ESEJ

http://www.mojamatura.net/hrvatski-jezik/1822-kako-uspjeno-napisati-esej-na-dravnoj-maturi OVO OBAVEZNO PRESLUATI!

STRANICA ZA POMOD PRI PONAVLJANJU LEKTIRA

https://sites.google.com/site/mojamucionica/drzavna-matura/lektira-za-esej

1.ALBERT CAMUS- STRANAC

http://lektire-cipiripi.blogspot.com/2011/06/stranacalbert-camus.html

Primjer eseja Albert Camus koji pripadan egzistencijalizmu dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost 1957. godine i pisac romana "Stranac". Ovo djelo nastalo je 1942. godine u razdoblju kasnog modernizma i prvoj fazi Camusovog stvaranja, fazi apsurda. Tu fazu karakterizira prihvaanje besmisla ivota i nalaenje sree u istome. Glavni lik ovoga romana, inovnik Mersault, tehnikom je redukcije, postupkom suvremene knjievnosti, sveden na osjetilno, elementarno. Reenice su kratke i jasne, a stil hladan. "Stranac" je podijeljen u dva dijela, a ponuenim ulomkom zavrava prvi koji prati Mersaultov ivot do ubojstva Arapina. Glavni je junak lien suvinih emocija, pasivan i nezainteresiran ak i za stvari usko povezane s njim. ivot prihvaa onako kako dolazi, a zadovoljstvo pronalazi u malim stvarima. Za razumijevanje njegovog karaktera vaan je utjecaj osjetilnog svijeta pa su tako opisi vremenskih uvjeta i prirode slikovitiji. U vezi s ljubavnicom Marie uiva u njenom mirisu, dodirivanju njenog tijela, zvuku njenog smijeha, a smatra kako ih izvan njihovih tijela ne vee nita. Ne ignorira fizike potrebe u situacijama u kojima se to oekuje pa tako spava i pije bijelu kavu na majinom bdijenju, smeta ga sunce na njenom sprovodu : "Sunce je peklo isto onako kao i onoga dana kad smo pokopali mamu(...)". To isto sunce igra kljunu ulogu u ubojstvu Arapina premu kojemu, sukladno njegovom karakteru, nije gajio nikakve osjeaje niti imao miljenje o njegovom sukobu s Raymondom. Omamljen suncem gubi jasnu sliku : "Taj zastor od suza i soli zasjeni mi oi." , osjea se ugroenim : "Svjetlo sijevnu na eliku i kao da me duga svjetlucava otrica pogodi u elo." i ispaljuje pet hitaca u Arapina. etiri metka kojima je pucao u ve nepomino tijelo odredit e njegovu sudbinu : "Bijahu to kao etiri kratka udarca kojima sam pokucao na vrata nesree.". Taj in e na sudu posluiti da ga se prikae bezosjeajnom i emocionalnom nakazom. Naslov romana simbolizira otuenost glavnog junaka od drutva i svijeta u kojemu ivi. Ne vjeruje u Boga, a kao to tvrde na suenju, ne priznaje najbitniji zakon ljudskog drutva i ne poznaje osnovno djelovanje ljudskog srca. Iekujui smrtnu kaznu odbija sveenika, a iznerviran njegovom upornou u naletu bijesa spoznaje apsurd ljudskog postojanja i prihvaa ga. Osjea potpunu ravnodunost spram svijeta, onakvu kakvu i svijet osjea prema njemu. Lien nade shvaa da je je svejedno umre li sada ili za mnogo godina jer sve eka ista sudbina i svi ivoti vrijede jednako. Iako zna da je stranac u ovome drutvu, time mu se pribliuje. U svjetlu nove spoznaje osjea sreu i iekuje smrt. U drutvu koje od poetka svoga postojanja traga za smislom, viim ciljem i racionalnim objanjenima, prihvaanje Mersaultovog naina ivota znailo bi i prihvaanje besmisla. Jednostavnije je osuditi pojedinca nego prihvatiti zabludu u kojoj drutvo ivi, tako da e Mersault zauvijek ostati stranac. 2. primjer

Albert Camus francuski je romanopisac, dramatiar i esejist roen u Aliru. Pripada razdoblju kasnog europskog modernizma i predstavnik je knjievnog pravca egzistencijalizma. Knjievno stvaralatvo podijeljeno mu je u dvije faze: fazu apsurda i fazu pobune. Za prvu fazu karakteristino je da se prihvaa besmislenost ivota, dok se druga faza javlja kao opreka prvoj. U njoj se poinje promiljati i uspostavljati ivotni smisao. Za svoje knjievno stvaralatvo dobio je 1957. godine Nobelovu nagradu za knjievnost. Navedeni ulomak pripada romanu Stranac koji nastaje u prvoj fazi Camusovog stvaralatva. U kontekstu romana navedeni ulomak pripada zapletu u kojem glavni junak ubija Aarapina. Glavni junak ovog romana je mladi inovnik Mersault koji predstavlja stranca sebi i svijetu. Na sve situacije u ivotu reagira ravnoduno, ne iskazuje nikakve emocije te se u potpunosti razlikuje od drutva. Na poetku roman umire mu majka, iako je sasvim logino da smrt pogaa ljude, on i na taj dogaaj ostaje ravnoduan. Nakon majine smrti nastavlja sa svojim ivotom zabavljajui se kao da se nita i nije dogodilo. No jedan sasvim obian izlet na koji kree s djevojkom Marijom i prijateljem Raymondom, uvest e pomutnju u njegov ivot. Na izletu Mersault igrom sluaja postaje ubojica Arapina koji njemu osobno nije nita skrivio, zbog uinjenog djela ne osjea nikakvu grinju savjest. Hladnokrvno nakon prvog hica ispaljuje jo 4 u beivotno tijelo Arapina. Glavni uzrok kojeg on navodi i koji ma neki nain opravdava svoj in jest prevelika suneva svijetlost koja mu je udarala u elu: Osjeao sam samo udarce sunca po svom elu. Mersault i nakon toga ostaje ravnoduan, njegova ga ravnodunost i ponaanje ini strancem. Smatra da je ivot besmislen i ne prihvaa ivot kakvog namee drutvo. Roman stranac pripada suvremenoj knjievnosti to je vidljivo po obradi romana. Roman je temeljen na psihi glavnog junaka to je temeljna odrednica modernog romana. Radnja roman zapravo se odvija u psihi glavnog junaka kroz koju nas autor vodi. Ubojstvo Arapina simboliki je zapravo i zavretak njegovog ivota jer je zbog toga osuen na smrtnu kaznu. Za vrijeme dok je boravio u zatvoru razmilja o svom smaknuu te odbija sveenika. Ne vjeruje u Boga i smatra da mu on ne moe pomoi. Iz navedenog djela zakljuujem da je bit filozofije egzistencijalizma prihvaanje besmislenosti ivota to prihvaa i Mersault. Po mom miljenju Mersault je izgubljen u vlastitom ivotu, nema se snage boriti s problemima koje mu donosi ivot to je i glavni uzrok takvog njegovog zavreka. ovjek uvjek u ivotu mora imati neki cilj i smisao zbog kojeg postoji i kojem tei.

Albert Camus je francuski knjievnik kasnog modernizma,a predstavnik je i knjievnog pravca koji je nastao pod utjecajem filozofije egzistencijalizma.Imao je vie faza stvaranja,a svoje najznaajnije djelo roman Stranac stvara u svojoj prvoj fazi-fazi apsurda.Camus u toj fazi eli prikazati svoje vienje o besmislenosti ivota.U ovome eseju namjeravam objasniti pod kakvim utjecajem Mersault u drugom dijelu romana bezrazlono ubija Arapina,to je opisano u navedenom ulomku. Mersault,obini bankovni inovnik,ivi ravnodunim nainom ivota te se osjea otuenim od ostatka svijeta.Prilikom jednog druenja Mersaulta,njegove djevojke Marije,prijatelja Raymonda,Massona i njegove ene na plai izbija svaa izmeu Mersaulta i Raymonda i dvojice Arapina.Isprva ta svaa izgleda bezazleno,no ubrzo preraste u neto neoeki vano.Kada se Mersault pribliio Arapinu,on je izvadio no i pokazao ga na suncu.To je bio jedan od motiva koji su naveli Mersaulta na grozan in.Tijekom te svae nije se mogla primijetiti Mersaultova mrnja prema Arapinu,on je htio otii sa mjesta na kojem se naao u trenutku svae:Pomislih da treba samo da se okrenem pa da se ovo svri.",no tada dolazi do velikog preokreta:Ali na lea mi se bio navalio

cijeli al ustreptao od sunca.",velika vruina negativno je utjecala na njega.Camus pod utjecajem solarnog motiva eli prikazati da je sunce probudilo ono najgore u Mersaultu. Zapahnu me teak i vreo dah mora.", Napeh se svim svojim biem i ruka mi se zgri na revolveru.Otpona popusti,dotaknuh glatki trbuh draka i tada sve poe...".On je izvadio pitolj i zapucao na Arapina etiri puta: Bijahu to kao etiri udarca kojima sam pokucao na vrata nesree." Njegovim ubojstvom Mersaultov ivot se mijenja.Drutvo ga je osudilo,ali ne zbog toga to je ubio ovjeka,ve drutvo kritizira ljude koji se ne ponaaju prema odreenim drutvenim konvencijama.On je ve na majinom sprovodu pokazao svoju pravu narav,inilo se kao da mu je svejedno,kao da je to jo samo jedan obian dan u njegovom ivotu,a ne da vie nema osobe koja mu je podarila ivot.Upravo takvo ponaanje,koje je prisutno kod Mersaulta,drutvo ne razumije i ne prihvaa. Jednaki stav o ivotu imaju i mnogi ljudi u dananje vrijeme.Mnogo njih se ne osjea prihvaenima,nego poput Mersaulta,strancem u drutvu.Iako isprva Mersault govori kako ne vjeruje u Boga(to saznajemo iz njegova razgovora sa sveenikom),da ne vidi smisao ivota,on se mijenja kada ga osude na zatvorsku kaznu te eli imati ljude oko sebe.Izgleda da ipak svaki ovjek pred svoju smrt pokazuje svoju drugu stranu.Mersault pokazuje kako je i on samo bie koje se boji za budunost svoje egzstencije.

2. Milutin Cihlar Nehajev- Bijeg Primjer eseja

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

U ovom u eseju obraditi najbolji roman hrvatske moderne Milutina Cihlara Nehajeva: "Bijeg". Naslov romana simbolizira bijeg glavnog junaka ure u neki svoj imaginarni svijet, simbolizira cjeloivotno bjeanje pred svim bitnim komponentama ivota. uro Andrijaevi se upustio u melankolino i depresivno razmiljanje jadikujui sam nad svojim ivotom: "Gadan, tuan bio je moj ivot. A tko je kriv? Mislio sam o tom - i nisam rijeio zagonetke.". Nije on pogrijeio samo u tome, njegova najvea greka je to trai krivca svugdje oko sebe, a ne u sebi. Prema njegovom razmiljanju svi su ostali krivi za njegove muke, svi ostali mu kroje sudbinu, a on jadan ivi u nemogunosti da ita promjeni kako bi mu ivot krenuo na bolje:" tko je kriv? ... Jesu li ljudi oko mene taj mali grad, zloban i sitniav? Je li alkohol, sanjarenje, slabost ivaca, bolest due? ". Takoer uri ono suoavanje sa situacijama zavrava predajom, odustajanjem, nedovoljna motivacija u njemu izaziva u takvim trenucima ravnodunost zbog koje e poslije aliti i plakati nad sobom: "Prvi boj - i ja poloih oruje. Nije dobar znak. Kako sam samo staru psovao one veeri u mislima!". ivot mu je isprva iao donekle glatko, studirao je u Pragu, imao enu za koju se nakon studija trebao oeniti, no sve to prekida smrt njegova oca koja mu preokrene ivot naopako, natjera ga da se vrati iz Praga i pone brinuti sam za sebe, a on se pod svom tom silom odgovornosti slama i u najgorem trenutku draga mu nemogavi ga vie ekati odlazi sa drugim. To ga baca na dno i poinje se opijati, kukati i jadikovati. Opustivi se u depresivno raspoloenje izlaz vidi u "bjegu", ali ovaj put u bjegu u smrt. Jo neki navodi koji opisuju uru kao depresivca i pesimista: "Ne znam, ne znam. Samo utim: valja svriti. Valja pobjei do kraja...", "Bjeao

sam i od sebe, ne hotei vidjeti kako propadam; opijajui se, samo ekajui konac.". Obiljeja zbog kojih ovaj roman svrstavamo u modernu su detaljna psiholoka analiza glavnog junaka ure, unutarnji monolozi, ulomci iz njegova dnevnika i defabularizacija. uro nikako nije lik svrstan samo kako bi opisao onaj stil i razdoblje. On je lik kojeg jako esto moemo susresti u dananjem ivotu. Svima su njihovi ivoti najtei, nitko nema vremena za sasluat onog drugog, a preputanje ivotu bez suoavanja s problemima i kretanje linijom manjeg otpora karakteristike su gotovo svake druge, ako ne i svake osobe na svoj nain u dananjem svijetu.

