i prometu akciznih roba. O znaaju sive ekonomije dovoljno govori opaska jednog autora koji kae daje to "ahilova peta drave".

121

2. UZROCI POJAVE SIVE EKONOMIJE S obzirom da se radi o veoma sloenom fenomenu, brojni su uzroci i faktori koji doprinose pojavi sive ekonomije. Meu vanije inioce koji utiu na donoenje odluka o ulasku u sivu zonu poslovanja ubrajaju se: kvalitet pravnog sistema i institucionalni mehanizmi sprovodjenja zakona, stepen administrativne kontrole naspram privredne liberalizacije zvanine ekonomije, poresko optereenje, makroekonomska nestabilnost i naruen sistem plaanja. Takoer na irinu sive ekonomije utie i obim korupcije. U zemljama u razvoju i u tranziciji, gdje svakako spada i naa zemlja, vii nivo regulacije ima za posljedicu znaajno vei opseg podmiivanja, to se odraava na tee zahvatanje zvaninih legalnih aktivnosti i njihov ulazak u nezvaninu ekonomiju. Takvo kretanje podriva javne finansije i dalje slabi sposobnost drave da titi svojinska prava. Distorzija odnosno neusklaenosti u trinoj privredi kao i elja za brzim bogaenjem, uz to manji rizik, lee u osnovi ovih skrivenih aktivnosti i u sutini su faktori ekonomske prirode. Neki teoretiari u uzroke i faktore sive ekonomije, pored ekonomskih, navode i psiholoke kao npr.nepovjerenje u dravu i njene ekonomske mjere, mentalitet naroda i njihovo neslaganje sa ciljevima i mjerama ekonomske politike, prisustvo visokog stepena rizika u poslovanju,lini motivi vezani za radno iskustvo i obrazovanje i dr. irenju i razvoju sive ekonomije svakako doprinose i pojave tipa visoke nezaposlenosti, pada proizvodnje i ivotnog standarda stanovitva, izgubljeno povjerenje graana u bankarski sistem, prisustvo velikog broja izbjeglih i prognanih lica bez zaposlenja, neefikasnost dravnih organa i relativno blaga kaznena politika, veliki broj mijeovitih domainstava podijeljenih u drutveni i druge sektore privrede, spor proces privatizacije, nepostojanje trita radne snage, nerazvijenost trita kapitala, koje praktino podstie ilegalne finansijske operacije novcem. irenju sive ekonomije osnovu i podlogu daju i nejednaki uslovi poslovanja i privreivanja uz nedostatak zakonskih propisa, ali i njihovo nedosljedno sprovodjenje tamo gdje ih ima. Visoke porezne stope naroito u uslovima neefikasnog funkcionisanja poreskih organa, dobar su preduslov za evaziju poreza tj.sivu ekonomiju. Ako se svemu ovome doda i sloenost poreskog sistema i njegove este promjene onda je podloga za sivu ekonomiju kompletna. Na prekomjerno narastanje sive ekonomije u naim uslovima utjecalo je vie meusobno zavisnih faktora: godine rata, dugotrajni negativni privredni trendovi, nezaposlenost, nizak ivotni standard, spori proces tranzicije, neizgraenost pravnog i privrednog sistema, nedostatak sistemskih rjeenja za suzbijanje sive ekonomije...

122

3. POJAVNI OBLICI SIVE EKONOMIJE Mada se oblici sive ekonomije u manjoj ili veoj mjeri razlikuju od zemlje do zemlje u zavisnosti od ekonomskih uslova privredjivanja i aktuelne politike i privredne situacije i ekonomske politike ipak oni koji su karakteristini za razvijene zemlje trine privrede se djelimino razlikuju od modaliteta sive ekonomije privreda u tranziciji (stoje sluaj i sa naom zemljom). Siva ekonomija u BiH javlja se u raznim vidovima i gotovo svim oblastima ekonomske aktivnosti: nelegalni uvoz i izvoz; neregistrovano iznoenje/unoenje deviza; izvlaenje i zadravanje gotovog novca van kanala platnog prometa; verc razne robe na unutranjem tritu; zadravanje robe van prometa uz specifino odreivanje cijena za prodaju na crno; izbegavanje plaanja poreza i ostalih dabina na razne naine; koricenje radnog vremena, materijala i opreme drutvenih i javnih preduzea u privatne svrhe; neregistrovano obavljanje zanatskih, graevinskih, trgovinskih, saobraajnih i ostalih usluga; nepotpuno obuhvatanje prihoda poljoprivrednih gazdinstava kao i nepotpuno obuhvatanje prihoda od privatne poljoprivrede; divlja gradnja; protivzakonito prisvajanje zajednikih prostorija u stambenim zgradama i njihova dogradnja za line potrebe; ranije pekulacije kod otkupa drutvenih stanova, u procesu privatizacije drutvenih i dravnih preduzea i prometu nekretnina; nezakonita sjea drutvenih i dravnih uma i uzurpacija javnih dobara; zloupotreba slubenog, poslovnog i javnog poloaja. Bez obzira na najraznovrsnije pojavne oblike, svi oni se kod preduzea svode u osnovi na neplaanje ili plaanje u smanjenom obimu poreza, akciza, carina, kao i doprinosa koji prate isplate zarada zaposlenih. Ovde takoe spada i krenje propisa o cijenama, kvalitetu, zatiti sredine kao i sanitarnih, graevinskih i drugih propisa. to se tie pojedinaca, susreemo se sa ilegalnim pozajmicama, radom na crno, izdavanjem imovine u zakup itd. Najkarakteristiniji pojavni oblici utvreni npr. od strane Poreske uprave su: Prodaja robe nieg kvaliteta od propisanog i deklarisanog; Lano deklarisanje robe u cilju izbegavanja plaanja propisanih dabina; Izbjegavanje uplate otvarenih prihoda na iro-raun i prebacivanje gotovine u

123

sive tokove; Korienje neispravnih i neigosanih mjerila radi zakidanja na mjeri; Prodaja robe bez potrebne pratee dokumentacije; Neaurno i netano voenje evidencije o prometu robe itd.

Treba istai da ovaj fenomen karakterie sve drave u svim epohama. Tako i danas sivu ekonomiju susreemo i u najrazvijenijim zemljama, no ona je uvijek pod kontrolom i ne ugroava normalna privredna kretanja. Siva ekonomija je najrasprostranjenija u trgovini i zanatstvu, dok je u nekim proizvodnim djelatnostima poput industrije - njen udio skoro zanemariv. Neplaanje poreza, doprinosa i carinskih pristojbi, prikrivanje stvarnih prihoda, "friziranje" zavrnih rauna, nezakonito prelijevanje kapitala iz drutvenog u privatni sektor, gotovinsko plaanje itd., najei su oblici financijskih malverzacija koje generiraju sivu ekonomiju. Navedenim aktivnostima u prethodnoj deceniji pribjegavala su pravna lica, ali i obini graani, koji su se bavili razliitim oblicima preprodaje robe bez odgovarajuih dozvola i plaanja poreza. Rije je prije svega o preprodaji deviza, aktivnosti utjecale su na drastino smanjenje prihoda u dravnoj kasi, stvaranje nelojalne konkurencije, eroziju poslovnog morala, stvaranje iskrivljene slike o realnim prihodima graana.

124

X DIO KORUPCIJA I MITO 1. POJAM KORUPCIJE Prvo treba odgovoriti na pitanje ta je to korupcija? Korupcija spada u pojmove kojima je teko denotativno odrediti sadraj budui da se njeno znaenje mijenja u razliitom vremenskom drutvenom i politikom kontekstu 29. Uobiajeno se misli da je to uzimanje novca, u vidu plaanja usluge koja inae mora da bude uinjena, ili davanje mita za nezasluene usluge ili rezultata. 30 Govorei o ovom za drutvo anomalijskom fenomenu, kaemo da uveliko utie na sigurnost u nacionalnim okvirima. Korupcija je opasnost za zdrave ekonomske i demokratske odnose, utie na ekonomski razvoj i pravedno uee u raspodjeli drutvenog proizvoda. Stepen njene prisutnosti u jednom drutvu je odraz politiko-sigurnosnog i pravnog stanja u kojem se drava nalazi. Uoptenije, ima degradirajui efekat generalisimo u dananjem savremenom demokratskom sistemu drutvenog ureenja. Kao takva, ona je prijetnja i meunarodnoj stabilnosti. Granica njenog rasprostiranja nikako nisu teritorijalne granice jedne drave. Njen kraj je tamo gdje prestaje pohlepa za bogatstvom. Djelo korupcije se vee za povredu zakonskih. propisa, te etikoprofesionalnog kodeksa od strane uesnika, s ciljem stjecanja protivpravne imovinske ili neke druge koristi, prava, prednosti i si. Korupcija nije samo sara tema ona se posmatra kao problem - otvorena prijetnja drutvu, ekonomijama, administraciji i politikom ureenju, ve dulje od hiljadu godina. 3200. godine prije nove ere, Hamurabi Babilonski je postao poznat po tome to je naredio pokrajinskom guverneru da ispita optube o korupciji. Kao rezultat istrage, donio je nekoliko presuda korumpiranim dunosnicima u vidu smrtnih kazni. Prije 3000 godina, u Indiji je kralj Manu uspostavio pravilo oduzimanja imovine steene korupcijom. U gipatskim papirusim koji datiraju takoer iz perioda prije nove ere pisano je o korupciji graditelja, te bliih faraonovih namjesnika. U staroj Grkoj, korupcija je bila jedno od centralnih pitanja drave, posebno u V i VI stoljeu prije nove ere. U starom Rimu, u prvom stoljeu p. n. e., korupcija je diskreditovala cjelokupni pravni sistem. Poznati sluaj koji datira iz tog vremena je uspjeno okonanje
Josip Kregar, prof. dr. se. Pojmovnik, Korupcija; Pravni fakultet u Zagrebu. Dokument u kojem prof. J. Kregar govori o korupciji je podrala i Svjetska banka, Meunarodni monetarni fond, Banka za meunarodni razvoj (IDB). 30 Akademik Muhamed Filipovi; Univerzitetski FORUM, br. 2.; Sarajevo, novembar 2005; str. 6. i 7.
29

125

optunice protiv Gaiusa Vevresa, guvernera Sicilije, izvrene od Cicerona. Gaius Vevres je kontrolirao i eksploatirao Siciliju kroz iznude, pljaku, podmiivanje, ubistva, prodaju javnih dobara itd. Danas tako funkcioniu mafijake organizacije. 3 Klasino shvatanje korupcije u politikoj znanosti polazi od ideje o tome da je korupcija izraz kvarenja moralnih vrijednosti drutva (Aristotel, Machiavelli, Montesquieu). Korupcija se takoer moe smatrati posebnom situacijom razmjene u kojoj javni slubenik smatra svoj poloaj izvorom prihoda i eli uveati osobni dobitak. U predmodernoj dravi smatralo se opravdanim kupovati javne poloaje (Montesquie, Bentham), birati slubenike prema porijeklu ili stranakom kriteriju, primjenjivati kadijinu pravdu i tretirati graane kao objekt vladanja, a ne kao nositelja suvereniteta. U viktorijanskoj Engleskoj, carskoj Rusiji, Pruskoj ili drugim ureenim dravama jo i u 19. stoljeu prevladava takav sistem. Sistem profesionalne uprave, slobodne od politikog voluntarizma, u kojem je selekcija i napredovanje u slubi utemeljeno na sposobnosti, strunosti i nepristranosti obnaatelja funkcija u kojem javne slube djeluju prema objektivnim i neosobnim pravilima, pod hijerarhijskim nadzorom, i u kojima se radi za tano odreenu plau, ne podnosi odstupanja radi osobne koristi (korupcije). Stvara se profesionalna i nepodmitljiva uprava... Istraivai i specijalisti koji se bave korupcijom tragaju i dalje za adekvatnom definicijom korupcije, s ciljem efikasnijeg i obuhvatnijeg reagiranja na uticaj korupcije na drutveni i ekonomski ivot. 'Trae se rjeenja za efikasniju prevenciju, proirenje kanjivih djela u kaznenom zakonodavstvu; predvianje civilnih sankcija za ugovore zakljuene u uvjetima korupcije, zaotravanja pitanja odgovornosti i etike nosilaca javnih funkcija i drutvenih ovlatenja, insistiranje na finansijskoj disciplini i korektnosti finansijskih transakcija. U pravcu otkrivanja pojave podmiivanja pribjegava se, pored ostalog, specifinim metodama otkrivanja korupcije i naina dokazivanja za takve kriminalne radnje (Asim akovi). To pitanje zahtjeva poseban oprez kako se ne bi naruili dostignuti standardi u zatiti ljudskih prava i sloboda, kojim se poklanja velika panja u savremenom pluralistikom, demokratskom drutvu. Pojam korupcija potie od latinske rijei coorumpere , to znai pokvarenost, podmitljivost, potkupljivost, podmienje. Lice koje se bavi korupcijom, koje prima mito, podmitljivac jekorupcionista. U javnosti, kada se govori o korupciji uobiajen je termin mito . Termin ima sinonimno znaenje, a svoju formalno-pravnu osnovu u ovoj Konvenciji ima ponajprije u lanu 16. i 17., te drugim lanovima (l. 12 stav 4 itd). Krivini zakon Bosne i Hercegovine o korupciji govori u glavi XIX.

126

2. DEFINISANJE KORUPCIJE Korupcija je patoloka pojava, sustavna aberacija u kojoj vladajua politika klasa osobni interes stavlja iznad interesa politike zajednice. U takvom pristupu korupcija se osuuje kao nemoralna i tetna po politiku konstituciju drutva. Politika legitimizacija temelji se na injenici da nositelji politikih funkcija zastupaju interese cjeline politike zajednice, da ne preferiraju osobni ili grupni interes (stranke, kompanije, specijalne interesne grupe). Pokvarenost, potkupljivost, podmitljivost, poglavito potkupljivanje, podmiivanje utjecajnih ljudi na odgovornim poloajima u politici, privredi i javnoj upravi, s ciljem ostvarivanja raznovrsnih povlastica, odnosno protivpravne i protivzakonite koristi. Najei oblici korupcije su mito, ucjena i trgovanje povjerljivim informacijama poput dravnih privrednih i vojnih tajni. korupcija se moe provoditi izravnim potpiaivanjem javnog slubenika, ali i u obliku neizravnog potplaivanja , npr. obeanje naknadnog zapoljavanja, davanje provizije za sklapanje poslovnog ugovora, odnosno ugovaranja povlatenih poslova s prijateljima ili lanovima obitelji i slino. Korupcija je ozbiljan socijalni i politiki problem kako u pojedinanim dravama tako i suvremenog svijeta u cjelini. Pri odreivanju pojma korupcije najvei problem predstavlja to ne postoji jedinstvena definicija korupcije koja bi bila prihvaena na meunarodnom planu. S druge'strane definicija koju daje ova Konvencija i injenica da ju je potpisalo preko 140. zemalja svijeta (Vijee ministara BiH, pres-konferencija iz decembra 2005) govori o poznavanju korupcije na svjetskom nivou. Evropski savjet je u svom izvjetaju, na zasjedanju 1994. godine, postavio tzv. radnu definiciju korupcije. Zloupotreba javne, drutvene ili ekonomske pozicije, odnosno stvarnog ili pretpostavljenog uticaja zasnovanog na toj poziciji, s ciljem da se za sebe ili drugog, protivpravno stekne materijalna ili neka druga, politika ili ekonomska prednost . Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organizovanog kriminala iz Palerma, potpisana 2000. godine sadri odredbe koje predstavljaju pokuaj da se jedinstveno odredi definicija korupcije. Svaka zemlja lanica preuzima obavezu da sljedea djela uini kanjivim putem odgovarajuih kazni: a) Obeavanje, nuenje ili davanje javnom slubeniku, direktno ili indirektno nepropisanu korist za njega osobno ili za drugu fiziku ili pravnu osobu, kako bi ista djelovala ili propustila djelovati u izvravanju svoje slubene dunosti; b) Nagovaranje ili prihvatanje, direktno ili indirektno, nepropisane koristi od javnog slubenika za njega samog ili za drugu fiziku ili pravnu osobu kako bi taj slubenik djelovao ili propustio djelovati u izvrenju svoje slubene dunosti.

127

Multidisciplinarna grupa za korupciju - GMC (Multy-disciplinary Group vf Coruption) takoer je predstavila definiciju korupcije. Korupcija je in podmiivanja i drugi postupak koji se povezuje sa izvrenjem dunosti od lica zaposlenih u privatnom i drutvenom sektoru, kada takav postupak predstavlja krenje njihovih dunosti, to proistie iz poloaja dravnog slubenika, zaposlenog u privatnom sektoru ili nezavisnog slubenika, a s ciljem sticanja nezakonite koristi za sebe ili drugog lica. Konvencija koju obrauje ovaj diplomski rad je dala konkretno definiciju korupcije u lanu 15. Meutim, u preambuli ove Konvencije je navedeno priznavanje drugih Konvencija. Tako se ona poziva na: Inter-ameriku konvenciju protiv korupcije koju je usvojila Organizacija amerikih drava 29. marta 1996. Zatim Konvencije usvojenih od strane Evropske unije tj. Ministarskog komiteta Savjeta Evrope. To su: Krivino-pravna konvencija o korupciji usvojena 27. januara 1999, te Graansko-pravna konvencija protiv korupcije usvojena 4. novembra 1999. godine, Konvencija Afrike unije o spreavanju i borbi protiv korupcije usvojena 12. jula 2003. Sve one daju svoje odreenje korupcije. U osnovi, radi se o istom razmatranju i pristupu ovom problemu. 3. KONVENCIJA UJEDINJENIH NACIJA U BORBI PROTIV KORUPCIJE Svaka drava ugovornica e usvojiti zakonske i druge mjere koje mogu biti potrebne kako bi utvrdila kao krivina djela, kada se poine namjerno: obeanje, ponudu ili davanje javnom funkcioneru, posredno ili neposredno, neopravdane koristi, njemu ili nekom drugom licu ili entitetu, kako bi taj funkcioner djelovao ili se uzdrao od djelovanja u vrenju slubenih dunosti; traenje ili prihvatanje od strane javnog funkcionera, posredno ili neposredno, neopravdane koristi, od njega lino ili od strane drugog lica ili entiteta, kako bi taj funkcioner djelovao ili se uzdrao od djelovanja u vrenju slubenih dunosti (lan 15 Konvencije). Radi se o najoptijem i osnovnom shvatanju korupcije, te se ovo odreenje uzima kao korijen drugih oblika manifestovanja ovog fenomena, takoer navedenih u Konvenciji. S obzirom na to da se korupcija pojavljuje, takoer i u meunarodnim odnosima ili aktivnostima ova Konvencija je dala odreenje takve vrste malverzacionog ponaanja u lanu 16. Preambula Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije: Svaka drava ugovornica e usvojiti zakonske i druge mjere koje mogu biti potrebne kako bi se utvrdila kao krivino djelo, kada se poini namjerno, obeanje, ponudu ili davanje stranom javnom funkcioneru ili funkcioneru javne meunarodne organizacije, posredno ili neposredno, neopravdne koristi, njemu lino ili nekom drugom licu ili entitetu, kao bi taj funkcioner djelovao ili se uzdrao od djelovanja u vrenju slubenih djelatnosti

128

ili kako bi zadrao ili stekao poslovnu ili drugu neopravdanu korist u odnosu na voenje meunarodnih poslova. Svaka drava ugovornica e razmotriti mogunost usvajanja zakonskih i drugih mjera koje mogu biti potrebne kako bi utvrdila kao krivino djelo, kada se poini namjerno, traenje ili prihvatanje od strane stranog javnog funkcionera i funkcionera meunarodne organizacije, posredno ili neposredno, neopravdane koristi, za njega lino ili za neko drugo lice ili entitet, kako bi taj funkcioner djelovao ili se uzdrao od djelovanja u vrenju slubenih dunosti. Pod krivinim djelom koje ima elemente korupcije smatra se zloupotreba uticaja . Djelo je odreeno lanom 18. Svaka drava ugovornica e razmotriti mogunost usvajanja zakonskih i drugih mjera koje mogu biti potrebne kako bi utvrdila kao krivina djela, kada se poine namjerno: a) obeanje, ponudu ili davanje javnom funkcioneru i nekom drugom licu, posredno ili neposredno, neopravdane koristi kako bi taj javni funkcioner ili to lice zloupotrijebili svoj stvarni ili pretpostavljeni uticaj da bi se od nekog organa uprave ili javnog organa drave ugovornice dobila neopravdana korist, za prvobitnog podsrekaa tog djela ili za neko drugo lice. b) traenje ili prihvatnje od strane javnog funkcionera ili nekog drugog lica, posredno ili neposredno, neopravdane koristi za njega lino ili za neko drugo lice kako bi taj javni funkcioner ili to lice zloupotrijebili svoj stvarni ili pretpostavljeni uticaj da bi se od nekog organa uprave ili javnog organa drave ugovornice dobila neopravdana korist. Pored korupcije nacionalnih javnih funkcionera i korupcije meunarodnih javnih funkcionera u lanu 21. se odreuje i korupcija u privatnom sektoru. Svaka drava ugovornica e razmotriti mogunost usvajanja zakonskih i drugih mjera koje mogu biti potrebne kako bi utvrdila kao krivina djela, kada se poine namjerno, u obavljanju privrednih, finansijskih ili komercijalnih djelatnosti: a) obeanje, ponudu ili davanje, posredno ili neposredno, neopravdane koristi bilo kom licu koje rukovodi ili radi u bilo kom svojstvu za neki entitet u privatnom sektoru tom licu lino ili nekom drugom licu da bi to lice, krenjem svojih dunosti, djelovalo ili se uzdralo od djelovanja. b) traenje ili prihvatanje, posredno ili neposredno, neopravdane koristi od strane bilo kog lica koje rukovodi ili radi u bilo kom svojstvu za neki entitet u privatnom sektoru za to lice lino ili za neko drugo lice da bi to lice, krenjem svojih dunosti, djelovalo ili se uzdralo od djelovanja.

129

4. PODJELA I OSNOVNE KARAKTERISTIKE KORUPCIJE Najvei broj kaznenih zakonodavstava s pravnog aspekta razlikuje dva tipa koruptivnog ponaanja. Radi se o dvije strane korupcije: aktivna korupcija koja postoji kada neko, nudei obeanje ili dajui kakav dar, koristi ili privilegirano (prekoredno) ostvarenje nekog prava, ostvari krivino djelo, npr, davanje mita ili drugih oblika poticanja, pasivna korupcija koja postoji kada neko na slubenom ili privatnom poloaju primi ponudu, dar, korist ili obeanje dara, odnosno koristi, i time poini krivino djelo primanja mita, zloupotrebe poloaja ili ovlatenja, sklopi tetan ugovor, ini tetan protuzakonit utjecaj, odnosno posredovanje i drugo. 10 Krivini zakon Bosne i Hercegovine ima slino odreenje o emu e biti rijei u dijelu o zakonskom odreenju korupcije i primjeni zakona. Pored ovih vrsta pravnog razlikovanja oblika korupcije, uobiajeno je kriminoloko-kriminalistiko razlikovanje pojedinih oblika koruptivnog ponaanja, na: - Ulinu korupciju koja obuhvata sve oblike situacijskog spontanog potkupljivanja javnih slubenika ili odgovornih osoba, bez prethodnog plana ili posebne najave primatelju mita, sa svrhom izbjegavanja redovnih obaveza ili postupanja u skladu sa zakonom, odnosno izvrenja zakonskih obaveza, sankcija ostvarivanja nepripadnih koristi ili prekoradnim ostvarenjem nekih prava i si. Ovi sluajevi korupcije prepoznatljivi su prilikom podmiivanja, npr., policajca, carinika, finansijskog policajca, poreznih, trinih i drugih pripadnika finansijskih slubi, upravnih referenata i drugih slubenika ili odgovornih lica, ije radno mjesto ih ovlauje na provedbu javnih ili dravnih ovlasti. - Ugovaraku korupciju ili korupciju u javnoj upravi kao posljedicu sklapanja tetnih ugovora, dodjelu koncesija, graevinskih radova, statusa nabavljaa roba ili izvritelja usluga uz ugovaranje provizije , nepotivanjem redovnih procedura dodjele tih poslova na teret budetskih sredstava, bez nadzora prema kvalitetu, rokovima, nainu izvoenja tih radova, izigravanje javnih natjeaja u civilnom ili vojnom sektoru poslovanja i sl. - Politiku korupciju javlja se u razliitim pojavnim oblicima, od svjesnog pripremanja i izglasavanja manjkova ili punih pravnih praznina (lancuna legis) zakonskih akata, podzakonskih odluka organa izvrne vlasti, do osiguranja iz finansijskih sredstava iz tzv. crnih fondova sponzora politikih stranaka, izbjegavanje poreznih obaveza, beztransparntnog voenja evidencija finansijskih transakcija, razliitim nainima pogodovanja pojedinim interesnim skupinama na tetu opih interesa i si. 11 ... aktivnost kojom se koristi politika funkcija i poloaj u nemoralne ili protiv zakonite svrhe u nastojanju da se pribavi lina korist ili dobit , (politika enciklopedija). Politika i privredna korupcija razlikuje se s obzirom na to da li je zloupotreba poloaja posljedica ostvarenja line koristi u

130

politikoj ili privrednoj sferi. Dakle, u pitanju je nezakonita upotreba ovlatenja i uticaja vladinih slubenika da bi se obogatili, unaprijedili svoj interes ili interes drugog lica, oteijui drutvo, gazei svoju zakletvu nasuprot obiajima ili postojeim zakonima. Sudbena korupcija zasigurno zasluuje izdvajanje iz reenih vrsta korupcije ili razlike od tzv. ope korupcije, jer obuhvata protupravna ponaanja, zloupotrebu poloaja pripadnika pravosudne (izvrne) vlasti. Ova korupcija, kao i sva ostala, naruava i unitava vladavinu jednakosti.

4.1. Karakteristike korupcije Ono to karakterie korupciju je njena prikrivenost i diskrecija u njenom konkretnom inu manifestacije. Obino je ona mehanizam koji slui za ostvarenje zadataka i ciljeva organiziranog kriminala, a s druge strane nuno se vee i za pranje novca. Proizlazi da ta djela zahvataju iroke oblasti u svom manifestu, te se bez sveobuhvatne i dobro osmiljene istrane akcije teko moe doprijeti do samog otkrivanja djela, njegove daljnje istrage i u konanici hapenja poinilaca. Dovodei sadraje definicija organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca u komparativni odnos i posmatrajui ih u oblasti ekonomskog kriminaliteta, moe se zakljuiti da su ova tri pojma u odnosu. Naime, organizirani kriminalitet najee se slui korupcijom, kao nosiocem povezivanja i odravanja veza sa organima vlasti, dravnim i drugim utjecajima privrednim i finansijskim subjektima. Pranjem novca se slui kao nainom prikrivanja kriminalnih radnji, bez obzira na to da li su svi vidovi korupcije i pranja novca predvieni kao krivino djelo ili ne. Sljedea karakteristika je prilagoavanje korupcije. Ona je pojava koja se inkorporira u drutvo bez obzira na oblik njegovog ureenja. Posebno je znaajno ovdje napomenuti tranziciju drutava, transformaciju vlasnikih odnosa (BiH, dravno - privatno vlasnitvo), liberalizacija ekonomije, nedostatak zakonske regulative ili propusti u njemu i si., kada korupcija dobija najvei zamah. Bosna i Hercegovina trpi terenutno efekte tranzicijskog perioda. Njen prelazak sa socijalistiko-komunistikog jednopratijskog, na demokratsko-pluralistiki oblik dravnog sistema ju je pretvorio u zemlju snova za kriminalne aktivnosti. Nae okruenje (RH i SCG) je u istom stilu uhvaeno u mreu korupcinog stanja. Opasnost po drutvo prije svega znai pomanjkanje finansijskih sredstava u budetima drave. Iz ovoga slijedi jo jedna karakteristika, a to je koristoljublje kao osnovni motiv kod ovakvih vrsta krivinih djela. Za korupciju veemo i mnotvo pojavnih oblika, perfidnost uinitelj djela, teko dokazivanje, tj. prikupijnje dokaza u toku Prethodnog postupka (istrage), pa i u toku itavog krivinog procesuiranja.

131

5. EVOLUCIJA MEUNARODNOG PRAVNOG OKVIRA U BORBI PROTIV KORUPCIJE Kovencija koja je tema ovog diplomskog rada nije nastala sama po sebi. Postojale su konvencije koje su joj predhodile, a tretirale su takoer problem korupcije. Mnoge meunarodne organizacije se bore ve dugi niz godina protiv korupcije i njihov doprinos je neizostavan. To su Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Transparencv International (TI), Svjetska banka i meunarodni monetarni fond (IMF) itd. Uzevi u obzir odredbe prijanjih konvencija i najnovija iskustva iz polja prevencije i spreavanja problema korupcija , Generalna Skuptina Ujedinjenih nacija je usvojila Konvenciju protiv korupcije. Moemo rei da je ona kao finalni akt dugogodinjih nastojanja u borbi protiv korupcije i najznaajniji meunarodni akt za suprostavljanje datom problemu. Konvencije koje su predhodile ukratko su prezentirane u deljnjem dijelu rada. 5.1. OECD Konvencija (Konvenciju OECD o borbi protiv potkupljivanja stranih. javnih zvaninika u meunarodnim poslovnim transakcijama) Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je 1994. godine prihvatila preporuku dravama lanicama da preduzmu djelotvorne mjere odvraanja, prevencije i borbe protiv podmiivanja stranih javnih slubenika koji sudjeluju u meunarodnim poslovnim transakcijama . Ovom Konvencijom se drave lanice obavezuju na prihvatanje mjera spreavanja korupcije i odreuju se opi elementi zajednike krivinopravne definicije. Samo potkupljivanje stranih dravnih dunosnika za dobijanje ili odravanje nekog posla mora biti kriminalizirano bez obzira na lokalne obiaje, visinu mita, a visina kazne mora biti adekvatna kazni za slino uinjeno izmeu samih domaih subjekata, dok se dobitak i imovina steena korupcijom trebaju konfiskovati. Takoer, opi i specijalni ekonomski interes ili posljedice ne mogu biti isprika ili razlog za oslobaanje od postupka ili kazne. Zemlje lanice su se, naravno obavezale da e njene odredbe unijeti u vlastita zakonodavstva. 5.2. Konvencije Vijea Evrope protiv korupcije 5.2.1. Krivino-pravna konvencija o korupciji Krivino-pravna konvencija o korupciji usvojena je u novembru 1998. godine, te predana na potpisivanje u januaru 1999. godine. Konvencija je sigurno jedan od najvanijih sporazuma u ovoj oblasti. Ona

132

sadri obavezu krivinog definisanja niza oblika korupcije, ukljuujui: aktivnu i pasivni korupciju stranih i meunarodnih javnih zvaninika, lanova nacinalnih, meunarodnih parlamenanta i vijea, te sudija dravnih, meunarodnih sudova. Takoer pokriva aktivnu i pasivnu korupciju u privatnom sektoru, aktivna i pasivna korupcija uticajem i moi, na dravnom i meunarodnom nivou, Pranje sredstava steenih korupcijom i korupcija u oblasti kontrole. Zatim konvencija obrauje osnovne procedure krivinog prava, kao to su jurisdikcija, sankcionisanje i mjere, povjerljivost pravnog osoblja, integracijska korupcija i formiranje specijalnog tijela za borbu protiv korupcije, zatita svjedoka i osoblja koje kooperira sa pravnim osobljem. Na kraju ona osigurava meunarodnu saradnju na podruju iz obalasti korupcije. Konvencija odraava gledite Vijea Evrope, koja polazi od toga da je korupcija prijetnja demokratskim vrijednostima, i pravnom poretku, ljudskim pravima i drutvenom progresu. Potpisivanjem ove Konvencije i usvajanjem pravne regulacije sa ovom konvencijom, Bosna i Hercegovina je kreirala pravni okvir za antikoruptivne mjere. 5.2.2. Graansko-pravna konvencija o korupciji Dok Krivino - pravna konvencija o korupciji pokriva irok spektar pitanja iz oblasti korupcije, ukljuujui korupciju u privatnom sektoru, Graansko-pravna konvencija o korupciji obrauje specifinu problematiku, prvenstveno graanske procedure kompenzacije za tete nanesene korupcijom, te pitanje vrijednosti ugovora u kojima je otkrivena korupcija. Konvencija osigurava sistem zatite slubenika, koji prijavljuju korupciju, te olakava meunarodnu saradnju. Graansko-pravna konvencija o korupciji je usvojena u novembru 1999. godine. 5.2.3. Ostale konvencije koje su predhodile UNCAC-u Inter-ameriku konvenciju protiv korupcije koju je usvojila Organizacija amerikih drava 29. marta 1996, Konvenciju o borbi protiv korupcije koja ukljuuje funkcionere Evropskih zajednica ili funkcionere drava lanica Evropske unije koju je usvojio Savet Evropske unije 26. maja 1997 (Slubeni glasnik Evropskih zajednica, C 195, 25. jun 1997), Konvenciju o borbi protiv podmiivanja stranih javnih funkcionera u meunarodnim poslovnim transakcijama koju je usvojila Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj 21. novembra 1997, Konvenciju Afrike unije o spreavanju i borbi protiv korupcije, koju su usvojili efovi drava i vlada Afrike unije 12. jula 2003.

