REENICA

Prema sastavu reenice se dijele na PROSTE i SLOENE. PROSTE REENICE s obzirom na svoj sastav mogu biti: a) neproirene i b) proirene. Kakva e reenica biti po sastavu zavisi od broja predikata u njoj. Tako je reenica koja ima jedan predikat - prosta reenica, a reenica koja ima dva ili vie predikata je sloena reenica.

a) Neproirene reenice se sastoje samo od subjekta i predikata: npr. Ja itam. S tim to one mogu biti svedene i samo na predikat: itam, a u nekim sluajevima i samo na subjekat: Ja. (Kada, na primjer, nastavnik pita: Ko je proitao lektiru? moete odgovoriti samo: Ja - jer se predikat podrazumjeva.) b) Proste proirene reenice su one u kojima osim subjekta i predikata postoje i dodaci (objekat, priloke odredbe i sl.) Npr. Ja svake veeri itam jednu zanimljivu knjigu. Prije nego to preemo na sloene reenice, vano je znati da se reenice prema znaenjskom odnosu dijele na: a) NEZAVISNE i b) ZAVISNE.

NAPOMENA! Kada pokuavate uoiti predikate u reenici, uvijek imajte na umu da u slubi predikata ne mogu biti glagoli u nelinom obliku (u infinitivu, glagolskom prilogu sadanjem, glagolskom prilogu prolom). Tako pisati pismo nije predikatska reenica, ve je to glagolski sintagmem, jer je ovdje glagol pisati u obliku infinitiva, nelinog glagolskog oblika. Ali, Piem ti pismo - jeste predikatska reenica, zato to je glagol pisati upotrebljen u 1.l.jd. prezenta - linog glagolskog oblika.

a) NEZAVISNE REENICE su one reenice koje mogu da stoje samostalno i koje iskazuju cjelovitu i jasnu poruku: Jue nismo igrali tenis.

b) ZAVISNE REENICE su one reenice koje ne mogu da stoje samostalno, ve su dio druge sloene reenice. Na primjer: jer je padala kia. Ovo je zavisna reenica koja dobija puni smisao tek kada ue u sastav sloene reenice, na primjer:Jue nismo igrali tenis jer je padala kia. nezavisna zavisna

SLOENA REENICA Jo uvijek nije vrijeme da se bavimo sloenim reenicama jer je veoma vano osvrnuti se na nezavisne reenice i pogledati kakve one mogu biti s obzirom na njihovu komunikativnu funkciju. Vrste nezavisnih reenica s obzirom na njihovu komunikativnu funkciju prikazuje sljedea tabela:

VRSTE NEZAVISNIH REENICA

emu slue

Znak na kraju

Po emu ih lako prepoznajemo

Primjeri

OBAVJETAJNE Njima se kazuje obavjetenje Njima se trai neka informacija od sagovornika.

Nemaju posebno obiljeje

Pada kia.

UPITNE

Da li , li , zar, upitne zamjenice i prilozi

Da li pada kia? Pada li kia? Zar pada kia? ta pada? Ponesi kiobran! Nemoj da zaboravi kiobran! Neka ponese kiobran! Da si smjesta ponio kiobran! ivjela kia! Padala ti kia cio dan! Neka ti pada kia cio dan! Da ti pada kia cio dan!

ZAPOVJEDNE

Njima se iraava zahtjev(zapovjest ili zabrana).

! ( .)

nemoj, neka, da

imperativ da+prezent infinitiv perfekat

ELJNE

Njima se izraava elja. To mogu biti lijepe elje, blagoslovi ali i kletve. Njima se izraavaju divljenje, uenje ili iznenaenje govornika.

krnji perfekat (optativ) neka/da+prezent

UZVINE

ala, to/ kako, li

Ala pada kia! Kako pada kia! Jaka li je kia!