http://lektire-cipiripi.blogspot.com/2011/05/bijegmilutin-cihlar-nehajev.html

3. Dostojevski

Zloin i Kazna

Primjer eseja
Ovim esejom obradit u djelo "Zloin i kazna" i ulomak iz istog. Djelo je napisao Fjodor Mihajlovi Dostojevski, a svrtavamo ga u djela visokog ruskog realizma. Sam pisac je i tvorac modernog psiholokog romana u kojem se detaljno opisuje tmuran velegrad i usamljenost pojedinca u njemu. Roman "Zloin i kazna" nosi realistika i modernistika obiljeja. Za realistika obiljeja bitno je napomenuti da su to teme drutvenog uspjeha, zanimljiva i napeta fabula te socijalnopsiholoka motivacija likova, dok od modernistikih obiljeja prepoznajemo temu otuenja i potrage za identitetom. Zadani ulomak smjetamo pred kraj romana gdje Raskoljnikov priznaje Sonji to je uinio te to uz njenu podrku odlazi priznati policiji. Kroz cijeli ulomak protee se muno Raskoljnikovo priznanje Sonji koja ostaje zaprepatena i izvan sebe, a i u jednom trenutku i Sonji postane loe: "Sonja pojmi koliko se on mui...I njoj se zavrti u glavi.". Sonja i sama kao nemoralna ena nije pokolebala Raskoljnikova jer je i on sam kanio priznat sve policiji. Ona mu je samo pruila potporu u tom naumu i bila mu oslonac, a kasnije kada je dolo do sluenja kazne u Sibiru mu je pruila ljubav i utjehu. Najvea ljutnja Raskoljnika prema samome sebi prikazana je ovim citatom:"Samo sam jednu obinu gnjidu ubio, Sonja, beskorisnu, odvratnu, tetnu gnjidu.". Raskoljnikov tek tim rijeima spoznaje kako ta ena nije zasluila ubojstvo jer su njegova patnja, bol, strah i ivci puno vrijedniji od njena ivota. Nakon priznanja rijeima "Ja sam dakako ubio babu", Raskoljnikov vodi teku nutarnju borbu u sebi, zorno prikazanu ovim rijeima:"Oi su mu gorjele kao u groznici. Samo to nije poeo buncati; na usnama mu titrao nemiran osmijeh...". Prikazana ar ljutnje u oima, ali u drugu

stranu prikaz osmjeha kao neki pobjedonosni izraz su argumenti koji upuuju na Raskoljnikov nemir u dui, na njegovo dvoumljenje jeli uinio pravu ili lou stvar tim ubjstvom. Roman se takoer moe podjeliti na dva glavna djela koja prikazuju dva razliita stanja svijesti glavnog junaka. U poetku to je student koji jedva spaja kraj s krajem i ostaje u dugovima kod nepotene ene te mu se raa ideja kako bi on mogao ubit tu enu i uinit dobro veini ljudi koje ona maltretira:"to je jedno zlo naspram tisuu dobrih djela". Tako se u tom prvom djelu Raskoljnikov sam u sebi dvoumi, uiniti ubojstvo ili ne, te napokon skuje plan i ubije babu. Nakon ubojstva dogaa se ogroman preokret u njegovu ivotu prikazan iscrpljenou, buncanjem te prikazom teko provedenih nonih sati u nemirnom snu. Na kraju valja istaknuti da ovjeka za svako loe djelo doeka kazna. Nita nebi trebalo radit brzopleto i ne razmiljajui, jer svaki na pokret dobar ili lo ima isto tako dobre ili loe posljedice koje e nam kad tad doi na naplatu. Za svaki problem postoji i njegovo rijeenje, a kreui se linijom manjeg otpora stvaramo sebi ugodnu sadanjost, ali i problematinu budunost.

Odlian primjer eseja

http://drzavna-matura.com/index.php?topic=2537.0;viewresults http://sjedi5.hr/content/533-zlocin-i-kazna-fjodor-mihajlovic-dostojevski-lektire-

4. Dundo Maroje-Marin Dri

Marin Dri: Dundo Maroje Marin Dri, najznaajnije stvaralako ime hrvatske renesanse, napisao je brojne drame po uzoru na Plauta te ostale antike pisce. Tirena, Novela od Stanca, Skup i Tripe de Utole samo su neka od brojnih djela ovog dubrovakog pisca koji, potujui Aristotelovo pravilo o trojnom jedinstvu prikazuje dubrovaku sredinu te nerijetko i svoje stavove preko nekih likova. Dundo Maroje, eruditna komedija u pet inova, progovara o Dubrovniku i odnosu puana i dubrovake aristokracije. Ovaj dubrovaki pisac potuje brojna renesansna obiljeja: okretanje ovjeku odnosno antropocentrizam, iskoritavanje prilika i hedonizam. Pometov monolog kojim poinje drugi in ove komedije smjetene u Rimu, proizaao je iz prethodnih dogaaja gdje je Pometu srea, kao i inae, bila naklonjena. Maru, glavnom konkurentu njegovom gazdi Ugi Tudeku u osvajanju Laurinog srca, doao je otac, Dundo Maroje, jer troi njegov novac umjesto da kupuje tkaninu i stekne bogatstvo. Pomet, lik intriganta, ovdje vidi mogunost da okrene fortunu u svoju korist te da kurtizana Laura postane Ugova, to na samom kraju i ostvaruje, nakon brojnih intriga i zapleta. Pometov monolog prikazuje renesansni nain razmiljanja, stoga je on renesansni lik kojeg moemo nazvati i Drievim alter egom zbog oitih slinosti u razmiljanju pisca i lika. Poznavajui piev nain ivota i stvaranja, uviamo jo jednu slinost s Pometom, slugom koji uz malo sree na kraju postaje plemi. U monologu Pometa vidimo ako snalaljivog ovjeka koji smatra da nije sve u novcima, moi i slavi, jer postoje mnogi ljudi koji to posjeduju, a nisu sretni, poput njegovog gazde Uga. ,,Nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potitene. On govori kako se treba znat snai i prilagoditi okolnostima i situacijama koje nam ivot donosi, a onda kasnije uivati. ,,Trijeba je bit pacijent i ugodit zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uiva. Takoer, iz navedenog monologa saznajemo da Pomet nije obrazovan, govornom karakterizacijom Dri ovog renesansnog lika gotovo ismijava u njegovim izjavama gdje

pogreno izgovara latinske poslovice, kao na primjer triunfus caesarinus. Pometovo cijelo ime glasi Pomet Trpeza to je oiti dokaz uivanja u hrani i hedonizma za koji se zalae. Naime, Pomet je sretniji od svog gospodara Uga Tudeka jer, iako neobrazovan, siromaniji i nieg stalea, on se zna ,,akomodavat odnosno iskoristiti situaciju te ne plae nad svojom sudbinom, ve se hrabro bori za fortunu. Marin Dri u ovoj komediji navodi dva prologa od kojih je vaniji onaj koji vodi negromant Dugi Nos. On dijeli ljude na ljude nazbilj i ljude nahvao. Ljud nazbilj su dobri, poteni imaju karakteristike Pometa, a ljudi nahvao su pijanice, loi i iskvareni kao i njegov gospodar Ugo. Dri u djelu ne kritizira samo bogate ljude, vlastelu, on kritizira cijelu dubrovaku aristokraciju koja je sve to ima (novac, ime, stale) dobila roenjem, a ne vlastitim zaslugama te on poziva na urotu, odnosno svrgavanje takve vlastele to saznajemo iz njegovih pisama toskanskom vladaru Cosimu de Mediciju, a istu namjeru prepoznajemo i u Pometu koji preobuen u plemia govori Maru da visoka mjesta nisu namijenjena loim ljudima, to jest, ljudima nahvao. Iako je drama prikazana u renesansi, tonije 1551. godine, ona progovara o svjetovnim problemima, to jest o problemima koji su bili aktualni tada, no koji su aktualni i danas te e uvijek biti prisutan problem u ljudskom drutvu. Nezadovoljstvo graana, u ono vrijeme puana, zbog vlasti uvijek e biti prisutno, zato je ovo djelo i danas aktualno te kao to je Dri kroz zavjesu intriga i zapleta koji su se dogaali u Rimu prikazao probleme Dubrovnika, tako i danas to djelo alegorino moemo smjestiti u bilo koji grad ili dravu. I sam Pomet kae: ,, Kralj je ovjek od ljudi, koji umije vladat., a takvi su zaista rijetki.

http://www.lektireonline.com/lektire.php?id=48 http://blog.dnevnik.hr/lektiregim/2010/08/1628172873/dri-dundo-maroje.html http://hr.wikipedia.org/wiki/Dundo_Maroje

Marin Dri: Dundo Maroje Drugi in, prvi prizor Renesansni komediograf Marin Dri, poznat i pod nadimkom Vidra roen je u dubrovakoj pukoj obitelji. Kao to je tipino za razdoblje renesanse pie djela na narodnom jeziku, uzor pronalazi u antikim piscima i ovjeka stavlja u sredite radnje. Najpoznatiji je po svojim djelima Dundo Maroje, Skup i Novela od Stanca. U djelima esto prikazuje dubrovaku sredinu i preko likova svoje stavove. Djelo Dundo Maroje, po knjievnom rodu je drama,a po vrsti komedija, pisana u pet inova u prozi, sadri dva prologa od kojih je za razumijevanje djela posebno vaan prolog negromanta Dugog Nosa. On objanjava postanak ljudi nahvao i nazbilj te njihovo mijeanje. Ljudi nahvao su zli, pokvareni i nesposobni ljudi,a nazbilj su plemeniti, sposobni i snalaljivi ljudi koji znaju okrenuti sreu u svoju korist. Postupno u djelu saznajemo kako su zapravo, suprotno od oekivanja, gospodari ljudi nahvao a sluge ljudi nazbilj. Komedija je pisana na tokavskom narjeju 16. Stoljea, esti su talijanski izrazi(fate largo odmaknite se) i latinske poslovice. Pomet je sluga Uga Tudeaka. Ugo je zaljubljen u kurtizanu Lauru te ju pokuava osvojiti poklonima i skupim stvarima, on je primjer ljudi nahvao. Suprotno od njega Pomet Laurinu slukinju Petrunjelu polako osvaja narodnim poslovicama i lijepim rijeima. On pomae svom gospodaru jer e imati koristi od toga. Ako Laura bude s Ugom, on e moi biti sa Petrunjelom. Radnja se odvija u Rimu u 16. Stoljeu. Budui da je djelo renesansna komedija ima sva obiljeja tog razdoblja: uzor je antiki, pojedinac je u sreditu a tema je svjetovna i bliska svakodnevici. U djelu se mogu vidjeti tipine renesansne antiteze mlado staro, gospodari - sluge, i motivi novca i sree. I danas je u knjievnim djelima est motiv novca i njegovog utjecaja na ivot i nau sreu, esto se postavlja pitanje je li novac stvarno toliko bitan koliko mnogi misle. Pomet je u djelu prikazan kao optimistian i snalaljiv ovjek. U ulomku koji prikazuje Pometov monolog, on je prikazan pravim renesansnim ovjekom. Smatra da nije sve u novcima, moi i slavi, jer te stvari ne znae uvijek sreu: Nije ga imat dinar, er vidim mnoge s dinarmi potitene , ve treba biti snalaljiv i prilagoditi se okolnostima, te onda kasnije uivati: Trijeba je bit pacijent i ugoditi zlu bremenu, da se pak dobro brijeme uiva. To je zapravo Pometova ivotna filozofija, da samo mudar i domiljat ovjek moe iskoristiti svaku priliku da pobijedi nesposobne, odnosno samo takav pojedinac moe okrenuti sreu(Fortunu) u svoju korist. On nije uen ovjek iako se tako pokuava prikazati govorei razne latinske poslovice koje vrlo esto izgovara krivo(triunfus caesarinus), ali je inteligentan i mudar te zna kako okrenuti stvari u svoju korist. Pometove

osobine nisu jasno navedene u djelu ve o njima saznajemo i njegovih monologa i postupaka. On je zapravo taj koji ini veinu zapleta,jer svojom sposobnou da prilagodi razne situacije svojim potrebama, odreuje u kojem e smjeru radnja ii. Djelo je i danas aktualno upravo zbog Pometova razmiljanja. Danas takoer ljudi ele uivati i jednostavno biti sretni, podnose loe dane jer znaju da e nakon njih sigurno doi prilika za uivanje. Zanimljivo je itati djelo zbog autorova posebnog razvijanja radnje, ne znamo to moemo oekivati, a budui da je djelo komedija uvijek nas moe nasmijati.