133

6. KONVENCIJA UN-a PROTIV KORUPCIJE (Meunarodna UN Konvencija protiv korupcije) Svijet je postavio cilj da do 2015. godine prepolovi stepen siromatava. Korupcija teti postizanju milenijumskih ciljeva razvoja kroz onemoguavanje ekonomskog i samoodrivog razvoja koji bi milione oslobodio zamke siromatva. Suzbijanje korupcije treba da bude centralni dio planova poveanja sredstava za postizanje ciljeva, bilo kroz pomo donatora ili aktivnosti unutar zemlje. Zemlje sa niskim stepenom prihoda imaju najvei interes da prihvate i ponu sa implementacijom Konvencije. Korupcija je najvei uzrok siromatava, kao i najvaa prepreka za njegovo prenvazilaenje. To su dva zla koja hrane jedno drugo, pri tome zatvarajui stanovnitvo u krug oaja. Korupcija jse mora ozbiljno suszbijati ukoliko postoji cilj za stvarno otkllanjanje siromatva. 9. decembar je i proglaen meunarodnim Danom borbe protiv korupcije jer je ceremonija potpisivanja UN Konvencije protiv korupcije (UNCAC) odrana u Meridi, Meksiko, 9-10. decembra 2003. godine. in usvajanja UNCAC predstavlja dobru priliku svakoj zemlji da preispita svoju anti-korupcionu praksu na osnovu globalno prihvaenih preporuka i standarda. Nakon njenog usvajanja, BiH je nastavila provedbu Konvencije po odreenim segmentima. U vezi sa sve izraenijom pojavom korupcije na meunrodnoj sceni, 2003. godine je na 58-om zasedanju Generalne skuptine UN razmotrena i usvojena konvencija te svjetske organizacije o borbi protiv korupcije. Sa ratifikacijom Ekvadora UN Konvencija protiv korupcije (UNCAC), prvi istinski globalni instrument u borbi protiv korupcije, stupio je na snagu 14 decembra 2005. Ovaj znaajan korak postignut je uprkos injenici da je od lanica Grupe Osam (G-8) najrazvijenijih zemalja samo Francuska ratifikovala ovaj znaajni meunarodni dokument. (www. TI-BiH. org) Govrei o osnovnom sadraju konvencije, navodimo da se konvencija direktno tie politike, ekonomske, pravne i drutvene oblasti. Njena izrada predstavlja zajedniku elju i odlunost meunrodne zajednice da rijei pitanja nemoralnih pojava i ona ima veliki znaaj za unapreenje borbe svih zemalja sa problemom korupcije i za proirivanje meunarodne saradnje u toj oblasti. Konvencija sadri 71 lan kojim je definisano 5 sistema, to jest: 1) sistem borbe za preventivu korupcije, 2) utvrivanje zloina i realizacija sudskog procesa, 3) proirivanje meunarodne saradnje, 4) vraanje novanih sredstava i 5) nadzor nad potovanjem ugovora.

134

Konkretno reeno, ovom konvencijom se od zemalja-potpisnica zahteva da izrade preventivne mjere u borbi protiv korupcije, utaje i pranja novca i da proiruju meusobnu saradnju na polju rijesavanja kriminalnih dela u skladu sa odredbama pomenute konvencije. Meusobna saradnja i koordinacija obuhvata ekstradikciju osumnjienih lica, pruanje pravosudske pomoi, preseljenja zatvorenika i vraanje izgubljenih novanih sredstava. Osnovni sadraj ove konvencije je u skladu sa Ustavom i sa krivinim pravom, kriminalnom parnicom i drugim zakonskim propisima nacionalnih pravnih sistema, tj. Konvencija priznaje nacinolne zakonodavne principe i ustavnost drava potpisnica. Kovencija takoe predstavlja pravnu osnovu za saradnju svih zemalja u ovoj borbi a za drave je takoe obezbijedila i meunarodnu pravnu osnovu da postepeno rijei pitanja koja se pojavljuju kada se radi o korupciji povezanoj sa inostranstvom, kao to su problemi prikupljanja dokaza, ekstradikcija zloinaca i vraanja materijalnih sredstava. Ovi problemi bie korak po korak rijeeni izradom i dopunom pravnih i administrativnih propisa u nacionalnim pravnim sistemima. Govorei o konkretnim zadacima nadlenih ustanova drava koje su se obavezale na ratifikaciju, nadlene ustanove e poeti da sprovode sve zakonske propise koji su predvieni Konvencijom. Kako je odreeno, godinu dana nakon stupanja na snagu, generalni sekretar UN e organizovati sastanak zemalja-potpisnica, na kojem e i Bosna i Hercegovina, kao jedna od zemalja-potpisnica, uestvovati u izradi pravila te konvencije. 6.1. ODREDBE MEUNARODNE KONVENCIJE UJEDINJENIH NACIJA PROTIV KORUPCIJE Polazei od optih odredbi, znaajno je navesti proklamovane ciljeve Konvencije. Ciljevi konvencije su: 1. da se unaprijede i ojaaju mjere za efikasnije i uspjenije spreavanje i borbu protiv korupcije; 2. da se unaprijedi, olaka i podri meunarodna saradnja i tehnika pomo u spreavanju i borbi protiv korupcije, ukljuujui povraaj dobara; 3. da se unaprijedi intergritet, odgovornost i dobro upravljanje javnim poslovima i javnom imovinom. Konvencija se shodno svojim odredbama, primjenjuje u cilju spreavanja, istrage i krivinog gonjenja korupcije, te zamrzavanja, zaplijene, konfiskacije i vraanja sredstava steenih izvrenjem krivinih djela utvrenih u skladu sa ovom Konvencijom. U cilju primjene ove Konvencije, nije potrebno, osim ako u ovoj konvenciji nije drugaije navedeno, da krivina djela navedena u njoj priine tetu ili

135

nakode dravnoj imovini. Ovom odrednicom se kategoriki pred nadlene organe gonjenja, tuioca i sudove postavlja zadaa obaveznog procesuiranja ovog krivinog djela. Zatita suvereniteta drava je posebno naglaena. Naime, drave ugovornice izvravaju obaveze iz ove Konvencije na nain koji je u skladu s naelima suverene jednakosti i teritorijalnog integriteta drava, te nemijeanja stvari drugih drava. Nijedna odredba u ovoj Konvenciji ne daje pravo dravi ugovornici da na teritoriji druge drave vri jurisdikciju i funkcije koje su vezane iskljuivo za organe te druge drave njenim unutranjim zakonodavstvom. 6.1.1. PREVENTIVNE MJERE - SPREAVANJE KORUPCIJE Konvencija govori o potrebi uspostave odgovarajue politike protiv korupcije. Drava u skladu sa osnovnim naelima svog pravnog sistema, razrauje i primjenjuje ili odrava djelotvornu, koordiniranu politiku spreavanja korupcije kojom unapreuje uee drutva i odravaju naela vladavine prava, dobrog upravljanja javnim poslovima i javnom imovinom, integritet, transparentnost i odgovornost. Predvieno je uspostavljanje odgovarajueg ili odgovarajuih tijela za spreavanje ovog krivinog djela. Iz lana 6. slijedi da e svaka drava ugovornica u skladu s osnovnim naelima svog pravnog sistema, uspostaviti, prema potrebi, tijelo ili tijela za spreavanje korupcije sredstvima kao to su: primjena politike pomenute u lanu 5. ove Konvencije i, gdje to odgovara: - nadgledanje i koordinacija primjene te politike; - unapreenje i irenje znanja o spreavanju korupcije. Znanje o spreavanju korupcije je znaajno zbog prevencije i stvaranja svijesti kod graana o jaini sistema dravnog ureenja, te mogunostima spreavanja. Drava ugovornica e obezbijediti tijelu ili tijelima prethodno pomenutim potrebnu nezavisnost, kako bi to tijelo ili tijela mogla vriti svoje funkcije uspjeno i neometano od bilo kakvog neopravdanog uticaja. Nezavisnost tijela se odnosi prije svega na politiku neutralnost rada slubi ili organa koji se uspostave. Naime, u svakom organiziranom drutvu centralno mjesto zauzima politika vlast. Svi drugi oblici organizacije vlasti u okviru podsistema jedne drave su zavisni od politike vlasti. Uvijek je postojala opravdana bojazan o samovolje nezakonite upotrebe i proirenja ovlatenja i drugih vidova bezakonja uz pomo politke moi. Ovdje je konkretno rije o upotrebi navedenih tijela u bezakonite svrhe. Stoga je najbitnije da politika u demokratskom i civilnom drutvu ne treba imati direktan uticaj na sigurnosnu strukturu u operacionalizaciji, odnosno sprovoenju zakona, osim u sluajevima kada se u Parlamentu donose zakoni za subjekte sistema sigurnosti. Treba

136

obezbijediti nophodna materijalna sredstva i kvalifikovano osoblje, kao i obuku tog osoblja za obavljanje funkcija, tj. njihova dodatna edukacija. Najbitniji je kadar za rukovoenje. Pazi da ovjek kojeg postavlja bude prikladan za mjesto, da mu ne manjkaju sposobnosti... (Ibn Iskandar, XI st.). Svaka drava ugovornica obavjetava generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o nazivu i adresi jednog ili vie organa koji mogu pomoi drugim dravama ugovomicama u razradi i primjeni posebnih mjera za spreavanje korupcije. Time se otvara mogunost za uspostavljanje globalnih oblika borbe protiv korupcije. 7. JAVNI SEKTOR 7.1. Korupcija u javnoj administraciji Korupcija u javnoj administraciji je najvie prisutna tamo gdje postoji neograniena mo odluivanja praena odsustvom pravnih, politikih, etikih parametara i mjera koje osiguravaju odgovornost i transparentnost. Vezano je diskreciono pravo javne administracije pogotovo u pitanjima odluivanja o raspodjeli sredstava i izdavanja dozvola, potivanje administrativnih propisa i kontrole ispravnosti usluga i pravnog poretka, to sve omoguuje rukovoenje javnim i privatnim poslovima Javnost u BiH smatra da je korupcija u BiH veoma rairena, i da ona dovodi do rastueg imovinskog raslojavanja meu stanovnitvom, te potkopava stabilnost vlasti. Ovakvo miljenje rezultira velikim nepovjerenjem u potenje i profesionalnost javnih slubenika. Zloupotreba poloaja i sukob interesa stvaraju tekoe, pogotovo u poslovanju preduzea koja nemaju ovakvu vrstu veza, a uzimanje mita dodatno ograniava mogunost za bri ekonomski razvitak Korupcija u javnim ustanovama se odnosi na krivina djela koja su poinili javni slubenici, a u vezi pozicija na kojima rade. iroko definisano javni slubenik je svaka osoba koja radi za dravnu, entitetsku, kantonalnu ili lokalnu vladu u bilo kojoj od tri njene grane: izvrna vlast, zakonodavni organ, pravosudni organ. Sukob interesa je drugo podruje prekraja iz domena korumpiranosti u javnim ustanovama. Slubenicima i odreenim lanovima njihovih porodica, zabranjeno je imati finansijskog interesa u predmetima na koje se moe utjecati odlukama kaje slubenik donosi ili informacije koje dobije radei na svojim dunostima. Npr., slubeniku koji radi na planiranju novog autoputa, zabranjeno je kupovanje zemljita koje se nalazi na podrujima kojima e autoput prei i ija e vrijednost porasti jednom kada se obznani izgradnja. Prevare vezane za vladu su tree podruje prekraja iz domena korupcije u javnim ustanovama, tako je vano znati da veinu prevara izvre osobe koje nisu slubenici. Oni koji s namjerom pogreno predstavljaju, iskrivljuju ili sakrivaju materijalne podatke radi dobijanja novca ili beneficija od vlade, vre prevaru. Npr.,

137

dobavlja koji krivotvori podatke sa ciljem dobijanja povrata sredstava za trokove, lano tvrdei da dijelovi za mainu, koje on prodaje vladi, dostiu odreene specifikacije za jainu i izdrljivost gdje, ustvari, specifikacije dijelova su umnogome malje od onoga to on tvrdi, poinio je prevru protiv vlade, iako nije vladin slubenik. etvrta kategorija prekraja iz domena korupcije u javnim ustanovama bazirana je na davanju lanih izjava vladi. Davanje lanih izjava vladi je krivino djelo bez obzira na to da li su ili ne lane izjave date sa namjerom da se od vlade sakriju podaci o vrijednosti. Krivokletstvo, stoje lano svjedoenje pod zakletvom, u slubenoj proceduri, kao to je suenje, takoer je u kategoriji lanih izjava 7.2. Odredbe prema javnim funkcionerima, slubenicima Svaka drava ugovornica e, gdje god to odgovara i u skladu sa osnovnim naelima svog pravnog sistema, nastojati da usvoji, odrava i jaa sisteme angaovanja, zapoljavanja, zadravanja, unapreivanja i penzionisanja slubenika i, gdje god to odgovara, drugih neizabranih javnih funkcionera: 1. koji se zasnivaju na naelima efikasnosti, transparentnosti i objektivnih kriterijuma kao to su rezultati rada, pravinost i strunost; 2. koji obuhvataju odgovarajue procedure izbora i obuke pojedinca za javne funkcije koje se smatraju naroito podlonim korupciji, te rotiranje; gdje god to odgovara, tih pojedinaca i njihov odlazak na druge funkcije; 3. kojima se podstiu adekvatno nagraivanje i pravini rasponi plata, uz voenje rauna o stepenu ekonomskog razvoja dravne ugovomice; 4. kojima se uspostavljaju programi obrazovanja i obuke kako bi se slubenicima omoguilo da zadovolje kriterijume korektnog, asnog i pravilnog obavljanja javnih funkcija i kojima im se obezbjeuje specijalizovana i odgovarajua obuka kako bi uveali svijest o zamkama korupcije svojstvenim obavljanu tih funkcija. Takvi programi se mogu pozvati na kodekse ili standarde ponaanja u primjenjivim oblastima. Konvencija ostavlja mogunost razmatranja usvajanja odgovarajuih zakonskih i administrativnih mjera u skladu s ciljevima ove Konvencije, za utvrivanje kriterijuma koji se odnose na kandidovanje i izbor na javnu funkciju. Za sve vrste izbora bi trebalo obezbijediti transparentnost u finansiranju kandidatura za izbornu javnu funkciju i, gdje god to odgovara, finansiranje politikih stranaka. Svaka drava ugovornica e, nastojati da usvoji, odri i jaa sisteme kojima se poveava transparentnost i spreava sukob interesa. (lan 7.)

138

7.3. Javne nabavke, javne finansije, javni izvjetaji Govoriti o potplaenim komisijama ili pojedincima u tim komisijama svakako moemo. Meutim, s druge strane napadati na instituciju drave, to bi znailo potkopavanje i upitnost sutine postojanja drave, je neprihvatljivo! Tako kada govorimo o korupciji i njenoj korelaciji sa npr. upravljanjem sa javnim finansijama, mi zapravo govorimo o ljudima, pojedincima ili udruenjima koji koriste proceduru u sklopu vrenja njima doznaenih poslova, s ciljem ostvarenja kakve koristi, prava ili interesa. Uzmimo kao primjer izvjetaj Ureda za reviziju finasijskog poslovanja institucija BiH za 2004. godinu. Prema njemu Predsjednitvo BiH je probilo planirani iznos budetskih sredstava za tu godinu. Ovo ne znai da institucija nije odgovarajua i da ju ona krivac prekomjernog rashodovanja sredstava. U pitanju su ili javni slubenici tog dravnog organa ili sama procedura koja se odnosi na taj segment njihovog rada. Dakle, ne valja drava je pogrean pristup, jer dez drave nema nikako ureenog sistema odnosa. U tom smjeru ide i Konvencija. Ona u potpunosti priznaje dravu i njene parametre (ustavno-pravni poredak, teritorijalni integritet, suverenost...), a u skladu s tim predlae mjere kojima se moe poboljati stanje kako u dravi, tako i na meunarodnom nivou. Svaka drava ugovornica, u skladu s osnovnim naelima svog pravnog sistema, poduzima neophodne korake da uspostavi odgovarajue sisteme nabavke, zasnovane na transparentnosti, nadmetanju i objektivnim kritrijumima u donoenju odluka, kojima se, izmeu ostalog, uspjeno' spreava korupcija. Takvi sistemi, koji u primjeni mogu uzimati u obzir odgovarajue granine vrijednosti, odnose se, izmeu ostalog, na: 1. objavljivanje informacija koje se odnose na procedure i ugovore o nabavkama, ukljuujui informacije o pozivima za javno nametanje i relevantne i vane informacije o ustupanju ugovora, pri emu se potencijalnim uesnicima u nadmetanju daje dovoljno vremena da pripreme podnesu ponude; 2. prethodno utvrivanje uslova za uee, ukljuujui kriterijume za odabir i ustupanje ugovora i pravila nadmetanja, te njihovo objavljivanje; 3. korienje objektivnih i unaprijed definisanih kriterijuma za donoenje odluka o javnim nabavkama kako bi se olakala kasnija verifikacija pravilne primjene pravila ili procedura; 4. djelotvoran sistem unutranje revizije, ukljuujui djelotvoran sistem podnoenja albi, kako bi se obezbijedile zakonske mogunosti i pravni lijekovi u sluaju da se ne primjenjuju pravila i procedure utvreni shodno ovoj taki; 5. gdje god to odgovara, mjere za regulisanje pitanja koja se tiu osoblja nadlenog za nabavke, kao to su izjavljivanje zainteresiranosti za pojedine javne nabavke, procedure provjere i zahtjevi u pogledu obuke. Drave bi trebalo da u sklopu ratifikacije, u skladu sa osnovnim naelima svog

139

pravnog sistema, preuzeti odgovarajue mjere da povea transparentnost i odgovornost u upravljanju javnim finansijama. Takve mjere obuhvataju, izmeu ostalog: 1. procedure za usvajanje nacionalnog budeta; 2. blagovremeno podnoenje izvjetaja o prihodima i rashodima; 3. sistem knjigovodstvenih i revizorskih standarda, te nadzora s tim u vezi; 4. uspjene i efikasne sisteme smanjivanja rizika i interne kontrole; 5. gdje to odgovara, korektivne mjere u sluaju nepridravanja zahtjeva utvrenih u ovoj taki. Potrebno je preduzeti mjere iz graanskog i upravnog prava koje mogu biti potrebne, u skladu sa osnovnim naelima svog unutranjeg zakonodavstva, za ouvanje integriteta knjigovodstva, knjigovodstvenih podataka, finasijskih izvjetaja ili drugih dokumenata koji se odnose na javne rashode i prihode, te za spreavanje falsifikovanja tih dokumenata. Ve je do sada, na osnovu prezentovane materije vidljivo koliko je potrebno razraditi politiku i usvojiti strategiju sprovedbe Konvencije u djelo. Politika u irem znaenju podrazumijeva usmjeravanje ljudske djelatnosti u odreenom pravcu radi ostvarenja optimalnih ciljeva (Ramo Maslea). Da bi se mogla donijeti odgovarajua politika koja se odnosi na sigurnost drutva, ona mora da se zasniva na okvirnim drutveno-politikim osnovama, odreenim procjenama, a naroito rezultatima istraivanja, u ovom sluaju djela korupcije, te iskustvenih saznanja. Potreban je i nauni pristup rjeavanju problema te koritenje raznih naunih disciplina. Rad organa javne uprave zahtijeva potreban nivo transparentnosti za javnost. Veoma je znaajno shvatanje o upoznavanju javnosti sa konkretnim djelovanjem nosilaca i subjekata javne uprave. Pravo graana na javnost je kljuna funkcija u razvoju demokratskog i civilnog drutva (Ramo Maslea). To implicira da rad organa mora znatno vie biti otvoren za javnost i medije. Time se lanovima dravne zajednice obezbjeuje graansko pravo da svojim prijedlozima, miljenjima i iskustvima daju doprinos u strategijskom planiranju, a ujedno se afirmacija i ugled sistema uprave poveava. Potrebno je osvojiti povjerenje javnosti. Ona mora biti istinito, objektivno, pravovremena, odgovorno i kompetentno informisana o brojnim aktivnostima koje se provode. Imajui u vidu potrebu borbu protiv korupcije, svaka drava e preuzimati mjere koje mogu biti potrebne da se povea, gdje to odgovara, transparentnost javne uprave, ukljuujui njenu organizaciju, funkcionisanje i procese odluivanja. Te mjere mogu, izmeu ostalog obuhvatati: 1. usvajanje procedura ili propisa kojima se javnosti omoguava da, gdje to odgovara, dobije informacije o organizaciji, funkcionisanju i procesima donoenja odluka njene javne uprave, te, uz duno uvaavanje zatite privatnih i linih podataka, o odlukama i zakonskim aktima koji su od interesa za javnost;

140

2. 3.

pojednostavljivanje administrativnih procedura, gdje to odgovara, kako bi se olakao pristup javnosti organima nadlenim za donoenje odluka i objavljivanje informacija, to moe ukljuivati periodine izvjetaje o zamkama od korupcije u javnoj upravi.

Imajui u vidu nezavisnost sudstva i njegovu kljunu ulogu u borbi protiv korupcije, svaka drava ugovornica preuzima, u skladu sa osnovnim naelima svog pravnog sistema i bez tete po nezavisnost sudstva, mjere za jaanje integriteta i za spreavanje mogunosti za korupciju u sudstvu. Te mjere mogu obuhvatiti pravila ponaanja pripadnika sudskog organa. Mjere u istom smislu kao i one koje se preuzimaju za sudstvo mogu se preuzeti i preimenovati u okviru tuilatva onim dravama ugovomicama u kojima ono ne predstavlja dio sudstva, ve uiva nezavisnost slinu nezavisnosti sudstva. 8. PRIVATNI SEKTOR Bosna i Hercegovina ja u periodu poslije rata naila na iskuenje prelaska sa jednog drutvenog sistema ureenja, koji se obiljeava jednopartijskim socijalistikokomunistikim, na drugi sistem, demokratsko-pluralistiki. Transformacija socijalistikog drutva, treba da znai prevladavanje statikog sistema i uspostavljanje dinamikog sistema drutva sa progresivnim smjerom razvitka. U tom procesu tranzicije dolo je do ukidanja dravno-drutvene socijalistike svojine i uspostavljanja privatne svojine. Proces je nazvan privatizacija. Moemo pretpostaviti daje taj proces, koji je jo u toku, faktor korupcije. Meutim, zbog nedostatka sistematskih naunih provjera ovakvih hipoteza ne moemo govoriti o pouzdanom faktoru korupcije. Mogue je i okrenuti tezu i poi od toga da je privatizacija samo sredstvo korupcije. S druge strane, s pravom uzimam sud o potrebi preduzimanja odgovarajuih mjera od strane odgovarajuih zakonodavnih i izvrnih organa drave u privatnom sektoru. 1, 2 milijarde maraka, to je vie nego godinji budet Federacije BiH, je izgubljeno za vladu svake godine kroz razne prevare kao to su fantomske kompanije ili kompanije registrovane na preminula lica.26 Samo u sektoru graevinarstva pronevjeri se oko 74 miliona KM.27 Ovakva korupcija ima vie nego ekonomske kosenkvence. 8.1. Prijedlog mjera u okviru privatnog sektora Potujui osnovna naela unutranjeg zakonodavstva svake drave potpisnice, Konvencija je dala prijedlog mjera za spreavanje korupcije u privatnom sektoru,

141

poboljanje knjigovodstvenih i revizorskih standarda u privatnom sektoru i, gdje to odgovara, za izricanje djelotvornih, srazmjernih i prohibitivnih kazni u graanskom, upravnom i krivinom postupku za nepotivanje takvih mjera. Mjere za postizanje ovih ciljeva mogu, izmeu ostalog, obuhvatati: 1. unapreivanje saradnje izmeu organa za primjenu zakona i odnosnih privatnih entiteta; 2. unapreenje razvoja standarda i procedura za ouvanje integriteta odnosnih pravila entiteta, ukljuujui kodekse ponaanja za korektno, asno i pravilno obavljanje poslovnih djelatnosti i svih relevantnih profesija i za spreavanje sukoba interesa, te za unapreivanje dobre poslovne prakse meu preduzeima i u ugovornim odnosima preduzea s dravom; 3. poveanje transparentnosti u odnosima izmeu privatnih entiteta, ukljuujui, gdje to odgovara, mjere koje se tiu identiteta pravnih i fizikih lica koja uestvuju u osnivanju i upravljanju korporacijama; 4. spreavanje zloupotrebe procedura kojima se reguliu privatni entiteti, ukljuujui procedure koje se odnose na subvencije i dozvole koje izdaju javni organi za obavljanje poslovnih djelatnosti; 5. spreavanje sukoba interesa uvoenjem ogranienja, gdje to odgovara i uz razuman vremenski period, u pogledu obavljanja profesionalnih djelatnosti bivih javnih funkcionera ili zapoljavanje javnih funkcionera u privatnom sektoru nakon naputanja javnih funkcija ili penzionisanja tamo gdje su te djelatnosti ili zaposlenje u neposrednoj vezi s funkcijama na kojima su bili ili su ih nadgledali ti javni funkcioneri za vrijeme svog mandata; 6. obezbjeenje da privatna preduzea, uz voenje rauna o njihovoj strukturi i veliini, podlijeu dovoljno unutranjoj revizorskoj kontroli u cilju pomoi u spreavanju i otkrivanju akata korupcije, te da rauni i neophodni finansijski izvjetaji tih privatnih preduzea podlijeu adekvatnim procedurama revizije i certifikacije. Da bi sprijeila korupciju, svaka drava ugovomica e preduzeti mjere koje mogu biti potrebne, u skladu sa svojim unutranjim zakonodavstvom i propisima o voenju knjigovodstva i uvanju podataka, objavljivanju finansijskih izvjetaja i o knjigovodstvenim i revizorskim standardima, za zabranu sljedeih djela koja se poine radi izvravanja nekih od krivinih djela utvrenih u skladu sa ovom Konvencijom: 1. koritenje lanih dokumenata i 2. namjerno unitavanje knjigovodstvenih dokumenata prije nego to je to predvieno zakonom. Nijedna drava ugovornica nee dozvoliti odbijanje od poreza trokova koji predstavljaju mito, s obzirom na to da je podmiivanje jedan od elemenata krivinih djela utvrenih u skladu s lanom 15. i 16. ove Konvencije, i, gdje to odgovara, drugih tokova

142

nastalih kao posljedica korupcionakog ponaanja (lan 12.). Prema lanu 13. svaka drava ugovornica e preduzeti odgovarjue mjere, u granicama svojih mogunosti i u skladu sa osnovnim naelima svog unutranjeg zakonodavstva, za posticanje aktivnog uea pojedinca i grupa izvan javnog sektora, kao to su civilno drutvo, nevladine organizacije i organizacije loklnih zajednica, u spreavanju i borbi protiv korupcije, te u podizanju svjesti javnosti o postojanju, uzrocima i ozbiljnosti korupcije i pretnje koju ona predstavlja. To uee treba jaati mjerama kao to su: a) poveanje transparentnosti i vei doprinos javnosti procesima odluivanja; b) obezbjeenje boljeg pristupa javnosti informacijama; c) pokretanje aktivnosti javnog informisanja koje doprinose netolerisanju korupcije, kao i programa javnog obrazovanja, ukljuujui kolske i fakultetske nastavne programe; d) potovanje, unaprijeenje informisanja i zatita slobode traenja, primanja, objavljivanja i irenja informacija u vezi sa korupcijom. Ta sloboda moe podlijegati izvjesnim ogranienjima, ali ogranienja mogu biti samo onakoja su predviena zakonom i potrebna su radi: a.potovanja prava i ugleda drugih, b. zatite nacionalne bezbjednosti ili javnog reda ilijavnog zdravlja ili morala 9. ZNAAJ KONVENCIJE U MEUNARODNIM OKVIRIMA Datum 9. decembar je i proglaen meunarodnim Danom borbe protiv korupcije jer je ceremonija potpisivanja UN Konvencije protiv korupcije odrana u Meridi, Meksiko, 9-10. decembra 2003. godine. Konvenciju je usvojila Generalna Skuptina Ujedinjenih Nacija 31. 10. 2003. godine prvi istinski globalni instrument u borbi protiv korupcije, stupio je na snagu 14 decembra 2005. Ovaj znaajan korak postignut je uprkos injenici da je od lanica Grupe Osam (G-8) najrazvijenijih zemalja samo Francuska ratifikovala ovaj znaajni meunarodni dokument. Plaanje mita, pranje nelegalnog steenog novca i skrivanje od zakona korumpiranih zvaninika su globalni fenomen i zahtijevaju globalno rjeenje (Izvrni direktor Transparencv International David Nussbaum). UN Konvencija protiv korupcije se upravo odnosi na te probleme. To je pravni instrument koji e: ubrzati povrat pokradenih fondova od strane diktatora i drugih javnih zvaninika, preko bre i bolje saradnje izmeu vlada. izvriti pritisak na bankarske centre kao to su vicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo da postanu odgovornije u sluajevima takvih istraga i preduzmu akcije za spreavanje pranja novca. omoguiti zajednike meudravne akcije pravosudnih organa, bez obzira gde se korumpirani pojedinci skrivaju. ak i u nedostatku velikih sredstava,

143

zemljama e biti omogueno da procesuiraju strane kompanije i pojedince koji su poinili krivina djela na njihovim teritorijama. aktivirati za sve strane, ukljuujui najmonije trgovinske sile koje nisu lanice OECD-a, kao to su Kina, Rusija i Saudijska Arabija, zabranu podmiivanja stranih zvaninika, ime bi se presekli kanali kretanja prljavog

Do kraja 2005 godine Konvenciju je preko 140 zemalja, ukljuujui i G8, sto je geografski presedan. Naalost, samo je etvrtina ovih zemalja Konvenciju i ratifikovala, to znai da je njeno inkorporiranje u zakonodavstva drava jo uvijek daleko. Zemlje moraju uiniti mnogo vie od potpisivanja ovog dokumenta: moraju provesti u djelo odredbe Konvencije. Nedavna ratifikacija Konvencije Ujedinjenih Nacija protiv korupcije je uspostavila globalni pravni okvir za samoodriv napredak u borbi protiv korupcije. Konvencija, koja je stupila na snagu u decembru 2005. godine, ubrzae povrat ukradenih sredstava, primorati bankarske centre da preduzmu aktivnosti protiv pranja novca, omoguiti nacijama da procesuiraju inostrane kompanije i pojedince koji su na njihovom podruju poinili djela korupcije, te zabraniti potplaivanje dravnih javnih slubenika. Zemlje sa niskim stepenom prihoda koje su prihvatile i poele sa implementacijom Konvencije, ostvarile su korak vie u trci za inostranim investicijama i ekonomskim razvojem. 10. ZNAAJ KONVENCIJE ZA BOSNU I HERCEGOVINU Zbog korupcije kao dananjeg realiteta, svaka drava nastoji izgraditi jednu cjelovitu strategiju i doktrinu djelovanja protiv korupcije. Ova Konvencija je osnov za takava podhvat. Ona e pomoi u kreiranju zakona koji se odnose na djela korupcije. 10.1. Ocjena institucionalnosti i zakonskih odredaba protiv korupcije Institucionalni kapaciteti BiH za borbu protiv korupcije su slabi, nesamostalni, politizovani i korumpirani. Uprkos godinama reformi, veoma opsenim analizama i milijardama dolara meunarodne pomoi koje su uloene u poslijeratni razvoj Bosne i Hercegovine, zemlja se suoava sa ozbiljnim izazovima korupcije i veoma slabim i nedjelotvornim institucijama koje trebaju da se bore protiv nje. Istraivanje je ukazalo na niz novousvojenih zakona koji kombinuju dobre prakse iz drugih zemalja, ali i na nedosljedne i slabe mehanizme za implementaciju tih zakona kao i na nedostatak rezultata koji bi ojaali povjerenje javnosti u te institucije.

