BIBLIOGRAFIJA ( POPIS LITERATURE )

Pod bibliografijom podrazumijevamo popis svih izvora informacija , koje je uenik koristio pri izradi svoga rada . Bibliografski popis sadri abecednim redom i rednim brojevima navedena : prezimena autora, nazive svih izvora i dokumenata (knjiga, asopisa, lanaka, AV grae ili Interneta), nakladnik , mjesto izdanja i godina izdanja. Uenici ne smiju prikrivati izvore koje su koristili, nego su duni povremeno naznaiti porijeklo podataka, shvaanja i teza navedenih u svom radu. Tono navode autora, djelo ili stranicu gdje su nali odreene podatke i informacije. U tom smislu uenik ne smije tua miljenja i ocjene predstavljati kao svoja izvorna shvaanja. Uenik e u radu i vie puta doslovno navesti (citirati) odlomke iz izvornika i to pod navodnicima, s time da odmah zatim u biljeci (fusnoti) na dnu stranice ili na kraju rada naznai izvor, tj. navede prezime i ime autora, naslov djela, mjesto izdanja, nakladnika, godinu izdanja te stranicu.

CITIRANJE LITERATURE I IZVORA Izravno preuzete tue spoznaje, informacije, stavove i zakljuke treba naznaiti u "fusnotama" kao citate , na ovaj nain :

CITIRANJE (neki primjeri)

"Svitalo je, kada je Filip stigao na kaptolski kolodvor." 1 "Uitelji moji bijahu prema meni hladni i nekako surovi, dok su gradske moje drugove tetoili i gladili." 2

___________________
1. Krlea,Miroslav. Povratak Filipa Latinovicza, Zagreb, Zagrebaka stvarnost, 1995., str. 5. Kovai, Ante. U registraturi, Zagreb, Zora, 1980., str. 41.

DODATAK ( PRILOZI )
Dodatak nije nuan sastavni dio rada. Hoe li rad sadravati dodatak (ili priloge) ovisi od prirode samog rada. Dodatak se ne uvrtava u rad ako je materijal takve prirode da bi oteavao itanje teksta. U dodatak spadaju: tablice, fotokopije dokumenata, grafikoni, ilustrativni i grafiki materijali, geografske i povijesne karte, vei statistiki podaci.

Iako su izdvojeni iz teksta, ti materijali moraju biti spomenuti, prilozi oznaeni rednim brojevima i pripadajuim legendama , odnosno pojanjenjima, te komentirani u tekstu rada.

KOMPOZICIJA I DIJELOVI MATURALNOG ILI ZAVRNOG RADA

Kompozicija maturalnog rada je rasporeivanje teme u manje cjeline (poglavlja i dijelove), ovisno o opsegu rada. Zato se svaki zavrni ili maturalni rad sastoji od: naslova, sadraja, uvoda, razrade, zakljuka, bibliografije i dodataka. NASLOV Naslov oznaava temu rada pa treba biti to precizniji i po mogunosti to krai. Ako je potrebno, moe se naslovu dodati i podnaslov koji se stavlja u zagradu ili se pie manjim slovima.

SADRAJ
Sadraj je uobiajeno staviti na poetak rada, pa se preporua njega prvo proitati. Naravno, sadraj moe doi i na kraju rada, ali zbog preglednosti ee dolazi na poetak maturalnog rada. Sadraj prezentira strukturu rada i odnos pojedinih dijelova. Sadraj, ustvari, ine naslovi i podnaslovi rada, s oznakom stranice na kojoj neki dio rada poinje. Dijelovi sadraja oznaavaju se rednim arapskim brojkama , a naslovi i podnaslovi ovako: 1.
UVOD ---------------------------- ----- 1 2. RAZRADA ----------------------------- 2 2.1 PRVO POGLAVLJE----------------- 3 2.2 DRUGO PODPOGLAVLJE -------- 5 3. TREE POGLAVLJE --------------- 9 3.1 TREE PODPOGLAVLJE -------- 11 4. ETVRTO POGLAVLJE----------- 15 5. PETO POGLAVLJE ---------------- 17 6. ZAKLJUAK ------------------------ 19 7. BIBLIOGRAFIJA ----------------- 20 8. PRILOZI ----------------------------- 21

KOMPOZICIJA I DIJELOVI MATURALNOG ILI ZAVRNOG RAD

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.
8.

NASLOVNA STRANICA KORINA STRANICA SADRAJ (NASLOV, PODNASLOV, POPIS PRILOGA) (1 str.) UVOD (1-2 str.)

RAZRADA (OBRADA TEME) (15-20 str.) ZAKLJUAK (1 str.) (po potrebi)

: I MJESTO (AUTOR, GODINA

DODATAK (PRILOZI) BIBLIOGRAFIJA

NASLOV DJELA, IZDANJA)

(LITERATURA)

IZDAVA,

Jedna stranica sadri najvie 30-34 reda teksta, s proredom 1,5 . Visina fonta je 14 pt, a naslovi i glavni dijelovi rada piu se u veem fontu.