5. Gustave Flaubert- Gospoa Bovary Sadraj:

http://www.lektire.me/prepricano/gustave-flaubert-gospodja-bovary_74 http://sjedi5.hr/content/377-gospoa-bovary-gustave-flaubert-lektire-

Primjer eseja
Gospoa Bovary - esej Gustave Flaubert jedan je od najpoznatijih predstavnika francuskog realizma. Njegovo najpoznatije djelo je roman Gospoa Bovary. Realizam je pravac koji se u europskoj knjievnosti javlja 1830. i traje do 1870. Karakteriziraju ga detaljni opisi prostora i likova, prikaz drutva i sveznajui pripovjeda. Dominantna knjievna vrsta je roman kojemu odgovara uloga "zrcala stvarnosti". Glavni lik djela je Ema Bovary, mlada ena iz francuske provincije kronino nezadovoljna vlastitim ivotom. itajui ljubavne romane jo kao djevojica izgradila je potpuno iskrivljenu sliku o svijetu i ljubavi. To je poela shvaati nakon to se mlada udala za lijenikog pomonika Charlesa. Postala je obina domaica uz prosjenog mua. Iako je Charles voli i u materijalnom smislu uspjeva zadovoljiti njezine neskromne potrebe, Emi nedostaje ljubavi i romantike. Neprestalno pokuava zavesti i armirati svog supruga no on, srameljiv po prirodi, ostaje ravnoduan. Zato Ema vrijeme provodi razmiljajui o prolosti. Svoj brak smatra pogrekom to opisuje reenicom "Boe moj, zato sam se udala". Pita se bi li moda nala boljeg supruga i bi li je ivot odveo u velegrad, daleko od doasdne provincije. Uvjerena je kako zasigurno zasluuje vie od onoga to ima. Njezina enja za visinama, odnosno elja za ulogom boljom od one koju joj je sudbina namijenila poznata je kao bovarizam. Kako bi to bolje prikazao Emino unutarnje stanje, pisac ga opisuje jednakom preciznou kao i njezin vanjski izgled te prostore. Zato je djelo okarakterizirano kao najbolji roman psiholokog realizma. Sam Flaubert je izjavio kako umjetnik u svojim djelima mora biti poput Boga u svemiru - svugdje prisutan a nigdje vidljiv. To moemo protumaiti kao pievu ulogu svjedoka vremena. Njegova je zadaa vjerno opisati mjesto radnje i drutvene prilike ali , u ovom sluaju, i unutarnja proivljavanja glavne junakinje. Tipizacija likova je takoer prisutna. Emu Bovary moemo odrediti kao tip nezadovoljne provincijalke. Kompozicijske su faze izostavljene kako bi se to bolje doaralo jednolino protjecanje ivota. Iako je u romanu prikazana pojedinana sudbina, danas je teko pronai ovjeka koji se , barem djelomino, ne moe identificirati sa glavnom junakinjom. U ljudskoj je prirodi shvaanja kako zasluujemo najbolje, ili barem bolje od postojeeg. Pitanje je samo koliko smo daleko spremni ii i to smo sve spremni napraviti da dobijemo ono to mislimo da nam pripada. Ipa k, roman nas upozorava da uspjeh nije zagarantiran i da bismo se, prije no to ita poduzmemo, trebali zapitati zasluujemo li uope i ovo to imamo.

6.Johan Wolfgang Geothe-Patnje mladog Werthera

Sadraj:
http://www.lektire.me/prepricano/johann-wolfgang-goethe-patnje-mladog-werthera_43 http://www.lektireonline.com/lektire.php?id=128 Usporedba
U ovom eseju (ne treba napominjati da pie esej, iz teksta se mora vidjeti da to jest esej)usporediti u (G: t u) ulomke iz najboljeg (Koliko proitanih romana iz hrvatske moderne stoji iza tvrdnje da je ovaj najbolji?) romana hrvatske moderne, Bijeg, autora M.C.Nehajeva (Nije dobro prezime autora kratiti u inicijal) i Patnje mladog Werthera autora J.W.Goethe (G: Goethea, treba ti genitiv), Goethe je tvorac pojma svjetska knjievnost, svoja djela (A tko bi jo pisao Goetheova djela? to bi ispitu iz knjievnosti bilo zanimljivo osim djela?) pie u predromantizmu i romantizmu. Prvi ulomak je dio pisma Werthera (G: umjesto jednolanog posvojnog genitiva treba stajati posvojni pridjev: Wertherova/Wertherovog(a) pisma) Wilhelmu u kojemu se vidi naglaena osjeajnost tipina za romatizam, Werther govori o umjetnosti koju je usporedio s ljubavlju. Smatra da, iako pravila trebaju postojati, da (G: veznik 'da' ne dolazi dvaput u izrinu reenicu) ona zapravo sputavaju umjetnika u njegovu radu. Drugi ulomak je urino oprotajno pismo Toi, u njemu pie kako je zbog nesretne ljubavi i ivota u Senju, koji je zloban i sitniav, postano jadan i nesretan, a poeo je i piti, zbog toag (T: toga) se i odluio na samoubojstvo. Prvi ulomak se nalazi na poetku djela kada Werther tek upoznaje kraj u koju (G: kraj je mukog roda, u koji je doao) je doao, voli etati, otkrivati nova mjesta, slikati, upoznavati nove ljude, a s nekima od njih se i zbliio. Preko tih novih poznanika je i upoznao Lotu (P: Lotta, dvostruko t). Djelo je napisano u romantizmu za koje je tipina naglaena osjeajnost i subjektivnost (To je ve reeno u zavrnoj reenici prvog i poetnoj drugog odlomka bespotrebno ponavljanje) Drugi odlomak se nalazi na samom kraju djela, kada uro shrvan Verinom udajom i ivotom u Senju, koji ga je razoarao, odlui poiniti samoubojstvo. Djelo je napisano u modernizmu u kojem je za vrijeme nastanka Bijega bio tipian stilski pluralizam. (Moderna je ve spomenuta, stilski purizam se ne razrauje suvine informacije koje ne pridonose komparativnoj analizi: doprinos bi bio utvrditi da modernizam na to pazi, a romantizam recimo ne.) Prvo djelo je epistolarni roman poto je pisan u romatizmu ima naglaene osjeaje i subjektivan je ('Poto' vremenski veznik koji ovdje prema znaenju ne odgovara; romantizam, osjeaje i subjektivnost samo ponavlja, a ne razrauje.) Djelo osim to prikazuje nesretnu ljubav, prikazuje i njemako feudalno drutvo, glavni lik ima povezanost (G: pogrena konstrukcija; treba lik je povezan) s prirodom i umjetnou, a njegova ljubav prema Loti je pretjerana i nerazumna (i ovu, i svaku drugu tvrdnju koju iznosi, trebalo bi objasniti/potkrijepiti). Drugo djelo je pisano u moderni i nazivamo ga najboljim romanom hrvatske moderne (nepotrebno ponavljanje), to je roman lika. Obiljeje djela je urin sukob s okolinom, ali i sa samim sobom, roman predstavlja njegovu unutarnju analizu i traenje uzroka njegova sloma. Glavni problem obaju tekstova je neslaganje glavnih likova s okolinom, uro i Werther imaju drugaije poglede na svijet od veine. Prva stvar koja ih izdvaja jest da su oni umjetnici, a umjetnici nikada nisu u potpunosti shvaeni (floskula/predrasuda: nije dokazano u ovom tekstu), drugo zajedniko obiljeje je njihova nesretna i nedozvoljena ljubav koja e se i pokazati traginom za obojicu (Jesu li sve etiri urine ljubavi nedoputene?). U polaznim tekstovima obojica likova (G: oba lika; 'knjievni lik' se deklinira kao neivo ovo je kao da kae 'obojica stolova'; ako 'lik' tu nije knjievni, rije je argonizam i neprimjerena za esej) iznose svoju kritiku drutva i svoje okoline, svaki na svoj nain i svaki iz svojih razloga. Werther je odluio da u svom slikanju ubudue bude okrenut samo prirodi jer ga ona ne ograniava i jedino priroda oblikuje pravog umjetnika. Taj njegov stav potvruju i sljedei citati: To je uvrstilo moju odluku (najava citata suvina; uz to, triput se govori o odlunosti, a brkaju se odluka i stav) da se ubudue drim samo prirode. Jedino je onda neizmjerno bogata, jedino onda oblikuje velikog umjetnika. I dok Werther u polaznom tekstu, unato svojem stavu da ga okolina ograniava (drutvo) (ta je rije u zagradi vjerojatno trebala stajati iza rijei 'okolina'; ovako je na pogrenom mjestu, a u oba sluaja je suvina), jo nije depresivan i vidi izlaz iz svoje situacije, uro se nalazi

u nezavidnoj (neargumentirano: mogao bi polagati profesorski ispit, ili oeniti Minku i raditi kod njezinog oca) situaciji iz koje ne vidi pravog izlaza. Ponien je i razoaran ivotom u Senju i Verinom udajom, zbunjen je i trai krivca za svoju situaciju za koju misli da je naao izlaz. Taj njegov stav i zbunjenost u pronalaenju krivca potvruje i sljedei citat: A tko je kriv? Mislio sam o tom i nisam rijeio zagonetke, Je li moj odgoj, to su me uinili pjesnikom i literatomi dali zahtjeve kojih ivot nije mogao ispuniti. Je li ljubav za Veru koja se nije mogla dobro svriti radi bijede i siromatva moje slube? Jesu li ljudi oko mene taj grad, zloban i sitniav? Je li alkohol, sanjarenje, slabost ivaca, bolest due? Ne znam, ne znam. uro i Werther cijene umjetnost, uro pie djela (P: nedostaje zarez ispred suprotnog veznika; zato pisanju treba objekt, a slikanju ne?) a Werther slika. Obojica vole prirodu, Werther voli etati, sjediti ispod dvije lipe (pod lipama), shrvala ga je vijest kada je uo da su odluili posijei!!! (posjei em su dvije pogreke, em je rije razlikovni primjer iz osnovne kole sjei/sjeati se...) orahe kod crkve koji su mu se svidjeli. Werther je pretjerano (svoju dijagnozu uvijek treba potkrepljivati) zaljubljen u Lotu i iako zna da je Albert njen odabranik i on ga potuje, jo uvijek misli da bi on bio bolji za Lotu. Ipak on pokuava uiniti najbolje i ne uiniti nita na ao njihovim zarukama, pa odlui pobjei, ali se vraa kada shvati da je Lota jedina za njega i da ne moe od toga pobjei (Pobjegavi, vrati se jer osjea da od Lotte ne moe pobjei). Kada se vratio, Lota se v (P: ve) udala za Alberta, nije to mogao podnjeti (P: podnijeti) i ubrzo je posudio Albertove pitolje i poinio samoubojstvo kako ne bi morao ivjeti gledajui svoju dragu s drugim. urin odnso (T: odnos) prema ljubavi je umjereniji (Niije li dovoljno rei da 'ljubav' nije jedini razlog; ne bi li trebalo iz urinog ivota zakljuiti da je nesretna ljubav posljedica neeg drugog?) od Wertherovog jer on nije poinio samoubojstvo samo zbog ljubavi ve i zbog toga jer (zato to) je nezadovoljan svojim ivotom u Senju koji ga je razoarao i povrijedio (ve spomenuto), ast mu je bila povrijeena kada se Vera udala za drugoga iako je njemu bila obeana (obeana). Sudbina galvnih (T:glavnih) likova i kraj djela je veoma slina (G: su veoma slini) u oba djela, obojica si (T: su) neshvaeni, a i oni samo (sami?) esto ne shvaaju druge. Imaju dobre i plemenite namjere, ali zbog pokvarenosti i proraunjljivosti (P: proraunljivosti, ili: proraunjivosti; uz to o ijoj se pokvarenosti radi? Ako je pokvarenost Wertherova i urina, kako imaju dobre i plemenite namjere? Ako je to pokvarenost DRUGIH, nedostaje rije.), a esto i loe sree, oni ne uspjevaju!!! (P: uspijevaju; uspjevaju znai neto drugo; pogreka je iznimno velika jer je to nastavni primjer) Zbog toga oni tonu sve vie u svoj svijet i ne ele imati veze sa (G/P: s)ostalima. To ih dovodi do depresije i na kraju obojica poine samoubojstvo jer ne vide izlaza i nade. Tragika likova je ta to oni imaju plemenite namjere, a svejedno ne smiju uiniti to ele jer im je to zabranjeno (opet nepotrebno ponavljanje). Krivac za njihovu sudbinu nije jedan, krivci su oni sami i drutvo koje ih okruuje i ne shvaa. Oni su si sami krivi jer ele postii utopijski cilj, to je plemenito, ali je nerelano i nedostino. Drutvo je krivo jer ih ograniava, ponekad i sa (G/P: s) razlogom, ali ponekad i zbog toga jer ih ne shvaaju. Pojedinac mora imati dobre namjere, ali ne smiju (G: smije; jednina, pojedinac je subjekt ove reenice) ustrajati u njima ako vidi da su one neostvarive, treba se truditi postii ono to je ostvarivo (truditi za ostvarivo). Drutvo je postavilo pravila kojih se treba pridravati, neka su naravno dobra, a neka ograniavaju pojedinca, najvie se ograniavaju (to bi trebalo dokazati; ono to nije razraeno u 'razradi' ne spada u zakljuak) nehvaeni (T: neshvaeni) jer kada drutvo neto ne razumije onda se toga i boji.