144

Izvjestan broj zakona od vitalnog znaaja je jo uvijek u fazi izrade, a njihovo usvajanje predugo traje. Svaka oblast drutvene strukture ima svoje zakonske propise, iz ega slijedi zakljuak o postojanju velike zakonske mase koja nije jedinstvena, tj. -nije povezana na nain da pogoduje borbi protiv korupcije. U prilog tezi navest u nekonzistentnost izmeu Zakona o slobodi pristupa informacijama RS i Zakona o optem upravnom postupku RS. Ovim bi se moglo dovesti u pitanje pravo graana da pokrenu postupak upravnog spora, u sluajevima kada im je uskraen pristup informacijama u posjedu javnih organa. Naime, ukoliko se odbije zahtjev za pristup informacijama, prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama RS podnosilac se obavjetava dopisom, dok Zakon o optem upravnom postupku koji se supsidijarno primjenjuje u odnosu na Zakon o slobodi pristupa informacijama, ne poznaje dopis kao pojedinani upravni akt. Zakon o optem upravnom postupku predvia da se alba moe uloiti iskljuivo na rjeenje kao pojedinani upravni akt. Prema Razvojnoj strategiji BiH (PRSP) u skolopu mjera koje kojima e se jaati pravna drava i spreavati korupcija treba usvojiti ili meu entitetima harmonizirati sljedee zakonske akte: Zakon o spreavanju pranja novca (usvojen 2003.), Krivini zakon (usvojen 2003), Zakon o krivinom postupku (usvojen), Zakon o upravi BiH, Zakon o obligacionim odnosima (Vijee ministara dalo prijedlog u Parlamentu BiH jula 2004), Zakon o sukobu interesa (postoji i na dravnom nivou i na nivou entiteta) itd. Studija sistema nacionalnog integriteta Bosne i Hercegovine 2004; Studija sistema nacionalnog integriteta BiH analizira sve kljune institucije iji je zadatak borba protiv korupcije, poev od zakonodavne vlasti, izvrne vlasti i pravosua, preko glavne revizije, ombudsmena i drugih vladinih agencija do nevladinog sektora, medija i meunarodne zajednice. Uzroci korupcije sistema vlasti. Naelno je motren politiki sistem BiH kao mogui uzrok korupcije. Preurediti takvu dravu i transformirati njene politike lidere najvei je mogui izazov za samu BiH i njene meunarodne upravitelje. To ide dosta teko jer se pojavila utjecajna skupina ljudi kojima je konstitucija drave omoguila neoekivani prodor u zonu gdje se kreiraju, donose i realiziraju odluke. Hiperprodukcija ministarskih funkcija omoguila je proizvodnju snanog birokratskog aparata koji se, po birokratskoj navici, opire promjenama. Sraslost partijskih i dravnog aparata stvorila je aparat s vezivnom ideologijom - sprijeavanjem vezivanja BiH za europske i euroatlantske asocijacije. Donoenje zakona i izgradnja institucija potrebnih za europeizaciju BiH najsmisleniji je meunarodni i dravni projekat koji podrazumijeva uporedo gaenje nepotrebnih struktura. S druge strane bosansko-hercegovako zakonodavstvo je usvojilo neke zakone koji se tiu korupcije, i napravljeni su po uzoru i iskustvu drugih zemalja, a ocjenjeni su pozitivno. Postoje neki zakoni, ali nema institucija za sprovedbu. Pored

145

pojedinanih entitetskih institucionalnih pokuaja, nema sistematskih institucionalnih radnji. Postoji veliki vakuum jer nema decidnijih odredbi po pitanju nadlenosti institucija. Bosna i Hercegovina se nalazi na 88 mjestu prisutnosti korupcije (percepcije) izmeu 159 zemalja svijeta koje su obuhvaene istraivanjem. U veini drutvenih organizacija u Bosni i Hercegovini postoji korupcija. Studija o korupciji u Bosni i Hercegovini pokazala je da 52 posto graana u naoj zemlji smatra da je Predsjednitvo BiH korumpirano. Nekoliko procenata vie vjeruje da je Vijee ministara BiH korumpirano, dok entitetske vlade zauzimaju naslovno prvo mjesto na rang-listi korupcije. Postoji li potreba za Konvencijom? Prvo, Bosna i Hercegovina mora biti partner u procesu uspostavljanja globalne sigurnosti, to se odnosi i na sigurnost od korupcije. Pogotovo je potrebno ostvariti tjenju saradnju sa susjednim dravama, odnosno u regionu, iz razloga direktne ili indirektne ugroenosti nacionalnog sistema sigurnosti kako od korupcije tako i drugih oblika kriminala. Drugo, znaaj za dravu je u tome da: e imati pouzdan, dobro osmiljen sistemski pravni okvir; ratifikacijom bi uspostavila mehanizme borbe protiv korupcije, a prije svega tijela za borbu protiv korupcije; bre bi pristupila i ula u Euro-Atlantske integracije. Izuzev upitnog gubljenja samostalnosti u odluivanjima u nekim procesima vezanim za korupciju, drava Bosna i Hercegovina ima veliku potrebu za ovakvim dokumentom. Bosna i Hercegovina je potpisivanjem Konvencije potvrdila spremnost da se angauje na suzbijanju korupcije kao ozbiljne prijetnje stabilnosti i bezbjednosti drutva, vrijednostima demokratije i vladavine prava. Dokument nudi sistematski pristup problemu korupcije. Provoenjem ovog akta u praksu Bosna i Hercegovina bi dobila stabilniji ambijent kako unutar svojih granica tako i u regionu i ire po pitanju odsustva djela korupcije. injenica da je u BiH relativno zastupljena korupcija u proteklih par godina opravdava u potpunosti usvajanje UN Konvencije protiv korupcije. Pored toga to bi ova Konvencija pomogla u njenom unutranjem ureenju i borbi protiv korupcije ona pomae dravi da ostvaruje bliske kontakte sa drugim dravama. Konvencija predvia saradnju finansijskih institucija, specijalnih organa za spreavanje korupcije, organa javne uprave, razmjenu iskustava i savjeta itd. Stvarna borba i zaustavljanje korupcije zavisi najvie od dobre politike volje i posveenosti protiv korupcije dravnih institucija, civilnih drutava i povoljnih shvatanja i djelovanja ljudskih individua. Nemogue je da drava stvori odnos prema ovakvom problemu samo na papiru . Bosna i Hercegovina i njen narod je faktor o kome e ovisiti pozitivan ishod prilikom sprovoenja ovog i i drugih dokumenata protiv drutvene anomalije oznaene kao korupcija.

146

XI DIO PRANJE NOVCA 1. Pojam pranja novca Pranje novca je proces prikrivanja ilegalnih izvora prihoda ostvarenih putem krivinih djela, sa ciljem ukljuivanja tih prihoda u tokove legitimnog financijiskog poslovanja. Pod terminom pranja novca se prodrazumijeva posjedovanje, sticanje, zamjena, prijenos ili koritenje imovine, ako je ta imovina steena kriminalnim radnjama ili inom uea u takvim radnjama, a u cilju prekrivanja ili zatakavanja imovine nezakonitog porijekla ili pruanjem pomoi nekoj osobi koja je umijeana u takve aktivnosti sa ciljem izbjegavanja zakonskih posljedica koje su propisane Krivinim zakonom BiH. Pranje novca po Zakonu o sprijeavanju pranja novca podrazumijeva prikrivanje prave prirode, mjesta, porijekla, raspolaganja, kretanja, prava nad imovinom ako je ta imovina steena kriminalnim radnjama ili inom uea u takvim radnjama, uestvovanjem ili udruivanjem radi izvrenja, odnosno pomaganja, podsticanjem, olakavanja ili davanja savjeta pri izvrenju bilo koje od navedenih radnji. Ko novac ili imovinu, za koju zna da su pribavljeni uinjenjim krivinim djelom, primi, zamjeni, dri, njome raspolae, upotrijebi u privrednom ili drugom poslovanju ili na drugi nain prikrije ili pokua prikriti, a takav je novac ili imovina vee vrijednosti ili to djelo ugroava zajedniki ekonomski prostor BiH ili ima tetne posljedice za djelatnost ili financiranje institucija BiH kaznit e se zatvorskom kaznom u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Globalizacija financija na tritu dovela je do toga da su sume legalnog novca koji se kree tolike, da novac koji se pere moe neprimjeeno i neometano da pluta meu legalnim novcem (Vijee Evrope) . Krivino djelo gdje su sredstva nastala drugim krivinim djelom skrivaju se i transformiu s namjerom integracije istih u legalan fmansijski sistem (Vijee Evrope) . Pranje novca je umjetnost prikrivanja ilegalnih izvora ili primjena sredstava iz kriminalnih aktivnosti i pretvaranje takvih aktivnosti u imovinu prividno legalnog porijekla (M. G. Radigan) . Pranje novca openito podrazumijeva rjeavanje, pretvaranje ili ienje novca steenog kriminalnim aktivnostima (najee trgovinom droge), njegov prijelaz preko meunarodnih granica (ponajvie povratak u zemlje gdje je droga proizvedena) i ponovno ukljuivanje tog novca u regularne novane tokove. Pranje novca je izuzetna prijetnja integritetu financijskih ustanova (kako se to ponajbolje oituje u Rusiji gdje mafija nadzire mnoge od najvanijih banaka u zemlji), koja dovodi u nepovoljan

147

poloaj privredne subjekte koji legalno posluju (kao stoje to sluaj u Kolumbiji). Perai novca openito ne nastoje ostvariti najviu stopu dobiti na novac koji operu, ve im je vanije mjesto ili investicija koje e im omoguiti najlake i najbre recikliranje novca. Tako novac moe putovati iz zemlje s dobrom ekonomskom politikom u kojoj se ostvaruju vie stope dobiti u zemlje s loijom politikom i niim prinosima od uloenih sredstava. Tako se zbog pranja novca moe dogoditi da se slobodni kapital ulae manje racionalno, to uvelike moe naruiti postojee ekonomske tokove. Promjena u potranji novca - kao rezultat pranja novca to se ne odraava u slubenim pokazatelj ima-moe na nacionalnoj ravni izazvati nestabilnost kamata i teaja. Pranje novca, kao i ostale nezakonite aktivnosti, uvjetuje regresivnu distribuciju dohotka i stvaranje velike potroake moi pojedinaca u uslovima ope recesije. Time se iskrivljuje struktura potronje, pogotovo meu bogatima i preobraava se postojea socijalna stratifikacija nastajanjem drutvenih grupa novih bogataa. Velika sredstva koja se zarauju pranjem novca utjeu na porast potranje za luksuznim proizvodima, poveanje cijena nekretnina i nekih potronih dobara, to sve potie spekulacije i inflaciju. Oblici radnog sudjelovanja koji su u skladu sa zakonom poinju se smatrati manje vrijednim. Nezakonitost postaje temeljno naelo ekonomske aktivnosti. Pranjem novca osim to uveliko podriva slobodno trino gospodarstvo, naruava i demokratsku politiku strukturu i politiku stabilnost zemlje. Dobro su poznati sluajevi da su predstavnici kokainskih kartela ili mafije pokuavali, i ponekad uspijevali prodrijeti u sredinja tijela vlasti pojedinih zemalja i potkupiti ih. Bivi kolumbijski predsjednik Ernesto Samper optuen je da je tokom izborne kampanje primao velike novane iznose narko-mafije. Izgleda da su lokalni trgovci drogom nudili potpunu otplatu kolumbijskog vanjskog duga u zamjenu za nesmetano djelovanje. Nita bolje nije niti stanje u Meksiku gdje je otkriveno da Raul Salinas, brat biveg predsjednika Meksika Carlosa Salinasa, ima na raunima stranih banaka 120 miliona amerikih dolara. Korupcija u Meksiku, kao i u mnogim drugim - pogotovo junoamerikim dravama postala je endemska pojava koja zahvaa sve razine administrativnih i vladinih ustanova. U uvjetima pravne nesigurnosti i razvijene korupcije jako se smanjuje interes stranih investitora za ulaganja u te zemlje. Prema tek grubim procjenama koje postoje, vjeruje se da se u svijetu godinje opera izmeu 300 i 500 milijardi US$. Mnoge naune studije procjenjuju da neto financijska dobit onih koji se time bave predstavlja dva posto globalnog BDP-a, time da je vrijednost opranog novca vjerovatno znatno vea. Nova informatika tehnologija, fleksibilnost i prilagodljivost u djelovanju, st runa pomo i ogr omna financijska sre dstva k oja su na raspolaganju znatno

148

olakavaju proces pranja novca i njegov prijenos preko granica. Iako u pranju novca i nadalje ponajvie sudjeluju banke, od njega nisu poteene niti druge ustanove gdje se koriste vee koliine gotovog novca, a esto nisu pod jaom zakonskom regulativom ili nadzorom, poput tedionica, kockarnica, mjenjanica i osiguravajuih drutava. Ujedno, zabiljeeni su i sluajevi da je pranje novca ostvareno kupnjom zlata i dragog kamenja, umjetnikih predmeta, antiknog namjetaja i slino, to sve zahtijeva stalno prilagoavanje i nadzor nadlenih tijela. Ne smije se zanemariti stalni priliv novih sredstava iz kriminalnih aktivnosti, te ulazak kriminala na nova podruja djelovanja. Organizirani meunarodni kriminal ponaa se poput transnacionalnih kompanija: sve vie ulazi u strateku suradnju, ime se poveava njegova sposobnost u zaobilaenju zakona, smanjuje meusobno nadmetanje i umanjuje rizik da se bude uhvaen u zakonskom prekraju, te omoguava ostvarivanje razliitih profita na razliitim tritima. Kao i u legalnoj ekonomiji i u organiziranom kriminalu cijeni se poduzetnitvo, a konani cilj poslovanja u oba je sektora ostvarivanje to veeg profita. Opasnost po drutvo od pranja novca sastoji se i u konsolidaciji ekonomske moi organiziranog kriminala, jer mu se omoguava da ulazi u legalnu ekonomiju. Gotovo je ope poznato da mafija u Italiji ostvaruje vei prihod od svojih legalnih djelatnosti nego to ga ostvaruje od klasinog kriminalnog djelovanja. Iako se time nesumnjivo stvaraju bogatstvo i mogunosti zapoljavanja, legalno poslovanje koje je u vlasnitvu organiziranog kriminala podrazumijeva mnoge tekoe i opasnosti budui da se i tu jasno oituju obrasci kriminalnog ponaanja poput iznuivanja, pritisaka ili korupcije. Pojednostavljeno, kriminalci ne pristaju na ostvarivanje najveeg mogueg profita asnim sredstvima. Ukoliko su banke umijeane u pranje novca naruava se povjerenje koje javnost ima u njih te se, ako su povezane s organiziranim kriminalom, podriva njihova stabilnost. Usprkos kratkotrajnoj moguoj dobiti, prijeti im neposredna opasnost od gubitka zbog prijevara kako zbog nehajnosti u provjeri neeljenih stranki ili naruenog integriteta njihovih slubenika koji su povezani s kriminalcima. U pranju novca kroz banke organizirani kriminal se esto slui ljudima koji nemaju kriminalne prolosti, to oteava otkrivanje takvog djela. Oni otvaraju raune preko kojih obru velike novane iznose, esto uz pomo nesavjesnih bankovnih slubenika. 2. Savremene karakteristike pranja novca Savremeno pranje novca karakterie: a) Stalno unapreenje naina pranja novca putem primjene svih sofisticiranih

149

tehnika i metoda; b) Vee investiranje sredstava steenih od narkotika, terorizma i drugih nezakonitih radnji u zakonite poslove u cilju poveanja iznosa predmetnih sredstava i maskiranja toka kojim se kretao predmetni novac; c) Dalja internacionalizacija mrea za pranje novca koje su uvezale sve vie i vie zemalja i finansijskih centara; d) Namjerno mijeanje zakonskih i nezakonskih sredstava sa namjerom da se osujeti ulazak u trag novcu pri reviziji zvaninih istranih vlasti, zatim poveana aktivnost pranja novca kod trgovaca dionicama koji barataju sa nezakonitim sredstvima poslije tri prolaska kroz financijski tok sredstava vie nemaju veze sa poetnom nezakonitom aktivnou. 3. Postupak pranja novca Smatralo se da pojam prljavog novca se uglavnom vee za proizvodnju i trgovinu droge, meutim, nakon kratkog vremena u razdoblju od nekoliko godina postalo je izvjesno da se pranje novca ne odnosi samo na trgovinu drogom nego i na sve vrste prihoda od zloina. Kada govorimo o nainu pranja novca onda se ini da se sredstva kreu kroz tri osnovna kanala: - Relativno mali dio nezakonitih sredstava se ponovo investira u nezakonite radnje za odravanje i poveavanje poslova; - Vei dio se investira u sektore koji imaju takozvane propustljive brane za ulaz visoke stope profita (npr. graevinarstvo, poljoprivreda, trgovina na malo, tercijalni sektor...); - Najvei dio sredstava uglavnom se izvozi u inostranstvo. Poinioci ekonomskog kriminala upoljavaju strunjake iz oblasti ekonomije i financija koji se iskljuivo zasnivaju na upotrebi razliitosti, finansijskim i bankarskim regulativama irom svijeta. 3.1. Osnovni postupci pranja novca Osnovni nivoi ciklusa pranja novca su dobro poznati: a) Stavljanje (deponovanje), b) Polaganje (transformacije), c) Integracija7. Cesto se pojedine faze ne mogu razdvojiti. Za primjer moe posluiti slijedei tipini obrazac pranja novca: Novac prikupljen od prodaje droge na amerikim ulicama provercan je preko

150

granice u Kanadu gdje je u mnogobrojnim mjenjanicama zamijenjen za vee novanice kako bi mu se smanjila teina i obim. Kuriri su organizirano putovali avionom i nosili ga u London, gdje su obavljana plaanja za financijsku ustanovu u Jersevu. U istrazi je ustanovljeno da su iz Velike Britanije obavljene uplate na 14 rauna u Jersevu, koji su glasili na imena lokalnih direktora. Nakon toga sredstva su s prikrivenim po porijeklom vraana u SAD ili putem kredita koji su davani kompanijama koje su bile u vlasnitvu naruitelja cijele akcije ili se koristilo finansijsku ustanovu u Jersevu za depozit i kasniji obavilo neposredni transfer u SAD. Pojedine faze pranja novca mogu biti istovremene ili se, jo ee, mogu meusobno preklapati. Kako e se odvijati pojedina faza i koje e se metode pritom koristiti ovisi o raspoloivim mehanizmima za pranje i zahtjevu organiziranog kriminala koji taj posao naruuje. U svakom sluaju pranje novca podrazumijeva mnogobrojne meusobno razliite tehnike koje su obino sloene, domiljate i tajne. Zajedniko im je da se njima mora sakriti originalno porijeklo i vlasnitvo novca, te da naruitelji ele zadrati kontrolu nad samim postupkom i po potrebi ostvariti njegovu promjenu. Oito se najvie u borbi protiv pranja novca moe uiniti u fazi deponovanja, kada, pogotovo nakon prodaje droge na ulici, prodavaima ostaju sredstva koja su velika i po vrijednosti i po koliini (esto i veoj nego to je iznosila sama droga). Kako se kriminalci moraju rijeiti gotova novca, tu su posebno ugroene ustanove koje primaju novane depozite. Evropska zajednice donijela je stroge propise po kojima se zahtijeva identifikacija stranke kod otvaranja rauna i uplate, obavezno voenje odgovarajue evidencije o depozitima te obavjetavanje nadlenih organa o sumnjivim financijskim transakcijama. U SAD-u postoji zakonska obveza da banke moraju obavijestiti nadlena tijela o gotovinskim uplatama na raun u iznosu veem od 10 hiljada dolara. Slian propis postoji i u Australiji, ali za sada ne postoji u Europi. Ipak, gotovo su sve europske zemlje ve promijenile ili upravo mijenjaju svoje zakonodavstvo tako da se u sumnjivim sluajevima ne potuje odredba o bankarskoj tajni, odnosno mora se nadlena tijela obavijestiti o financijskim transakcijama za koje se opravdano sumnja da nisu u skladu sa zakonom. Jedan od najpoznatijih uspjenih sluajeva sprijeavanja pranja novca jest akcija pokrenuta protiv Bank of Credit and Commerce International (BCCI), koja je ponajvie djelovala u Velikoj Britaniji i SAD-u i za koju su amerike vlasti ustanovile daje oprala oko 32 miliona dolara. Uhapen je znatan broj slubenika, meu kojima i devetorica direktora banke. Banka je zbog protuzakonitog djelovanja osuena da plati kaznu od 15, 3 milijuna dolara, te je uskoro potpuno prestala poslovati ostavivi 530 hiljada tedia irom svijeta bez njihovih 12, 4 milijarde dolara. Perai novca esto se slue i malim poduzetnicima putem ijih bankovnih rauna prolaze ogromni iznosi. Poznat je sluaj da je u Kanadi izvreno veliko pranje novca preko rauna dviju malih trgovina, pa je zbog nerealno velikog prometa na njima,
banka obavijestila nadlenu slubu koja je ubrzo otkrila ukljuenost organiziranog kriminala.

151

Ustanove pogodne za pranje novca: - Banke i tedionice; - Investicioni fondovi, investiciona udruenja i druge financijske organizacije; - Organizacije za platni promet; - Organizacije koje obavljaju postupak privatizacije; - Osiguravajui zavodi; - Berze i druge organizacije koje se bave prometom vrijednosnih papira; - Mjenjanice; - Organizacije za zapoljavanje; - Organizacije koje organizuju razne igre; - Pravne osobe ili fizike osobe koje obavljaju djelatnost vezanu za poslove: o Prodaje i naplate potraivanja; o Upravljanje imovinom za trea lica; o Izdavanje gotovinskih i kreditnih kartica i poslovanje s njima; o Organizovanje putovanja; o Promet nekretninama; o uvanje u sefovima; o Promet plemenitih metala i dragulja i njihova izrada. 3.1.1. Deponovanje (stavljanje) Stavljanje predstavlja, postupak kada kriminalna osoba ili organizacija koja raspolae gotovinskim sredstvima plaanja kao prihodima ostvarenim od krivinih djela te pokuava ta sredstva plaanja unijeti u financijski sistem ili fiziki transportovati izvan zemlje, pa je i ovaj proces pranja novca najosjetljiviji za otkrivanje. Unoenje odnosno stavljanje ovakvih sredstava se vri: A) Kroz banke: a) Kroz banke sa filijalama u zemlji gdje se ne primjenjuje uobiajeni zakon o porezima, tako da poinilac djela pranja novca moe promjeniti novac bez obzira na pravni sistem u dionice drave, akreditive ili travels ekove; b) Deponovanje novca u malim apoenima strane valute; c) Fiziko krijumarenje valute u strane zemlje gdje se ne primenjuje zakon o porezima uobiajeno; d) Strukturiranjem financijskih transakcija, deponovanje gotovine u paralelne bankarske sisteme; e) Konverzija gotovine. Tako da prva etapa itave operacije poinje sa inicijalnim depozitom koji mora da bude poloen u banci zemlje u kojoj su perai novca ili njihovi saradnici sigurni da nee biti

152

uhapeni i da se novac ne moe brzo blokirati. Polaganje depozita je najvaniji pojedinani korak. Takoe polaganje novca se vri: a) b) c) d) B) Upotrebom drugih financijskih struktura, komercijalnih aktivnosti: Kasina, snabdijevanju kockarskih maina ili kockanjem sa malim iznosima a onda unovavanje etona ekom; Vlasnici prodavnica i uopte trgovci na malo, svaki put kad poloe svoju zaradu u banku oni takoe polaganje dodatnih sredstava zaraenih od drugih aktivnosti pa i krivinim djelima, mjea se isti i prljavi novac; Upotreba lanih i inflatornih rauna; Uzimanjem zajma novac se pere tako da se u finansijskom raju polae u banku potom prebacuje u drugu zemlju gdje pera u vlastitoj banci trai zajam koristei se kao osiguranjem novcem deponovanim u drugoj zemlji.

3.1.2. Polaganje Predstavlja narednu etapu i podrazumjeva promjenu nezakonitog porijekla sredstava, putem izvoenja kompleksnih fmansijkih transakcija kojoj je cilj zbuniti revizore pri istrazi kretanja novca i ona predstavlja isto mehaniku fazu. U ovoj etapi novac se transformie kroz liberalne bankarske sisteme koji po pravilu nisu pod neposrednom kontrolom dravnih organa. Glavni cilj ove faze jeste da se onemogui povezivanje takvih sredstava sa njihovim pravim izvorom. U ovom procesu glavne tehnike su: a) Krijumarenje novca-nezakonito steena sredstva se putem kurira ili drugim tehnikama prenose u strane zemlje koje nemaju kontrolu valute a imaju zakone o tajnosti bankovnih rauna tako da je u tim zemljama lako kupovati i osnovati preduzea, dionice i slino. Takve zemlje se nazivaju poreskim utoitem i ta sredstva ostaju u takvim zemljama u zavisnosti od investicija. U sluaju da se vraaju u zemlju iz koje potiu dovoljni su pismeni ili telefonski nalozi, realizira se preko rauna banke shodno meunarodnom platnom prometu i postaju legalna. b) Konverzija gotovine u trine instrumente sastoji se od noenja gotovine u banke i druge financijske institucije i kupovanje blagajnikih ekova, bankovnih mjenica, prije nego se stave u financijski sistem. Ovaj proces se realizira preko veeg broja kurira koji iznose gotovinske iznose i tako postaju manje sumnjivi. c) Upotreba preduzea i kompanija (fiktivne kompanije). Kriminalna organizacija ili osoba koja unese nezakonit prihod u zemlju koja slavi kao financijski ili poreski raj polae sredstva plaanja na raun takozvane front ili shell kompanija. Ovi nazivi se ravnomjerno upotrebljavaju za kompanije koje

153

d)

e) f)

g)

h)

imaju funkciju da djeluju kao kanal za protok gotovinskih sredstava plaanja, kako bi se prikrio pravi izvor sredstava. Kompanije se mogu baviti nekim legitimnim poslom kako bi sakrila legalnu ili nezakonitu aktivnost. Mijenjanje valuta-mjenjanice ine sastavni dio novanih transakcija, a sama djelatnost mjenjanica je skromna regulirana te se ne zahtjeva uredno voenje podataka o svim gotovinskim transakcijama. Pera novca u banci kupuje stranu valutu ili bankovne mjenice, akreditive koje zatim koristi za depozit na stranom bankovnom raunu ili se koristi za plaanje robe i usluga u stranoj zemlji. Posrednike kue (brokerage house). Pronalaenjem odgovarajue brokerske kue koja se bavi prodajom dionica i obaveznica i koja je spremna na suradnju sa org. kriminalom unosi se gotovina u zemlju i kupuju dionice i obveznice. Upotreba krivotvorenih i napuhanih faktura. Kriminalna organizacija ili osoba osniva ili kupuje poslovnu aktivnost u zemlji gdje se nezakonit prihod generira, ali takoe u zemlji gdje se novac unosi i stavlja u promet. Naruuje robu ili usluge kod kompanije kod koje alje novac i tu su dvije mogunosti: moe napuhati vrijednost robe kroz inflaciju, pri emu je viak iznos opranog novca ili poslati potvrdu lane fakture a ukupno plaeni iznos je oprani novac. Kockanje i kasina. Pri tome koriste gotovine steene nezakonitim djelatnostima za kupnju etona, ali malo kocka ili nikako ne kocka i vraa etone i dobiva natrag gotovinu, i zatvara raun i trai ekove da se proslijede na njegov bankovni raun i ima pokrie jer navodi da se radi o iznosu kockarskih dobitaka. Gotovinske kupovine. Tu se kupuje razliita roba a primarno skupocjene automobile, amce, avione ili plemenite metale. Takoe ta sredstva se mogu uputiti u drugu zemlju i biti prodana.