OBILJEAVANJE DIJELOVA MATURALNOG ILI ZAVRNOG RADA

Svi dijelovi maturalnog rada moraju biti obiljeeni i oznaeni brojkama. Najee se koristi numeriko obiljeavanje arapskim brojkama. Ovako moe izgledati jedna razdioba rada: 1. 2. 2.1. 2.2. 2.3. 3. 4. 5. 6. 7. UVOD NASLOV POGLAVLJA PODNASLOV DRUGI PODNASLOV TREI PODNASLOV NASLOV DRUGOG POGLAVLJA NASLOV TREEG POGLAVLJA ZAKLJUAK BIBLIOGRAFIJA DODATAK ( PRILOZI )

Uobiajeno je da svako novo i vee poglavlje poinje na novoj stranici, iako pri tome treba paziti da nema previe praznina na stranicama. Sve stranice rada trebaju biti numerirane od prve do zadnje i upisuju se na vrh stranice, iznad teksta (na sredini) ili gornji desni kut stranice, jer se na dnu stranice ispod teksta oznaavaju citati, poevi od broja 1. . . pa dalje, koliko ih ima u radu. Ponekad se stranice mogu oznaiti i pri dnu svake stranice, ispod teksta.Tekst jedne stranice treba biti odmaknut s lijeve strane 3 cm od kraja, a ostale strane (gore, dolje i desno) po 2,5 cm od ruba stranice.

PRIMJERI BIBLIOGRAFSKIH PODATAKA ZA KNJIGE, ASOPISE I INTERNET

1. AKO JE KNJIGA DJELO JEDNOG UTORA:

icel,Miroslav. Hrvatska knjievnost, Zagreb, kolska knjiga, 1982.

2. AKO JE KNJIGA DJELO DO TRI AUTORA: icel, Miroslav, Ante Stama i Truda Stama. Hrvatski roman, Zagreb, Mladost, 1988. AKO JE KNJIGA DJELO VIE OD TRI AUTORA: Pine, Stanley i dr., Organska kemija, Zagreb, kolska knjiga, 1990. ENCIKLOPEDIJE: - Opa enciklopedija, sv.7, Zagreb, JLZ, 1981. - Tehnika enciklopedija, sv.6, Zagreb, JLZ, 1979. LANCI IZ ASOPISA: - Dujmov, Jozo. Sida je i meu makama //Priroda, 1985., 810(1), str. 106.-108.

3.

4.

5.

6. IZVORI SKINUTI S INTERNETA "How to cite". http://www.inspireindiana.net/cite.htm (10.09.2000.)

SREDNJA KOLA SESVETE

Bistrika 7, 10360 Sesvete Zagreb

NASLOV MATURALNOG RADA

Predmet : ------------Mentor : N. N. , prof.

Uenik : Ivan Ivi

Razred : kol. god. :

UVOD

Uvod je prvi kontakt itaoca s tekstom, on nas uvodi i upuuje u problem koji e u radu biti razmatran. Uvod je prvi dio rada i prva stranica koja se numerira. Uvod obuhvaa 1 2 str. teksta. U uvodu je potrebno: - precizirati predmet rada, tj. istaknuti o emu e se u radu pisati - naznaiti organizaciju i plan u izradi rada, npr. od koliko se dijelova sastoji rad, to e sve obuhvatiti - koje vrste informacija sadri (tekstualne, grafike, statistike i sl.) i drugo - uenik moe izraziti svoj stav prema temi i razloge za izbor odreene teme

RAZRADA

To je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. U razradi treba razraditi sve ono to je navedeno u uvodu. Svaki rad se sastoji od vie poglavlja, koja se dalje dijele u potpoglavlja i odjeljke, odnosno naslove i podnaslove, koji moraju biti naznaeni u sadraju. Temu treba logiki razviti i sistematizirati, potpuno je obuhvatiti, da se ne osjete praznine i prijelazi. Razrada mora sadravati prikaz predmeta i analizu grae. U razradu se mogu ukljuiti tablice, grafikoni, crtei, fotografije, ali samo ako ne optereuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu. Podatke o njima bolje je dati na kraju u dodatku, s tim to ih treba numerirati i na njih se pozvati u svom radu.

Razrada, odnosno obrada teme je najopseniji dio rada i obuhvaa najvie 15-20 stranica teksta.
ZAKLJUAK

Zakljuak je zavrni i obavezni dio rada. U njega se ne unosi novi materijal i novi podaci. Iz niza detalja koje smo unijeli u rad, tu se izdvajaju kljuni elementi koje treba zapamtiti ili naglasiti. Zakljuak u radu moe sadravati ocjenu neke teme, stanja ili situacije, odnosno, moe sadravati i neke preporuke ili podatke do kojih smo doli u svom radu. Zakljuak obino zauzima pola stranice do jednu stranicu teksta u maturalnom ili zavrnom radu.