Johann Wolfgang Goethe, najsvestraniji njemaki romantiarski knjievnik i mislilac, napisao je najpopularniji epistolarni roman, Patnje mladoga Werthera, iz kojeg potjee ovaj ulomak, a ijim je objavljivanjem stekao svjetsku slavu i udario temelje modernizma suprostavivi se dotadanjim klasicistikim shvaanjima knjievnosti. Ovaj roman nastaje kao pravi predstavnik vremena zahuktavanja Sturm und Dranga, pokreta koji zagovara knjievnost proetu nesputanim osjeajima i strastima te prirodom. Likovi u djelu su temeljeni na stvarnim osobama iz Goetheova ivota, dok je lik Werthera nastao na primjeru njegovog prijatelja koji je zbog ljubavi poinio samoubojstvo. U poetnoj reenici ovog ulomka Werther iznosi tezu da je ivot tek san; kao mladi ve je uasno razoaran u ivot i ne pronalazi smisao, neto to bi ga odvojilo od autodestruktivnih i deprimirajuih misli. Njegova besciljnost nas podsjea na neto mlae romaneskne l ikove, poput Camusovog Mersaulta ili oljanovog Roka, koji takoer ne mogu pronai ivotni put, no oni su i dosta bezosjeajniji od Werthera. Osobno se s Wertherovom tvrdnjom ne slaem; jedna propala prilika u ivotu ili ljubavno razoaranje nisu dovoljni razlozi - zapravo, nisu razlozi da dotina osoba poini najgori mogui grijeh, samoubojstvo. Svoje miljenje o besmislu ivota Werther

potkrjepljuje tvrdnjama da ovjek nema dovoljno mogunosti za napredak i razvitak svih uroenih talenata na ovom svijetu, a s druge strane, kako su i razvijeni talenti uludo utroeni, jer, po njegovom, svaki rad ima jednu jedinu svrhu da mu produi bijedni opstanak. ovjek se isto tako esto dovede u situaciju da sam sebe propituje o ivotu i svojoj opstojnosti, ali to ga samo dovodi to stanje rezigniranosti, pa se zatvara sam u sebe, gdje nalazi bolji, poteniji, plemenitiji svijet. Tvrdnja: zidove, meu kojima sjedimo zatoeni, oslikavamo arenim likovima i svijetlim izgledima, nam govori upravo o tome. Moemo zamijetiti da se danas ovjek ponaa na slian ili isti nain kao i Werther. Razoaranog pojedinca, ba kao tadanje romantiare, odjednom prome svjetska bol dok osjea nesklad izmeu sna i stvarnosti, elja i onoga to ima pa se onda izdvaja i bjei u prirodno okruenje gdje pronalazi utjehu i meditativni odmor. Werther je dosta neprilagoen svijetu i zato bjei od stvarnosti bojei se da bi mogao biti povrijeen te jedino tako pronalazi pravu idilu. Njegova nesposobnost da se pomiri sa nepravdom u svijetu ini ga pesimistinom, mranom osobom, iji ivot obasjava samo jedan traak svjetlosti: ljubav prema Lotti. I tada sve pred mojim osjetilima pluta, a ja se tako sanjajui smijeim naprijed u svijet.. Kroz lik Werthera promatramo isprepletanje triju romantiarskih tema prirode, umjetnosti i ljubavi. Opet moram izraziti neslaganje s Wertherovim razmiljanjem i zakljucima o ivotu jer svaki ovjek mora biti sposoban nadvladati nedae koje su sastavan dio ivota. Naalost, verterizam je i dan danas aktualan; naime, uvijek e postojati ljudi, koji e kao Werther ivotariti, te nakon neuspjeha presuditi sami sebi. Buntovnitvo, odmetnitvo, osobne preokupacije poput ljubavi i intime kljuna su obiljeja knjievnopovijesnog razdoblja u kojem nastaje ovo djelo, ali ne samo knjievnih djela, nego i ivota mladih ljudi. Werther, mladi intelektualac predimenzionirane osjeajnosti, nikada nije uspio pronai svoje mjesto na ovom svijetu. Takvi ljudi postoje i danas, pa se esto susreemo sa sluajevima traginih depresija, nerazjanjenih nestanaka i alosnih samoubojstava. Takoer ivimo u drutvu u kojem je poveana upotreba antidepresiva i razliitih opijata (alkohola i droga) meu mladim naratajima kako bi na taj nain rijeili svoje mnogo puta preuveliane probleme.

7. Franz Kafka Preobrazba Sadraj :

http://www.srednja.hr/Novosti/Hrvatska/Franz-Kafka-Preobrazba

http://www.lektire.hr/preobrazaj/

primjer eseja:
Franz Kafka bio je istaknuti predstavnik moderne knjievnosti 20og st. dvadesetog stoljea [nije bilo potrebe za skraivanjem, a kratica je nepravilna] . Roen je u ortodoksnoj idovskoj obitelji u Pragu, no ipak djela pie njemakim jezikom. Pripovjetka Preobraaj nastaje 1912. godine pred sam rat te pripada razdoblju avangarde. Osim nadrealzima,Preobraaj nosi i obiljeja ekspresionizma, te dadaizma. Preobraaj poinje In Medias Res "in medias res" kada se trgovaki putnik Gregor Samsa budi iz kreveta kao kukac. U tom dijelu prepoznajemo elemente nadrealizma. [takvim se stvarima baviti u razradi] Preobraaj je pisan hladnim i jednostavnim reenicama bez puno ukrasa. Tematika ovog ulomka govori o odnosu Gregora i njegove obitelji nakon preobraenja u kukca i incidenta s jabukom. U duhovnom smislu njegova obitelj nije pravedno postupila zbog toga to ga je tretirala kao neku bezvrijednu stvar, tovie nisu ga uope doivljavali, kao da uope ne postoji. U karakternom smislu Gregor je i dalje bio ona ista osoba, sa osjeajima, udio je za panjom i ljubavi svoje obitelji koju nije

dobio. Jedino to se na njemu promjenilo je bio njegov fiziki izgled do kojeg je dolo zbog njegove psihike torture. [ako se iznosi takvo miljenje, objasniti] Iz citata: ,,Razumije se da to vie nisu bili oni ivahni razgovori od neko, na koje je Gregor u malim hotelskim sobama pomiljo s izvjenom enjom, kada bi se, posusto, morao svaliti u postelju. Sada bi obino bili svi vrlo tihi. Ovim citatom se dokazuje vidi seGregorov odnos s njegovom obitelji nakon preobrazbe. Odnos im se svodio na minimalnu komunikaciju majke, oca i sestre, a s Gregorom vise nitko ni ne razgovara nego mu sestra bez itijedne rijei donosi najosnovnije stvari kako bi mogao preiviti. Gregor se uporno trudio postati dio svoje obitelji i vratiti njihov odnos. Tako je nakon iznoenja namjetaja Gregor htio pomoi majci. Stupivi u dnevni boravak, gdje mu je inae pristup bio zabranjen, majka se onesvijestila. U tom trenutku doao je otac i okrivio Gregora za majino stanje te ga pogodio jabukom. Jabuka je ostala u Gregorovim leima, te ju je nosio kao teret do smrti. Svakim danom njegov ivot je bio sve tei i dani su mu bili sporiji. ,,Teka Gregorova rana, od koje je patio vie od mjesec dana jabuka je, kako se nitko nije usudio da je odstrani ostala zarivena u tijelo kao vidljiva uspomena ak je i oca kanda podsjetila da je Gregor usprkos svom sadanjem tunom i gadnom oblik, lan obitelji... Nakon tog inci denta otac je shvatio da s Gregorom nesmije postupatio kao s neprijateljem, ve da je i on dio obitelji unato njegovom odvratnom obliku. Shvativi to dao mu je povlasticu u kojoj je pokazao da mu je stalo, ali i da ne moe protiv svoga gaenja: ,, ...on je za to pogoranje svog stanja dobio, kako je mislio, posve dovoljnu naknadu time to su sada sveeri uvijek otvarali vrata sobe za dnevni boravak - koju je ve sat-dva prije toga otro promatrao te je leei u mraku svoje sobe, a nevidljiv iz susjedne sobe, mogao vidjeti itavu obitelj.... Ta promjena je Gregoru puno znaila i u njemu izazvala tugu jer to vie nije bila njegova obitelj. Motiv jabuke u knjievnosti je ljubav, meutim Kafka ju je iskoristio kao kontrast i od nje stvorio raskol.Pripovjetka je slika Kafkijanske slike svijeta. Ova pripovijetka tipian je primjer kafkijanske slike svijeta. Gregor je zarobljen u sobi, tj. miolovki iz koje se ne moe izvui,a istovremeno je izgubljen u labirintu emocija i misli, ba po uzoru na pripovjedaev ivot u kojem je bio izgubljen zbog strogosti oca ije ambicije nije ispuno 2. Pripovijetka Preobrazba djelo je prozaista njemakog knjievnog izraza Franza Kafke. Nastaje
uoi 1. svjetskog rata 1912. godine te se potpuno uklapa u predratni ekspresionizam dajui prikaz straha i nemoi u tadanjem drutvu. Naslov djela primarno se odnosi na grotesku pretvorbu ovjeka u kukca, a zatim na preobraaj obiteljskih odnosa u potpuno otuenje i hladnou. Glavni junak djela je Gregor Samsa, vrijedni trgovaki putnik koji prehranjuje svoju obitelj .Obitelj koja ovisi o njemu zbog tog ga doprinosa cijeni, iako on ne razvija pretjerano bliske odnose s njezinim anovima zbog zahtjevnosti posla. Jedno jutro budi se pretvoren u golemog kukca. Nakon fizike preobrazbe mijenja mu se glas, odnos prema hrani, vid, no on zadrava ljudsku svijest. Gubi posao, a lanovi obitelji, nakon to potroe svu njegovu uteevinu, bivaju prisiljeni potraiti zaposlenje. Osjeaju prema Gregoru gaenje i prijezir ne doivljavajui ga uope ljudskim biem. Njihov odnos predstavljen je nerazumijevanjem, nemogunou komunikacije i konano,nepostojanjem volje da se nekoga pokua razumjeti. Preobrazba,iako okantna i zastraujua, nije doivljena kao nemogua ni od Gregora, ni od obitelji. Gregor Samsa u navedenom ulomku, koji pripada sredinjem dijelu pripovijetke, prikazan je kao bie iz kojega progovara ljudskost sadrana u emocijama. Iz mrtvila ivota kukca biva probuen zvucima violine. uvi sestrino sviranje, izlazi iz svoje sobe kako bi uivao u prosjenoj svirci koja njemu postaje virtuoznom. Ljubav prema glazbi predstavlja nepromijenjenost njegovih bitnih ljudskih osobina. To se jasno vidi u retorikom pitanje: "Zar je on ivotinja kada ga glazba ovoliko moe ganuti?" On je jo uvijek prvenstveno ovjek koji, unato preobrazbi, gaji iste osjeaje ljubavi prema svojoj sestri: "..nitko ovdje ne cijeni njezino sviranje kao to ga on cijeni!" Jabuka koju je otac bacio na Gregora zabila mu se u lea i prouzrokovala opasnu upalu. Paraliziran, osamljen te pomiren sa injenicom o vlastitoj bespotrebnosti umire u noi .Obitelj tu smrt prihvaa kao olakanje te taj dan odlui iskoristiti za odmor i etnju.Za njih poinje novi ivot u kojem nema mjesta za njihovog sina.

U zakljuku se moe rei da Kafka ovim velebnim djelom knjievnosti 20. stoljea uvodi mnoge inovacije u knjievnim postupcima koje ostaju prisutne u brojnim ostvarenjima sve do postmodernizma. Jedna od tih tehnika, o udesnom koje nikoga ne zauuje, obl ikovana je u fantastinoj preobrazbi u kukca koja se ipak prihvaa sasvim prirodnom i moguom. Tako je postignuto upuivanje na pretvorbu ovjeka u gamad u suvremenom drutvu koje treba prihvatiti kao neto najobinije,bez obzira koliko se to inilo neobinim. Aktualnost ovog djela je neupitna jer obrauje tematiku ljudskih odnosa u obitelji, temeljnoj drutvenoj instituciji. Pritom je iznesena snana kritika upuujui na osnove tih lanih odnosa- princip korisnosti. Ljudska egzistencija postaje ugroena, obiljeena osamljenou, nemoi i otuenjem.

8.