3.1.3. Integracija Posije procesa transformacije ako proe dobro slijedi proces ponovne integracije sredstava u ekonomski sistem kao legalna. Integracija predstavlja posljednju fazu u ciklusu pranja novca. Novac se ponovo vraa u javnost tako da moe biti poloen ili na aktivni radni raun ili na tedni raun, tj. u investicioni fond u nekoj trinoj zemlji, tako da je u ovoj fazi teko napraviti razliku izmeu doputenih i nedoputenih fondova. Sve ove pomenute etape imaju trostruku svrhu: - Da se namjerno veoma iskomplikuje i izgubi trag dokumenata; - Stvori legalno porijeklo i vlasnitvo; - Da se ovaj novac od kriminalnih radnji vrati u promet i uklopi u legalne ekonomske aktivnosti kao ist. Pranje novca nastaje i odvija se na svim meridijanima, a do internacionalizacije

154

dolo je uz pomo savremenih tehnikih dostignua i same prirode financijskog i kreditnog sistema. Posljednjih decenija pranje novca je sputeno u paralelni podzemni bankarski sistem koji slui za izbjegavanje kontrole unutar zemlje i na dravnim granicama. 4. NORMATIVNI PROPISI KOJI REGULISU PROBLEM PRANJA NOVCA U BiH 4.1. ZAKONSKI OKVIR U oblasti zakonske regulative na suzbijanju ekonomskog kriminaliteta, a samim tim i pranja novca u toku 2003., 2004., 2005. godine uraeno je mnogo. Donesen je: a) Zakon o sprijeavanju pranja novca (Slubeni glasnik BiH, br. 29/04); b) Pravilnik o podacima, informacijama, dokumentaciji, metodama identifikacije i minimumu drugih pokazatelja neophodnih za efikasno provoenje odredbi zakona o sprijeavanju pranja novca; c) Krivini zakon BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 3, 10. 2. 2003. godine); d) Zakon o krivinom postupku BiH (Slubeni glasnik, br. 3 10. 2. 2003. godine). 4.1.1. ZAKON O SPRIJEAVANJU PRANJA NOVCA Novi zakon o sprijeavanju pranja novca sadri 43 lana, donesen je na osnovu dosljedne implementacije: Beke konvencije i konvencije iz Palerma. 40 preporuka FATF-a za sprijeavanje pranja novca, Specijalnih preporuka FATF-a za financiranje terorizma, Direktive Evropske Unije za financiranje terorizma, Direktive Evropske Unije za prevenciju od upotrebe financijskog sistema u pranju novca 91/388 i Direktive EU 2001/97. Ovim zakonom se utvruju mjere i odgovornosti za otkrivanje, sprijeavanje i istraivanje pranja novca i financiranje teroristikih aktivnosti. Zakonom se takoer propisuju mjere i odgovornosti u pogledu meunarodne saradnje u oblasti sprijeavanja pranja novaca i financiranja teroristikih aktivnosti. U lanu 2. Zakona o sprijeavanju pranja novca pod terminom pranje novca se podrazumijeva posjedovanje, sticanje, zamjena, prenos ili koritenje imovine, ako je ta imovina steena kriminalnim radnjama, ili inom uea u takvim radnjama, a u cilju prikrivanja ili zatakavanja imovine nezakonitog porijekla ili pruanja pomoi nekoj osobi koja je umijeana u takve aktivnosti sa ciljem izbjegavanja zakonskih posljedica koje su propisane Krivinim zakonom BiH. Pranje novca po zakonu o sprijeavanju pranja novca podrazumijeva

155

prikrivanje prave prirode, mjesta porijkla, raspolaganja, kretanja, prava nad imovinom ako je ta imovina steena kriminalnim radnjama ili inom uea u takvim radnjama uestvovanja ili udruivanja radi izvrenja, odnosno pomaganja, podsticanja, olakavnja ili davanja savjeta pri izvrenju bilo koje od navedenih radnji. 4.2. MJERE ZA SPRIJEAVANJE PRANJA NOVCA Mjere za otkrivanje i sprijeavanje pranja novca i financiranje teroristikih aktivnosti preduzimaju se prije i za vrijeme transakcije ukoliko zakonom nije drugaije odreeno ako ih vre navedeni obveznici. Pod obveznicima u lanu 3. zakona su navedeni: banke, institucije koje se bave platnim prometom, pote, investiciona drutva i fondovi, berze, osiguravajua drutva, kasina, mjenjanice, zalogaonice, advokati, notari, raunovoe, itd. Advokati, advokatske kancelarije, njihovo osoblje, te notari, raunovoe, revizori, te revizorske i raunovodstvene firme te njihovo osoblje moraju se pridravati odredbi ovog zakona. Poslovi na sprijeavanju, istraivanju, otkrivanju pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti kao i poslovo meunarodne saradnje stavljeni su u nadlenost nezavisne Financijsko-obavjetajne jedinice (FOJ). 4.2.1. Identifikacija Obveznik je prilikom utvrivanja identiteta stranke duan pribaviti podatke o stranci i transakciji. Takoer, zakonom je predvieno da obveznik vri identifikaciju stranke uvijek kada se otvara raun ili uspostavlja poslovni odnos, a stranka ili osoba je sumnjive prirode. Obveznik je duan da obavi identifikaciju stranke prije svake transakcije ili prije vie meusobno povezanih transakcija ija vrijednost iznosi ili prelazi 30. 000 KM. Osiguravajua drutva i druga pravna i fizika lica koja se bave posredovanjem pri prodaji polisa ivotnog osiguranja, identifikaciju vre kod poslova osiguranja ivota u sluajevima kada iznos pojedinane rate ili rata koje se trebaju platiti u roku jedne godine iznosi ili prelazi 20. 00KM, ili ako isplata jedne premije iznosi ili prelazi sumu od 50. 00KM. Pravna i fizika lica koja obavljaju poslove u vezi sa organizovanjem ili voenjem javnih prodaja, identifikaciju vre prilikom gotovinske transakcije ili vie meusobno povezanih transakcija koje iznose ili prelaze vrijednost 30. 000 KM. Kasina i kockarnice, drugi organizatori igara na sreu duni su da identifikuju svakog uesnika koji vri transakciju u iznosu od ili preko 50. 00 KM.

156

Takoer, zakonom je regulisano kad identifikacija nije neophodna pri vrenju transakcija koje su ranije navedene: a) Ako je stranka organ BiH, FBiH, RS ili Disrikta ili organizacija sa javnim ovlastima, te Ambasade na teritoriji BiH ili Konzulat; b) Ako je stranka banka, osiguravajue drutvo ili drugo pravno ili fiziko lice koje se bavi posredovanjem pri prodaji polisa osiguranja, sa sjeditem ili centralom u zemljama lanicama EU ili u zemljama koje prema informacijama FOJ-a, meunarodnih i drugih organizacija ispunjavaju meunarodno prihvaene standarde i oblasti sprijeavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja teroristikih organizacija, koja je kao takva zemlja odreena od strane ministra. Obveznik treba odbiti ili prekinuti ulazak u poslovni odnos ili izvrenje transakcije sa bankom ili u ime banke ako se identifikacija ne moe provesti na nain propisan zakonom i o tome treba izvjestiti FOJ. Evidencija o izvrenoj identifikaciji stranaka i transakcijama iz lana 7 ovoga zakona sadri minimalno slijedee informacije: 1. Naziv, sjedite i matini broj pravne osobe koja ima poslovni odnos ili obavlja transakciju, osnosno pravne osobe u ije se ime uspostavlja stalni poslovni odnos ili obavlja transakcije; 2. Ime, prezime, adresa prebivalita, datum i mjesto roenja, JMBG, zaposlenog ili ovlatenog lica, koje za pravno lice uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakciju, kao i naziv organa koji izdaje slubeni dokument za linu identifikaciju; 3. Ime, prezime, adresa prebivalita, datum i mjesto roenja, JMBG, fizikog lica koje uspostavlja poslovni odnos, ulazi u prostorije kasina ili kockarnice ili organizatora igara na sreu ili koje izvri transakciju, odnosno fizikog lica za koje se uspostavlja poslovni odnos ili obavlja transakcija, te broj i naziv organa koji je izdao slubeni dokument za lini identifikaciju; 4. Razloge za uspostavljaje poslovnog odnosa ili obavljanje transakcije te informacije o radu stranki; 5. Datum uspostavljanja poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije; 6. Vrijeme izvrenja transakcije; 7. Iznos transakcije, valuta u kojoj se obavlja transakcija; 8. Svrhu transakcije, kao i ime, prezime i stalno prebivalite, odnosno naziv i sjedite pravnog lica kome je transakcija namijenjena; 9. Nain izvrenja transakcije; 10. Ime i prezime, odnosno naziv sjedita nalogodavca kod doznaka iz inostranstva; 11. Podatke o porijeklu novca ili imovine koja je predmet transakcije; 12. Razloge zbog kojih je sumnjiva neka transakcija, stranka ili lice; 13. Ime, prezime, adresa prebivalita te datum i mjesto roenja svakog fizikog lica koje direktno ili indirektno posjeduje najmanje 20% poslovnog udjela, akcija, odnosno

157

drugih prava na osnovu kojih im uee u upravljanju pravnim licem, odnosno njegovim sredstvima. Ministar daje smjernice o tome koje e se informacije pomenute u stavu 1 navedenog lana biti ukljuene u evidenciju o provedenoj identifikaciji klijenata i transakcija. Odredbama ovoga zakona odreeno je kada je obveznik duan odbiti transakciju i to kada iz linih dokumenata, poslovne dokumentacije nije mogue pribaviti podatke iz l. 8. stav 1, izuzimajui podatke iz taki 12 i 13. U sluaju da stranka ne boravi u zemlji pribavlja se ovjerena kopija linog dokumenta, takoer se zahtijeva od stranke izjava da li posluje u svoje ime ili kao ovlateno lice. l. 12. Zakona daje mogunost obvezniku da moe izvriti identifikaciju stranke i bez njenog prisustva, ali se pribavljanje podataka vri na nain propisan zakonom na nain kako propie ministar. 4.2.2. Obavjetavanje Obveznik je duan FOJ-i dostaviti podatke iz lana 8. stav 1 ovoga zakona u vezi sa slijedeim. svakoj transakciji, stranci ili licu sumnjive prirode; gotovinskoj transakciji ija vrijednost iznosi ili prelazi sumu od 30. 000 KM; povezanim gotovinskim transakcijama ija ukupna vrijednost iznosi ili prelazi sumu od 30. 000 KM. Ministar dalje propisuje koje informacije, podatke i dokumentaciju treba dostaviti FOJ-i uskladu sa odredbama lana 8. Ministar, nakon konsultacija sa FOJ-i odreuje uslove pod kojima se od obveznika ne zahtijeva da FOJ-i dostavi informacije o transakcijama odreene stranke u iznosima istim ili veim od 30. 000 KM. Obveznik je duan dostaviti FOJ-i informacije, podatke i dokumentaciju odmah nakon pojavljivanja sumnje i prije izvrenja transakcije, navodei period u kojem se oekuje obavljanje transakcije. Obveznik je duan FOJ-i dostaviti informacije, podatke i dokumentaciju odmah po izvrenju transakcije, a najkasnije tri dana nakon izvrenja transakcije. FOJ-a mora biti naknadno obavjetena u pismenoj formi najkasnije u roku 24 sata. Ako obveznik zbog prirode transakcije ili zato to transakcija nije u cjelini izvrena ili iz drugih opravdanih razloga, ne moe obavijestiti FOJ-i u naznaenom periodu, duan je FOJ-i informacije, podatke i dokumentacju dostaviti to prije, odnosno odmah nakon pojavljivanja sumnje da se radi o pranju novca ili financiranju teroristikih aktivnosti.

158

Obveznik mora obrazloiti razloge zbog kojih nije obavijestio FOJ-i u periodu naznaenom u zakonu. Prilikom dostavljanja informacija FOJ-i i izvrenja ostalih dunosti u skladu sa odredbama zakona obveznik imenuje ovlateno lice i jednog ili vie zamjenika ovlatenog lica. Obveznik je duan osigurati struno osposobljavanje za svoje zaposlene koji vre dunosti u skladu sa odredbama ovoga zakona, obavljati internu kontrolu nad izvrenjem ovih dunosti te pripremiti listu pokazatelja za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Obveznici koji imaju etiri ili manje zaposlenika nisu duni imenovati ovlateno lice i vriti unutranju kontrolu. 4.3. PRAVILNIK O PODACIMA, INFORMACIJAMA, DOKUMENTACIJI I METODAMA IDENTIFIKACIJE I MINIMUMU DRUGIH POKAZATELJA NEOPHODNIH ZA EFIKASNO PROVOENJE ODREDBI ZAKONA O SPRIJEAVANJU PRANJA NOVCA Ovim se Pravilnikom propisuju: informacije, podaci i dokumentacija potrebna za identifikaciju stranke i transakcije, metode identifikacije stranke bez fizikog prisustva, informacije, podaci i dokumentacije koje se prosleuje financijskom obavjetajnom odjelu (u daljem tekstu: FOO) dravne agencije za istragu i zatitu (u daljem tekstu: SIPA), definiraju pokazatelji sumljivih transakcija, poblie definira pojam povezanih transakcija, propisuju uvjet i procedure za izuzee od izvjetavanja FOO - a o velikim i povezanim gotovinskim transakcijama te naini i rokovi izvjetavanja FOO - a. 4.3.1. INFORMACIJE, PODACI I DOKUMENTACIJA POTREBNI ZA IDENTIFIKACIJU Obveznik vodi evidenciju o identifikaciji sumljivih stranaka i transakcija koristei slijedee informacije, podatke i dokumentaciju: naziv, sjedite i matini broj pravne osobe koja ima poslovni odnos ili obavlja transakciju; ime, prezime, adresu, prebivalite, datum i mjesto roenja, te jedinstveni matini broj fizike osobe koja uspostavlja poslovni odnos, ili vri transakciju; vrijeme izvrenja transakcije, iznos transakcije i valuta u kojoj se obavlja transakcija; podatke o porijeklu imovine ili novca koji je predmet transakcije; razloge zbog kojih je sumljiva neka transakcija, stranka ili osoba.

159

U lanu 12. se kae da se identifikacija pravne osobe vri na osnovu isprava koje sadre: dokaz pravnog statusa; matini broj dobij en od poreznog ureda; financijski izvodi poslovanja; isprave koje daju opis osnovnih poslovnih djelatnosti stranke. 4.3.2. INFORMACIJE, PODACI KOJI SE PROSLIJEUJU FOJ-u 1. Informacije o obavezniku koji prua informacije: a. naziv; b. matini broj; c. adresa; d. osoba za kontakt; e. telefon; f. fax; g. e-mail; h. datum izvjea; 2. Ope informacije o transakciji a. broj rauna; b. broj transakcije; c. datum i vrijeme obavljanja transakcije; d. iznos transakcije kao i valuta u kojoj je transakcija obavljena; e. nain izvrenja transakcije; 3. Informacije o stranci - fizika osoba a. prezime; b. ime; c. inicijal srednjeg imena ili oevo ime; d. jedinstveni matini broj graana; 4. Informacije o stranci - pravna osoba: a. naziv; b. matini broj; c. sjedite; 4.3.3. POTREBNE INFORMACIJE ZA SUMNJIVE TRANSAKCIJE, STRANKE I OSOBE dodatne informacije o stranci i transakcije datum roenja; dravljanstvo;

160

jedinstveni matini broj graana; adresa; telefon; fax; e-mail; profesija; mjesto poslovnih djelatnosti; razlozi za uspostavljanje poslovnog odnosa ili obavljanja transakcije; svrha transakcije; informacije o izvoru novca ili imovine koja je predmet transakcije;

4.3.4. POKAZATELJI SUMNJIVIH TRANSAKCIJA Klijent ne eli prepisku primati na kunu adresu; ini se kako klijent ima raune u vie fmancijiskih institucija na jednom podruiju bez nekog oitog razloga; Klijent opetovano koristi adresu ali esto mijenja imena pravnih i fizikih osoba koje borave na toj adresi; Klijent uestalo poduzima gotovinske transakcije koje su neto malo ispod iznosa za koje se zahtjeva identifikaciju ili prijavljivanja; Klijent poduzima transakciju u iznosu koji je neuobiajen u usporedbi sa iznosima predhodnih transakcija; Prijenos velikih iznosa, ili uestali prijenosi, u ili iz zemalja za koje je poznato da proizvode ilegalne droge; Klijent je vrlo nervozan bez oitog razloga; Klijent je u pratnji ili je nadziran ili nadgledan; Neoekivana otplata duga sa neurednim otplatama bez uvjerljivog objanjenja; Klijent pokuava izbjei pokuaje obveznika da uspostavi osobni kontakt; Klijent poduzima viestruke transakcije istoga dana i ako to nije standard za tog odreenog klijenta; Klijent i druge stranke u transakciji nemaju oitih veza sa Bosnom i Hercegovinom; Transakcije prelaze nekoliko meunarodnih granica; Transakcija ukljuuje zemlju gdje mogu preovladavati proizvodnja ili izvoz neleglanih droga; Transakcija ukljuuje zemlju ili teritoriju gdje nema uinkovitog sudstva za spreavanje i otkrivanje pranja novca i suzbijanje terorizma; Transakcija ukljuuje zemlje koja je poznata po visokoj tajnosti bankarstva i

161

gospodarskog prava, osim u sluaju zemalja koje su prihvatile meunarodne standarde o prevenciji pranja novca; Transakcija ukljuuje zemlju koja je poznata ili se za nju sumnja kako pomae aktivnosti pranja novca ili podrava terorizam.

4.4. ZEMLJE KOJE ISPUNJAVAJU MEUNARODNO PRIZNATE STANDARDE ZA SPRIJECAVANJE I OTKRIVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJE TERORISTIKIH AKTIVNOSTI Za slijedee zemlje se moe smatrati kako imaju meunarodno prihvaene standarde za sprijeavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti koje su jednake ili stroije od onih koji se koriste u BiH: Argentina, Australija, Austrija, Belgija, Brazil, Cipar, eka Republika, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Gilbartar, Grka, Hong Kong, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Japan, Juna Afrika, Kanada, Latvija, Lihtentajn, Litva, Luksemburg, Maarska, Malta, Meksiko, Nizozemska, Njemaka, Norveka, Novi Zeland, Poljska, Portugal, Rusija, Singapur, SAD, Slovaka, Slovenija, panjolska, Srbija i Crna Gora, vedska, vicarska, Turska, Velika Britanija. 4.5. Postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivinim djelom 1. Kad dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivinim djelom, osoba na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnik pravne osobe pozvat e se na glavni pretres radi sasluanja. Pozivom e se upozoriti da e se postupak provesti bez njihove prisutnosti; 2. Predstavnik pravne osobe sasluat e se na glavnom pretresu poslije optuenog. Na isti nain e se na osobu na koju je imovinska korist prenesena ako nije pozvana kao svjedok; 3. Osoba na koju je imovinska korist prenesena kao i predstavnik pravne osobe ovlaten je da u vezi sa utvrivanjem imovinske koristi predlae dokaze i da, po doputenju sudije postavlja pitanja optuenom, svjedocima i vjetacima; 4. Iskljuenje javnosti na glavnom pretresu ne odnosi se na osobu na koju je imovinska korist prenesena ni na predstavnika pravne osobe; 5. Ako sud u toku glavnog pretresa utvrdi da dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi, pokrenut e glavni pretres i pozvat e osobu na koju je imovinska korist prenesena, kao i predstavnika privrednog drutva, odnosno druge pravne osobe. Sud e visinu iznosa imovinske koristi pribavljene krivinim djelom utvrditi po

162

slobodnoj ocjeni ako bi inae njeno utvrivanje bilo povezano sa nesrazmjernim tekoama ili sa znatnim odugovlaenjem postupka. 5. Konvencije UN-a protiv transnacionalnog kriminala Konvencija UN-a protiv transnacionalnog organizovanog kriminala sadri definiciju pranja prihoda od krivinog djela i korupcije. Svaka drava e donijeti uskladu sa osnovnim naelima svog domaeg prava one zakonodavne ili druge mjere koje su nune radi utvrivanja da se radi o krivinom djelu ako je namjerno poinjeno slijedee: Konverzija ili prenos imovine u znanje da se radi o prihodu od krivinog djela u svrhu sakrivanja ili prikrivanja nedoputenog porijekla imovine ili pomaganje bilo kojoj osobi ukljuenoj u poinjenje utvrenog krivinog djela da izbjegne pravne posljedice svog djela; Sakrivanje ili prikrivanje istinske prirode, izvora, mjesta, rasporeda, kretanja ili vlasnitva ili prava koja se odnose na imovinu, znajui da ta imovina predstavlja prihod od krivinog djela uz primjenju osnovnih koncepata pravnog sistema drave stranke: Sticanje, posjedovanje ili koritenje imovine, uz saznanje u vrijeme primanja, da se radi o prihodu od krivinog djela; Sudjelovanju, udruivanje ili tajno dogovaranje poinjenja, pokuaj poinjenja i pomaganje, poticanje, olakanje i savjetovanje radi poinjenja bilo kojeg od navedenih krivinih djela. Ako FOJ sumnja u pranje novca ili fmaciranje teroristikih aktivnosti u vezi sa nekom transakcijom ili licem moe od obveznika u pismenoj formi zahtijevati informacije koje su navedene u lanu 8. st. l. Zakona o sprijeavanju pranja novca. U hitnim sluajevima FOJ moe navedene informacije zahtijevati usmeno vrei pregled dokumentacije u prostorijama obveznika podnosei pismeni zahtijev u roku od 24 sata. Obveznik dostavlja FOJ-u bez odlaganja informacije, podatke i dokumentaciju najkasnije u roku od sedam dana od prijem zahtijeva FOJ-e. Prilikom vrenja svojih dunosti u skladu sa zakonom FOJ moe, ako sumnja u pranje novca ili fmansiranje teroristikih aktivnosti u vezi neke transakcije izdati pismeni nalog za obustavu transakcije u trajanju najvie od 5 dana i o tome odmah obavjetava tuioca. Sudija za predhodni postupak moe na projedlog Tuitelja narediti preduzimanje i drugih potrebnih radnji kako bi se omoguilo utvrivanje i pronalaenje

163

nezakonito steene imovine i prikupljanja dokaza o tome. U hitnim sluajevima Tuitelj moe odrediti mjere da banka dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim fmansijskini transakcijama i poslovima te osobe na dan odredbe. O poduzetim mjerama Tuitelj odmah obavjetava sudiju za predhodni postupak koji moe u roku 72 sata izdati naredbu. U sluaju da sudija za predhodni postupak ne izda naredbu Tuitelj e podatke vratiti bez predhodnog otvaranja. Sud moe rijeenjem narediti pravnoj ili fizikoj osobi da privremeno obustavi izvrenje transakcije za koju postoji osnovana sumnja da predstavlja krivino djelo, ili daje namijenjena uinjenju krivinog djela ili prikrivanja dobiti ostvarene krivinim djelom. Ako FOJ, nakon izdavanja naloga za privremenu obustavu transakcije ili transakcija, a u roku pet dana, utvrdi da vie nema osnovane sumnje o pranju novca ili financiranju teroristikih aktivnosti, o tome pisanim putem, bez odgaanja, izvjetava obveznika koji onda moe odmah izvriti transakciju. Ako FOJ ne poduzme mjere u roku od pet dana obveznik odmah moe izvriti transakciju. FOJ moe zahtijevati od organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brko i ostalih obveznika sa javnim ovlatenjima informacije, podatke i dokumentaciju koja je potrebna za vrenje poslova FOJ-e. Organi i institucije su duni dostaviti podatke u roku sedam dana sa mogunou produenja i dopustiti elektronski pristup informacijama. to se tie meunarodne saradnje FOJ moe od stranih tijela za provedbu zakona, tuiteljskih ili upravnih tijela, fmancijsko-obavjetajnih jedinica i meunarodnih organizacija ukljuenih u sprijeavanje pranja novca u financiranju teroristikih aktivnosti zahtijevati podatke, informacije i dokumentaciju potrebnu za obavljanje zadaa FOJ-a u skladu sa odredbama zakona. FOJ moe dostavljati podatke, informacije i dokumentaciju prikupljenu u Bosni i Hercegovini financijsko-obavjetajnim jedinicama drugih zemalja pod uslovom da je osigurana slina zatita povjerljivosti, na njihov zahtijev ili na vlastitu inicijativu. Prije dostave podataka financijsko obavjetajnim jedinicama drugih zemalja, FOJ zahtijeva garanciju da e se informacije, podaci i dokumentacija koristiti samo u svrhe propisane zakonom. Ako FOJ na osnovu podataka, informacija i dokumentacije pribavljene u skladu sa odredbama zakona ocijeni da postoje osnovi sumnje da je u pitanju krivino djelo povezano sa nekom transakcijom ili licem, duan je tuiocu dostaviti pismeno obavjetenje sa potrebnom dokumentacijom. FOJ ne navodi podatke o zaposlenom licu ili licima iz Obveznika koja su mu saopila podatke u skladu sa zakonom, ili koja su na bilo koji drugi nain ukljuena u izvrenje transakcije u ime obveznika, osim ako postoje razlozi za sumnju daje taj obveznik ili njegov zaposleni poinio krivino djelo, ili ako je ta informacija potrebna za utvrivanje injenica u toku krivinog postupka.

164

Pored obaveza prethodno spomenutih u zakonu FOJ takoe ima i slijedee obaveze u sprijeavanju pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti: Nadlenim organima predlae izmjene i dopune propisa koji se odnose na sprijeavanje i otkrivanje pranja novca i fmansiranje teroristikih aktivnosti; Uestvuje u izradi liste pokazatelja za prepoznavanje sumnjivih transakcija; kao i liste zemalja koje primjenjuju meunarodno prihvaene standarde u pogledu prevencije i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma; Uestvuje u strunom osposobljavanju zaposlenih i ovlatenih lica u obveznicima, nadlenim organima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Distrikta Brko, ta organizacija sa javnim ovlatenjima; Objavljuje, najmanje jednom godinje statistike podatke iz oblasti pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti, te na drugi primjeren nain obavjetava javnost o pojavnim oblicima pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti. FOJ direktoru i ministru podnosi godinji izvjetaj o optim aktivnostima u vezi pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti. Oragani carinske uprave duni su FOJ-u dostavljati podatke o svakom prenosu gotovog novca i obveznica preko dravne granice u iznosu 10. 000 KM ili vie u roku od tri dana od dana prenoenja. Tuiteljstva su duna FOJ-i dostavljati informacije o krivinim dijelima pranja novca i financiranja teroristikih aktivnosti radi analize svih podataka o navedenom krivinom djelu, dva puta godinje se vri dostavljanje informacija: Ime, prezime, dan roenja, stalno prebivalite, odnoso naziv i sjedite firme, protiv koje je potvrena optunica za pranje novca ili financiranja teroristikih aktivnosti ili je podeen zahtijev za pokretanje prekrajnog postupka zasnovan na odredbama zakona; Mjesto, vrijeme, nain izvrenja radnje koja ima biljeje krivinog djela ili prekraja; Faza postupka; Iznos privremeno ili trajno oduzetog novca ili vrijednost imovine i datum donoenja odluke o oduzimanju. Organi zadueni za reguliranje rada i vrenje inspekcijske kontrole banaka, u saradnji sa obveznikom i pod njihovom kontrolom sastavljaju listu pokazatelja za prepoznavanje sumnjivih transakcija koja su opisana u Pravilniku i koja se dostavljaju FOJ-i. Sto se tie zatite i uvanja podataka to je regulisano zakonom od lana 29. do lana 33. Obveznik i njegovi zaposlenici ne smiju otkriti stranci ili treem licu daje informacija, podatak ili dokumentacija o stranci ili transakciji dostavljena FOJ-i, niti da

165

je FOJ-a u skladu sa zakonom privremeno obustavio izvrenje transakcije ili obvezniku dao upustva za postupanje. Informacije o zahtijevu od strane FOJ-i ili o dostavljanju informacija, podataka ili dokumentacije FOJ-i, te o privremenoj obustavi transakcije smatraju se slubenom tajnom. O skidanju slubene tajne odluuje FOJ-a. Prilikom dostavljanja informacija, podataka i dokumentacije FOJ-i prema odredbama zakona, obaveza uvanja bankarske, poslovne i slubene tajne ne osnosi se na obveznika, dravne organe BiH, FBiH, RS i Distrikta Brko. Obveznik je duan informacije, podatke i dokumentaciju uvati najmanje deset godina nakon identifikacije, obavljenje transakcije, zatvaranja rauna ili prestanka vaenja ugovora. Obveznik je duan informacije i prateu dokumentaciju o ovlatenom licu, strunom osposobljavanju zaposlenih i provoenju interne kontrole uvati najmanje etiri godine. Carinski organi duni su informacije o prijenosu gotovine uvati najmanje dvanaest godina, dok FOJ-a uva podatke dvanaest godina. Kaznene odredbe su regulisane u lanu 39. i 40. Pravno lice kanjava se za prekraj novanom kaznom u iznosu od 20. 000 do 200. 000 KM ako: o Ne obavi identifikaciju stranke ili ako identifikacija nije obavljena u skladu sa zakonom; o Ne obavijesti FOJ-u ili joj ne dostavi informacije, podatke ili dokumentaciju propisanu u zakonu; o Ne postupi po nalogu FOJ-e o privremenom obustavljanju transakcije; o Ne uva informacije, podatke i dokumentaciju najmanje deset godina nakon identifikacije. Novanom kaznom od 10. 000 do 100. 000 KM kanjava se za prekraj pravno lice ako: o Ne pribavi podatke za identifikaciju; o Ne obavi identifikaciju najmanje jednom godinje; o FOJ-i ne dostavlja propisane informacije na propisan nain ili uopte; o Ne uspostavi internu kontrolu ili ne sastavi listu pokazatelja za prepoznavanja sumnjivih transakcija u propisanom roku; o Ne imenuje ovlateno lice ili njegovog zamjenika ili ne obavijesti FOJ-u o tom imenovanju; o Ne osigura struno osposobljavanja; o Ne uva podatke o ovlatenom licu i zamjeniku ovlatenog lica i o vrenju unutranje kontrole najmanje etiri godine. U Pravilniku o podacima, informacijama, dokumentaciji, metodama

166

identifikacije i minimumu drugih pokazatelja neophodnih za efikasno provoenje odredaba zakona o sprijeavanju pranja novca je navedeno kada se vri izuzimanje obveznika od izvjetavanja FOJ-e o velikim i povezanim gotovinskim transakcijama. Izuzee od izvjetavanja ima za cilj smanjiti izvjetavanje o ponovljenim gotovinskim transakcijama koje su dio uobiajenih poslovnih aktivnosti dobro utemeljene stranke, ime se vri osiguranje kvalitetnijih informacija za FOJ-u. Neprijavljivanje gotovinskih transakcija dozvoljeno je samo kada je to odreeno pravilnikom. Sumnjiva transakcija ili stranka uvijek se prijavljuje. Ukoliko se transakcija obavlja putem rauna koji je bio koriten za obavljanje gotovinskih transakcija, koje su bile izuzete, ali koja odstupa 50% u iznosu, valuti, metodi izvrenja, potrebno je prijaviti transakciju FOJ-i. Ukoliko je gotovinska transakcija uvedena u registar izuzea, a FOJ-a ne smatra kako je ispunila uslove za izuzee, FOJ-a daje pisane instrukcije obvezniku da ili izmjeni izuzee ili dostavi FOJ-i izvjetaj o velikim ili povezanim gotovinskim transakcijama odreene stranke u skladu sa zakonom o sprijeavanju pranja novca. Ono sto je vrlo bitno naglasiti za FOJ-u BiH ja daje 30. 6. 2005 godine na sastanku u New Yorku primljena u EGMONT grupu, to predstavlja veliki uspjeh i podstrek za daljnju zakonsku i institucionalnu reformu. Primanje FOJ-e BiH u EGMONT grupu svakako da e pospjeiti borbu ove institucije protiv pranja novca u BiH, a veoma bitna je i meunarodna institucionalna saradnja FOJ-a zemalja koje su znatno odmakle u borbi protiv pranja novca i koje primjenjuju sofisticirani]e metode i tehnike za otkrivanje ovoga vida ekonomskoga kriminaliteta. Zemlje lanice EU, Europskog privrednog prostora, te Radna grupa za financijske mjere protiv pranja novca (FATF) od kojih se zahtijeva usvajanje zakona i procedura u financijskom sektoru u skladu sa Direktivom o pranju novca EU i 40+10 preporuka FATF-a mogu se smatrati kako imaju meunarodno prihvaene standarde za sprijeavanje pranja novca i financiranje teroristikih aktivnosti koje su jednake ili stroije od onih koje se koriste u Bosni i Hercegovini. Institucije koje su ranije navedene a koje se bave sprijeavanjem, otkrivanjem, analiziranjem krivinih djela iz oblasti ekonomskog kriminaliteta (orgfnizirani kriminal, pranje novca, korupcija, poreske utaje) imaju svojih nedostataka posebno kod rukovanja i upravljanja oduzetim predmetima, imovinom i sredstvima, budui da nadlenost koju ima sud ne zadovoljava sve aspekte oduzimanja imovine. Isto tako u radu institucija nedostaje kompletna baza podataka, zbog toga je potrebno vee informatiko povezivanje sa jedinstvenim pristupom informacijama. Zbog toga je potrebno uspostaviti specijalni organ koji bi raspolagao informacijama i donijeti zakon o zatiti linih podataka. Takoe je potrebno i organizovanje obuke za

167

stvaranje profesionalnih kadrova ukljuujui i sudije i tuioce. Pored navedenog potrebno je poveati nivo saradnje u emu je bitno organizovanje zajednikih seminara posebno sa osvrtom na financijske istrage i konfiskacije imovine steene krivinim djelom.