SLOENE REENICE Sloena reenica je reenica koja se sastoji od dvije ili vie prostih/proirenih reenica. S obzirom na sastav, sloena reenica moe biti: 1) NEZAVISNOSLOENA i 2) ZAVISNOSLOENA. 1) NEZAVISNOSLOENA REENICA je sloena reenica koja se sastoji od dvije ili vie nezavisnih reenica. Marko otiao u grad, svratio u knjiaru i kupio nekoliko knjiga.
nezavisna nezavisna nezavisna

nezavisnosloena reenica

Nezavisne reenice u sloenoj reenici mogu biti u sastavnom, rastavnom, suprotnom, zakljunom ili iskljunom odnosu:

VRSTA ODNOSA MEU NEZAVISNIM REENICAMA U NEZAVISNOSLOENOJ REENICI

Definicija

Veznici (vezniki spojevi i rjece)

Primjeri

SASTAVNI

Javljaju se meu nezavisnim reenicama ija radnja ide u istom smjeru.

i, pa, te, ni, niti

(kad nisu povezane veznicima, izmeu sastavnih reenica se pie zarez)

Uvee izlazim na teren i igram koarku. Uvee izlazim na teren pa igram koarku. Ne izlazim na teren niti igram koarku. Nije ni izaao na teren ni igrao koarku. Nije izaao na teren, te nije igrao koarku. Marko se povrijedio, nee izai na teren.

RASTAVNI

Javljaju se meu nezavisnim reenicama koje iskazuju dvije ili vie moguih radnji od kojih se samo jedna moe izvriti. Javljaju se meu nezavisnim reenicama koje iskazuju nepodudarne ili suprotne radnje. Javljaju se u nezavisnosloenoj reenici u kojoj se drugom reenicom iznosi zakljuak koji proistie iz prve reenice.

ili, bilo, volja

Izai u u grad ili u gledati koarku. Uivaju na terenu, bilo da dobijaju, bilo da gube. Volja ti idi, volja ti ostani.

SUPROTNI

a, ali, nego, no, ve

Izaao je u grad, a nije se javio. Doao je na trening, ali nije igrao koarku. Nije igrao koarku, nego je izaao u grad. Nije izaao u grad, no je igrao koarku. Nije izaao u grad, ve je igrao koarku. Nije se oporavio, dakle, nije mogao da igra koarku. Neko je polomio ko, prema tome, neemo igrati koarku. Puno smo trenirali, sigurno emo pobijediti.

ZAKLJUNI

dakle, prema tome, sigurno

ISKLJUNI

Javljaju se u nezavisnim reenicama u kojima se sadraj druge reenice iskljuuje iz onoga to oznapava prva reenica.

samo, jedino, osim, sem

(esto se upotrebljavaju sa odnosnom zamjenicom to)

Volim sve sportove, samo ne volim da igram koarku. Trenirao sam sve sportove sa loptom, jedino nikad nisam igrao ragbi. Odlino radim dvokorak, jedno to ne skaem dovoljno visoko. Spremni smo za me, samo to imamo malo tremu.

2) ZAVISNOSLOENA REENICA je sloena reenica u iji sastav ulazi makar jedna zavisna reenica, koja se vezuje za nezavisnu (glavnu) reenicu.

Ovdje je veoma vano napomenuti da svaki reenini lan (subjekat, predikat, objekat, atribut, priloka odredba) pod odreenim uslovima moe biti iskazan zavisnom reenicom. Na primjer, priloka odredba za vrijeme moe biti izreena: RIJEJU: Doite sjutra. priloka odredba za vrijeme SINTAGMEMOM: Doite sljedee nedjelje. priloka odredba za vrijeme ZAVISNOM REENICOM: Doite kad uradite domai zadatak.
priloka odredba za vrijeme

S obzirom na to kako se zavisna reenica odnosi prema glavnoj (nezavisnoj), to jest, kakvu funkciju ima u sloenoj reenici, zavisnosloene reence mogu biti: predikatske, subjekatske, objekatske, priloke i atributske. Pregled vrsta zavisnosloenih reenica dat je u tabeli na sljedeoj strani.

VRSTE ZAVISNOSLOENIH REENICA

Primjer

Veznici i veznika sredstva

PREDIKATSKE

Ideja je kakvu nijesam nikad uo.

koji, kakav, iji, to, veznik da

odnosne SUBJEKATSKE zavisnoupitne izrine odnosne zavisnoupitne izrine

Ko pita, ne skita. Zna se ko je to uradio.