Miroslav Krlea Gospoda Glembajevi Sadraj http://www.lektire.me/prepricano/miroslav-krleza-gospoda-glembajevi_160 http://www.lektire.hr/gospoda-glembajevi/ http://sjedi5.hr/content/376-gospoda-glembajevi-miroslav-krleza-lektire-

primjer eseja za 4

Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi

Dramu "Gospoda Glembajevi" napisao je Miroslav Krlea sredinji pisac drugog razdoblja hrvatske knjievnosti 20. stoljea. Prema vrsti drama je psiholokog karaktera u ijem je sreditu Leone Glembay sin Ignjata Glembaya, bankara obiteljske banke na iju je obljetnicu Leone doao. Njegovim dolaskom, "povratkom u zaviaj" otvara se psiholoki sukob. U zadanom ulomku prikazan je dio prepirke izmeu oca Ignjata Glembaya i sina Leonea, a glavna tema prepirke je baronica i njezino bahato i neukusno ponaanje. Ulomak smjetamo u 2.in koji je gotovo cijeli posveen Leoneu i njegovu ocu Glembayu. Do samog dijaloga i prepirke dolo je zbog Glembayevog prislukivanja Leoneova i Silberbandtova razgovora u kojemu Silberbrandt optuuje Leonea da je rekao krojaici da poini samoubojstvo, a Leone optuuje Silberbrandta da je baruniin ljubavnik. Glembay eli od Leonea uti to je istina te takoer eli prijateljski razgovor na par minuta na to mu Leone odgovara pomalo drsko odbijajui razgovor:"Ne!...Naime, ja, ja naime mislim, ljudi ili su prijatelji ili nisu! A na dvije minute ne moe se biti prijateljem.". Kada bi usporedili Ignjata i Leonea imali bi jako malo slinih obiljeja u njihovoj karakterizaciji. Dok je Ignjat preteno poslovan ovjek i vrhunac sree vidi

u raskoi i novcu njegov sin Leone je umjetnik koji jako teko, gotovo uope ne razumije oev materijalizam. Leoneovo hladnokrvno odbijanje razgovora s ocem i drsko obraanje te izravno otkrivanje stvari kakve jesu uope ne upuuje na dobar i blagonaklon odnos izmeu jednog oca i sina. U drugu stranu valja istaknuti Leoneovu ljubav prema majci dok je jo bila iva, ali i Leonoeovo zamjeranje ocu na kupovanju darova barunici dok mu je jo ena bila iva. Barunica je Ignjatova druga ena kojom je varao Leoneovu majku . Leone Barunicu optuuje za ubojstvo majke i sestre, a na poetku drame je optuena za smrt krojaice. Izvukla se osloboena krivnje, a ima i ljubavnika dr. Silberbrandta koji joj je takoer i ispovjednik. U navedenom ulomku otvaraju se i mnogi problemi, a jedan od njih je Ignjatovo prislukivanje razgovora izmeu Leonea i Silberbandta za koji Leone nije elio da njegov otac sazna. Leone uporno odbija bilo to rei ocu i eli samo da ga pusti na miru. Valja spomenuti da je u Glembajevih mnogo nemoralnih stvari, a najvie ih je sadrano u liku barunice koja u muevoj kui ima ljubavnika, ne osjea se krivom za ubojstvo u kojem je koija pregazila enu te veoma hladnokrvno i pohlepno uzima obiteljski novac. Uz sve to Glembajevi ostavljaju dojam uglednih graana jer se drue sa uglednom gospodom iz drutva, imaju novca, a sve loe to se dogodilo u obitelji guraju pod tepih i zatakavaju. Drama zavrava prilino glembajevski, Leone pone sa karama trati za barunicom koja mu pobjegne te se kroz nekoliko trenutaka zau lom stakla i baruniin poziv u pomo, a Angelika biva naena u blizini baruniina lea stajavi poput kipa. Kao tip obitelji, Glembaya danas ima posvuda. Takav nain ivota u jednoj obitelji je jako zastupljen premda mi to moda ne vidimo. Svaka obitelj ima neke svoje prljave tajne koje ne iznosi na svjetlo dana odravavi svoju vantinu bljetavom uz pomo materijalnih dobara.

Odlian primjer eseja

Jedan od najveih i najznaajnijih hrvatskih knjievnika, te predstavnika hrvatske moderne, Miroslav Krlea, u svojoj je psiholokoj drami Gospoda Glembajevi, suavanjem vremena i prostora, usmjerio pozornost publike na odnose meu likovima i njihova psiholoka proivljavanja. Svoju je dramu podijelio na tri ina i time ukazao na klasinu dramsku strukturu spomenute drame. Ponueni odlomak dio je drugog ina koji je gotovo cijeli posveen o dnosu oca i sina, te sukobu unutar samoga Leonea.

U drugom inu, kada izmeu oca i sina zapoinje dugo odgaani obraun, otkrivaju se sve dobro skrivene obiteljske tajne. Leone Glembay, slikar, intelektualac, ovjek visokih moralnih naela, ali i otpadnik od obitelji, glavni je pokreta radnje. On razotkriva sve zlo i nepravdu u obitelji, a njegov otac Ignjat Glembay nastoji sve prikriti i negirati. Ipak, saznanje da ga ena, barunica

Castelli, vara, dotue Ignjata, te se on uputa u grub sukob sa sinom u kojem se otkriva prava slika njihovog odnosa. Glembay: Moe li ti razgovarati sa mnom samo dvije minute kao prijatelj? Leone: ...ja naime mislim, ljudi ili su prijatelji ili nisu! A na dvije minute ne moe se biti prijateljem. Ovdje je jasno kako se meu njima ne osjea rodbinska ljubav, a njihov odnos je zahladio otkad Leone nastoji prikriti sve ono glembajevsko u sebi. Leone je zapravo imao neusporedivo bolji odnos s majkom jer optuujui oca za smrt svoje majke on nam pokazue svu svoju mrnju prema ocu.

Barunica Castelli, materijalistika i koristoljubiva osoba bez emocija i morala, teko uspijeva skriti sve svoje preljube. Njezin posinak u prepirci s doktorom Silbebrantom otkriva njihovu tajnu vezu. Silbebrant je dugogodinji baruniin ispovjednik i ljubavnik, sveenik i obiteljski pravni savjetnik, a uza sve to on je i dio ove napete drame kao jedan od uzroka sukoba Leonea i starog Glembaya. Meutim, on nije bio jedini ljubavnik barunice Castelli. Leonovo priznanje da je i on sam kao student bio njezin ljubavnik dovodi do animalnog nastupa bijesa starog Glembaya koji udarcem obara svog sina Leonea koji mu uzvraa provociranjem, to povrijedi njegovog oca. Tragian zavretak ina praen je naletom oluje, a ovaj sukob oca i sina vrhunac je Krleinog dramskog umijea. Taj sukob zapravo je Leoneov obraun s glembajevtinom u sebi, stoga nam postaje jasno kako Leonom, unato njegovoj senzibilnosti i naobrazbi, dominira glembajevksa krv.

Osnovni pokreta glembajevskog svijeta novac, rasplie ovu vrlo zapteljanu dramsku radnju. Saznanjem da je bankrotom Glembajevih poduzea i sama osiromaena, barunica u svom bijesu ulazi u sukob s Leoneom u kojem prevlada glembajevska narav te ju on ubije. Takvo razrjeenje drame zatvara krug dobro skrivanog glembajevskog kriminaliteta, a slika ugleda glembajevih se raspada prikazujui pad Glembajevih.

Prikazujui uspon i pad Glembajevih, koji su potekli od meimurskih seljaka, a zloinima, prijevarama i enidbama popeli se na vrh drutevene ljestvice i postali zagrebaka gospoda, Krlea ukazuje na slom tadanje vladajue Austro-Ugarske Monarhije. Isto tako ova drama ima svevremensku ulogu jer onako kako su nekada ivjeli Glembajevi, danas takvu priu proivljavaju mnogi ljudi koji su na nepravedan nain postigli to su htjeli jer tajne, kako nam je Krlea poruio, mogu unititi ljude iznutra onoliko koliko se zbog njihovih tajni rui i unitava svijet oko njih.

kritika Esej je dosta dobro napisan, ali Tvoj tekst ima 5 ulomaka . Dri se strogo pravila o 3 dijela eseja i neka to bude vidljivo. Ima i poneku pravopisnu pogreku. U uvodu bi trebalo jo napisati da ova drama pripada dramskoj trilogiji ( nazivi dijelova trilogije ), nabrojati dakle koja sve djela spadaju u tzv. glembajevsku fazu ili psiholoku fazu ( tzv. trei dramski ciklus ), navesti to je tema trilogije pisane pod utjecajem Ibsena ( to je Krlea sam izjavio ), da je to psiholoka drama u 3 ina ija se gradacijski voena radnja odvija u par sati u jednoj noi itd. Ti mora pokazati i neko znanje o djelu pored analize teksta. Vano je i opisati to se prethodno dogodilo, da bi mogao prijei na analizu teksta.

Krivo si napisala prezime Silberbrandt koji nije pravni savjetnik ( to je advokat Puba FabriczyGlembay), ve je informator baruniina sina i njen ispovjednik. Krlea nikako ne spada u razdoblje hrvatske moderne koja je zavrila 1914. kada je Krlea napisao svoje prvo djelo. On pie svoja djela od 1914. pa do svoje smrti. To bi bilo razdoblje u hrvatskoj knjievnosti od 1914. do 1952. ( pogledaj u itanku ) , ali dnevniki zapisi i memoari izlaze jo i 70-tih godina. Sretno na maturi i pozdrav od prof. Zore

9.POVRATAK FILIPA LATINOVICZA-MIROSLAV KRLEA

SADRAJ

http://www.lektireonline.com/lektire.php?id=136 http://www.lektire.me/prepricano/miroslav-krleza-povratak-filipa-latinovica_207 http://sjedi5.hr/content/466-povratak-filipa-latinovicza-miroslav-krleza-lektirehttp://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=842

Primjer izvrsnog eseja

Miroslav Krlea, hrvatski dramatik i pjesnik, po mnogima je najvei i najsvestraniji pisac 20.stoljea. Nakon 1918. otvara tzv.glembajevsku temu u kojoj tijekom veljae 1932.nastaje njegov najpoznatiji, a ujedno i prvi cjeloviti hrvatski moderni roman Povratak Filipa Latinovicza. Teak, gust i po strukturi vrlo kompleksan tekst razgranate fabule i bez klasine kompozicije dovodi do zakljuka da ovaj monoloko-asocijativni roman pripada suvremenoj knjievnosti. Jednim dijelom to je i roman-esej jer su itavi dijelovi teksta zapravo eseji o umjetnosti i slikarstvu. Roman vremenski obuhvaa nekoliko proljetnih, ljetnih i jesenskih mjeseci. Krlea poput Prousta radnju zapoinje retrospektivom: Glavni junak, Filip vraa se nakon dvadeset i tri godine izbivanja u svoj rodni dom, a zajedno s njime vraaju se i davne uspomene i brige za koje mu se inilo da su otile u nepovrat. Nakon to je od ukradne mamine stotinjarke proveo tri noi s prostitukama te se vratio kui i naiao na zakljuana vrata ostao je na ulici i bio osuen na lutanje. Vrijeme dolaska obiljeeno je rijeima svitalo je..., ime je upotpunjena metaforika povratka. Time uoavamo poetak neega novoga, otkrivanje istine, spoznaju. Idui prema rodnoj kui , naviru mu sjeanja temeljem kojih saznajemo motiv dolaska. Intelektualac i slikar Filip, sin je trafikantkinje Regine, pravog imena Kazimere i nepoznata oca. Njegov povratak je zapravo potraga za odgovorima davno postavljenih pitanja, za pripadnou u drutvu, vlastitom indentitetu, ljubavi i

umjetnosti. Bez razrjeenja tajne oinstva, koja je dominirala njegovim djetinjstvom, on ne moe pronai svoj identitet. S tim kljunim problemom isprepliu se i mnogi drugi poput odnosa umjetnika i drutva, pitanja vlastitog talenta i nedostatka inspiracije. Stvarnost doivljava na poseban nain to mu onemoguuje slikanje odreenih motiva kao to je zvuk i miris. Tijekom traganja za istinom, upoznaje dermatologa i doktora fiziologije Kyrialesa iji je kratak dijalog naveden u priloenom ulomku, a nalazi se u treem dijelu romana za vrijeme boravka u Kostanjevu. Kyriales nije skrivao svoj uzvieni stav i to je u Filipu izazivalo nemir. Takoer nije vjerovao u nikakve posebne ljudske sposobnosti ili talent. Filipa je smatrao ivanom i rastrojenom osobom koja bi mogla poiniti samoubojstvo, ali je velika kukavica. ...i nema govora da bi se takvim metodama dalo bilo to uiniti u ivotu, a najmanje: naslikati jedna dobra slika! Sluajui ga kako govori o slikarstu, Filip kao da je uo svoj najskriveniji glas, osjeao je kako taj ovjek govori istinu i kako formulira njegove vlastite najkrvavije istine. Iako je i sam promaen ovjek, Kyriales razara Filipove spoznaje o slikarstvu i iluzije o vlastitom talentu i smatra da se realnost ne moe pronai u umjetnosti. Ova izjava je po meni i tona, jer se naslikati moe dio stvarnosti koja iskljuuje ba te mirise i zvuke koji mue Filipa. Bez obzira na to to je za Filipa umjetnost vii smisao ivota, vrlo je izraeno njegovo razoaranje raspadanjem stvarnosti na detalje, boje poinju sivjeti i postaju bezline, to se automatski sintetizira s raspadanjem vlastita ivota. Osjea se prazno, ivot mu postaje besmislen. Kao lutku, tako ga svlai taj ovjek i on postaje potupno prazan...kao svijea, kada dogorijeva... No, pored Kyrialesa, Filip susree plemkinju Boboku koja u njemu budi potrebu za slikanjem, jer ga oarava njezina tjelesnost. Iako su i dalje bili kao stranci, majka se pokuava pribliiti Filipu tako to ga upozorava na Bobokinu nemoralnost. No tada iz Filipa izbije dugo nakupljani bijes i nakon lavine optubi, majka otkriva da mu je otac plemi Liepach. Pored toga, na trenutak se inilo da bi Boboka mogla spasiti Filipa, no situacija se mijenja i zbog ljubomore ju ubija njezin ljubavnik, propali advokat Baloanski. Na kraju roman zavrava nou i time se zatvara krug. Filip se nalazi na poetku, u tami i moda jo veim kompleksima nego prije. Jer, ne kae se uzalud da istina boli. Miroslav Krlea elio je kroz mnoge likove prikazati psihu intelektualaca, a jedan od njih je Filip Latinovicz, koji bitan dio ivota provodi odvojen od obitelji. Prikazuje unutarnju borbu svijesti, kroz koju se daje tadanji jasan doivljaj umjetnosti, koja kao i danas nije bila dovoljno cijenjena i koja je tragala za nainom kako da opstane i podlogom na kojoj se moe razvijati.