168

XII DIO KRIVOTVORENJE NOVCA 1. Pojam krivotvorenja novca Pod krivotvorenjem novca podrazumijeva se pravljenje lanog novca i preinaenje pravog novca, u namjeri stavljanja u opticaj, stavljanja lanog ili preinaenog novca u opticaj kao da je pravi i pribavljanje lanog novca u namjeri stavljanja u finansijski opticaj. Krivotvorenje se vri u takvim razmjerama da se negativno moe odraziti na ekonomski sistem pojedinih zemalja, izazivajui poremeaje u monetarnoj politici. Osnovni motivi i ciljevi falsifikovanja novca su ekonomske i politike prirode. Ekonomski interes je vidan, jer je zarada oigledna u odnosu na uloen rad i sredstva, bez obzira na rizik i opasnost da ta kriminalna djelatnost bude otkrivena. Kako istie S. Miloevi, falsifikovanje je vrlo vaan posao jer se interes nalazi izmeu truda proizvodnje i dobiti koja se postie stavljanjem falsifikovanog novca u opticaj. 2. Oblici i naini krivotvorenja novca Krivino djelo krivotvorenja novca ispoljava se u sljedeim krivino pravnim oblicima: Pravljenje lanog novca - je svaka izrada lanog novca tako da dovoljno lii na pravi, tj, da se ne moe na prvi pogled uoiti da napravljeni novac nije pravi; Preinaenje pravog novca u namjeri stavljanja u opticaj - je izmjena pravog novca tako da mu da izgled novca vee vrijednosti; Stavljanje lanog novca u opticaj - postoji kada uinilac laan novac na bilo koji nain upotrijebi kao pravi, tako da isti kasnije nastavi da cirkulie u opticaju; Pribavljanje lanog novca u namjeri da se stavi u opticaj kao pravi - je svako dolaenje u posjed lanog novca sa namjerom stavljanja istog u opticaj; Izazivanje poremeaja u ekonomiji zemlje usljed izvrenog djela u nekom od predhodnih oblika; Neprijavljivanje nainjenog lanog novca ili stavljanje lanog novca u opticaj. Osnovni naini falsifikovanja novanica su: Runo Mainski

169

Fotokopiranje orginalnih novanica Novanice se mogu lino krivotvoriti u sljedeim oblicima: Precrtavanjem, koje se sastoji u runoj izradi falsifikovane novanice na osnovu orginalne; Preinaenje orginala sa niih apoena u vie apoene

Krivotvorenje novanica mainskim putem, odnosno tampanja pored znanja i vjetine, zahtijeva odreenu tehniku opremljenost, to se najee postie koritenjem odgovarajuih vjetina u postojeim tamparijama. Fotokopiranje orginalnih novanica se sve ee uspjeno koristi za izradu krivotvorenih novanica. Ovaj nain moe da bude dosta uspjean, naroito u dananje vrijeme kada se proizvode savremeni kolor papir aparati. Najnoviji kolor kopir aparati za fotokopiranje laserskom tehnikom pruaju velike mogunosti za uspjeno falsifikovanje novanica, pa treba oekivati da e se to ee i koristiti. 3. Spreavanje i otkrivanje krivotvorenog novca Krivotvoreni novac nastao fotokopiranjem orginalnih apoena papirnih novanica naroito ako je za krivotvorenje koritena profesionalna visokosofisticirana raunarska i kopir oprema jeste veoma opasna kriminalna pojava. Meutim i ovakav novac ima svoje nedostatke za razliku od orginalnih autentinih novanica koje su izraene u dubokoj tampi, ija je karakteristika dubina, otrina i reljefnost crtea, krivotvorene novanice se izrauju u samoj tampi, pa im je zbog toga crte bez dubine, otrine i reljefnosti. Papir za tampanje novanica izrauje se pod strogom kontrolom i ne moe se nabaviti. Papir orginalnih novanica u sebi sadri sigurnosne zatitne elemente kao to su: Vodotisak - se nalazi na papiru orginalnih novanica dok ga krivotvorene novanice nemaju Zatitni koni - nalazi se na povrini orginalnog papira. Krivotvoritelji radi njegovog imitiranja na povrini krivotvorene novanice ucrtavaju crtice u odgovarajuoj boji. Vertikalna sigurnosna nit - se uoava kad se novanica digne prema manjem svjetlosnom izvoru. Boja papira - emisione banke tampaju svoje novanice na papiru u boji. Falsifikat ovakvih novanica je uoljiv jer krivotvoritelji za izradu krivotvorenih novanica koriste obini, kopir ili trgovaki bezbojni papir, naknadno ga boje i lahko je vidljivo da se ne radi o pravoj boji.

170

Fluoroscentne materije - papir novanica kod veine zemalja u svijetu ne sadri u sebi fluoroscentne materije kao obian papir ili drugi trgovaki papir. Zbog toga krivotvorene novanice ispod ultraviolentpih zraka "isijavaju" blijedo plaviastu boju za razliku od papira autentinih novanica kod kojih spomenuti efekt luminiscencije u potpunosti izostaje. Luminiscentni znakovi - papirne novanice raznih valuta u sebi imaju ugraene razne znakove nevidljive hemijskim mastilima. Ovi znakovi su raznobojni i mogu se vidjeti tek pri osvjetljenju sa ultraviolentnim zracima. Do sada nije uspjelo imitiranje ovih znakova ( raznobojne crtice, vertikalne niti i dr.). Giljoe - su tanke raznobojne niti koje su isprepletene i izraene u tampi drugih boja i one ukraavaju razne dijelove novanice. Kod krivotvorenih novanica te tanke isprepletene niti odlikuju se bezbojnim prekidima, to se najbolje moe uoiti putem lupe. Crte - krivotvoritelji putem fotoreprodukcije esto zanemare veliinu crtea zbog otrine, pa je crte ili dui ili krai 1-3 mm od crtea na orginalnim. Ovo nije lahko uoljivo bez poreenja sa originalnom novanicom. Serijsko slovo i broj novanice - svi apoeni papirnih novanica imaju serijsko slovo i broj novanice. Krivotvorene novanice imaju mnogo nedostataka. Kod serija i brojeva kao to su: nejednak razmak izmeu brojki, odudaranje brojke po visini, nejednaka debljina brojki i slova, drugaiji oblik brojke.

est je sluaj da se krivotvorene novanice prilikom izrade numeriu serijskim brojevima koji se ponavljaju u istim serijama. 4. Metodika otrivanja i dokazivanja krivinih djela krivotvorenja novca Po saznanju u namjeri da se krivotvorene novanice ubace u nau zemlju, postaviti e se odgovarajue verzije o samom nainu unoenja i sortiranja, kao i o licima koja bi trebalo da unesu odnosno rasturaju lane novanice. Na osnovu postavljenih verzija pravi se plan operativne aktivnosti, koji, pored planiranih operativno - taktikih i tehnikih radnji i mjera i pojedinih istranih radnji, sadri i odgovarajua upustva o tome kako se ponaati prema licima koja unose i rasturaju krivotvorene novanice. Korisne informacije o licima koja su stavila lane novanice u opticaj moe da prui radnik iz finansijske institucije koji je od tog lica primio novac. U razjanjavanju i dokazivanju ovog krivinog djela prvo bi trebali utvrditi da li je sumnjivi novac stvarno krivotvoren, pa ako jeste, utvrditi, nain krivotvorenja, ukazati na koliinu i apoene krivotvorenog novca, mjesto i vrijeme njegovog krivotvorenja, pojavljivanje i rasturanje, motiv, svojstvo vjetini i posjedovanje odreenih sredstava uinioca.

171

DIO XIII KOMPJUTERSKI EKONOMSKI KRIMINALITET 1. POJAM KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA Oko pojmovne definicije kompjuterskog kriminaliteta jo nije postignuta saglasnost. Tako se mogu uti razni termini: kompjuterska zloupotreba (computer abuse), kriminal povezan sa kompjuterom (computer- related crime), kompjuterske prevare (computer fraud), I najee termin kompjuterski kriminal (computer crime) koji preuzima primat nad ostalim sa izgledima sveopteg prihvatanja. U definisanju pojma kompjuterskog kriminaliteta u pravom (uem), sadrajnom smislu prisutan je razliit prilaz, a I odreene objektivne tekoe kao to su: vie naina i pojedinanih oblika u kojima se ispoljava, brzina kojom se iri, stalno usavravanje tehnolokih dostignua itd. Tako ispada da kompjuterski kriminalitet jo ne predstavlja zaokruenu fenomenoloku kategoriju ve je on opta forma kroz koju se ispoljavaju razliiti oblici kriminalne aktivnosti, forma koja e u budunosti postati dominantna. Pojam kompjuterskog kriminaliteta, kao, uostalom, i sam fenomen stigao je iz SAD-a. Naime, godine 1958. Urlich Sieber daje odredbu: pojam kompjuterskog kriminaliteta obuhvaa protupravne povrede imovine, kod kojih se kompjuterski podaci s predumiljajem mijenjaju, razaraju, do njih neovlateno dolazi i koristi ili se koriste zajedno sa hardverom 1. Za praksu pogodniju definiciju daje Reiner von zu Muhlen koji tvrdi: U kompjuterski kriminal valja svrstati sve one delikte kod kojih se kompjuter javlja kao orue ili cilj krivinih radnji 2. Iz toga se da zakljuiti da se kompjuter u kompjuterskom kriminalitetu javlja kao objekat i kao subjekat krivinog dijela. Tj. kompjuter moe biti cilj napada ili manipulacije, a moe biti i koriten kao sredstvo manipulacije kako bi se napao neki drugi cilj. U sluaju kada je kompjuter cilj, onda se radi o nekoj vrsti onesposobljavala, kao to su: unoenje virusa, programskih ili logikih bombi, brisanje podataka i programa na magnetnim ili optikim medijima, unitenje dijela ili cijele opreme, kompjuterska pijunaa i si. Dovoljno je izbrisati ili unititi neki od kljunih elemenata pa da se sistem onesposobi za rad. Kompjuter kao sredstvo napada moe posluiti za postizanje raznih ciljeva, odnosno interesa. Kao to su: kraa kompjuterskog vremena (neovlaten rad na kompjuterskom sistemu), manipulisanje podacima koji su u sistemu, krivotvorenje podataka i isprava koje proizvodi sistem itd. U naunoj disciplini koja se bavi pitanjima kompjuterskog kriminaliteta susreemo se sa jo nekoliko definicija kao to su: Don Parker svaki dogaaj u vezi sa upotrebom kompjuterske tehnologije u kom rtva trpi ili bi mogla da trpi gubitak, a uinilac djeluje u namjeri da sebi

173

pribavi ili bi mogao da pribavi korist Definicija kompjuterskog kriminaliteta jedne meunarodne ekspertne grupe u okviru OECD-a iz 1983. kojom su obuhvaena sva protupravna, nemoralna i nedoputena ponaanja, u vezi sa automatskom obradom podataka i njihovim prijenosom D. Krapac smatra kako Kompjuterski kriminalitet oznaava sve sluajeve zloupotrebe elektronskog raunala (manipulacija na njemu ili s njim) koji su pravno odreeni kao krivina djela Dr. V. Vodineli razlikuje kompjuterski (raunarski) kriminalitet u pravom (uem) smislu, a taj pojam obuhvata kompjutersku prevaru, sabotau i pijunau, od kompjuterskog kriminaliteta u nepravom (irem) smislu, pod kojim smatra protupravno prisvajanje kompjutera i njihovih dijelova kraom, pronevjerom i prevarom fingirane krae kompjutera, zloupotrebe automata s novcem za igru kojim se upravlja pomou kompjutera. Pod ovim pojmom ovaj auto obuhvata i sva ona krivina djela gdje se kompjuter javlja kao sredstvo izvrenja drugog krivinog djela

Razlikovanje kompjuterskog kriminaliteta u odnosu na druge vrste kriminaliteta vezano je za specifian nain izvrenja pomou kompjutera. Na primjer, kada se izvri pljaka banke pomou kompjutera, iako se radi o imovinskom deliktu rije je ipak o kompjuterskom kriminalitetu. Pojava kompjuterskog kriminaliteta esto je vezana uz pojam kriminaliteta tzv. bijelog okovratnika . Kompjuter u svakom sluaju predstavlja jednu od najznaajnijih i najrevolucionarnijih tekovina razvoja tehniko tehnoloke civilizacije. No, pored svih prednosti koje sobom nosi i ogromne koristi ovjeanstvu, kompjuter je brzo postao i sredstvo zloupotrebe nesavjesnih pojedinaca, grupa ak i organizacija. Tako nastaje kompjuterski kriminalitet kao poseban i specifian oblik savremenog kriminaliteta po strukturi, obimu i osobenostima. 2. IZVRITELJI KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA U svijetu postoje razliite klasifikacije izvritelja kompjuterskog kriminaliteta. Jedna od podjela jeste na unutranje i vanjske izvritelje, a svaka od ovih ima svoje grupe odnosno podgrupe. Istraivanja FBI (SAD) utvrdila su tri grupe osoba koje vre napad na kompjuterski sistem izvana. Najvea grupa obuhvaa individualce (hakere i dr.) koji ulaze u sistem iz znatielje da vide ta mogu napraviti bez namjere da kradu podatke ili softver, odnosno bez namjere da unite podatke, lako ta aktivnost na prvi pogled izgleda bezazleno, ona izaziva tete, jer sistemi za detekciju takvih neovlatenih upada ukljuuju se i stvaraju izvjesnu potekou u sistemu koji je napadnut. Neovlateno koritenje moe biti

174

povezano i s pojavom virusa. Druga grupa koja napada kompjuterski sistem izvana jeste ona koja ima namjeru upasti u sistem i unititi podatke ili softver, uvesti pometnju u sistem, mijenjati podatke, razoriti ili smetati u sistemu. U tu grupu spada i ubacivanje tzv. malignih virusa koji imaju zadatak unititi odgovarajue podatke u sistemu. Trea grupa obino upada u sistem da steknu neku korist koritenjem sistema. U tu grupu obino spadaju profesionalci koji upadom u sistem obavljaju razne poslovne transakcije, kradu informacije, pijuniraju, manipuliraju podacima, kradu kompjutersko vrijeme sistema i si. Kada je rije o napadu kompjuterskog sistema od strane osoblja koje radi na sistemu tada tu ima raznih izvritelja s najrazliitijim motivima. Bilo je sluajeva npr. Od strane programerskog osoblja da u sistem ugrade maliciozne programe s namjerom da osiguraju svoju nezamjenjivost. Druga grupa koristi razne metode za izigravanje sistema i sticanje protupravne koristi. Tu ima niz primjera, od sluaja zaokruivanja u raznim obraunima svota na nie, s time da se razlika unosi na odreeni raun, pa do krivotvorenja odreenih podataka i si. 3. PODJELA KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA Gledajui na finansijsku tetu od kompjuterskog kriminala strunjaci je uvrtavaju na tree mjesto kriminala, odmah nakon trgovine drogom i orujem. Ministarstvo pravde SAD-a kompjuterski kriminal definie kao sve kriminalne aktivnosti u koje je ukljuena upotreba informacijske tehnologije. Kako postoje razliite definicije kompjuterskog kriminala, tako postoje razliite podjele kompjuterskog kriminaliteta. Profesor Vodineli kompjuterski kriminal dijeli na slijedee 4 velike grupe i to: 1. Manipulisanje raunarom; 2. Raunarska pijunaa (ukljuujui i krau softvera); 3. Sabotaa kompjutera; 4. Neovlateno koritenje kompjutera. Urlich Sieber kompjuterski kriminalitet dijeli na: imovinska djela, povredu prava privatnosti i ugroavanje ostalih pravno zatienih interesa koje su izvrene upotrebom kompjutera. Prof. Asim akovi polazi od kompjuterskog sistema kao sredinjeg objekta kompjuterskog kriminaliteta te kompjuterski kriminalitet svrstava u 3 velike grupe i to: 1. Zloupotrebe na kompjuteru (neovlateni pristup, pribavljanje poslovnih i drugih tajni, oteenje podataka, haking, pijunaa i kompjuterska pijunaa); 2. Zloupotrebe uz pomo kompjutera (kompjuter kao sredstvo izvrenja kompjuterske prevare ili kompjutersko krivotvorenje);

175

3. Zloupotrebe uinjene kompjuterom (kompjutersko softversko piratstvo, kompjuterska pornografija, nuenje robe koja potie od krivinog dijela). Slobodan R. Petrovi pravi podjelu kompjuterskog kriminala polazei od osnovne podjele kriminala na kriminal nasilja i kriminal bijelih okovratnika . Moglo bi se rei da kompjuterski kriminal spada u grupu kriminala bijelih okovratnika, mada postoje oblici koji spadaju i u ovu prvu grupu kriminala nasilja, kao i oblici kompjuterskog kriminala koji predstavljaju specifikum kompjuterskog kriminala. Tako da djela koja spadaju u kriminal bijelih okovratnika spadaju: 1. Krae (kraa raunara i raunarskih komponenti, kraa podataka, lozinki, kodova itd.); 2. Prevare (osiguranjem, porezima i taksama, penzionim fondovima, socijalnoj pomoi, lano predstavljanje i si.); 3. Pronevjere (falsifikovanje osnovne knjigovodstvene dokumentacije, ispostavljanje fiktivnih faktura, ispostavljanje fiktivnih putnih rauna, kreiranje fiktivnih platnih spiskova, kreiranje fiktivne inventarske liste, kreiranje fiktivnih kupaca, vjetako poveanje zaliha robe, netano prikazivanje gubitaka na robi, falsifikovanje kreditnih izvjetaja, kreiranje lanih finansijskih podataka i si.); 4. Falsifikovanje (dokumenata, znakova za vrijednost, znakova za obiljeavanje robe, novca, potpisa, peata, hartija od vrijednosti itd.); 5. Naruavanje privatnosti (ulaenjem u privatne kompjutere putem Interneta); 6. Sabotaa (fizika i logika); 7. Odavanje tajne (dravna, vojna, poslovna ili slubena tajna); 8. pijunaa (saoptavanje povjerljivih podataka, politike aktivnosti neprijatelja, vojne mogunosti i planovi); 9. Iznude (ozbiljnom prijetnjom); 10. Ucjene (pomou elektronske pote); 11. Pornografija (slike, animacije, tekstualne datoteke, djeja pornografija itd.);P 12. ropaganda (ideoloka, vjerska, nacionalistika, rasistika, teroristika, irenje lanih vijesti itd.). Djela koje on svrstava u kriminal nasilja su: 1. Vandalizam (fiziko ili elektronsko unitavanje sistema ili opreme); 2. Terorizam (usmjeren na raunarske centre); 3. Ubistva (npr. u oblasti zdravstva izmjenom bitnih podataka o pacijentu). Dok djela koja su specifina samo za kompjuterski kriminal kao takav su: 1. Haking (naruavanje sistema zatite i neovlateno upadanje u tue informacione sisteme);

176

2. Stvaranje i distribucija virusa (radi unitavanja ili mijenjanja podataka, blokiranje sistema i si.); 3. Piratstvo softvera (koritenje, umnoavanje i distribuiranje ilegalnih kopija); 4. Kraa raunarskih usluga (neovlateno koritenje sisteme, troenje raunarskog vremena u privatne svrhe). Najprihvatljivija klasifikacija data je u Preporuci Vijea Evrope br. 89/9. Ova preporuka predstavlja obavezu za sve drave lanice da nacionalna zakonodavstva usklade sa ovom preporukom. Krivina djela kompjuterskog kriminala poznata kao lista minimuma navedena u preporuci su slijedea: 1. Kompjuterska prevara (predstavlja unos, izmjenu, brisanje ili potiskivanje kompjuterskih podataka ili programa, kao i ostale vrste manipulisanja u obradi podataka koji utiu na njen rezultat, ime se izaziva ekonomski ili imovinski gubitak drugog lica sa namjerom da se stekne protupravna imovinska dobit za sebe ili tree lice, odnosno odstupanja sa namjerom da se to lice lii imovine na nezakonit nain); 2. Kompjuterski falsifikat (predstavlja unos, izmjene, brisanje ili potpisivanje kompjuterskih podataka ili programa, kao i ostale vrste manipulisanja u obradi podataka. Predstavlja unos na raun ili pod uslovima predvienim domaim zakonom, koji bi predstavljao djelo falsifikata da je poinjen u odnosu na klasian predmet takvog krivinog djela); 3. Oteivanje raunarskog podataka ili kompjuterskog programa (Bespravno brisanje, oteivanje ili potiskivanje kompjuterskih podataka ili programa); 4. Kompjuterska sabotaa (predstavlja unos, izmjenu, brisanje ili potiskivanje kompjuterskih podataka ili programa, kao i ostale vrste manipulisanja u obradi podataka sa namjerom da se onemogui funkcionisanje kompjutera ili telekomunikacijskog sistema); 5. Neautorizovan pristup (bespravan pristup kompjuterskom sistemu ili mrei krenjem mjera bezbjednosti); 6. Neautorizovano ometanje (bespravno ometanje tehnikim sredstvima, ulazne, izlazne komunikacije unutar kompjuterskog sistema ili mree); 7. Neautorizovano kopiranje zatienog kompjuterskog programa (bespravno kopiranje, distribucija ili javno objavljivanje kompjuterskih programa zatienih zakonom); 8. Neautorizovano kopiranje zatiene topografije (bespravno kopiranje zakonom zatiene topografije, poluprovodnikih proizvoda, ili bespravno komercijalno koritenje, ili uvoz u te svrhe topografije ili poluprovodnikog proizvoda napravljenog koritenjem topografije). U Preporuci se navodi i opciona lista krivinih djela kompjuterskog kriminala

177

ukoliko su uinjene sa namjerom: Promjena kompjuterskih podataka ili kompjuterskog programa, Kompjuterska pijunaa, Neautorizovano koritenje kompjutera, Neautorizovano koritenje zatienih kompjuterskih programa. 4. NAIN IZVRENJA KOMPJUTERSKOG KRIMINALA - MODUS OPERANDI Kompjuterski kriminal raste i razvija se ve nekoliko decenija, praktino od trenutka kada je ova tehnologija poela ire da se koristi. Sa napretkom tehnologije mijenjali su se i jo uvijek se mijenjaju i naini izvravanja kriminalnih djela i njihov potencijal, koji je u stalnom porastu. Kada je rije o informacionoj tehnologiji, treba imati u vidu da u funkcionisanju svakog kompjuterskog sistema postoji pet osnovnih nivoa (faza), koji u stvari predstavljaju kritine take sa stanovita zatite od kompjuterskog kriminala, jer je kompjuterski sistem otvoren za zloupotrebe na svakom od tih nivoa. Te take ranjivosti su: 1. Ulaz; 2. Izlaz; 3. Programiranje; 4. Upotreba; 5. Prenos. 4.1. ULAZ U ovoj fazi vri se unos podataka u kompjuter, a veliki broj delikata se deava upravo manipulacijom nad ulaznim podacima. Ova manipulacija predstavlja svakako najjednostavniji, najsigurniji i najoptiji metod koriten u kompjuterskom kriminalu, a ukljuuje izmjenu podataka prije i za vrijeme unosa u kompjuter. Te manipulacije se mogu izvesti na vie naina kao to su: Dodavanje podataka; Izostavljanje podataka; Izmjena postojeih podataka; Zamjena postojeih podataka Brisanje postojeih podataka. Najei cilj ovih aktivnosti je pronevjera, kraa i prikrivanje krae.

178

4.2. IZLAZ Kriminalna aktivnost na ovom nivou esto uzima formu krae podataka kao to su: lista kupaca, kadrovska lista i platni spisak, poslovne tajne, planovi i rezultati istraivanja trita i druge vrijedne i povjerljive informacije, ali i krau vrijednih softverskih proizvoda i programa. Ovi delikti esto ukljuuju saradnju nepotenih radnika sa jednom ili vie osoba izvana, a oni su najee poslovni konkurenti, profesionalni kriminalci ili strani agenti. Najea koritena tehnika za ovu vrstu kriminalnih djela je kopiranje datoteka podataka, softvera ili programa, koje se obavlja vrlo brzo koritenjem standardnih uslunih programa na magnetne ili optike medije. 4.3. PROGRAMIRANJE Kompjuterska kriminalna djela u fazi programiranja najee uzimaju jednu od slijedeih moguih formi: Zamjena programa; Brisanje znaajnih instrukcija; Modifikacija programa; Sabotaa programa. U poreenju s manipulacijama na ulazu, koje se mogu realizovati i bez posebnog informatikog znanja, manipulacije na nivou programiranja su u smislu naina izvrenja mnogo specifinije i, iznad svega, znatno tee za otkrivanje. Naime, ve je i kod malo sloenijih programa vrlo teko utvrditi da li program korektno izvrava sve funkcije definisane u njegovoj specifikaciji, ali je daleko tee, esto u praktinom smislu i nemogue, utvrditi da li on u nekim okolnostima radi i neto to nije specifirano. Postoje brojne veoma suptilne metode i tehnike, od kojih su najpoznatije: Tehnika sjeckane salame (salami svvindle); Superzapping ; Lovac, hvata (Sniffer programi); Pismo. bomba (letter bomb, E-mail bomb); nadmudrivanje (Spoofing); Trojanski konj (Trajan horse); Logika (vremenska) bomba (Logic (time) bomb); Asinhroni napad (Asvnchronous attack); Prikupljanje otpadaka (Scavening);

179

Maskiranje (Masquereading); Prikrivani ulaz (Trap door); Virusi i crvi (Virusses and VVorms).

4.4. UPOTREBA Veoma je mali broj kompjuterskih centara koji su donijeli zatitne mjere radi sprjeavanja neovlatenog koritenja matinog kompjuterskog sistema. Neovlateno koritenje kompjutera slino je kao i neovlateno koritenje telefona, kopir aparata, ili pisae maine, ali kako je kompjutersko vrijeme znatno skuplje, njegovo neovlateno koritenje moe izazvati ozbiljne probleme. Postoje mnogi sluajevi u kojima su uposleni koristili raunare za njihove privatne potrebe, a mnogi profesionalni informatiari esto tretiraju kompjuter kao igraku. 4.5. PRENOS Ovo je jedan od najosjetljivijih i najranjivijih nivoa kompjuterskog sistema, a osnovni razlog za to je, s jedne strane, to je vrlo teko, a esto i nemogue, obezbjediti fiziku zatitu komunikacionih linija zbog velikog geografskog prostora koji bi trebao pokriti, a s druge strane, to ve postoji itav niz prefinjenih metoda i tehnika koje se na ovom nivou mogu koristiti u izvravanju ilegalnih radnji. Od poznatih metoda i tehnika svakako treba spomenuti slijedee: Lano predstavljanje (maskiranje) (Masquerading); Prikrivanje kanala (Covert channels); Aktivna infiltracija (PiggYbacking); Prislukivanje (Wiretapping); Elektronsko prislukivanje (Eavesdropping). 5. ODREIVANJE POJMA KOMPJUTERSKA PREVARA U literaturi postoji manje-vie terminoloka saglasnost ta se podrazumijeva pod pojmom kompjuterska prevara u irem smislu, ali saetiji pojam u vidu definicije jo nije dovren. Kad se sagledaju dosadanji napori istaknutih teoretiara u ovoj oblasti, moe se kostatovati da je, u sutinskom smislu. Rije o zloupotrebama uz pomo kompjutera. Neki autori pod pojmom kompjuterskih prevara podrazumijevaju ukupan kompjuterski kriminalitet, obrazlaui time da su sve kriminalne radnje

180

uinjene pomou kompjutera neka vrsta prevara, samo se kompjuter koristi ako svakodnevno tehniko tehnoloko pomagalo. Koliko god se trudili da se definie pojam prevara sve se svodi na to da prevara postoji kad se neko lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica dovede u zabludu i time navede da neto uini ili pak ne uini to bi bilo tetno za njegovu ili tuu imovinu. Poinilac je zasigurno imao namjeru da na taj nain za sebe ili drugog pribavi protupravnu imovinsku korist. To drugim rijeima znai da kompjuterska prevara predstavlja unoenje izmjena, brisanje ili potiskivanje kompjuterskih podataka ili cijelih programa kao i ostale vrste manipulisanja u obradi podataka koji utiu na njen rezultat, ime se izaziva ekonomski ili imovinski gubitak drugog lica sa namjerom da se stekne protupravna imovinska dobit za sebe ili tree lice, odnosno postupanja s namjerom da se to lice lii imovine na nezakonit nain. Prof. dr. D. Modly i N. Korajli u kriminolokom rjeniku11 poslije konstatacije da postoji niz definicija kompjuterskog kriminaliteta, kompjuterske prevare smjeta u kompjuterski kriminalitet u uem smislu, gdje su jo kompjuterska sabotaa i kompjuterska pijunaa. U svim ovim sluajevima rije je o kriminalu koji se vri pomou kompjutera, po emu se i razlikuje od druge klasine vrste kriminala. U vezi sa definisanjem kompjuterskog kriminala istie da se u literaturi susreemo sa vie naziva za taj pojam, a kad je u pitanju termin kompjuterska prevara kae da je rije o nedoputenom ilegalnom pristupu, nedoputenom koritenju kompjutera, gdje kompjuter moe biti cilj napada ili sredstvo manipulacije za napad na neki cilj, ili da bude cilj napada s namjerom da se onesposobi. Dakle za sada i pored brojnih definicija koje su dali mnogi autori, jo nema meunarodno prihvatljive ue definicije pojma kompjuterske prevare kojom bi se svi sluili u daljem teorijskom osmiljavanju ovog fenomena. Bez ambicije da bude prvi u formulaciji jedne sveobuhvatne, ali istovremeno saete definicije kompjuterske prevare, prof. dr. Asim akovi polazi od toga da kompjuterska prevara obuhvata razne vrste manipulacija sa podacima, najee s namjerom da sebi ili drugom nezakonito pribavi imovinsku ili neku drugu korist . Ono to je specifinost kompjuterskih prevara kao i svih drugih vidova kompjuterskog kriminala u odnosu na druge poznate forme kriminala jeste injenica da je potrebno relativno kratko vrijeme za sticanje znanja neophodnog za izvravanje prevara. Potrebni su takoe mali materijalni i ljudski resursi u odnosu na tetu ili protupravnu dobit koja se moe ostvariti, ak i bez fizikog prisustva na mjestu izvrenja kriminalnog djela, a da se podaci mogu nalaziti na bilo kojem informatikom mediju. To su, najvjerovatnije, osnovni razlozi da ovakve zloupotrebe danas predstavljaju najbrojniju vrstu zloupotreba pomou kompjutera, kako po svom broju, tako i po raznolikosti oblika kroz koje se izraavaju. Osim toga kompjuteri danas nisu uopte skupi pa su zato svojina velikog broja i u masovnoj upotrebi ili zloupotrebi. Nije
teko ni skupo obuiti se, a i tehnike inovacije mogue je pratiti jer o tome postoji izdana literatura.