*u glavnoj reenici je obino glagol koji oznaava govorenje, miljenje, osjeanje i sl. i u obliku pasiva

ko, to, koji, iji, kako, kuda, odakle, kad, li, da li, da, kako

Govori se kako postaje sve tee. Dobio je to je traio. Pitam se dokle u ovako ekati. Misli da je najbolje trenirati dva puta dnevno. im je proitala scenario, prihvatila je ulogu. Gdje je nekad bila naa kua, sada grade soliter. Naljutio se jer ga nisam pozvao na roendan. Magla je bila tako gusta da se nije vidio prst pred okom. kad, dok, poto, im, tek... gdje, odakle, kuda jer, poto, zato to, budui da
(u glavnoj reenici obino stoje prilozi tako,toliko ili pridjevske zamjenice takav, toliki)

OBJEKATSKE

ko, to, koji, kakav, kako, kuda, odakle, dokle, da, da li...

vremenske mjesne uzrone posljedine

da

PRILOKE

uslovne

Da si krenuo na vrijeme, ne bi zakasnio.

ako, da, kad, ukoliko da, da bi, ne bi li kao to, kao da, kako, nego, nego to, no to, nego da, no kad

namjerne

Radio je naporno da bi ostvario svoje snove.

uporedne/poredbene Prihvatili su me kao da sam im lan (poreenje po jednakosti porodice.

(slinosti), poreenje po nejednakosti)

Otili su bre nego to su doli. Imam dosta prijatelja koji ne idu u moju kolu.

ATRIBUTSKE

koji, iji, kakav...

ODNOSI MEU ZAVISNIM REENICAMA U sloenoj reenici moe biti vie zavisnih reenica. One meusobno mogu biti u naporednom ili zavisnom odnosu. U naporednom odnosu stoje zavisne reenice koje su iste vrste i u glavnoj reeniici imaju istu funkciju. Naporedni odnos meu zavisnim reenicama moe biti: - sastavni: Kad naui geografiju i (kad) uradi domai zadatak iz matematike, moe ii u bioskop. - rastavni: Ako te pozove ili ako doe do tebe, pozdravi ga. - suprotni: Doi kod mene kad budem sam, a ne kad mi je kua puna gostiju. Zavisne reenice mogu se naslanjati i jedna na drugu, a ne samo na nezavisnu reenicu. U takvom odnosu jedna zavisna reenica postaje glavna za drugu zavisnu reenicu ili vie njih. Na primjer: Rekao je da nee doi na vrijeme, jer ide u posjetu roacima koji su jue doputovali iz inostranstva. 1 2 3 4

U navedenom primjeru prva reenica je nezavisna i ona je glavna za drugu, zavisnu izrinu reenicu. Trea reenica kazuje uzrok vrenja radnje druge reenice, tako da je glavna reenica druga, a zavisno-uzrona je trea reenica. Ali, zavisno-uzrona trea reenica glavna je u odnosu na etvrtu, zavisno-odnosnu reenicu koja blie objanjava imenicu roaci iz tree reenice.

UMETNUTE REENICE Bilo da je zavisna ili nezavisna, reenica moe biti umetnuta izmeu druge dvije tijesno povezane reenice ili izmeu dijelova jedne iste reenice. Umetnute reenice se uvijek odvajaju zarezima. Na primjer: Ovdje je, kao to znate, nekada bila kola. Sjutra emo, ako bude vedro, ii na kupanje. Napomena: Umetnutu reenicu treba razlikovati od apozicije. Umetnuta reenica ima predikat, a apozicija ga nema. Slubu apozicije najee vri imeniki sintagmem. Marka Petronijevia, naeg prvog komiju, vole sva djeca iz komiluka. apozicija (=iskazana sintagmemom na prvi komija u obliku genitiva) Marka Petronijevia, koji je na prvi komija, vole sva djeca iz komiluka. umetnuta reenica