Jedino kritika
Izvrsno napisan esej. Male dobronamjerne primjedbe : Krlea nije bio samo dramatik i pjesnik, nego i novelist, romanopisac. esejist, putopisac, ali i pisac polemika i dnevnikih zapisa. Mora naglasiti njegovu svestranost. U uvodu se moglo jo rei koja sve djela spadaju u tzv. glembajevsku fazu i to je tema tih djela U eseju se dobivaju bodovi za 4 citata, pa treba dodati jo citata. Majka se ne zove Kazimera nego Kazimiera. Jako je vano da si esejem dolazala potpunu pismenost. Sretno na maturi, pozdrav od prof. Zore

10.Ranko Marinkovi- Ruke Sadraj : http://www.lektire.me/prepricano/ranko-marinkovic-ruke-zbirka-novela_124

Primjer eseja
RANKO MARIKOVI : RUKE

PRAH
Prisutnost ironije, tako drage Marinkoviu, osjea se ve u samom naslovu novele : iluzije o srei i ljubavi pretvaraju se u prah.U ovoj psiholokoj noveli tema je neuzvraena ljubav i elja za osvetom.Radnja se dogaa u Splitu i na Visu poslije II. svjetskog rata.Tonko je bio ludo zaljubljen u Anu (u njenom je opisu vana simbolika bijele boje, znaka iste, neuprljane ljubavi, kako ju je Tonko zamiljao - moe se vui paralela simbolike bijele boje s Matoevom novelom Cvijet sa raskra ). Ali Ana ga je ostavila i udala se za geometra, komunistu( Tonko plemeniti Jankin pripada drugom, prolom svijetu). Jedanaest je godina prolo kako je Ana otila ivjeti u Split, a Tonko je ostao na otoku ( vjerojatno na Visu). Kada je stiglo nakon 11godina Anino pismo u kojem ga moli da bude krsni kum njezinom sinu, ali to njen mu ne smije znati radi svojih uvjerenja, Tonko smilja osvetu. Umotava u dar za dijete bombu, ali odustaje od svega. Kad na kraju u Aninoj kui pokuava izvriti samoubojstvo, umjesto kao tragedija, pria zavrava kao komedija.Simbolika kljua ( Tonko skuplja kljueve )- za njega je klju simbol raja kojim e otkljuati vrata sree i Anine ljubavi. ANEO Klesarski majstor Albert Knez klesao je mnoge anele prema liku svog mladog pomonika Lojz a ( objanjenje naslova ).Tema novele je odnos ivota i smrti i smrt Alberta Kneza. Umirui majstor doivljava sebe pravim umjetnikom koji je stvarao umjetnika djela kleui nadgrobne kipove, ali ga slika preljuba njegove druge ene Fride s mladim pomonikom Lojzom vraa u stvarnost. On shvaa da ga nijedan njegov aneo nastao u aru umjetnikog stvaranja ne moe spasiti od ivota prepunog strasti koji se unato smrti nastavlja u svojoj punini.Ironija je da e na majstorovom grobu biti kip anela s likom ovjeka koji e biti sretan zbog njegove smrti.Zato majstor uklee na rasklopljenu knjigu svog nadgrobnog anela datum i umire. U ovoj alegorijskoj noveli izreena je opomena ovjeku da se srea uvijek moe preokrenuti u nesreu i ivot u smrt. Tek ostaje slika mranog dvorita na kraju novele u kojo vie nema staze posute zvijezdama, nego tek slijepe neispisane nadgrobne ploe koje ekaju svoje vlasnike. ZAGRLJAJ .Na poetku pratimo dijalog izmeu pisca i njegovog drugog ja koji se sprema napisati prvu reenicu.Mrlja tinte koja se pojavljuje na papiru je simbol besmisla koji prijeti prii i tada pisac izlazi van i opisuje ljude koje susree: jor Keka koji je jor Bepo, financa, andara...Njihove ispriane prie pisac pretvara u knjievnu zbilju, da bi na kraju knjievna zbilja pobijedila.Knjievni tekst i stvarnost su u neprekidnom zagrljaju, a stvarnost umire u zagrljaju pisca i pretvara se u neku novu umjetniku stvarnost. Ulogu pripovjedaa ima lik koji je pisac.Novela zavrava groteskno - zagrljaj pisca i andara je zagrljaj umjetnika koji vrsto dri stvarnost da mu ne pobjegne kako bi je pretvorio u umjetniko djelo.Izmeu toga su umetnute prie financa kako pokuava pregledati sumnjivog seljaka, andarova pria iz djetinjstva, pa pieva izmiljena pria o ini i njezinom muu deparu. Dakle, u prvom planu novele su dogaaji iz svakodnevnog ivota u obliku ivo isprianih anegdota, u drugom planu je pisac promatra i u tream planu promatra promatraa ( onaj koji sve opisuje i razgovara s piscem ). RUKE Ruke su pisane u obliku prividnog dijaloga izmeu lijeve i desne ruke koje predstavljaju dvije suprotne strane ljudske linosti. Time se ukazije na necjelovitost ljudske linosti. Novela zapoinje maenjem ruku i djeju igru uz pjesmu. No ubrzo se one poinju nadmudrivati i svaati. Desna se namee zakonom jaega, ona je uvijek glavna i dominantna. Ona je stvarateljica djela u svim podrujima, spominje se rije Demiurg koja oznaava prema filozofu Platonu naziv za boanskoga tvorca prirode, graditelja svijeta i ivota na Zemlji. ona na taj nain unaprjeuje ljudski ivot. Ona je jaa, snanija, pametnija i spretnija. Lijeva joj predbacuje da je nemilosrdna jer nosi oruje i ubija u ratovima, ali i hladno potpisuje perom smrtnu presudu. Dakle, ona je i stvaratelj i unitavatelj koji bi jednoga dana mogao i unititi svijet. Ponekad u svojem lukavstvu zna biti i njena, kada Mu ( ovjeku) miluje kosu i mazi ga. Lijeva predbacuje Desnoj njenu surovost kada ju podsjea kako Mu je pomogla u asu krize razrezati ile na ruci, tj. da izvri samoubojstvo, no to na sreu nije uspjelo. Lijeva ruka je druga strana ljudske linosti, ona je njenija, osjeajnija, iskrenija i spontanija, ali

ima podreenu ulogu. Ona uvijek ima ulogu pomonice, hvataljke, pseudopodija koja mora potovati zakon jaega. No, u sluaju opasnosti i Njegove ugroenosti one surauju i sposobne su zajediko nedjelo. U sceni tue s djeakovim ocem one se udruuju ne bi li obranile Njega, ime je naglaena slika ovjeka kao nedjeljivog stvorenja. Zadnja scena je groteskan prikaz pljuvanja obraza ne bi li oprao ruke od blata i krvi.

11. EDGAR ALLAN POE-CRNI MAAK Sadraj : http://blog.dnevnik.hr/lektire/2005/01/121457/edgar-allan-poe-crni-macak.html http://www.lektire.me/prepricano/edgar-allan-poe-crni-macak_114 http://www.lektireonline.com/lektire.php?id=30

http://lektira.co/lektire/C/Crni%20macak/

primjer eseja
ESEJ: Edgar Allan Poe bio je jedan od prvih velikih amerikih knjievnika uope, te jedna od znamenitijih linosti razdoblja romantizma. U prvoj fazi svoga stvaralatva bavi se pjesnitvom izdavajui kultne pjesme poput "Annabel Lee" i "Gavran", dok u zrelim godinama pie zbirke pripovijedaka. Slijedivi slobodu stvaralatva i originalnost kao naela romantizma, stvara vrhunac svoga opusa - pripovijetku "Crni Maak" koja je dodatno zainjena elementima britanske gotike poezije. Kroz analizu zadanoga ulomka, ovaj e esej nastojati razjasnitu zlu stranu Poeova glavna lika. Osim zle strane pojedinca, u pripovijetki je kao problem takoer ustupljeno i nepotivanje duhovnih i etikih vrijednosti, to ini jednu od osnovnih tema romantizma. Zadani ulomak smjeten je u samu sredinu djela te se nadovezuje na brutalni incident u kojemu glavni lik svome maku u napadu razdraenosti, i pod utjecajem alkohola, izbija oko. Kako bi in bio jo bizarniji, svjedoi injenica da je junak pripovijetke prije ovoga iznimno oboavao svoga maka; kao i sve ivotinje openito. Probudivi se, on ne osjea pretjerano grizoduje radi uinjenoga. Iako u poetku biva tuan, na kraju ipak pokazuje otru ravnodunost: (...) outjeh napola jezu, napola kajanje zbog poinjenog zloina; ali, bijae to u najboljem sluaju tek slabano i neodreeno uvstvo, koje moju duu ganulo nije". Pripovjeda smatra da je "duh nastranosti" neto to naprosto ui u svakome ovjeku te upravo to vidi kao uzrok dotinom nedjelu. Tvrdei da je nastranost jedan od najiskrenijih poriva ljudskog srca" on svoj postupak iivljavanja nastoji prikazati normalnim - svim ivim biima zajednikim. Zorno je predoeno da pripovjeda sve neobino to ini, ini pod utjecajem alkohola. Prije aktivnog izlaganja toj supstanci njegov ivot, a i karakter, bijae obrnuto proporcionalan svemu onome to danas ini. I sama ivotinja osjea njegovu promjenu te mu umjesto dosadanje umiljatosti biva prisiljena pruiti nesklonost, uzrokovanu strahom koji je pomahnitali vlasnik pobudio u njoj. Kretao se po kui kao i obino, ali je, kao to se moglo i oekivati, bjeao u silnom strahu im bih se ja pribliio." "Duh nastranosti" jest zapravo svjetska bol koja je opeprisutna kod svih romantiarskih junaka. Taj tamni osjeaj pesimizma njih tjera na zlodjela prema samima sebi (Werther), kao i na zlodjela prema svojim blinjima. U ovoj prii taj tamni osjeaj jo je izraeniji radi ovisnosti o alkoholu te tjera glavnog lika na jo vei broj bizarnih nedjela koja slijede u nastavku pripovijetke. Ubivi, tako, u trenutku razdraivosti vlastitu suprugu iz nikakvoga razloga, podsjea nas na Camusovog Mersaulta koji isto tako bezrazlono, u trenutku razdraivosti, poinjava ubojstvo Arapa. Ukazivanje na tamnu stranu ovjekove osobnosti, pripovjeda postie svojim pr vim brutalnim inom iskopavi oko svoga mezimca. Ta tmina bi zapravo bila sveprisutni "duh nastranosti" kojega sam lik navodi krivca za brutalna ubojstva. Smatram da, odajui se loim porocima ivota, svaki pojedinac u stanju je aktivirati svoju mranu stranu i dovesti se u razdraivo

stanje koje, vidjevi ovaj primjer, zaista moe biti pogubnoo i po nas, i po one nedune. Stoga, na nain da odaberemo pravi put za poi te se odreknemo tih zlih poroka, autorova tvrdnja da svaki ovjek (...) ini neto opako ili budalasto, ni iz kojeg drugog razloga nego zato to zna da to nebi smio" u tome sluaju nikako ne bi bila valjana jer se ovjek kao pravedan pojedinac ne bi mogao ni nai u tim iskuenjima. 12.JAROME DAVID SALINGER LOVAC U ITU

SADRAJ : http://www.lektireonline.com/lektire.php?id=105 http://www.lektire.me/prepricano/jerome-david-salinger-lovac-u-zitu_193

PRIMJER ESEJA

Jerome David Salinger, Lovac u itu

U ovom eseju interpretirat u djelo amerikog romanopisca i pripovjedaa Jeromea Davida Salingera, "Lovac u itu". Djelo je nastalo 1951.godine i obiljeilo je poetak proze u trapericama. Takva prozna vrsta prikazuje nam besciljnu inteligentnu mlade, koja ne potuje autoritete starijih, odbija razliite tradicionalne vrijednosti poput crkve, kole i odgoja i nekako se eli istaknuti pred svijetom svojim suprotstavljanjem i arogantnim ponaanjem. Naslov djela je zapravo krivo zapamen stih pjesme za koji je Holden tvrdio da e bit njegov posao. Metaforiki je zamislio kako e ba on bit "lovac u itu" sa zadatkom spaavanja djece koja padaju u provaliju. Pod samim izrazom "provalija" smatra se da glavni junak misli na suvremene poroke kojima se odaje dananja mlade, te e on pomoi djeci da zadre mladenaku istou i dobrotu. Dakako to sve pripovjeda sedamnaestogodinjak Holden koji nam se obraa izravno u prvom licu kako bi to dostojnije shvatili pouku. Holden tako lutajui ulicama New Yorka pui, pije i uiva drutvo ena, no ove iz ulomka mu se ba i nisu pretjerano dopale:"Bile su takve urke, nita nisu znale, a nosile su i te alosne, cirkuske eire i sve. ", stavljajui pod tepih sve svoje probleme sa kolom i obvezama. Posebno u prolom navodu treba istaknuti tipino adolescentski argon kojim Holden opisuje te ene kao "urke" sa "cirkuskim" eirima. Takoer Holdena je zasmetalo i to to su podjelile s njim da su posebno u New York dole kako bi se rano ujutro ustale i otile na reviju: "Ako neko, neka djevojka s idiotskim eirom, recimo, doe ak u New York - iz Seatlea, Isuse - i zavri ustajui rano ujutro da bi vidjela prokletu reviju u Radio-sitiju , to stvarno deprimira.". Premda Holden besciljno bjei od problema u cijelom romanu, sama situacija ga dosta