181

5.1. POJAVNI OBLICI KOMPJUTERSKIH PREVARA Temeljno znaenje kompjuterskih prevara, kao to je reeno, je dovoenje nekog subjekta u zabludu s ciljem da bi se na taj nain pribavila imovinska korist na osmiljen, nedozvoljen, tj. protupravan nain. Postoji vie vrsta prevara i naina njihove realizacije. U praksi se deavaju i jednostavne kompjuterske prevare sa grubim uincima, ali sve vie i one prevare koje karakterie temeljita osmiljenost, uz visok stepen umijea i sa malom vjerovatnoom da budu otkrivene, kao i nadom poinitelja da se to nee desiti. U najveem broju kompjuterske prevare deavaju se u onim oblastima u kojima je mogu efekat sa najveom vjerovatnoom. To su zasigurno slijedea podruja: porezi, carine, osiguranja imovine i lica, fondovi za socijalnu pomo, penziono osiguranje, zavodi za zapoljavanje, investicioni fondovi, prevare na bankomatima, na aerodromskim terminalima itd. este prevare dogaaju se lanim predstavljanjem. Mogunosti kompjuterskog kriminala uope, pa tako i kompjuterskih prevara su iroke. Masovno se koriste i poveavaju uporedo sa razvojem kompjuterske tehnologije. Ve su od malih ala prerasle u tzv. kompjuterski terorizam,, Cyber terorizam , poev od upada u raunarske sisteme banaka, naunih i slinih institucija do ucjenjivanja unitenjem dotinog informacionog sistema ako im vlasnici ne isporue traene svote novca. To je onda ve terorizam u pravom smislu te rijei. Najizraeniji vidovi tih mogunosti u praksi se manifestuju kroz krau programa, irenje dezinformacija, ubacivanjem virusa i drugih razliitih prevara. Najei nain prevara je putem zloupotrebe E-mail poruka. Slanjem velikog broja E. mail poruka pronalazi se zainteresovana osoba. Poslije uspostavljenja prvog kontakta zainteresovanog lica i prevaranta, odnosno prevarant - potencijalna rtva, prevarant sa razliitih E-mail-a alje povjerljive poruke koje treba da uvjere potencijalnu rtvu u opravdanost investicije npr. Drugi najei nain prevara je preko online oglasnih tabli. To se obino ini tako to se u grupe koje komuniciraju na ovaj nain ubacuje neko ko ima informacije ili alje povjerljive poruke i na taj nain pokuava da podigne cijenu akcija. Poto se za komunikacije u ovim diskusionim grupama koriste pseudonimi, to je pitanje veoma problematino. Trei najei nain prevare da sam posrednik koji vam nudi hartije od vrijednosti, ni sam nije svjestan da je rtva manipulacije. Naime, manje firme angauju posrednike da u njihovo ime kontaktiraju potencijalne investitore i da im ponude hartije od vrijednosti. To se ini preko web sajtova chatroom , diskusionih grupa, Email poruka i online oglasnih tabli. Tako se moe desiti da firma moe biti lana. Tako se moe desiti da neko nudi, a da ni sam toga nije svjestan, hartije od vrijednosti lane firme.

182

Iskustvena saznanja iz raznih dijelova svijeta i neka istraivanja pokazuju da ima mnotvo dokaza o tome da kriminalci koriste kompjutere za injenje kanjivih djela svih vrsta identinih onima kojim se inae policija od uvijek bavila. To im omoguava iroka upotreba kompjutera. Ali sada zbog tehnolokog savrenstva krivina djela se tee mogu istraiti i otkriti. Pored tehnikih mogunosti ne moraju ak biti u istoj zemlji. Sve to jasno govori kolika je njihova superiornost i svestranost do mogunosti tekih zloupotreba pojedinaca i organizovanih grupa. U nekim sluajevima postoje organizacije za prevare koje su posve uvezane, automatizovane, skoro javne i mone. Mrea takvih organizacija se iri i postaje sve gua. Prisutna su predvianja da e prevare i druga kanjiva djela poinjena pomou kompjutera i Interneta biti najvei problem policije i drugih nadlenih organa u budunosti. Mnogi odgovorni faktori nisu toga dovoljno svjesni, mada veliki broj primjera koji su do sada otkriveni, kao i neka istraivanja ozbiljno upozoravaju na to. Tim prije, to sve veom primjenom informacione tehnologije, automatizacijom klasinih i nastajanjem novih metoda, ovaj vid kriminala dobija i u kvalitetu i u kvantitetu, a to konkretno znai, da su kompjuteri uinili poinjenje prevara brim, sigurnijim, anonimnijim i sa eljenim uinkom poinitelja. Ako se tome doda njihova sve masovnija upotreba u funkciji prevare postaje jasno koliko je potreba za zatitom. Prevare koje se deavaju u oblasti osiguranja ine jedno od onih podruja koja imaju velike mogunosti za protuzakonite radnje, odnosno prevare uz pomo kompjutera. To najvie omoguava sama priroda organizacije poslovanja s velikim koliinama novca koji se obre. in prikupljanja novca, njegova distribucija na veliki broj individualnih rauna koji se zbog toga mogu teko kontrolisati, zatim razne transakcije i investicije, neujednaen i ranjiv stepen automatizacije, sve to predstavlja pogodnosti i iroke mogunosti prevara upotrebom kompjutera. Tome sigurno moemo dodati i ljudski faktor, tj. nedovoljnu strunost i obuenost djelatnika u firmama, dok su na drugoj strani prevaranti educirani do savrenstva ili su profesionalci za kompjuterske prevare pa posao obavljaju po ugovoru. Polazei od zainteresovanosti subjektivnog faktora za sigurni ambijent u poslovanju i zatiti informacija kompanija u lancu proizvodnja-prodaja neki smatraju da se vrijednost kompanija ne mjeri kapitalom, nego njezinim intelektualnim potencijalom. U tome se ogleda znaaj subjektivnog faktora, kako u efikasnosti poslovanja, tako i u oblasti zatitnih mehanizama. Istraivanja pokazuju da se najvei porast kompjuterskog kriminala deava u krai informacija poput planova proizvodnje, istraivanja trita ili popisa potencijalnih kupaca. To se naravno odnosi na krupne privredne sisteme koji su najvie na meti rafiniranih strunjaka i dobro organizovanih kriminalnih organizacija i grupa koje se bave krupnijim kraama. Za takve prevare kompjuter i Internet se pokazao kao najmonije sredstvo. Navodi se primjer prevare na Internetu koji to jasno pokazuje. Primjer je jednostavan.

183

Dvije osobe (varalice) razgovaraju preko Interneta o vrijednosti odreenih dionica, ija cijena raste. Na hiljade ljudi prislukuju taj razgovor vjerujui da je to istina, jer ne znaju da su ti ljudi varalice. Zbog toga misle da su od njih dobili tane informacije i iz prve ruke, tako rei. Oni kupuju te dionice bez provjere ne znajui da su im te varalice skupo prodale svoje dionice, uzele novac i na vrijeme pobjegle. Tu manipulaciju, odnosno brzu manipulaciju mogli su uiniti samo pomou kompjutera. Drugi primjer, jo jednostavniji operator u kompjuterskom centru K-banke prenio je informacije o tuem raunu, pohranjene na magnetskom mediju, na magnetsku traku nove, neizdane kreditne kartice, koju je ukrao i njome podigao oko dvadeset miliona jena na bankomatu Prevare povezane sa raznim vrstama osiguranja obino uzimaju formu prevare usmjerene na osiguravajue firme, pojedince osiguranike i razne firme koje su osigurale svoju imovinu. Prevare osiguravajuih fondova najee se deavaju na taj nain to zaposlenih ili bivi radnik tog fonda kreira fiktivne zahtjeve za isplatu nekog od vidova osiguranja. Bilo zdravstvenog, ivotnog, osiguranja za sluaj nekog udesa i si. Na osnovu takvog zahtjeva za isplatu ekovi osiguravajue kue se izdaju i realizuju ovim lanim traiocima. Poinilac sa fiktivnog rauna uzima novac za sebe. Inae, prevare osiguranika su mogue na razne naine. Jedan od tih je da se premija osiguranika manipulacijom moe pripisati raunu koji kontrolie prevarant. este tete u osiguravajuim firmama nastaju na osnovu podnesenih duplih zahtjeva za isplatu premija. Koriste se slabosti sistema koji dozvoljava isplatu duplog potraivanja ukoliko je, npr., drugi podnesak zahtjeva zakonom dozvoljen, te nije zastario. To prevaranti prate, poznaju zakone i druge okolnosti. Tako stare zahtjeve nanovo naplate jer duplikate ekova alju na adrese drugog, njemu poznatog sauesnika u prevari. Ovaj je mogao podii ekove, a potom ih unoviti preko odreenog broja fiktivnih bankovnih rauna koji su ve ranije isplanirani. Ovo je bilo olakano uraditi jer su u igri bili u ulozi prevaranta analitiar na raunskom sistemu, a u ulozi potencijalne rtve revizor prispjelih zahtjeva - obojica u meusobnom dogovoru jer se lino poznaju i dogovaraju sve detalje do izvrenja prevare. esta meta prevara su fondovi invalidsko-penzijskog osiguranja. U postupku zahtjeva za penzije u kompjuter se unose netani, lani podaci kao i podaci o stepenu invalidnosti. este prevare se deavaju na taj nain to prevaranti namjeste da primaju penzije od jednog broja umrlih penzionera. Operacija je jednostavna, a uinak siguran. kolski primjer je pokuaj prevare osobe za terminalom koja je uspjela udesiti da prima vie ekova umrlih penzionera na taj naina to podatak o smrti nekog penzionera nije unosio u kompjuter da bi ga izbrisao iz validnog centralnog registra penzionera nego je samo izvrio promjenu adrese i ek upuivao na tu adresu koju je potom koristio prevarant. Prevara jednostavna i elegantno izvedena. Nije je ba tako jednostavno i lako otkriti.

184

Ovakve vrste prevara najee vre uposlenici u dotinim firmama, jer u informacionom sistemu sa kompjuterskom tehnologijom sve dalje to se deava u velikoj mjeri zavisi od personala koji opsluuje dotinu tehniku na jednoj strani i od personala tj. pojedinaca prevaranata i grupa koji se time bave. To poznavanje mogunosti kompjutera i Interneta kao i njihove prednosti i ranjivosti uvoenjem adekvatnog sistema upuuje na potrebu preduzimanja mjera zatite i uestale kontrole. To takoe upuuje uspostavljanje meusobne saradnje i povjerenja izmeu izvrilaca na onim radnim mjestima gdje su prevare mogue, relativno lako izvodljive kao u pomenutom sluaju i gdje se najee deavaju. U fondovima socijalne pomoi takoe se deavaju prevare na slian nain, tj. fiktivnim isplatama i skidanjem sa evidencije lica koja imaju pravo na ova primanja. To se najee ini promjenama njihovih adresa da bi se teko moglo ustanoviti njihovo mjesto boravka. U oblasti poreza i taksa prevare su svakodnevna pojava i rairene su do te mjere kako brojem prevara, tako i novanim iznosima. To je, takoe, lako utvrditi. Na primjer, na osnovu planskih dokumenata priblino se znaju cifre koje bi kompanije i pojedinci godinje trebale prijaviti i uplatiti na ime poreza. Meutim, te planirane cifre u dravnoj kasi najee se ne realizuju. Razlozi za to mogu biti brojni kao to su utaje i druge manipulacije, mita i korupcije. Dravni organi koji vre reviziju poslovanja i kad utvrde da nema utaje i da je porez u cijelosti izmiren, ipak utvrde da konana cifra u dravnom budetu bude manja. Znai da su se u toj transakciji novca morale desiti neke zloupotrebe pomou kompjutera jer je kompjuter bio sredstvo komunikacije. Indicije su osnovane i jasno upuuju na nadlene istraitelje i na pravac akcije. U novije vrijeme kompjuterizacijom poreskih slubi i automatizacijom informacionog sistema pruaju se istovremeno i velike mogunosti manipulacije poslovnim podacima. Kompjuterska prevara deava se od ina ukucavanja manipulisanih podataka od strane osoba iz finansijskog biroa dotine firme poreskog obveznika do prenosa podataka na drugoj strani u kompjuteru informacionog sistema dravne kase, odnosno nadlene dravne agencije, poreske uprave npr. este prevare se deavaju lanim predstavljanjem (prikazivanjem) koristei kompjuter tako to se koritenjem injenica koje predstavljaju istu obmanu s ciljem da se donese drugaija odluka sa negativnom posljedicom. Takvi vidovi susreu se kod odobravanja kredita na osnovu krivih podataka o kreditnoj sposobnosti trailaca kredita. Sline postupke imamo kod kupovine hartija od vrijednosti na osnovu netanih podataka lansiranih preko kompjutera. Lansira se kriva informacija o dobroj zaradi kupovinom dotinih dionica i kupci budu prevareni. U uslovima kada nije bilo kompjutera u upotrebi brokerskih kua to je bilo tee postii, jer su brokeri neposredno meusobno komunicirali.

185

Kompjuter i Internet su drastino promijenili nain poslovanja u svijetu. Berzanski poslovi su nekada bili privilegija samo odabranim. Meutim, danas ovi poslovi postaju dostupni svakome ko ima kompjuter i prikljuak na Internet. Zato je, prije svega, potrebno imati novac i poznavati osnove savremenog berzanskog poslovanja pomou kompjutera. Istovremeno ta dostupnost berzanskim poslovima velikom broju posrednika raunarske tehnike znai i iroku mogunost prevara pomou iste te tehnike. Tehnika jeste mone, ali je i ranjiva sa stanovita zatite od moguih zloupotreba. To prevaranti znaju. Tu je teite njihove edukacije, a potom i akcije. Najsigurniji odbrambeni mehanizam koji se preporuuje sastoji se u slijedeem. Treba se drati provjerenih brokerskih kua koji se takoe tehnoloki modernizuju i opremaju sa najboljim zatitnim mehanizmima. Neki savjeti za neiskusne pa i druge mogu posluiti kao zahvalan i dobar odbrambeni mehanizam protiv prevara kod kupovine dionica i investicija, kad su u pitanju investicije meu prioritetne korisne savjete treba ukljuiti i slijedee: Ne dozvoliti da neka primamljiva investicija zavede onoga ko namjerava ui u proces. Moe se koristiti pri tome i zdrava logika uz sumnju da li investicija zvui suvie dobro da bi bila istinita. Poznato je da nijedan normalan i poten posao ne moe donijeti enormne prihode, niti je bez rizika. Svako ko nudi enormni profit ili dobit je sumnjiv. Zbog svega toga mora se znati ta se i od koga kupuje. Potrebno je prethodno znati sve relevantne informacije, a u prvom redu provjeriti da li je firma u koju se investira, ije se akcije namjeravaju kupiti, registrovana, i da li je osoba koja obavlja prodaju ili kupovinu ovlatena za taj posao. Ovu provjeru je mogue izvest na web sajtu NASD Regulations, Inc. . Sve u svemu, mora se imati osjeaj za opreznost i razvijati sopstvena pravila za sprjeavanje kompjuterskih prevara pored svih drugih zatitnih mehanizama. Prevare se mogu postii kod realizacije tendera i drugih vrsta ponuda koje su zasnovane na nekim falsifikovanim kompjuterizovanim podacima. U pitanju najee mogu biti neki uslovi koji se tiu planova, rokova, dokumentacije finansijske naravi itd. kod nabavke tehnike opreme u uslovima nemilosrdne trine konkurencije mogua je iroka lepeza prevara na nain da se lanim kompjuterizovanim podacima, preko reklamnih spotova obmanu kupci. Kompjuterske prevare poinju se sve vie izvoditi pomou ukradenih ili falsifikovanih kreditnih kartica. Razvojem bankomata i sve ire njihovo uvoenje u redovno poslovanje banaka i drugih finansijskih institucija, zbog ograniene kontrole otvorile su se nove mogunosti manipulacija sa kompjuterski pohranjenim podacima. Kraa brojeva kreditnih kartica moe se poiniti neovlatenim ulaskom u neogranien broj baza podataka. Kradljivci su takoe savladali jednu esto upotrebljavanu prevaru,

186

a to je reprogramiranje informacija na magnetnoj traci koja se nalazi na poleini kreditne kartice, koristei se opremom koja je na legalan nain kupljena u bilo kojoj trgovini kompjuterske opreme. Svi trokovi koje je napravio kriminalac idu na raun vlasnika kreditne kartice. Ovakve manipulacije zbog lakoe izvoenja i tekoa u pogledu otkrivanja, postaju najei oblik kompjuterskih prevara. U tu svrhu poinitelji se sve ee koriste tuim identifikacionim i drugim linim podacima i ukradenim ili programski dobivenim (generisanim) brojevima kreditnih kartica kako bi sebi pribavili neku korist (kupili neki proizvod, platili neki svoj raun, zadovoljili neke svoje namjere, elje itd.). Svemu tome je posebno doprinio razvoj, uvoenje i sve ira upotreba Interneta u elektronikom poslovanju. Kompjuterske prevare, kap jedan od pojavnih oblika kompjuterskog kriminala, danas predstavljaju najbrojniju vrstu kompjuterskih zloupotreba, kako po svom broju, tako i po raznovrsnosti oblika. iroka je lepeza mogunosti. Do takvih manipulacija najlake se moe doi u toku unosa, obrade, pohranjivanja, distribucije podataka i informacija, kao i pri razmjeni podataka unutar kompjuterskih mrea ili putem telefonskih i drugih komunikacijskih kanala. Pri tome se podaci mogu nalaziti na bilo kom informatikom mediji: magnetskom disku, disketi, CD-u, magnetskim karticama itd. Razvoj kompjuterskih mrea, a posebno Interneta u velikoj je mjeri pridonio njihovom irenju. Prevare pomou telefonske mree PBX su takoe prisutne. PBX prebacivanje je tehnika naprava koja se moe programirati da prebacuje telefonske pozive na odreene telefonske linije. Ako zlonamjerni poinilac moe doi do koda kompanije, on moe obaviti neogranien broj telefonskih poziva. Na taj nain svi trokovi nastali ovakvim pozivima idu na teret kompanije. Ima sluajeva da kompanije za ak vrlo kratko vrijeme, par dana, izgube velike svote novaca. Poznat je sluaj vladine organizacije u Ohaju. Radi se o oteenju u milionskim ciframa dolara za par dana, samo to je prevarant na raun kompanije obavio velik broj telefonskih poziva koristei gore pomenuti nain. Gotovo svako kanjivo djelo koje se moe poiniti preko telefona moe se poiniti i pomou kompjutera i Interneta. Prevare pomou Interneta kreu se od lanca sree i lota do sportskih opklada, ilegalnih web stranica koje se bave ukradenim stvarima (poput kreditnih kartica) i kockarnica koji prikrivaju svoju ilegalnost raznim reklamnim porukama. 5.2. SPREAVANJE KOMPJUTERSKIH PREVARA 5.2.1. Pravna zatita od kompjuterskog kriminala u irem smislu

187

Kompjuter u svakom sluaju predstavlja jednu od najznaajnijih i najrevolucionarnijih tekovina razvoja tehniko-tehnoloke civilizacije. Meutim, pored svih prednosti koje sobom nosi i ogromne koristi ovjeanstvu, kompjuter je brzo postao i sredstvo zloupotrebe neodgovornih i zlonamjernih pojedinaca, grupa, ak i organizacija. Posredstvom ove tehnike masovno se ine kriminalna djela. To zasluuje panju cijele meunarodne zajednice u poduzimanju mjera spreavanja i zatite. Zatita u ovoj oblasti povezana je sa razvojem komunikacija i Interneta sa porastom broja zloupotreba i metoda nedozvoljenog, odnosno protupravnog koritenja kompjutera. Neke oblasti, neki novi modaliteti kriminalnih radnji tek se reguliu zakonskim propisima. Tako je u Velikoj Britaniji tek u 2000. godini donesen zakon o,, Cyber Terorizmu (Terorissam Act) po kome je ova vrsta terorista izjednaena sa bombaima . Neke zemlje sa zakanjenjem, a neke tek razmiljaju o tome kako u zakonske propise ugraditi ove novine. Kad se govori o pravnoj zatiti kompjuterskih programa, i ako se ima namjera da se zatiti program van granica neke zemlje onda se obavezno treba staviti oznaka Copyright ili oznaka uz naznaku autora programa ili izdavake kue. Ostali vidovi zatite: zatita prostorija sa kompjuterima; tehnika zatita softvera; vizuelna zatita; holografska metoda; zatitne naljepnice; hardverska zatita itd. Zahvaljujui ogromnoj moi u memorisanju i brzoj obradi velikog broja podataka iz bilo kog dijela drave ili svijeta automatizovani informacioni sistemi su sve brojniji i uvezaniji na svim nivoima izmeu razliitih subjekata u svijetu. Takav sistem uvezanosti i meuzavisnosti zahtjeva i zajedniku brigu u spreavanju, istraivanju i otkrivanju svih vidova zloupotrebe kompjutera, odnosno kompjuterskog kriminaliteta, pod ijim zbirnim nazivom su obuhvaeni svi raznoliki oblici i forme ponaanja neodgovornih i zlonamjernih pojedinaca sklonih kriminalnim radnjama kao i grupa koji, ne birajui sredstva i nain protupravnim ponaanjem, pokuavaju sebi ili drugom pribaviti protupravnu imovinsku korist ili da drugom nanesu kakvu tetu. tetne posljedice nedozvoljenog koritenja kompjutera su izuzetno velike. One se mogu ispoljiti: u nastupanju imovinske tete za pravno ili fiziko lice a ponekad i za cijelu dravu, u gubitku poslovnog ugleda, gubitku povjerenja u sigurnost kompjuterskog poslovanja i uopte kompjuterskih informacija, opasnosti od zloupotrebe po slobodu i prava ovjeka, a sve to na razne naine i u raznim oblicima. To je kriminal koji brzo mijenja forme i oblike djelovanja, mijenja lokalitet prelazei dravne granice kao i vrstu oteenog. Najee se teko otkriva, a jo tee dokazuje.

188

Bude najee otkriven tek kad u informacionom sistemu oteeni otkrije i prijavi neku tetu koja mu je nanesena. Interpol je jo osamdesetih godina prolog stoljea doao do zakljuka da u savremenom svijetu postoji osim klasinih pljaki jo jedan veliki dobro organizovani i moan front kriminalaca koji je prisutan u svjetskim razmjerama. Ta vrsta kriminalaca orjentisana je na akcije raznih pljaki pomou kompjutera. Dakle, elektronika se zloupotrebljava i koristi kao sredstvo da se kriminalci domognu milionskih svota novca i ima zabrinjavajui trend da dobije planetarne razmjere. Polazei od navedenog, budui da preventivne mjere pojedinih subjekata i drava nisu dovoljne na spreavanju zloupotrebe kompjutera, meunarodna zajednica apelima, rezolucijama, preporukama i si. insistira da se ova, nova vrsta kriminala, sankcione zakonskim propisima. Tako su u velikom broju zemalja kompjuterska nedozvoljena djela uvrtena u zakonsku regulativu i svrstana u krivina djela za koja su propisane razliite mjere krivinih sankcija. O tome se mogue uvjeriti kraim pregledom stanja u nekoliko zemalja Evrope i okruenja: Krivini zakon savezne Republike Njemake do 1978. godine nije poznavao kompjuterska krivina djela. Tek 1986. godine Njemaka je donijela poseban krivini zakon za suzbijanje privrednog kriminala koji predvia niz kompjuterskih krivinih djela i to: kompjutersku pijunau, kompjutersku prevaru, falsifikovanje podataka, obmanu u pravnom prometu pri obradi podataka, promjenu podataka i kompjutersku sabotau. Krivini zakonik Austrije iz 1989. godine predvia kompjutersko krivino djelo. Ono se zove oteenje podataka. U Velikoj Britaniji 1990. godine donesen je poseban Zakonik o zloupotrebi kompjutera. On predvia niz krivinih djela vezanih za zloupotrebu kompjutera i drugih informacionih sistema za koje su propisane veoma stroge kazne. Krivini zakonik Ruske Federacije poznaje vie kompjuterskih krivinih djela u posebnoj glavi zakona koja nosi naziv: Krivina djela u sferi kompjuterske informacije . Ovdje su propisana slijedea krivina djela: protupravni pristup kompjuterskoj informaciji, pravljenje, koritenje i irenje tetnih raunarskih programa i povreda propisa o eksploataciji raunara, raunarskih sistema ili njihovih mrea. Krivini zakonik Republike Slovenije kao krivina djela kompjuterskog kriminala poznaje: protuzakoniti ulaz u zatienu raunarsku bazu podataka i upad u raunarski sistem. Krivini zakon Republike Hrvatske iz 1996. godine poznaje krivino djelo pod nazivom: Oteenje i upotreba tuih podataka (koje se odnosi na automatski obraene podatke ili raunarske programe). Krivini zakon Makedonije iz 1996. godine poznaje kompjutersko krivino djelo: upad u kompjuterski sistem. U krivini zakon Republike Srbije iz aprila 2003. godine uvrteno je vie

189

krivinih djela vezanih za upotrebu kompjutera. Ova su krivina djela predviena u posebnoj glavi koja nosi naslov: Krivina djela protiv bezbjednosti raunarskih podataka . U ovo glavi je predvieno sedam krivinih djela koja imaju zajedniki objekt zatite - bezbjednost raunarskih podataka, odnosno informacionih sistema u cjelini i povjerenja u istinitost ovih podataka. To su slijedea krivina djela: neovlateno koritenje kompjutera i kompjuterske mree, raunarska sabotaa, pravljenje i unoenje raunarskih virusa, raunarska prevara, ometanje funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka i kompjuterske mree, neovlateni pristup zatienom kompjuteru ili kompjuterskoj mrei i sprjeavanje i ograniavanje pristupa javnoj kompjuterskoj mrei. Prema odluci ministarskog Vijea EU napad na informativni sistem e se kanjavati. To znai da e svaku osobu koja namjerno narui informativni sistem, zakoi protok informacija ili pokua da promjeni ili izbrie podatke, oekivati zatvorska kazna. Svako iji rad zavisi o kompjuterima, ko strepi od virusa, i kome je dosta besmislenih kompjuterskih reklama raznih vrsta koje se nepozvane pojavljuju na ekranu, bie obradovani tom odlukom, prema kojoj e se, uskoro, svaka namjerna povreda zajednikog evropskog informacionog sistema kvalifikovati kao krivino djelo. U odluci Ministarskog vijea Evropske Unije drava predvia se: Lica koja na bilo koji nain ugroavaju evropski informacioni sistem, briu ili mijenjaju informacije, neovlateno pristupaju Internetu ili ga blokiraju, oekuje zatvorska kazna izmeu jedne i tri godine. Ukoliko prestup poine lanovi kriminalne organizacije kazna iznosi dvije do pet godina zatvora. Prekritelj moe, takoe, oekivati gubitak dijela graanskih prava kao to je, na primjer, socijalna pomo. Ta osoba moe biti, privremeno ili trajno liena prava da obavlja profesionalne djelatnosti. Odluka ministarskog vijea od izuzetne je vanosti za lica koja rade u zdravstvu, bankarstvu, ili dre vlastite, komercijalne, web stranice. U sluaju da se prekraj dogodi u vie od jedne evropske zemlje, svih 25 zemalja lanica E. U. moraju da sarauju u gonjenju i optuivanju prekrioca. Odluka Vijea ministara trebala je da se uskladi sa stavovima zemalja lanica najkasnije do 31. decembra 2004. godine. Inae svim zemljama lanicama EU i onim koje rade na primjeni evropskih standarda s namjerom da to prije budu primljeni u E. U., preporuuje se da harmoniziraju odredbe zakona i drugih propisa u sferi vlastitog pravnog sistema. 5.3. AKTUELNA PITANJA I PROBLEMI OTKRIVANJA KOMPJUTERSKIH PREVARA Broj kompjuterskih prevara je u stalnom porastu. ire se sluajevi kraa pomou kompjutera. Blage procjene govore da se godinje viestruko poveavaju i po