AKTIVNE I PASIVNE REENICE (radno i trpno stanje) U aktivnim reenicama
koje su u naem jeziku najee
subjekat oznaava vrioca, a objekat trpioca radnje. Glagol stoji u obiku aktiva (tzv. radnog stanja). Na primjer, u reenici: ore e uraditi test.
subjekat predikat objekat

radnju vri ore, a imenica koja ga imenuje ima slubu subjekta; Test trpi radnju, a imenica koja ga oznaava ima slubu objekta. Glagol (e uraditi) ima slubu predikata i stoji u obliku aktiva futura I. Nasuprot ovome, u pasivnim reenicama subjekat oznaava trpioca radnje, a vrilac se obino ne izrie. Glagol stoji u obliku pasiva (tzv. trpnog stanja). Test e biti uraen.
subjekat predikat

U ovoj reenici test i dalje trpi radnju, ali imenica koja ga oznaava sada ima slubu subjekta. Vrilac radnje (ore) se u ovoj reenici ne izrie; Glagol (e biti uraen) stoji u obliku pasiva futura I. Kada upotrebljavamo pasivne reenice? Onda kada svu panju usmjeravamo na trpioca radnje i ono to se sa njim deava. Vrilac radnje se u njima obino i ne pominje jer se podrazumjeva, nepoznat je ili nevaan. Ipak, i u pasivnoj reenici moe da se iskae vrilac radnje, i to je sluaj najee u zvaninom izraavanju
odredbom od (strane) + genitiv: Presuda je potvrena od (strane) Vrhovnog suda. Ugovor je potpisan od (strane) zainteresovanih lica. Kako se gradi pasiv? Na dva naina: 1) Od povratne rjece SE i glagola u aktivnom obliku - tzv. refleksivni pasiv Na primjer: Djeca rado itaju ovu knjigu.- aktivna reenica Ova knjiga se rado ita. - pasivna reenica sa refleksivnim pasivom 2) Od glagola biti (u odgovarajuem glagolskom bliku) i trpnog glagolskog pridjeva ( i trpno stanje) pasiv se zove jo

Oblici pasiva grade se samo od prelaznih glagola (=glagola koji imaju dopunu u vidu pravog objekta).

U naem jeziku upotrebljavaju se sljedei oblici pasiva:

INFINITIV PREZENT PERFEKAT PLUSKVAMPERFEKAT AORIST IMPERFEKAT FUTUR I FUTUR II IMPERATIV POTENCIJAL POTENCIJAL IMPERKEKTA

biti (po)hvaljen si (po)hvaljen je bio (po)hvaljen bijae/bjee bio (po)hvaljen bi (po)hvaljen bijae / bjee hvaljen bie (po)hvaljen bude bio (po)hvaljen budi (po)hvaljen bi bio (po)hvaljen hoae bio hvaljen

Trpni glagolski pridjev / nelini glagolski oblik koji pokazuje da je na nekome ili neemu izvrena radnja. Gradi se od infinitivne osnove i dvojakih nastavaka: -n, -na, -no, -ni, -ne, -na (pohvaljen, pohvaljena, pohvaljeno; pohvaljeni, pohvaljene, pohvaljena) -t, -ta, -to, -ti, -te, -ta (donijet, donijeta, donijeto; donijeti, donijete, donijeta)

BEZLINE REENICE Dok se u subjekatsko-predikatskoj reenici iskazuje radnja pripisana njenom nosiocu (subjekatskom pojmu), bezline reenice su one u kojima se iznosi situacija koja se realizuje bez uea nekog nosioca situacije. Na primjer: Svitalo je. Sijevalo je. Grmjelo je. - nemaju subjekat (neodreen je i neiskazan) - glagol je u 3. licu jd. srednjeg roda, u tzv. neutralnom obliku

Bezlinim reenicama se iskazuju neke prirodne pojave, tj. zbivanja u prirodi. Glagoli od kojih se formiraju bezline reenice oznaavaju prirodne pojave, procese ili stanja u prirodi, kojima se zapravo ne moe precizno oderditi izaziva, stvarni vrilac, zovu se bezlini glagoli. Takvi su glagoli: svanuti, svanjavati, smri se, smrkavati se, smraiti se, sijevati, grmjeti, naoblaiti se, otopliti itd.