izjeda iznutra. Nekoliko je puta izbaen iz kole, nita nije znao, samo je pisao dobre eseje iz engleskog jezika, a i drutveno je bio previe na svoju ruku to mu je zadalo kroz cijeli roman samo nevolje. Najvei problem mu je injenica da mora doi kui i pogledat roditeljia u oi te priznat njima, ali i sebi poraz zbog nemara i lijenosti. Premda su mu razmiljanja prilino mladenaka, u glavi mu vlada kaos, brkaju mu se razmiljanja i stanja u kojima se nalazi sad i u kojima bi se elio nalazit, a odluke doneene na preac stvaraju mu dugotrajne probleme, mada on tog jo nije svjestan. U nekim trenucima Holden osim to lae, poslui se i ironijom kako bi zornije prikazao svoj nain doivljavanja stvari: "Platio bih po sto pia svakoj od njih samo da mi to nisu rekle.". Usporedno s tim Holden takoer provlaei razmiljanja o svojoj obitelji kroz roman, posebno istie svoju sestru Phoebe koju nekako iznimno voli, jer inae se najbolje slagao sa djecom, a drugi razlog je taj to ju eli obraniti od odrastanja. Takoer spominje problem koji ga mui, a to je smrt njegova brata Allieja te njegova ne mogunost da istu sprijei. U pravilu Holden nije ba osoba koju bi naveli nekome da mu bude uzor u koli i u potivanju autoriteta, ali je tinejder koji dobro razmilja u nekim situacijama i kojemu je stalo i do drugih, a ne samo do sebe. Valja zakljuiti da je Holden samo jedan od mnogo tinejdera koji su u dananjem svijetu izgubljeni u moru informacija i problema, a glavni problem koji dananju mlade mui je situiranost i sigurnost daljnjeg ivota nakon odlaska od roditelja.
KRITIKA:
U uvodu nisi napisao koje su sve karakteristike romana u trapericama. Pripovjeda je adolescent koji pria u 1. licu sluei se argobom, konkretno ovdje argonom njujorke mladei. Provalija je simbol svijeta odraslih pred kojom je Holdenu i u koji ne eli ui i eli spasiti djecu da ne uu u taj svijet ( da ne upadnu ).Holden bi htio pomoi drugima , ali i njemu treba pomo jer se ne zna nositi sa svim svojim problemima i frustracijama. Pravopisno je jako loe napisano! a) pisanje i : istie, inae, mogunost ( ne :istie, inae, mogunost b) engleskoga jezika, (ne :engleskog jezika) c) e biti ( ne : e bit), mora pogledati, mora priznati ( ne: mora priznat, mora pogledat), bi se elio nalaziti (ne : bi se elio nalazit) d) pisanje ije, je, e : pripovijeda( ne: pripovjeda), podijelile (ne :podjelile) e) on toga jo nije svjestan ( ne : on tog...) f) u reenici :U nekim trenucima Holden osim to lae, poslui se ( treba : slui se ...)... g) s djecom ( ne : sa djecom) h)...ba osoba koju bismo naveli ( ne : ba osoba koju bi naveli) i) donesena ( ne : doneena ) j) napreac ( ne : na preac) Stilske pogreke :a) ne zna znaenje rijei dostojan (dostojan=vrijedan neega, koji je to zasluio, astan) U reenici je trebalo pisati : ...kako bismo ( ne : bi )to vjerodostojnije shvatili pouku. b) stilski nejasno i nerazumljivo : besciljno bjei od problema c) red rijei u reenici ne valja : Holdena je takoer zasmetalo ...( ne: Takoar Holdena je

zasmetalo...) Pozdrav od prof Diel i sretno na maturi! Evo jo malo pomoi za esej Lovac u itu : njegova mlaa sestra ga ispravlja u citiranju stiha engleskoga romantiarskog pjesnika Burnsa, jer stih u originalu ne glasi kako to Holden misli Ako netko nekog ulovi dok kroz ito ide( a rije catcher , hvata , onaj koji ulovi neto ili nekoga oznaava poziciju jednoga igraa u baseballu i u toj rijei je istaknuta Holdenova povezanost s pokojnim bratom iju rukavicu za baseball uva), nego stih glasi onako kako to kae Phoebe : Ako netko sretne nekog... ( to je i simbolika originalnoga naslova romana The Catcher in the Rye )

Holden bi elio pomoi djeci, elio bi biti lovac u itu, ( ito je je simbol sretnog djetinjstva ), kako bi spaavao djecu da ne padnu u provaliju ( simbol svijeta odraslih ) i ujedno ta njegova matarija govori o njegovoj podsvjesnoj optereenosti bratovom smru iz ega proizlazi njegov problem neprilagoenosti i kompleks krivnje

ironija je prisutna ve u samom naslovu romana i elji glavnoga junaka da nekoga spaava, a on sam ima toliko problema koje ne zna i ne moe rijeiti

ova scena pokazuje da je Holden idealist, osjeajan i ranjiv, iako se cijelo vrijeme eli prikazati drukijim, nezreo i nesposoban prilagoditi se ivotu i posljedicama odrastanja

prozu u trapericama karakterizira i osebujan stil, a radi se o urbanom slangu newyorke mladei : formularni pridjevi uz imenice ( koji nemaju veze sa stvarnim osobinama pojmova kojima se pridruuju, nego oponaaju razgovorni stil amerike mladei ) kao npr. stara Phoebe ( iako i ma 10 godina ),prokleti proces, vraji izbor

rijei iz argona : ...i dri se kao ne znam kako veliki drmator, to radi, mlati pare..., Ve mi je pun kufer svega toga.

hiperbola : veliki krevet koji je oko deset kilometara irok i deset kilometara dug...

isticanje rijei u tekstu italikom ( kosa slova ) kako bi ih se naglasilo Pozdrav od prof.Zore Evo nekih savjeta uz roman. Ovaj roman spada u razdoblje kasnog modernizma ( 1930. - 1970. ).Autor je utemeljitelj tzv. proze u trapericama ( jeans-proza ) koju karakterizira : glavni junak je adolescent koji pria u 1. licu sluei se jezikom gradske mladei ( urbani argon ). 17 -godinji Holden Caulfield nalazi se u sanatoriju za psihike bolesnike i prisjea se krize u koju je upao nakona to je izbaen iz kole zbog 4 jedinice (samo je iz engleskoga dobio pozitivnu ocjenu ) prologodinjeg Boia.Objanjenje naslova romana :stih kotskoga romantiara Roberta Burnsa ( Ako netko sretne nekog dok kroz ito ide) Holden pogreno pamti ( Ako netko nekog ulovi...). Povjeravajui se sestri, on otkriva kako eli biti neki lovac-hvata u itu, jer zamilja da se djeca igraju u itnom polju na rubu provalije, a on ih eli spasiti da ne padnu u provaliju.. On je podsvjesno optereen smru mlaega brata Allieja. Ironija njegove situacije je to i sam srlja u provaliju od koje eli spasiti djecu u svojoj fantaziji ( to je duboki uzrok njegove neprilagoenosti i kompleksa krivnje ). Kljuna rije u naslovu

catcher-hvata i oznaava poziciju igraa u baseballu ukazuje na njegovu vezanost za umrlog brata i zato stalno sa sobom nosi njegovu rukavicu za baseball na kojoj je brat ispisao stihove i pie sastavak o njoj.Holden luta 3 dana po New Yorku i iznosi svoja zapaanja o osobama s kojima dolazi u vezu. On je natprosjeno inteligentan, ali emocionalno nezreo. Njegovo nesnalaenje oituje se dolaskom u hotel i barove gdje mu nije mjesto. Zato je njegov odlazak sa sestrom na djeje igralite i u muzej s mumijama elja za povratkom u djetinjstvo. U susretu s raznim likovima u romanu izrie svoja zapaanja i sudove o njihovom ponaanju te vlastite sudove o filmu, glazbi, knjievnosti.Kritizira snobizam, licemjerje i drutvenu nepravdu.Crvena kapa koju je kupio za 1 dolar simbol je neprihvaanja ustaljenih vrijednosti i elja da se razlikuje od odraslih. Jezik . koritenje pridjeva bez stvarnog znaenja, nego oponaaju stil govora amerike mladei ( prokleta autobiografija, glupo djetinjstvo,stara Phoebe- sestra koja ima 10 godina ).esta uporaba hiperbole( i onaj veliki, gigantski krevet,oko 10km irok 10 km dug).

13. SOFOKLO-ANTIGONA SADRAJ:

http://www.lektire.me/prepricano/sofokle-antigona_28

http://lektire933.blogger.ba/arhiva/2010/12/02/2637879

http://lektiraukratko.blogspot.com/2010/11/antigona-sofokle.html

PRIMJER ESEJA:
Sofoklo je grki tragiar iz petog stoljea prije Krista. Ujedno je i reformator grke tragedije. U dramu uvodi treeg lika te likovima daje slobodnu volju da sami odluuju o svojoj sudbini, pa tako oni postaju nosioci radnje koju znatno proiruje. Sofoklo Najpoznatiji je po svojim djelima organske trilogije: Kralj Edip, Edip na Kolonu i Antigona. Ova trilogija prati tragian svretak tebanske kraljevske obitelji, poevi od Edipovih roditelja i zavravajui na Edipovoj djeci. Tragedija Antigona govori o Edipovoj keri Antigoni koja je osuena na smrt jer je pokopala svog brata. U ovom eseju analizirat u Antigonin monolog u kojem objanjava svoju traginu sudbinu. Monolog iz priloenog teksta dogaa se pred Antigoninu smrt u etvrtom inu tragedije. U svom monologu, Antigona izrie svoje stajalite o vlastitoj krivnji, traginoj sudbini i smrti koja je eka. Njena osuda proizlazi iz njene dunosti prema bratu pokojniku. Moralna obveza da iskae posmrtne poasti pokapavi bratovo tijelo bila je suprotstavljena dravnom zakonu. Al' kako roditelje meni krije Had,/ Brat nijedan se vie rodit ne moe./ Po zakonu te takvu ja pretpostavih. Antigona se nala u sukobu boanskih i ljudskih vrijednosti te je donijela svoj odabir znajui da e ga platiti ivotom. Antigona sebe opravdava svojom savjeu. Kakav boji zakon pogazih? Upravo se u ovom nemoguem izboru izmeu njena ivota i bratske dunosti pokazuje njena tragina sudbina koje je na kraju imala samo jedan mogui ishod. Nakon osude na smrt, Antigona je poinila samoubojstvo. Kroz tri organske drame cijela tebanska kraljevska obitelj tragino stradava. Tako se Antigona ubija na dan kad se trebala udati za svog zarunika Hemana. Metafora citata Oj grobe, brana lonice govori o traginom preokretu sudbine. Umjesto u brani krevet s muem, ona lei u hladnome grobu sama. U trenutcima pred smrt, Antigona se osjea izdanom i naputenom to se vidi u oksimoronu iz stiha bez prijatelja iva u grob k mrtvima idem. U svojoj drami Sofoklo idealizira junakinju Antigonu. Ona je savrena osoba koja zna izabrati pravo. Al' s pravom ti, za razumne, iskazah ast. Svjesna je da bi tako postupili svi ljudi koji sluaju svoj razum ili svoju savjest. Zato za Sofokla kaemo da njegovi likovi onakvi kakvi bi ljudi trebali biti, emu bi trebali teiti. Kroz dramu i lik Antigone Sofoklo nam govori kako je bolje umrijeti radi vrijednosti i ideala, nego ivjeti ispraznim ivotom. Neki ljudi, poput Kreonta, sebi uzmu mo koja im nije namijenje na i nameu vlastite zamisli kao zakone kako bi vladali drugima. Smatram kako su i danas mnogi

dravni zakoni udaljeni od iskonskih boanskih vrijednosti, te se i sami esto moramo nai u situaciji neto blaoj od Antigonine. Ponekad moramo i kriti zakone kako bi uinili pravu stvar i umirili svoju savijest. PRIMJER DOBROG ESEJA Priloeni tekst ulomak je iz petog ina tragedije Antigona u kojoj istoimena protagonistica iznosi monolog o svojim postupcima, kazni i posljedicama istih. Autor ove dramske vrste veliki je starogrki tragiar Sofoklo koji je reformirao antiku tragediju tako to je poveao broj koreuta s dvanaest na petnaest te joj je dao savreni oblik uvoenjem treeg glumca. Antigona uz Kralja Edipa i Edipa na Kolonu ini organsku dramsku trilogiju o kralju Edipu povezanih radnjom, licima i sadrajem. Sljedei stihovi potvruju vezu s tragedijom Kralj Edip u kojoj umiru Antigonini roditelji i braa: Al/ vrsto gajim nadu da u ocu svom. / Kad doem, draga doi, draga majice, / I tebi, draga tebi, brate premili. Antigona, tragina junakinja ove tragedije, pokopavi brata Polinika prekrila je zakon kralja Kreonta te si tako svjesno odredila svoju traginu sudbinu. To saznajemo iz njenog monologa u danom ulomku, tonije iz sljedeih stihova: a sad, Polinie, tijelo ti / Sahraniv tvoje, takvu plau ubirem. / Al' s pravom ti, za razumne, iskazah ast. Ona je lik nepokolebljivih uvjerenja i iznimne snage karaktera, to su razlozi zbog kojih se nije mogla olako pokoriti naredbama i zanemarit i moralne vrijednosti kojima je nauena. Situacija je dobila na teini time to je u pitanju upravo njen roeni brat. Da joj je mu umro, drugoga bi dobila, ali kako roditelje njoj krije Had, / Brat nijedan se vie rodit ne moe. ovjek je u zbilji ipak blii primjerice Antigoninoj sestri Izmeni koja nema njenu snagu karaktera te se uvijek pokori snanijemu nego Antigoni. Ona ni u jednom jedinom trenutku nije dvojila niti dovela svoju odluku u pitanje, to dovodi do zakljuka da je njena velii na ipak pomalo idealizirana. Sukladno s tim osobinama, ali neudatu i bez svatova, hrabro se pomirila s injenicom da na dan kada se trebala udati za zarunika Hemona ide bez prijatelja iva u grob k mrtvima. Zato ona tu kamenu grobnicu naziva brana lonica. Sofoklo, piui u heksametrima, osim prethodno navednog oksimorona i metafore, koristi i razne druge lirske iskaze ime potvruje svoju nadarenost i veliinu zbog kojih opravdava titulu najhvaljenijeg starogrkog tragiara antikoga stila. Kreontova se odluka, temeljena iskljuivo na zemaljskim zakonima, kosi sa onom najviom, boanskom s Antigonine strane budui da se u to vrijeme vjerovalo kako dua nesahranjenog mrtvog tijela ne moe nai mir, na to svak ima pravo i iv i mrtav. Na to se svodi osnovna problematika djela. Vjerujem da se svatko od nas slae s njenim stavom glede spremnosti na bilo to za svoje najblie. No, problem je to to te rijei treba istinski moi provesti u djelo, a ne samo prazno govoriti, i to pogotovo za obitelj koja jest, ili bi bar trebala biti, najvea dragocjenost svakom pojedincu.