190

masovnosti i po visini nastalih teta, odnosno ukradenog novca. Ali, ono to je zabrinjavajue, prema nekim umjerenijim procjenama oko 85% uinitelja kompjuterskih prevara, odnosno kriminalnih prestupnika pomou kompjutera nije uhvaeno. Prema nekim autorima mali broj otkrivenih sluajeva kompjuterskog kriminala uope biva otkriveno ili nikako, a od toga neznatan broj bude prijavljen nadlenim sudskim organima i procesuiran. Ima sluajeva da neke firme koje su bile rtva kompjuterske prevare taje da je kod njih izvreno djelo te vrste, jer bi takva prijava mogla tetiti ugledu firme i tako izazvati dodatno jo veu tetu. Takoe, ima jo gorih sluajeva da kriminalci ucjenjuju firme da e im unititi kompjuterski sistem ako im ne plate traenu sumu novca. Desi se da dotina firma nekom pogodbom ili izravno uplati dogovorenu ili traenu sumu novca i ne prijavi sluaj. Tako se zavri sluaj na zadovoljstvo jedne i druge strane. Tekoe u otkrivanju poinitelja kompjuterskih prevara nastaju i zbog toga to kriminalci permanentno aurno prate razvoj informatike tehnologije i uporedo s tim preispituju stare, a dograuju i razvijaju nove metode prevara, kao i nove naine sopstvene zatite. Na taj nain anse za njihovo otkrivanje postaju manje. Sama priroda prevare pomou kompjutera takoe im ide naruku. Npr. u sluaju kada vjeti kriminalci koriste kompjuter za pljaku novca iz banke, djelo moe biti otkriveno tek nakon izvjesnog vremena onda kada se u poslovanju otkrije manjak novca ili neki gubitak, a poinitelji se tek kasnije mogu otkriti ili nikako, jer u takvom sluaju obino bude ve kasno. Djelo se obavi nalozima putem kompjutera ili putem telekomunikacijskih linija koji potom mogu biti i uniteni. U mnogim sluajevima ne ostavlja se ni najmanji trag za istrane organe. Nalozi mogu biti obavljeni i putem zloupotrebe telefonskih linija izvana i na druge rafinirane naine. Njihova drskost i umjenost kreu se izmeu igre i savremenog terorizma. I to je najopasnije pomou iste te mone tehnologije koja je sinonim za tehniki i sveopi progres civilizacije. Iz navedenog proizilazi osnovan zakljuak da otkrivanje zloupotreba, odnosno protupravnih djela pojedinaca i grupa nije lagan posao. U tu svrhu osnivaju se organizacije i operativne grupe dobro obuene kao i timovi specijalaca za borbu protiv ovakvog kriminala. U Bosni i Hercegovini brigu oko ove vrste kriminala vode nadlene institucije, a u novije vrijeme najvie se na tome angauje finansijska policija, koja je uspostavljena prije par godine na dravnom nivou, u tom podruju djelovanja zabiljeila je zapaene rezultate. Aktivnosti na reviziji poslovanja privrednih i drugih pravnih subjekata su permanentne. Neke aktivnosti se odvijaju zajedno sa EUFOR-om. esto se javnost obavijesti da su finansijska policija, EUFOR i drugi nadleni organi uprave i bezbjednosti izvrili pregled poslovanja neke banke, privredne organizacije, dravnog organa itd. i prvo to urade posude odnosno zaplijene njihove kompjutere na izvjesno vrijeme. Taj nain pokazao se dosta efikasan u otkrivanju kriminalnih radnji. Dakle, ako se hoe neka sumnja provjeriti prvo se poe od kompjutera i utvrdi da li je u dotinom kompjuterskom sistemu bilo sluajeva manipulisanja podacima,

191

bilo prilikom prikupljanja i unoenja podataka u sistem, a i kasnije od strane osoba koje rade s podacima, ali i ostalih koji imaju pristup kompjuterskom sistemu. Cilj takve manipulacije obino se svodi na sticanje protupravne imovinske koristi. To se moe postii npr. poveanjem iznosa na raunu ulaenjem u sistem pomou ukradene ifre, unoenjem krivotvorenih dokumenata kojima se ostvaruje neko pravo itd. U tom krugu lica koja opsluuju informacioni sistem mogue je tako otkriti prave prestupnike. Sve to ukazuje da otkrivanju i istraivanju kompjuterskih prevara treba posvetiti punu panju. Ovo tim vie to se primjena kompjutera sve vie poveava, zbog ega je direktna kontrola podataka sve manje dostupna. Naroito su ranjivi sistemi na personalnim kompjuterima, radi svoje masovnosti, jer ima mnogo ljudi koji koriste kompjutere. Mnoge zemlje osnivaju specijalne jedinice policije za borbu protiv kompjuterskog kriminala. Velika panje posveuje se edukaciji i permanentnom kolovanju tih jedinica i ostalog policijskog osoblja za borbu protiv te vrste kriminala. Otkrivanje kompjuterskog kriminala uopte, pa i kompjuterskih prevara zahtjeva specijalne strategije istrage, dobru obuenost i istreniranost osoblja. U praksi su u upotrebi razliite metode borbe. Tako na primjer FBI koristi timski pristup u razrjeavanju pojedinih sluajeva. Stvorena je CASIAT (Computer- assisted securitv and investigative analvsis tool) grupa eksperata, koja analizira kompjuterski kriminalitet i razvija profil kompjuterskih kriminalaca kako bi pomogla istraiteljima. Eksperti CASlAT-a stvorili su i nacionalnu zbirku malicioznog softvera, odnosno virusa. Grupa takoer istrauje metode koritene od strane kompjuterskih kriminalaca radi stvaranje efikasnijeg sigurnosnog sistema i pruanja maksimalne pomoi u otkrivanju kompjuterskog kriminala. U borbi protiv kompjuterskog kriminala valja utvrditi niz sigurnosnih mjera kao to su povremene kontrole: usporedba podataka kod sudionika transakcija; ovjera isprava unositelja podataka; runa i instrumentalna kontrola pribavljaa podataka; ovjera rezultata rada kompjutera i testiranje integriteta kompjutera; analiza ispisa i dr. I proizvoai kompjutera istovremeno moraju organizovati vlastita istraivanja i dati odgovor sebi kako i da li njihov proizvod moe biti ranjiv, koje su mu tajne mane i preduzeti mjere zatite sopstvenog sistema i podesiti organizaciju prema stepenu tehnologije u datom periodu, jer se ista brzo razvija. Ne postoji apsolutna zatita kompjuterskih programa pa zbog toga se javlja izvjestan broj i vrsta registrovanih i objavljenih sluajeva iako nije veliki ipak se otkrije samo dio od broja uinjenih djela. to je neto makar u preventivnom smislu. Ono to znaajno oteava cjeli problem je injenica da je u pitanju kriminal iji su

192

izvrioci najee obdareni visokim intelektom, a potom poduprti savrenstvom i raznovrsnom mogunosti informacione tehnologije. Dok je mnoge oblike klasinog kriminala uvijek bilo teko otkriti, istraiti, dokazati i kazniti poinioce, informaciona tehnologija sada ini to jo teim. Ako se tome doda druga znaajna injenica da veina operativnih radnika tj. istraitelja ne posjeduje potrebna znanja i strunost, bar za sada, to ovaj problem ini jo teim. Zato se teite istraga mora staviti na multidisciplinirani timski pristup. Konstatacija da je ova djela esto teko otkriti ne smije da obeshrabri jer i izvrioci kompjuterskih prevara mogu i ine grake koje ih otkrivaju. S druge strane i tehnologija je ranjiva, samo je treba poznavati i koristiti te njene nedostatke u pozitivne svrhe, tj. za otkrivanje kompjuterskih prevara. Do saznanja o kompjuterskim prevarama moe se doi na vie naina meu kojima su najee: prijave radnika; anonimne prijave; nadzor i kontrola. Lojalni i visoko moralni radnici su est najbolji izvor informacija o zloupotrebi raunara jer se nalaze ne mjestu dogaanja i imaju detaljan uvid u sve ono to se oko njih deava. Kao takvi oni najee vre i treba da vre prijave. Zato bi rukovodstvo firme moralo nekim mjerama stimulisati radnike da se ne usteu u prijavljivanju bilo kakvog kriminala koji uoe u toku svog svakodnevnog posla. Osim toga trebalo bi internim pravilnicima o radu propisati obavezu radnika da prijavljuju uoene zloupotrebe odnosno nedozvoljena djela. Takoe bi trebalo propisati njihovu disciplinsku odgovornost zbog ne potivanja ovog propisa. Kao izvor informacija o izvrenoj zloupotrebi mogu da poslue i anonimne prijave koje se uvijek prihvataju sa izvjesnom rezervom, ali ih ne treba ni olako odbaciti. Najbolje je izvriti provjeru njihove istinitosti jer se ne zna tano zbog ega su anonimne. Zato nekada postoje i objektivni razlozi strah, ucjene i dr. Nadzorne i kontrolne procedure predstavljaju svakako najpouzdaniji nain otkrivanja i spreavanja svih oblika ilegalnih aktivnosti. Kroz kontrolne procedure mogue je doi i do pouzdanih inicijalnih sumnji da je izvrena zloupotreba kompjutera u cilju pribavljanja protupravne imovinske i druge koristi za sebe ili nanoenje tete drugome. Indicije, ponekad predstavljaju dobar osnov za neku operativnu djelatnost usmjerenu ka otkrivanju krivinih djela i smjer za kriminalistiku obradu tih djela. Zato postoji dosta primjera. Naveu samo nekoliko najjednostavnijih i to: pojedini radnici i bez opravdanog razloga esto rade prekovremeno, dolaze prvi na posao, a odlaze posljednji. To se mora provjeriti, iako ne mora uvijek biti cilj kompjuterska prevara;

193

pojedinci nevoljno prihvataju ili ak odbijaju obavljanje kontrole u djelokrugu njihovog rada; optereenost kompjutera i poveana upotreba potronog materijala u varirajuima koliinama; este pojave greke kompjutera mogu biti posljedica loih programskih rjeenja ili ulaznih podataka, ali mogu biti i indicija koja ukazuje na pokuaj izvravanja ilegalnih aktivnosti. To treba ispitati.

U trenucima pojavljivanja inicijalne sumnje istraitelji bi morali odmah pristupiti identifikaciji problema. Ako se radi o ilegalnom aktu, dalja analiza sluaja se provodi sa ciljem da se utvrde priroda i obim kriminalnog djela, tj. da li je rije o jednokratnoj akciji ili jednoj iz niza slinih, da li je u pitanju jedan ili vie uinilaca, kolika je priblina veliina izazvanog gubitka. Ako se radi o fizikom oteenju sistema, utvrditi da li je u pitanju sabotaa ili moda teroristiki akt. 5.4. ISTRAIVANJE KOMPJUTERSKIH PREVARA Kompjuterski kriminal, odnosno kompjuterske prevare s razlogom treba tretirati kao svjetski problem i isticati potrebu za permanentnom saradnjom svih subjekata na svim nivoima u zemlji, meu svim dravama u regionu u prvom redu i svijetu uope. To initi bez obzira na geografski razmjetaj tih drava i njihova politika ureenja kao i druga svojstva kao to je nivo ekonomske razvijenosti, nivo tehnike opremljenosti itd. Drutvo mora obezbjediti takav ambijent da se stvori uvjerenje da e svaka prevara biti kad tad otkrivena, a poinitelji procesuirani. To ne moe nijedna drava usamljeno nego samo koordiniranom akcijom na nivou regija i ire jer cijeli svijet konzumira dostignua informacionog kompjuterskog sistema. U funkciji istraivanja kompjuterskih prevara i kriminalnih radnji uopte na dravnom nivou trebali bi biti ukljueni odgovarajui dravni organi ili tijela (odbori, komisije) koji bi pratili stanja u ovoj oblasti, analizirali pojave, davali inicijative, sugestije, prijedloge i naloge da nadleni struni timovi istrae uzroke i metode iz ega bi proistekli i prijedlozi odgovarajuih mjera i akcija za dalje otkrivanje, dokazivanje i spreavanje ove vrste krivinih djela. Sve je vie razloga da treba inicirati, podsticati i simulirati istraivanje, izuavanje i bolje razumijevanje ovog vrlo sloenog i ozbiljnog fenomena u prvom redu kroz nauno istraivake projekte, a zatim analizirati putem organizovanja simpozijuma, seminara, strunog usavravanja i drugih naina, kako se to danas kae, treninga. U tom kontekstu treba pokloniti panju specijalnim istranim tehnikama neophodnim za otkrivanje i hvatanje kompjuterskih kriminalaca koji pretpostavlja se,

194

bar za sada znaju puno vie o kompjuterima, nego oni koji ih pokuavaju privesti pravdi. To su tekoe prvog reda. Tekoe u otkrivanju i istraivanju kompjuterskih prevara takoe dobrim dijelom proizilaze iz injenice to su mogunosti manipulacija podacima vrlo velike zahvaljujui tome to su podaci smjeteni u nevidljivoj i samo mainski itljivoj formi koja je smjetena na elektronski magnetski medij. ee se praktikuju jer se tee otkrivaju od onih podataka itko ispisanih na papiru. Novane tete nastale kriminalnim radnjama pomou visokih tehnologija raunaju se u milijardama, a predvia se jo gore stanje. Neka istraivanja provedena u SAD-u u 1987. godini pokazuju da je od 300 ispitanih korporacija i vladinih slubi 24% bilo rtvom kompjuterskog kriminala, da bi se na duplo veem uzorku 1989. godine taj postotak poveao na 25%. Komisija za kriminalitet UN-a provela je istraivanje 1991. godine na uzorku od 3000 organizacija u SAD-u, Kanadi i Evropi. Istraivai su doli do poraavajuih podataka da je 72% organizacija bilo rtvom. Neke organizacije bile su rtvom i vie puta. Postavlja se pitanje kakvo e stanje biti u budunosti. Problemi u istraivanju su sloeni i brojni. Kompanije, uvajui ugled i povjerenje javnosti, sve rjee ili nerado prijavljuju djela kompjuterskih prevara. Radije iz navedenih razloga na neki nain saniraju gubitke. Postoje problemi u zakonskoj regulativi. Rije je najvie o neujednaenosti odredaba zakona o izruenju uhvaenih poinitelja krivinih djela iz jedne zemlje u drugu, pa ak i po potjernicama Interpola. Ve je bilo rijei o potrebi posebnih timova za istraivanje kompjuterskog kriminala. Iskustva nekih istraitelja pokazuju da osoblje takvih grupa ili jedinica za istrage ne bi trebalo birati na osnovu diplome, ve prema podruju interesa pojedinaca. Jer je znatan broj najuspjenijih strunjaka samoedukacijom stekao znanje i sposobnost, kako za injenje krivinih djela, koristei kompjuter tako kao i traeni strunjak za istraivanje i otkrivanje kompjuterskog kriminala. Biti kompjuterski pismen za provoenje istrage to je temeljni kriterij. Pokazalo se, takoer, da je osnivanje regionalne jedinice za istraivanja najjeftiniji i najefikasniji model zbog mogunosti ireg izbora i selekcije strunjaka radi meudravne saradnje i ujednaavanja kriterija svake vrste, a najvie zbog toga to kompjuterske prevare nisu privilegija ograniena dravnim granicama, nego predstavljaju lanac organiziranog kriminala. Postavlja se pitanje mogu li nadleni organi za otkrivanje i istraivanje drati korak. Na kraju bilo bi od koristi, a u cilju bolje efikasnosti da budui istraivai prihvate i u praksi koriste neke preporuke koje nude dosadanja iskustva istraitelja. Preporuke ili savjeti iskljuivo su rezultat empirijskih istraivanja. Posebno su interesantne slijedee preporuke: treba provjeriti nalog za pretragu kojim je precizirana akcija i nadlenosti istraitelja;

195

nainiti snimke kompjutera prije nego to bude rastavljen da bi ga ponovo mogli sastaviti u istoj konfiguraciji u kojoj je zaplijenjen. Time se postie zatita istraitelja od moguih sumnji vlasnika za nestanak dijelova opreme; sve treba zaplijeniti i popisati sastavne dijelove; ne bacati sastavne dijelove u prtljanik vozila istraitelja jer se radi o magnetskim medijima koji su osjetljivi na udarce, promjene temperature, blizinu magneta i si.; prije poetka istrage skenirati raunalo i sve diskove zbog virusa; treba se pripremiti za suenje bez papirologije. Jer su dokazi skenirani u kompjuteru i sauvani kao tekstovna datoteka ili kao komprimirana grafika na CD-u. Informacije se mogu ponovo brzo pronai. Sve su to prednosti koje imaju za rezultat utedu vremena i novca, jer suenje pomou elektronske opreme traje mnogo krae, pa se tako ostvaruje i novana uteda.

U naporima istraivanja radi dokazivanja kriminalnih djela potrebno je prethodno poi od ve utvrenih injenica, da se podruje mogueg odvijanja kompjuterskog kriminala, pa i kompjuterskih prevara, moe podijeliti na tri tipina segmenta, koji u znaajnoj mjeri opredjeljuju operativnu funkciju: 1. mrea globalnih kompjuterskih sistema koja pokriva ira geografska podruja i povezuje vie kompjuterskih sistema, sa brojnim terminalima, personalnim kompjuterima i internim i eksternim korisnicima; 2. lokalna kompjuterska mrea koja pokriva ui geografski prostor, najee jedan ili nekoliko objekata; 3. ogranien broj personalnih radnih stanica i internih korisnika koji mogu, ali ne moraju biti povezani u mini lokalne mree, a mogu pokrivati nekoliko prostorija ili jedan sprat. Polazei od toga, zavisno od sloenosti i razvijenosti mree, od prirode i veliine uinjenog djela, posljedica koje su evidentne itd., modeliraju se i timovi istraivaa. Ono to u svakom sluaju oteava istraivanje i otkrivanje kompjuterskih prevara jeste: iroka rasprostranjenost jeftinih personalnih kompjutera, arenilo kompjuterskih tipova i modela komunikacione opreme, modela baza podataka, raznovrsnost programskih jezika i dr. Iz navedenih razloga, naelno govorei, otkrivanje kompjuterskih prevara je u sutini multidisciplinirani problem, pa se zato mora timski raditi, o emu je ve bilo rijei. Poeljno je da u timu budu, pored kriminalistikih strunjaka, ukljueni i strunjaci iz drugih oblasti informatike, zavisno od konkretnog sluaja. Treba takoer predvidjeti i formiranje tima za realizaciju planiranog zadatka. Sa uspjenom realizacijom zadatka, zatvara se krug istraivake akcije. U nekim sluajevima koritenje vjetaka ili strunog lica - specijaliste bie neophodna. A uvijek je angaman

196

specijalista- vjetaka dobro dola. Kompjuterske prevare stare su koliko i kompjuterska upotreba u namijenjene svrhe u pozitivnom smislu rijei. Meutim, istraivanja ukljuenosti kompjutera u kriminal je novijeg datuma. Brz prodor kompjutera u domove i tehnoloki napredak u pogledu sve bre razmjene podataka i raznovrsnost komunikacija uzrokovalo je stvarnu ekspanziju kriminalnih aktivnosti pomou kompjutera, to je podstaklo istraivanja u ovoj oblasti. Svako istraivanje u operativnom smislu ima adekvatan metodoloki pristup. Jedan od moguih polazi od izvora saznanja o izvrenom krivinom djelu, a zavrava se podnoenjem optube, odnosno izricanjem kazne nadlenog sudskog organa ako za to postoje dokazi. U toj irokoj lepezi aktivnosti polazi se prvo od prijava oteenog. U ulozi oteenog koji moe prijaviti kompjutersku prevaru moe biti privatno lice, poslodavac, oteene firme i drugi. Krivinu prijavu bi trebao primiti ovlateni specijalizovani operativac. Operativnim radom policijskih i carinskih slubi dolazi se najee do saznanja o izvrenom krivinom djelu. Pored uobiajenih prijava kompjuterskog kriminala postoje i anonimne prijave najee preko nekih web stranica organizacija koje se bore protiv kompjuterskog kriminala. Jedan od naina anonimnih prijava su besplatne telefonske linije. Kod nas su poznati pod nazivom krimolovci . Postoje takoe prijave interne ili eksterne redovne ili vanredne kontrole poslovanja firme. To predstavlja jedan od znaajnih izvora informacija o kompjuterskim prevarama i drugim nepravilnostima u poslovanju firme. 5.5. PLANIRANJE OPERATIVNO-TAKTIKIH ISTRANIH RADNJI NAKON IZVRENJA DJELA KOMPJUTERSKOG KRIMINALA Po saznanju o postojanju osnova sumnje za izvreno krivino djelo javni tuilac donosi naredbu o sprovoenju istrage koja sadri slijedee: podatke o poinitelju krivinog djela; opis djela iz kojeg proizilaze zakonska obiljeje djela; zakonski naziv djela; okolnosti koje potvruju osnove sumnje za provoenje istrage i postojee dokaze. Nakon saznanja o izvrenom djelu i nakon provjere odreenih potrebnih informacija kriminalista sastavlja tim, te planira operativno-taktike istrane radnje, a to su: izlazak na lice mjesta, uviaj, identifikacija sumnjivih lica, pretres osobe i lokacije sa svim ureajima u njemu, lienje slobode, poduzimanje specijalne opservacije nad osobama i prostorijama, eventualna alarmantna potraga za odbjeglim,

197

organizovanje informatora i alarmiranje kriminalistike operativne mree. ak i kad se istrauje samo jedan kompjuter, previe je posla za jednu osobu zbog toga je za kompjuterskog istraitelja tim najbolji scenarij, jer nijedan ekspert istraivakog tima ne moe biti osposobljen da poznaje sve oblike i finese kompjuterskog kriminala. Po zakonu o krivinom postupku Bosne i Hercegovine, javni tuilac rukovodi istragom. On organizuje saradnju sa medijima, upravlja istragom, planira potrebe u ljudstvu i opremi i nadgleda sluaj. Zakonom o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine dozvoljena je pomo i prisustvo strune osobe u ulozi vjetaka kao konsultanta da zajedno i odgovorno procjene i iskoriste dokaz za sud. Ukljuivanje tehnikih i istranih iskustava ove vrste je neophodno da bi se dokaz pravilno istraio. U ovakav tim ukljuene su i osobe koje odmah skiciraju pretraeno mjesto i obiljeavaju prostoriju znakovima. Fotografiu sve dokaze i cijelo mjestu iznutra i izvana. Ovaj tim obavlja fiziko obezbjeenje ulaza u zgradu, obezbjeenje osoblja i dokaza sve zavisno od procjene i potrebe. Oni takoe obavljaju hapenja i transport osumnjienih. Ovaj tim je odgovoran za transport zaplijenjene tehnike opreme i drugih dokaza. Izlaskom na lice mjesta potrebno je najprije izvriti obezbjeenje vodei rauna o sigurnosti, kako svog tima tako i ostalih prisutnih. Treba izolovati sve kompjutere, tj. onemoguiti svako koritenje prisutnim. Svi kompjuteri koji trenutno rade ne smiju se gasiti, dok se ne provjeri da li neko izvana u tom trenutku koristi ili je neposredno koristio opremu koja je predmet istrage, tek onda iskljuiti konekciju. Veina lokacija na kojima se nalaze kompjuteri imat e neke tragove o koritenom kompjuteru: tampane izvjetaje, kopije korespondencije ili dostavnice, isprintani grafikoni i dr.. Na povrini stola se obino nalazi veliki broj papirnog materijala ukljuujui notese, izvjetaje, poruke, raune PTT-a i Internet usluga i dr., razne potvrde, dijelovi kompjuterske opreme, kablovi, tanjiri i ae, radio aparati, televizori, trake i druge kancelarijske potreptine koji eventualno mogu posluiti kao dokaz. Kompjuterski monitori su uobiajena mjesta za lijepljenje zabiljeki o broju telefona pristupnih kodova i drugih podsjetnika i podataka. Uobiajeni sadraji novanika mogu takoer biti od koristi, kao to su line karte, kreditne i telefonske kartice, zabiljeke, imena hakera, telefonski brojevi itd. Digitalni fotoaparat, mobitel, razni MP3 plejeri danas sa svojim kapacitetom memorije od 2GB omoguavaju lahko konektovanje na PC te prebacivanje i pohranjivanje u svoju memorijsku karticu i drugih podataka za koje nisu predvieni ali su tehnoloki mogui.

198

Nakon kriminalistike obrade na licu mjesta dokazni materijal mora biti unijet u zapisnik i obiljeen brojem i potpisom. U toku pakovanja treba paljivo postupati sa dokazima. U toku transporta potrebno je da dokazi ne budu izloeni magnetnom zraenju radio prijemnika, zvunika i drugih ureaja. Nakon zavretka istrage, u svim svojim aspektima ako ima dovoljno dokaza, podnosi se krivina prijava javnom tuiocu koji cijeni da li ima dovoljno elemenata za krivino djelo i ako ima podie optunicu, upuujui je nadlenom sudu na dalji postupak. U lanu 277. zakona o krivinom postupku Bosne i Hercegovine dat je sadraj optunice. Nadleni sud izrie odgovarajuu kaznu u skladu sa zakonskim propisima.

199

XIV DIO NERAVNOPRAVNA KONKURENCIJA 1. Zatitne mjere Vijee ministara BiH propisuje primjenu zatitnih mjera na proizvod kada utvrdi da se takav proizvod uvozi u Bosnu i Hercegovinu u poveanim koliinama, apsolutno ili relativno u odnosu na domau proizvodnju i pod takvim uslovima pod kojima se prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljne povrede domae proizvodnje istih ili slinih proizvoda. Prijedlog zatitnih mjera sainjava Ministarstvo vanjske trgovine BiH uz pribavljeno miljenje entiteta. Ovakve zatitne mjere se primjenjuju na proizvod koji se uvozi bez obzira na porijeklo. Pod terminom "ozbiljna povreda" podrazumijeva se znaajno ukupno pogoranje pozicije domae proizvodnje, Pod terminom "opasnost ozbiljne povrede" podrazumijeva se ozbiljna povreda koja oigledno prijeti, Pod terminom "domaa proizvodnja" podrazumijevaju se proizvoai u cjelini koji proizvode iste ili sline proizvode unutar Bosne i Hercegovine, ili oni iji zajedniki obim proizvodnje istih ili slinih proizvoda unutar Bosne i Hercegovine predstavlja vei dio domae proizvodnje tih proizvoda U istraivanja da li povean uvoz prouzrokuje ili prijeti da prouzrokuje ozbiljne povrede domaoj proizvodnji u smislu ovog zakona, Ministarstvo vanjske trgovine BiH na bazi podataka ministarstva trgovine entiteta procjenjuje sve bine injenice kvalitativne i kvantitativne prirode koji vre uticaj na situaciju u domaoj proizvodnji Vijee ministara BiH moe propisati primjenu zatitnih mjera u ogranienom periodu budui da moe biti potrebno da sprijei ili otkloni ozbiljnu tetu, te da olaka podeavanje. 2. Antidamping zatita Smatra se da postoji damping kada se neka roba uvozi po cijeni koja je nia od trine cijene ili proizvodnih trokova u zemlji porijekla, odnosno u zemlji izvoza, pri emu izaziva ili prijeti da izazove ozbiljnu tetu privredi BiH, ili ako takav uvoz usporava razvoj odreene grane privrede BiH. Vijee ministara BiH propisuje definicije, uslove i procedure antidampinke istrage, te mjere i rokove antidampinke zatite.

201

Postupak u smislu utvrivanja postojanja stepena i efekata navodnog dampinga pokree se na osnovu pismenog zahtjeva pravnog lica ili udruenja koje nema status pravnog lica, koji djeluje u ime BiH privrede. Smatrat e se da je zahtjev podnesen u ime BiH privrede ukoliko ga podre oni proizvoai iji obim proizvodnje istih ili slinih proizvoda i usluga iznosi vie od 50% ukupne proizvodnje istog ili slinog proizvoda ili usluga u BiH. Zahtjev treba da sadri dokaze o dampingu, povredi i uzronoj vezi izmeu navodnog damping uvoza i navodne nastale i mogue tete. Zahtjev se odbacuje kada nema dovoljno dokaza o dampingu ili teti, ime bi se opravdalo nastavljanje postupka. Vijee ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine BiH i prethodno pribavljenog miljenja entiteta, preduzima privremene mjere u sluaju krajnje hitnosti Privremene mjere mogu biti uvedene na est mjeseci i mogu biti produene na jo tri mjeseca. Antidamping mjere ostaju na snazi samo za period i do nivoa potrebnog za djelovanje protiv dampinga koji je izazvao tetu. Privremene mjere i antidamping dadbine primjenjuju se jedino na proizvode i usluge koji ulaze u BiH nakon odluke o njihovom uvoenju. 3. Konkurencijsko vijee BiH Konkurencijsko vijee BiH, koje je konstituirano 1. maja 2004. godine da bi bilo arbitar u sluaju monopola, dampinga, kartelskog i lobistikog utjecaja na poslovne tokove i cijene i tako titilo zakonitost i interese potroaa, juer u Sarajevu odralo prvu konferenciju za novinare. Do sada su rijeili dva sluaja, jedan proceduralne i jedan tuben prirode. Proceduralno, odobrena je tzv. koncentracija HVB banke kupovinom dionica Nove banjaluke banke, a tubeno presudili su u sluaju Centrotrans protiv omoguavanja dominantnog poloaja JKP GRAS od Vlade Kantona Sarajevo. U meuvremenu, donesen je novi Zakon o konkurenciji, koji je stupio na snagu 27. jula 2005., i jo jedanaest podzakonskih akata, koji e, kako su naglasili, omoguiti da se temeljito radi na stvarnim sluajevima.

202

DIO XV INTERNI REVIZIJSKI NADZOR - MODUS POBOLJANJA POSLOVANJA 1. Zadaci i djelokrug rada interne revizije Interna revizija je oblik nadzora poslovanja poduzea, organizacija, institucija..., dakle svih entiteta koji se bave ciljnom aktivnou. Aktivnost se zasniva na angairanju, kombinaciji i koritenju razliitih elemenata- materjalnih i ljudskih, koji se nazivaju resursima. Sve raznovrsne elemente treba organizirati, kontrolisati i upravljati prema unaprijed definiranim ciljevima. Kontrola je sastavni dio organizacije poslovanja i moe djelovati kao prethodna, tekua i naknadna. Revizija je oblik naknadnog nadzora poslovne aktivnosti poduzea i svih organizacija i institucija u kojima se posluje, troi, zarauje ili gubi. U trinom privrednom sistemu poduzeem se oslovljava svaka samostalna djelatnost iji je cilj zaraivanje, tj. ostvarenje profita. Na putu do profitnih ciljeva potrebno je znalako usmjeravanje poslovanja, u emu nadzor (kontrola i revizija) ima nezaobilaznu i sve relevantniju ulogu. Kao to se sa itnih polja upaju nekorisne biljke (korov), tako se nadzorom uklanjaju suvine radnje i greke u poslovanju, sve sa ciljem ostvarivanja to povoljnijih uinaka. Poslovanje poduzea nosi atribut poduzetnitvo (management), ime se u saetom izrazu oznaavaju ukupne organizacijske, nadzorne, usmjeravajue, rukovodne i upravljake sposobnosti i funkcije koje ima i koje koristi poduzetnik u svojoj poslovnoj djelatnosti. Pristup sloenoj problematici internog nadzora polazi od naela da niti najsavrenija organizacija poslovanja sa vjeto odabranom djelatnosti i iskusnim menadmentom ne moe ostvarivati optimalne uinke bez ukljuivanja nadzora, naroito onog preventivnog, koji se bavi ne samo kontrolom ve i procjenjivanjem. Svoj poslovni uspjeh poduzee procjenjuje prema klijentima - poslovnim partnerima (kupcima, dobavljaima, finansijerima) koji imaju najvei uticaj na uinke izraene u vrijednosti (zarada, profit). Polazei od injenice da u menaderskoj ekonomiji poslovodstvo dri upravljaki mehanizam u svojim rukama, nuno je da poslovne odluke i upravljake odluke budu utemeljene na provjerenim i dokumentiranim argumentima. Ispitivanje dokumentacije je primarna zadaa nadzornih organa (interna kontrola i interna revizija) koji su profesionalno osposobljeni za provoenje nadzora uz primjenu standardiziranih principa, metoda i kriterija. Nadzor je produena ruka poslovodstva. Uz pomo profesionalnog nadzora menadment je sposobniji u borbi za ostvarivanje profitnih ciljeva.

203

Namjera i namjena ovog izlaganja je da prezentira instruktivan i po mogunosti zanimljiv koncept sveobuhvatnog ekonomskog, raunovodstvenog i normativnog nadzora, pri emu se stavlja naglasak na interni nadzor kao sastavni dio moderne organizacijske sheme trinog poduzea. Osobenost koncepta profesionalnog nezavisnog nadzora je u tome, to proteira dobrovoljni nadzor, bez represije, sa jedinstvenom namjenom da se odabere najkrai i najracionalniji put do to veih uinaka, sa to manje utroene energije (inputa). Za ostvarivanje racionalnih uinaka, strateko odluivanje menadmenta ukljuuje funkcije planiranja, analiziranja, organizovanja, izvoenja i nadzora. Budui daje profitno poslovanje prepuno suprotnosti interesa, razliitih neizvjesnosti, iznenaenja i pogreaka, negativne posljedice se ublaavaju uvoenjem profesionalnog nezavisnog nadzora ije djelovanje je ureeno etikim naelima i profesionalnim standardima. Standardne nadzorne vjetine nisu okrenute represiji. One su koncipirane bona fide, da pomau menadmentu u dubljem razumijevanju poslovnog procesa i efikasnom upravljanju poduzea prema profitnim ciljevima. 2. Modus poboljanja poslovanja Poduzee u svom osnutku (nastanku) ima najmanje dvije snane motivacije (1) da zarauje i (2) da se razvija. Put ka profitu i razvoju trasira se (1) Poslovnim planom i (2) Poslovnom politikom poduzea. Ova dva planska dokumenta su potvrda poslovne snage poduzea i dokaz vizije i talenta njegovog poslovodstva. Pomenuti dokumenti istodobno su i putokaz kretanja poduzea u pravcu postavljenih ciljeva, za ije implementiranje su odgovorni (1) menadment i (2) organi upravljanja. U isto vrijeme, ovi dokumenti slue kao instrumenti kontrole. To su navigacione naprave koje pokazuju da li se poduzee kree prema definiranim profitnim ciljevima. Da bi odgovorili svojim obavezama, profesionalno i poslovno, glavni menader i upravni organi osjeaju potrebu da budu informirani u svakom trenutku i/ili povremeno o tome (1) kuda ide poduzee i (2) da li se izvravaju profitni ciljevi definirani u poslovnim projektima. Takve informacije u stanju je osigurati dobro organizirana i struno ekipirana sluba interne revizije, koja se instalira u poduzeu sa zadaom da ispituje i vrednuje valjanost i efikasnost sistema kontrola ostvarivanja ciljeva utemeljenih poslovnom politikom i planovima rada. Interna revizija stvara orudje menadmenta za kontroliranje i analiziranje bitnih poslovnih i drugih funkcija trinog poduzea i pribavljanje odgovora na pitanje: da li organizacioni dijelovi (jedinice) poduzea izvravaju svoje aktivnosti (proizvodne, prometne, raunovodstvene, kontrolne i dr.) u skladu s poslovnom politikom poduzea i visokim standardima upravljanja.

204

S druge strane, menadment i organi upravljanja su duni osigurati adekvatne uvjete rada internoj reviziji, a prije svega joj omoguiti da ima sveobuhvatan, slobodan i neogranien pristup (1) dokumentaciji, (2) osoblju, (3) funkcijama i (4) imovini poduzea. Ovo su primarni uvjeti koji se stavljaju na raspolaganje internoj reviziji da bi ona sastavljala korisne izvjetaje i preporuke za poboljanje poslovanja. Rezultate svog analitikog ispitivanja i nadzornog djelovanja interna revizija oblikuje i prezentira u formi izvjetaja, ukljuujui i davanje preporuka i savjeta za (1) korekciju uvjeta rada, (2) poboljanje djelovanja, i stoje najbitnije, (3) daje prijedloge za smanjenje trokova. Naa dosadanja nadzorna praksa vezivala je koncept revizije za provjeravanje ispravnosti i tanosti financijskih obrauna i traenje greaka. Takva revizija je liila na inspekciju, iji je ulazak u poduzee izazivao strah kod odgovornih osoba. Moderna revizija nije inkvizicija, ve struka, utemeljena standardima i principima profesionalne etike. Ona je analitina i savjetodavna, a njeni izvjetaji imaju obiljeje studije trokova. Svojim analizama i dijagnozama revizija ulazi u (1) ocjenu pouzdanosti raunovodstva, (2) analizu stanja zatite imovine od rasipanja i neefikasne upotrebe, zavravajui analitiko ispitivanje (3) mjerenjem stupnja uskladjenosti tekueg poslovanja s poslovnom politikom poduzea. Ovako shvaena i provedena revizija je ustvari produbljena kontrola, iji rezultati su glavno orue nadzora poslovanja poduzea i njegovih dijelova. Svrha revizijskog nadzora jeste savjetovanje menadmenta u operativnom rjeavanju problema poslovnog djelovanja na racionalan nain: da korist bude vea od rtava. U tom kontekstu, revizijsko angairanje se ukljuuje u vie funkcija, poev od raunovodstva i financija pa do obrade podataka i ininjeringa, nudei potpuno samostalno i nezavisno miljenje poslovodstvu, dioniarima i upravljaima. Za uspjeno obavljanje naznaenih zadaa interne revizije veoma je bitan kadrovski faktor, to znai da sektor nadzora treba ekipirati dobro obuenim i visoko profesionalnim osobljem, osobito za vrenje financijskog i operativnog nadzora. U nekim sluajevima moraju se angairati i specijalisti za kontroliranje izvedbe specifinih projekata. Revizija ispituje naine poboljanja poslovanja i poveanja dobitka. Koristi od revizije u izravnoj su vezi sa kvalitetom osoblja koje provodi nadzor. Takvi strunjaci ne proizvode se redovitim obrazovanjem ve izrastaju iz prakse uz dopunsku edukaciju i specijalizaciju. Revizijskoj profesiji je potrebno raunovodstveno i knjigovodstveno znanje, iskustvo i sposobnost komuniciranja s dokumentacijom i ljudima, kao i poznavanje openito prihvaenih standarda raunovodstva i revizije. Moe se konstatirati daje interni nadzor kljuan instrument koji osigurava efikasno poslovno funkcioniranje trinog poduzea.

205

3. Zakonsko i poslovno odredjenje interne revizije Preorijentacija privrednog sistema na trini nain poslovanja uvjetovala je viestruke inovacije i promjene modernog poduzea u pogledu njegove veliine, sloenosti, vlasnike strukture i organizacione forme. Poslovodstvo je osjetilo potrebu za pojaanom kontrolom i analizom bitnih funkcija u poduzeu i tako je uspostavljen zaseban odjel revizije internog karaktera. Nekada su direktori koristili internu reviziju kao dopunu vanjske financijske kontrole, zakonom utemeljene. Odredbama Zakona), revizija je definirana kao nezavisna sluba, koja ispituje i ocjenjuje cjelokupno poslovanje poduzea, organiziranost poslovnih funkcija, nain donoenja poslovnih odluka.. . itd., da bi se na osnovu toga dala struna ocjena (miljenje) o realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obaveza i rezultata poslovanja konkretnog poduzea. Definicija se odnosi na eksternu reviziju, ali ona upuuje i na sadrinu interne revizije kao produbljenje kontrole poslovanja poduzea. ,,Interna revizija predstavlja aktivnosti procjene koje su uspostavljene unutar pravnog lica i slue pravnom licu. Ovo je navedeno u t. 3. FBiH standard revizije 610, koji se zove Razmatranje rada na internoj reviziji. Funkcije interne revizije ukljuuju, izmeu ostalog, provjeravanje, ocjenjivanje i monitoring adekvatnosti i efektivnosti raunovodstvenog sistema i sistema internih kontrola. U t. 4. SR 610 stoji:,,Dok eksterni revizor ima pojedinanu odgovornost za izraeno revizorsko miljenje i za odreivanje prirode, vremena i nivoa procedura eksterne revizije, odreeni dijelovi interne revizije mogu biti korisni za eksternog revizora. Prema inozemnoj praksi, interna revizija se definira kao nezavisna funkcija i servis poduzea na putu ispitivanja i vrednovanja poslovne aktivnosti. Cilj interne revizije je da svojim angairanjem bude od pomoi poslovodstvu u efikasnom obavljanju poslovne aktivnosti i utvrivanju odgovornosti za trokove i propuste. U tu svrhu, interna revizija predoava analize, procjene, preporuke i prua savjete i informacije u vezi sa poslovanjem poduzea). Interna revizija ima nezamjenjivu ulogu pri procjeni efikasnosti sistema kontrole i doprinosa poboljanju rentabilnosti poslovanja poduzea. Zahvaljujui strunosti i nezavisnom poloaju u poduzeu, interna revizija ima znaajnu ulogu u nadzoru cjelokupnog poslovanja) poduzea i njegovog operativnog poboljanja. Zavisno od djelatnosti, veliine, organizacije i zahtjeva menadmenta konstituira se odjel revizije u poduzeu za unutarnje djelovanje, sa odgovarajuim djelokrugom rada i ciljevima koje treba postii u odreenom podruju. Po pravilu, interna revizija ulazi u vie podruja, a posebice: vri uvid u raunovodstveni sustav i s njim povezani sustav internih kontrola, provjerava financijske i poslovne informacije uraene za potrebe menadmenta, ispituje profitabilnost i opu uspjenost poslovanja na temelju revizijskih

206

standarda. Prilikom vrenja revizije financijski izvjetaja ispitiva treba da stekne dovoljno znanja o poslovanju, to e mu omoguiti da identificira i razumije dogaaje, transakcije i promjene koje mogu imati znaajan utjecaj na finansijske izvjetaje, na samu provjeru i kvalitet revizijskog izvjetaja). Da bi uinio efektnim poznavanje poslovanja, revizor treba da razmotri kako to utjee na financijske izvjetaje uzete u cjelini i da li su tvrdnje u financijskim izvjetajima konzistentne impresijama dobivenim uvidom u poslovanje. Uspjeno poslovoenje ukljuuje i itav niz internih kontrola, jer sve to se radi mora i da se kontrolira. Stoga, interna revizija treba da ispituje i procjenjuje efikasnost sustava internih kontrola i kvalitet izvravanja preuzetih odgovornosti, posebice u vezi sa trokovima. Kao takva, interna revizija predstavlja servis poslovodstva i oituje se kao,, produena ruka menadmenta u podruju nadzora nad oba sustava (raunovodstvenim sustavom i sustavom internih kontrola). Svrha ovog dvojnog nadzora ogleda se u pribavljanju informacija koje e biti od pomoi u efikasnom ostvarivanju zadatih ciljeva. 4. Standardizacija interne revizije Djelokrug i ciljevi unterne revizije uokvireni su u standard (SR 610). Dosta su iroko postavljeni i zavise od veliine i strukture pravnog lica i zahtjeva njegovog menadmenta. Uobiajeno, aktivnost interne revizije ukljuuju jednu ili vie navedenih aktivnosti: Pregled raunovodstvenog sistema i sistema internih kontrola. Uspostavljanje adekvatnog raunovodstvenog sistema i sistema internih kontrola je odgovornost menadmenta, koja zahtijeva odgovarajuu kontinuiranu brigu i panju. Interna revizija predstavlja specifinu odgovornost menadmenta koja se odnosi na pregledanje sistema, monitoring aktivnosti i davanje preporuka za unapreenje i poboljanje rada. Provjeravanje financijskih i poslovnih informacija. Ovo moe ukljuiti pregled metoda koje su koritene za identifikaciju, vrednovanje, klasifikaciju i izvjetavanje takvih informacija i specifino ispitivanje pojedinih stavki, ukljuujui detaljno testiranje transakcija, salda i procedura Pregled ekonominosti, efikasnosti i efektivnosti, ukljuujui i nefinansijsku kontrolu pravnog lica. Pregled usklaenosti aktivnosti sa zakonima, regulativom i drugim eksternim zahtjevima kao i sa politikom i direktivama menadmenta i ostalim internim zahtjevima. Istim standardom (SR 610) ureeni su odnosi izmeu internog i eksternog revizijskog

207

nadzora. Pri tome, uloga interne revizije je odreena od strane menadmenta, i njeni ciljevi su drugaiji od onih koje eli postii eksterni revizor koji je naimenovan da izda nezavisan izvjetaj o finansijskim izvjetajima. Funkcionalni ciljevi interne revizije su u skladu sa zahtjevima menadmenta. Eksterna revizija se u osnovi brine o tome da li su financijski izvjetaji bez znaajnog pogrenog prikazivanja injenica. Bez obzira na osnovne razlike, neke metode postizanja ciljeva kod interne i eksterne revizije su esto sline i odreeni aspekti interne revizije mogu biti korisni kod odreivanja prirode, vremena i nivoa procedura eksterne revizije. Interna revizija je dio pravnog lica. Potujui stepen nezavisnosti i objektivnosti interne revizije, ona ipak ne moe dostii takav stepen nezavisnosti koji se zahtijeva od eksternog revizora kada izraava miljenje o financijskim izvjetajima. Eksterni revizor ima pojedinanu odgovornost za izraeno miljenje, i njegova odgovornost nije smanjena rezultatima interne kontrole. Sve prosudbe vezane za reviziju financijskih izvjetaja su one od eksternog revizora. 5. Razumijevanje i pleniminarna procjena interne revizije Eksterni revizor treba da obezbijedi dovoljno razumijevanje aktivnosti interne revizije, koje bi mu pomoglo kod planiranja revizije i razvoja efektivnih revizijskih pristupa. Efektivna interna revizija e esto dopustiti modifikacije u prirodi i vremenu, i smanjenju nivoa procedura provedenih od eksternog revizora, ali ih ne moe eliminisati u potpunosti. Meutim, u nekim sluajevima, razmatrajui aktivnosti interne revizije, eksterni revizor moe odluiti da interna revizija nee imati uticaja na procedure eksterne revizije. Za vrijeme planiranja revizije, eksterni revizor treba da obavi preliminarnu procjenu funkcije interne revizije kada smatra daje interna revizija relevantna za eksternu reviziju financijskih izvjetaja u specifinim oblastima revizije. Preliminarna procjena eksternog revizora o funkciji interne revizije e uticati na prosudbu eksternog revizora o tome da li e koristiti internu reviziju kod modifikacije prirode, vremena i nivoa procedura eksterne revizije. Vani kriteriji koji se koriste prilikom sticanja razumijevanja i preliminarnog procjenjivanja funkcije interne revizije su: Organizacioni status: specifian status interne revizije u pravnom licu i kakav je efekat tog statusa na mogunost interne revizije da bude objektivna. U idealnoj situaciji, interna revizija e izvjetavati samo najvii nivo menadmenta i biti osloboena svih drugih poslovnih odgovornosti. Sva ogranienja i restrikcije nametnute internoj reviziji od strane menadmenta trebaju biti paljivo razmotrena. Posebno, interni revizor treba da ima punu

208

slobodu komuniciranja sa eksternim revizorom. Djelokrug funkcije: priroda i nivo obavljenih zadataka interne revizije. Eksterni revizor takoe treba da razmotri da li menadment djeluje po preporukama interne revizije i kako je to evidentirano. Tehnika osposobljenost: da li internu reviziju obavljaju osobe koje imaju adekvatnu obuku i znanje kao interni revizor. Eksterni revizor moe, na primjer, da pregleda politiku zapoljavanja i obuke osoblja koje obavlja internu reviziju, te njihovo iskustvo i profesionalne kvalifikacije. Duna profesionalna panja: da li je interna revizija na odgovarajui nain planirana, nadgledana i dokumentovana. Treba da se razmotri postojanje adekvatnih prirunika za reviziju radnih programa i radnih papira.

6. Vrijeme potrebno za veze i koordinaciju Kada planira da koristi rad interne revizije, eksterni revizor e razmotriti okvirni plan interne revizije za period i prodiskutovati o njemu to je prije mogue. Tamo gdje e rad interne revizije biti faktor odreivanja prirode, vremena i nivoa procedura eksterne revizije, poeljno je da se unaprijed dogovore vrijeme trajanja posla, nivo koji revizija treba da pokrije, nivo testiranja i predloene metode odabira uzorka, dokumentacija o obavljenom poslu i pregledu i procedure izvjetavanja. Veza sa internom revizijom je efektivna kada se sastanci odravaju u odgovarajuim intervalima tokom perioda. Eksterni nadzor treba da bude savjetodavan i da ima pristup relevantnim izvjetajima interne revizije, te da bude informisan o svim znaajnim injenicama koje spozna interna revizija, a koje mogu imati uticaja na rad eksternog revizora. Slino tome, eksterni revizor treba da informie internog revizora o svakoj znaajnoj injenici koja moe da utie na rad interne revizije. 7. Ocjenjivanje i testiranje rada interne revizije Kada eksterni revizor namjerava koristiti specifian rad interne revizije, on treba da ocijeni i testira taj rad da bi potvrdio njegovu adekvatnost za svrhe eksterne revizije. Ocjena specifinog rada interne revizije ukljuuje razmatranje adekvatnosti djelokruga rada i odnosnih programa i da li je preliminarna procjena interne revizije izvrena na odgovarajui nain. Ova ocjena moe ukljuiti razmatranje da li je: posao obavila osoba koja ima adekvatnu obuku i znanje kao interni revizor i da li je rad pomonika nadgledan, pregledan i dokumentovan na odgovarajui nain,

209

dobijen dovoljan odgovarajui revizijski dokaz kao razumna osnova za donesene zakljuke, doneseni zakljuak odgovarajui u datim okolnostima i da li je svaki pripremljeni izvjetaj konzistentan sa rezultatima obavljenog rada, svaki izuzetak ili neuobiajena injenica objavljena internom revizijom razrijeen na odgovarajui nain. Priroda, vrijeme i nivo testiranja specifinog rada interne revizije e zavisiti od prosudbe eksternog revizora kao to je rizik i znaajnost razmatrane oblasti, preliminarne procjene interne revizije i ocjene specifinog rada interne revizije. Ovi testovi mogu ukljuiti provjeru stavki koje je ve provjeravala interna kontrola, provjeru drugih slinih stavki i posmatranje procedura interne kontrole. Eksterni revizor e zabiljeiti zakljuke to se tie specifinog rada interne kontrole koji je ocjenjen i testiran. Osnovna naela SR 610 se primjenjuju i na reviziju financijskih izvjetaja u javnom sektoru. 8. Vrste revizijskog nadzora Profesionalni revizijski nadzor diferencira se u nekoliko vrsta, koje se mogu provoditi i interno i eksterno. Blago su razgraniene, to znai da su isprepletene, ali posebno naslovljene: revizija financijskih izvjetaja, revizija podudarnosti, revizija poslovanja, dravna revizija. Svaka od njih slui konkretnoj svrsi, a provode se uz primjenu standardnih postupaka, profesionalno i nezavisno u pogledu davanja miljenja. Revizija financijskih izvjetaja ima za svrhu utvrditi jesu li revidirani izvjetaji objavljeni u skladu s dogovorenim kriterijima. Kao kriteriji uzimaju se opeprihvaena raunovodstvena naela. Ova vrsta revizije obino se primjenjuje na temeljne financijske izvjetaje, koji se esto oznaavaju imenom raunovodstveni iskazi . Osnovni / temeljni financijski izvjetaji su: bilans stanja, bilans uspjeha (izvjetaj o dobiti), izvjetaj o vlastitom kapitalu, izvjetaj o novanom toku.

210

Kod revizije nekih financijskih izvjetaja kao kriterij se primjenjuju porezni propisi, odnosno porezna osnovica. Revizija podudarnosti utvuje nivo usklaenosti financijskih izvjetaja s definiranim normama, pravilima, politikama, zakonima, ugovorima i propisima dranih organa. Uprava poduzea (menadment) moe zaposliti svoje interne revizore ili angairati vanjske nezavisne revizore i povjeriti im zadatak da utvrde i izvjeste da li organizacijski dijelovi (pogoni, jedinice, filijale i pojedinci) potuju interne norme ponaanja i tekuu poslovnu politiku menadmenta? U ovom sluaju interni akti slue kao kriteriji za utvrivanje stupnja podudarnosti. Ako porezne vlasti kontroliraju objektivnost porezne prijave nekog obveznika, tada revizori utvruju podudarnost prijavljenih prihoda s poreznim zakonima. Dravne organizacije i institucije koje su u fiskalnoj godini primile donacije iz tekueg budeta podvrgavaju se revizijskoj provjeri. Svrha je ove revizije da ispita pridrava li se korisnik donacije (pomo, regres, subvencija, stipendija) onih kriterija na temelju kojih mu je donacija odobrena?. Revizija poslovanja vri uvid u pojedine transakcije i cjelokupno poslovanje poduzea i njegovih dijelova iz aspekta racionalnog koritenja resursa u procesu stvaranja uinaka. Viestruka je svrha ove revizije: (1) procijeniti poslovanje u odnosu na planirane uinke, (2) utvrditi podrja poslovanja koja treba reorganizirati, i (3) dati preporuke za unapreenje poslovanja. U praksi se revizija poslovanja atributira kao revizija izvedbe ili revizija uprave. Usluge revizije menadment koristi za ocjenu uinkovitosti postupaka uvoenja novih proizvoda na trite. Revizija poslovanja je kompleksnija i skuplja od revizije financijski izvjetaja i revizije podudarnosti. I pored toga ugled joj raste i ona sve vie dobija na vanosti u svijetu biznisa. Interna revizija djeluje, po pravilu, u velikim sloenim poduzeima, bankama i institucijama. Certificirani interni revizori su duni pridravati se standarda profesije i principa objektivnosti i neovisnosti u provoenju revizijskog nadzora. Imaju slobodan pristup menadmentu i dokumentaciji. Principijelno, nema nikakvih prepreka niti ogranienja za djelovanje interne revizije. Ona moe obavljati sve vrste revizije, ali je njena glavna preokupacija (1) revizija podudarnosti i (2) revizija poslovanja. Izvjetaji interne revizije namjenjeni su menadmentu, ali su istodobno od znaajne pomoi eksternoj reviziji pri revidiranju godinjih financijskih izvjetaja. Dravna revizija vri nadzor budetskih korisnika. Njeni ovlateni nadzorni organi provode (1) reviziju podudarnosti i (2) reviziju poslovanja u institucijama i organizacijama koje troe javna sredstva. Svojom organizacijom i djelovanjem, dravna revizija osigurava sopstvenu neovisnost i objektivnost u nadziranju troenja

211

javnih prihoda dravnih organa. Revizija porezne uprave provjerava poslovne knjige poreznih obveznika radi utvrivanja ispravnosti prijavljivanja i plaanja poreznih obaveza. Ovo je tipina revizija podudarnosti. Ova vrsta revizije je specijalizirana za otkrivanje poveznih stranki i prijevara u dranim agencijama i organizacijama. Neovisni ovlateni revizori educirani su za provoenje svih vrsta revizije. U svom radu duni su pridravati se kodeksa profesionalne etike. 9. Poslovno obiljeje revizijskog nadzora Financijski izvjetaji sadre izjave Uprave (menadmenta) o stanju imovine poduzea i ostvarenim poslovnim uincima. Revizijski nadzor ispituje istinitost i objektivnost izjava menadmenta datih u izvjetajima. Revizor ima osnova za sumnju u istinitost izjava Uprave evidentiranih u poslovnim knjigama s obzirom na konfliktne interese dioniara, vlasnika i menadera. Tamo gdje se sukobljavaju razliiti interesi, esto se istinitost rtvuje u korist konfliktnih ciljeva. Ilustrativan primjer su ratni sukobi. Nakon objave rata, istina je prva rtva . Ovo je izjavio Arthur Ponsonbv, engleski politiar. Iz tog razloga, nuno je s razumnom mjerom opreznosti ispitati istinitost tvrdnji u financijskim izvjetajima. Openito je poznato da se informacijama iz raunovodstva ponekad lukavo manipulira. ini se to pomou greaka (namjernih i nenamjernih), odakle izviru iskrivljene informacije na temelju kojih e uslijediti pogreno odluivanje sa neizvjesnim posljedicama. Nadzorni organ treba razborito ispitati zvui li informacija istinito?! Znai, valja provjeriti je li sastavlja informacije (rije je o izjavama Uprave) naveo pouzdane injenice koje se bez potekoa mogu identificirati. U toj situaciji, korisno je upitati se, kome bi iskrivljivanje istine (neistinito prikazivanje) moglo koristiti?! Problem istinitosti se jo vie multiplicira s obzirom na injenicu da su raunovodstveni podaci slika prolosti, koja moe da izblijedi u protoku vremena. Vrijeme gradi, vrijeme razgrauje. Zbog toga podatke treba osvjeiti dokazima kako bi se ublaili razorni uinci vremena i pojaala vrijednost izvedenih informacija. Poslovni podatak, ba kao povre, nije iste svjeine ujutro i popodne, pa ni iste informatike vrijednosti. Najkorisnija je blagovremena i istinita informacija. Istina je injenica koja se moe vremenski odrediti kao standard vrijednosti. U traganju za istinom revizija se pridrava sopstvenih etikih naela. U tom kontekstu, nezavisni revizor je principijelan, to znai da ima nepromjenljiv, postojan i dosljedan stav u objektiviziranju raunovodstveno-financijskih informacija. U ophoenju s okruenjem revizori su profesionalno etiketirani. Ne raspoznaju se po odjei niti vanjskom izgledu, jer nisu uniformisani kao policajci, carinici i financijski inspektori.

212

Prepoznatljivi su po profesionalnom ponaanju, poslovnoj dosljednosti, kolegijalnosti i sluenju istini. 10. Planiranje interne revizije 10.1. Standardizacija interne revizije U cilju realnosti ispitivanja i objektivnosti ocjenjivanja interna revizija koristi standardizirane kriterije i postupke koji se definiraju u politikama poduzea. Standardi su u odreenom smislu, sredstvo za ostvarenje ciljeva. Za razliku od eksterne revizije gdje su u primjeni dominantni (1) standardi revizije i (2) raunovodstveni standardi, kod interne revizije se uz navedene standarde koriste i posebni standardi obojeni internom poslovnom politikom: standardi trokova, standardi rada, standardi kvaliteta i posebice standardi poslovnosti. Institut revizora unutarnje revizije u Floridi je objavio standarde za revizore interne kontrole u svim djelatnostima, kako bi ih usmjeravao i omoguio mjerenje njihovih uinaka. Ipak, vie su poznati standardi interne revizije koje je donio ameriki institut za internu reviziju, gdje se navode zahtjevi, radnje i procedure koje moraju slijediti interni revizori pri ispitivanju poslovanja poduzea SR 100 Neovisnost SR 200 Strunost SR 300 Djelokrug rada SR 400 Obavljanje revizije SR 500 Upravljanje internom revizijom Organizacija i djelovanje interne revizije ureeni su standardima revizije 300, 400, i 500, poloaj osoblja angairanog na izvrenju revizije regularan je SR 100 i SR 200. Standardi su od pomoi za rad unutarnje revizije iji izvjetaji slue menadmentu za praenje poslovanja poduzea i sprovoenje interne poslovne politike. Za operativnu provedbu politike poduzea, esto se pored standarda revizije koriste normativna akta donesena od strane internih organa, kao to su: pravilnici, upute, zakljuci, odredbe, stavovi i dr. Naznaena akta takoer se koriste kao kriteriji nadzornog ispitivanja i ocjene

213

interne revizije, paralelno sa ve pominjanim pravilima, standardima i kodeksima profesionalne etike. 11. Etika naela interne revizije Korisnost djelovanja interne revizije u izravnoj je vezi s kvalitetom osoblja koje provodi reviziju. Kvalitet ukljuuje obrazovnu i tehniku osposobljenost osoblja ali i njihove etike karakteristike. Istodobno, revizori moraju biti osposobljeni za komunikaciju sa dokumentacijom i poslovodstvom razliitih hijerarhijskih nivoa u poduzeu. Osoblje interne revizije mora imati knjigovodstveno znanje, raunovodstvenu irinu i profesionalno iskustvo iz podruja nadzora. Revizorsko zvanje je standardizirano, to obavezuje ovu struku da se u svom radu pridrava Kodeksa profesionalne etike internih revizora. Etika naela donio je Institut internih revizora u New Orleansu prije etiri decenije (tanije, 1968 g.) sa dopunama iz 1988 godine. Pripadnici revizijske struke moraju biti: estiti, objektivni, marljivi i pedantni u vrenju svojih dunosti sa visokim stupnjem osgovornosti, odani poslu poduzea (poslodavca) i da uivaju puno povjerenje, iskljuujui bilo kakve nedoline ili ilegalne radnje, suzdrani od primanja poklona i poslova povezanih s poslodavcem bez znanja i pristanka vieg menadmenta. ne smiju se suzdravati od ulaenja u aktivnosti koje su u konfliktu s interesima poslodavca ili koje bi ga mogle omesti u objektivnom izvrenju dunosti. moraju biti razboriti u koritenju informacija steenih tokom obavljanja revizije. Ne smiju koristiti povjerljive informacije za osobne potrebe niti na nain koji bi tetio poslodavcu. moraju prikupiti dovoljno dokaza kojima e potkrijepiti svoje miljenje prilikom izraavanja ocjene. Prilikom sastavljanja izvjetaja duni su iznijeti na vidjelo sve injenice koje znane samo njima, ali neiznesene, mogu iskriviti revidirani izvjetaj ili maskirati nezakonite postupke. moraju stalno proirivati i produbljivati znanje i poboljavati kvalitet revizijskih usluga. moraju podupirati ciljeve Instituta internih revizora. Prilikom obavljanja svoje profesije moraju se pridravati visokih standarda strunosti, morala i dostojanstva koje su ustanovili Institut internih revizora i njegovi lanovi. Pripadnici revizijske profesije nee povrijediti etika naela, ako dosljedno

214

primjenjuju raunovodstvene standarde i standarde revizije. Zbog toga, moraju kontinuirano usavravati svoju profesionalnu strunost iz oblasti gospodarstva, raunovodstva i opeprihvaenih etikih naela revizije.

215