14. Antun Branko imi- Preobraenja LJUBAV- INETERPRETACIJA PJESME Antun Branko imi predstavlja najznaajniju pjesniku figuru ekspresionistike faze hrvatske knjievnosti. Zbirka pjesama Preobraenja, objavljena 1920. godine, jedina je pjesnika zbirka objavljena za vrijeme njegova ivota. Ovo djelo po prvi put uvodi slobodan,nevezani stih osloboen interpunkcije u hrvatsku knjievnost kao suvremen nain izraavanja modernog drutva. Tematikom obuhvaa sliku svijeta koji prolazi bezbrojne preobrazbe u razliitim pojavama, da bi se na kraju vremena i prostora sve ivotne forme vratile u svoj apsolutni oblik. Znaajno mjesto u toj zbirci zauzima pjesma Ljubav. Sama vanjska kompozicija pjesme suprostavljena je klasinom obliku. Naime, izraena sredinja os upuuje na vizualnu poeziju gdje grafiki istaknute pojedine rijei ili sintagme, upuuju na njihovu vanu znaenjsku komponentu. Poredak imievih stihova odlikuje nepravilnost,nesimetrinost i oblikovanje u odreene, meusobno nejednake skupine. Tako prvi stih svojom izdvojenou predstavlja znaenjsku,ritmiku i sintaktiku cjelinu kao tipian ekspresionistiki poetak pjesme. Druga skupina sadrana je u sljedea tri stiha, trea i etvrta u pojedinim stihovima. Konano, posljednje skupine sastoje se od 2,odnosno 3 stiha. Ta osebujna poredanost izaziva snaan ekspresivni ritam pjesme suprostavljen klasinom mehanikom. Ekspresionistiki ugoaj pjesme takoer je oslikan i vjetom upotrebom boja te zvukova. Naime, kod imia boje dobivaju posebnu simboliku pri emu su plava i uta najvie zastupljene. Nestajanjem ute, izrazito zemaljske boje(" Zgasnuli smo utu lampu"), navjetava se dolazak metafizike,nebeske plave boje : "Plavi pat je pao oko tvoga tijela." Upravo se u tom slijedu

kontrastnih stihova postie snana ekspresionistika napetost. Nadalje,to se tie zvukovne komponente, ona se potpuno uklapa u tamni noni ugoaj. To je postignuto onomatopejskim izrazom uma: "Vani ume oblaci i stabla" koji predstavlja tajnovitost, uzvienost noi. Motivi koje obrauje pjesme tipini su ekspresionistiki. U sredinjem dijelu uvode se motivi tjelesnosti: tijelo, noge, ruke,a vrhunac je sadran u motivu kose. Upravo taj motiv biva povezan s motivom koji zauzima najbitnije,zakljuno mjesto u pjesm i- more. Kosa njegove drage biva osloboena i sada ona tei u beskonanost, u apsolutnost koja je oznaena morem.Pritom dubina pojaava dojam beskraja i sveobuhvatnosti. Konano, ova pjesma zasigurno utjelovljuje sve znaajke ekspresionistike pjesme. Liena svakog suvinog izraza i jednostavno govorei istinu, prikaz je pjesnikova unutarnjeg stanja due i dubokog doivljaja ivota,svijeta i ljubavi. Sukladno tome,itava zbirka potpuno opravdano predstavlja ne samo vrhunsko dostignue, ve i izniman utjecaj na daljni razvitak hrvatskoga pjesnitva.

OPOMENA Hrvatski pjesnik Antun Branko imi bio je znaajan ekspresionist s poetka 20.stoljea.imi svojom zbirkom pjesama "Preobraenja" iz 1920. godine izraava bit ekspresionistikog pjesnitva, to je vidljivo ve iz naslova toga djela, odnosno preobrazba vanjske stvarnosti koja okruuje pjesnika u njegovu unutarnju stvarnost i zatim njezino izraavanje u pjsmi. Za sobom ostavlja ne tako osebujnu, ali ipak vrlo znaajnu poeziju. Iza naslova svoje ve spomenute zbirke pjesama "Preobraenja" Prosperov Novak smatra da je imi skrio svoje vjerovanje kako se one materijalne i vidljive stvari mogu preobraziti u duhovne i uzviene. Za imia je duhovnost jedini svijetli put koji je postavljen negdje u nutrini ovjekove due, kojeg mora svaki pojedinac pronai kako bi dosegnuo vrhunac. Upravo o tome govori pjesma "Opomena". U njoj je sutinu svemira traio u zvijezdama za koje je bio uvjeren da su najbolje vidljive kroz dubinu due. Prema tome nije htio vjerovati u materijalno jer je ono prolazno, rui, a istovremeno i gradi sve pred sobom. Samo duhovno ostaje vjeno i treba biti izgraeno na vrstim temeljima.Ta duhovnost nam diktira temu pjesme o tome kako je ovjekov tjelesni ivot prolazan i kako bi se prema toj prolaznosti on trebao odnositi. U svakoj reenici se nalazi samo jedan jedini interpunkcijski znak i to na njenom kraju - usklinik. On je poput opomene da ovjek ne smije posustati u ostvarenju svojih ciljeva, biti pesimistian i igrati prema tuim pravilima poput lutke na koncu. Opomena je upuena svakom ovjeku dobre volje koji vodi brigu o temeljnim ivotnim zadaama, duboko utisnutu da prema sebi i drugim ljudima, koji e prihvatiti sve njegove vrline i mane, bude ono moralno bie vrijedno ivljenja - ovjek. " ovjee pazi da ne ide malen ispod zvijezda", upozorenje je da u ovozemaljskom svijetu brige o potronim, odnosno materijalnim stvarima, ne ograniimo svoje postojanje, nego da teimo za sreom i u onome uzvienome, neprocjenjivom, neemu to se ne lomi pod bremenom vremena i traje vjeno. Zato su zvijezde kao glavni motiv te koje mu osvjetljavaju put kojim hrabro koraa ne bi li konano stigao do toke u kojoj sve staje, u kojoj zbraja svoje uspjehe, a kria ono negativno te istovremeno zapoinje i neto novo. Na tom kraju, ako je ivio poteno, volio male stvari i druge ljude, darivao, a nita traio za uzvrat, nema za im aliti, zato to odlazi s ovoga svijeta. U posljednjoj strofi imi podsjea ovjeka da je ba kako stoji u Bibliji, ovjek prah i da e se u prah i vratiti. " Na svom koncu mjesto u prah prei sav u zvijezde." - istovremeno mu nudi poruku da i ako se ovjekov trud isplatio, postane njihov dio te pobijedi svoju ogranienost nad njihovom neogranienou. Uz takve pouke velikoga pjesnika kao to je Antun Branko imi, svaki ovjek se osjea sretnim i motiviranim. U okolnostima u kojima ivimo postoje mnogi kojima je do lijepe pjesnike rijei koja moe mnogo toga, prvenstveno ovjeka uiniti ovjekom i istovremeno ovozemaljski ivot uljepati te obogatiti, posebice danas kada je ljudski ivot svakodnevno optereen raznim ivotnim nedaama.

15.ANTUN OLJAT- KRATKI IZLET SADRAJ:

http://www.lektire.me/prepricano/antun-soljan-kratki-izlet_194

Kratki izlet Antun oljan Pisac priu zapoinje opisom svog prijatelja Roka za kojeg govori kako je jedna osebujnalinost; ovjek sa devet ivota koji je uvijek spreman za akciju. Pisac kree na ekspediciju sagrupom ljudi koju predvodi Roko kreu u potragu za freskama u mjesto Gradina. Ime Gradina je zapravo izmislio jer je zaboravio pravo ime mjesta. Gradina bi se trebala nalaziti uunutranjosti Istre pa ekspedicija jednog dana kree autobusom prema kamenjaru i ikari. Usredtog kamenjara pokvari im se autobus te jedan dio ekspedicije ostaje u autobusu ekajui pomo,a drugi dio kree dalje pjeke, predvoen Rokom. Roko cijelo vrijeme tvrdi kako je sigurankamo idu no nakon nekog vremena skoro da mu vie nitko i ne vjeruje. Njihove sumnje se pokau ispravnima kad jednom prilikom gotovo da ne zavre u provaliji. Napokon pronalazeneko naseljeno mjesto tj. kue, ali ini se da ljudi ba i ne ive u tim kuama. Na jednom prozoru ugledaju dvije ogromne ene koje im se zavodniki smijee pozivajui ih k sebi.Ekspedicija na nagovor Roka kree dalje no Petar se vraa k enama i tamo ostaje. Ekspedicijagubi jo jednog lana kad Vladimir ostaje pijan u konobi tj. u podrumu nekog zlobnog starca.Treeg lana ekspedicija gubi kad Ivan kupuje kuu u ikari i ostaje tamo ivjeti. Dvije

posljednje lanice ekspedicije odlue vratiti se do autobusa pa Roko i na pripovjeda ostajusami. U sumrak dolaze do uruenog samostana i tamo upoznaju fratra koji im govori kako sustigli prekasno. Prema fratrovoj prii, on je dugo godina uvao sve freske i biblioteku no unatonjegovom trudu, sve je propalo. Kad se uvjere u istinitost te prie Roko odluuje vratiti senatrag slijedeeg jutra. Fratar govori kako e on ostati umrijeti u samostanu. Na pripovjedaodlazi podzemnim hodnikom u nadi da e ipak neto pronai. Pothodnik ga na kraju dovodi domjesta od kuda su i krenuli sa ekspedicijom. lanove ekspedicije vie nikad ne uspijeva pronaikao ni samostan sa starim fratrom. U romanu se zapravo radi o mladim ljudima u potrazi zaidentitetom i za smislom ivota. Odgovor je da ga se ne moe pronai i da se stalno vrtimo ukrug. No nije rjeenje odustati ve treba i dalje stalno pokuavati.

BILJEKA O PISCU: Antun oljan roen je u Beogradu 1932. godine, a umro je u Zagrebu 1993. godine. Ovaj pjesnik, novelist, romanopisac, dramatiar, esejist, prevoditelj i antologiar pojavio se uknjievnosti ranih pedesetih sa skupinom pisaca

okupljenih oko asopisa Krugovi. Po tom easopisu taj cijeli narataj biti prozvan krugovakim. Zajedno sa Ivanom Slamnigom,Zvonimirom Golobom, Vlatkom Pavletiem, Slavkom Mihaliem i drugima, oljan je svojomspisateljskom energijom uvelike pridonio radikalnoj promjeni hrvatske knjievnosti. oljan zasvoja djela odabire novu tematiku, drugaiji izbor likova (tzv. antiheroj umjesto ratnog heroja),no esto oni koji neto tako drastino mijenjaju plaaju i cijenu za to. Nakon govora u povodu50. obljetnice Matoeve smrti ostao je trajno politiki sumnjiv vladajuim strukturama to euvelike obiljeiti i njegovo stvaralatvo i poloaj u drutvu. Objavio je sedam zbirki pjesama;neke od njih su Na rubu svijeta (1956. g.), Baca kamena (1985. g.), Prigovori (1992. g.). petnaest dramskih tekstova za radio, kazalite, TV. Napisao je i etiri romana: Izdajice (1961.g.), Kratki izlet (1965. g.), Luka (1974. g.), Drugi ljudi na mjesecu (1978. g.).U Hrvatskoj je roman Kratki izlet kao knjiga tiskan tek 1987. god. Kad se pojavio, roman jedoivljavan kao politika alegorija koja kritizira politiki sistem. Dananji itatelj, koji ne zna politiki sistem u kojem je nastao roman, nee ga ni doivjeti na taj nain. Pisac je naknadno isam zanijekao da mu je namjera bila napisati politiku alegoriju. KRAJ!!!!!