Hansel Matosevic Mihovilic Terzan Histria Ha38 39

B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B.Teran, O socijalnoj arheologiji... Histria archaeol., 38-39/2007-2008, str.
81-122
UDK 903.4/.5(497.5 Rovinj)6373/6375 UDC
O SOCIJALNOJ ARHEOLOGIJI BRONANODOBNOG UTVRENOG NASELJA I GROBOVA NA MONKODONJI Bernhard Hnsel1, Damir Matoevi2, Kristina Mihovili3, Biba Teran4
Izvorni znanstveni rad
1
Institut fr Prhistorische Archologie, Altensteinstrae 15, 14195 Berlin bernhardhaensel@versanet.de 2 Zaviajni muzej grada Rovinja, Trg marala Tita 11, 52210 Rovinj damir.matosevic@muzej-rovinj.com 3 Arheoloki muzej Istre, Carrarina 3, 52100 Pula kristina.mihovilic@pu.t-com.hr 4 Oddelek za arheologijo, Filozofska fakulteta Univerza v Ljubljani, Zavetika 5, 61000 Ljubljana biba.terzan@ff.uni-lj.si
Primljeno: 13.08.2009. Odobreno: 20.11.2009.
Sredinja je tema lanka socijalna diferencijacija u Istri u vrijeme ranoga i srednjega bronanog doba. U tumaenju ovog pitanja razmatraju se tri znaajne teme proizale iz istraivanja lokaliteta na Monkodonji. Prva tema: promatraju se strukturalne i arhitektonske razliitosti unutar naselja. Druga tema obuhvaa pokuaj rekonstrukcije lokalnih podruja prevlasti na irem prostoru Rovinja pa i cijele Istre s centralnim naseljem i pripadajuim sporednim naseobinskim stanicama.Takve zajednice zauzimaju relativno malu povrinu od nekih 10 km i meusobno su odvojene nenaseljenim prostorom koji se koristio za gospodarske aktivnosti. Trea tema se bavi analizom elitnih ukopa, iji se poseban status ne zrcali kroz ekskluzivne priloge, ve kroz istaknutu poziciju i posebnu arhitekturu, neposredno na glavnom ulazu u naselje. Radi se o grobovima u kamenim krinjama sa sloenim ukopnim ritualom. Ova grobna mjesta koritena su kroz vie generacija i sasvim su integrirana u graevinske cjeline, to ukazuje na njihovu posebnu ulogu u kultu predaka. KLJUNE RIJEI: Rano i srednje bronano doba, Istra, Monkodonja, podjela naseobinskih podruja, grobni kult
81
B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B.Teran, O socijalnoj arheologiji... Histria archaeol., 38-39/2007-2008, str. 81-122
Sl. 1 Plan naselja na Monkodonji s dijelovima zidova vidljivim ve prije iskopavanja i s iskopavanim sondama (oznaeno zelenim)
Iako su sustavna iskopavanja na utvrenom visinskom naselju, odnosno gradini ili kateliru Monkodonja zavrena tek nedavno, ve postoji niz publikacija o tom nalazitu1. Na ovome se mjestu mogu iznijeti samo neki opi i osnovni podatci i informacije iz tih publikacija, neophodni za bolje razumijevanje priloenog rada, ije teite lei na istaknutim ukopima smjetenim na zapadnom ulazu u naselje2. Naselje Monkodonja zauzima ovalni prostor veliine 300 x 200 metara, na niem breuljku (70 - 80 metara nadmorske visine), na zapadnoj obali istarskog poluotoka i u blizini grada Rovinja. Naseobinski prostor okruen je monim, vie puta nadograivanim i proirivanim kamenim bedemom, dobro vidljivim ve i prije poetka iskopavanja. Ta je fortifikacija izgraena u suhozidu, u tehnici emplektona (krupnije kamenje na eonim stranama, a meuprostor ispunjen nasipom sitnijeg materijala) i ukupno je duga oko jedan kilometar (sl. 1). Ulazi, odnosno vrata, ustanovljeni su samo na zapadnoj i sjevernoj strani. Iako se
1 2
Iscrpna bibliografija data je u radovima: Hnsel/Mihovili/Teran 2007a, 5-46; isti 2007b, 23-50. O grobovima sa zapadnog ulaza ve je izvjetavano u manjoj mjeri: Hnsel/Mihovili/Teran 2006, 69-90.
82
Sl. 2 Pogled na iskopavane povrine sa zapadnim ulazom u prvom planu
uslijed topografske situacije moglo oekivati da su ulazi postojali i na drugim stranama, intenzivna potraga u gustoj makiji do sada nije donijela naznake slinih konstrukcija. Zapadni je ulaz monumentalno i vrlo kompleksno zdanje, izgraeno kroz vie graevinskih faza (sl. 2). Otvara se nad plodnom dolinom i orijentiran je prema oko jedan kilometar udaljenoj obali Jadrana. Intenzivna istraivanja hrvatsko-slovensko-njemakog tima na Monkodonji traju od 1997. Iskopavanja su vrena na prostorima oko dva ulaza, na obrambenom bedemu izmeu oba ulaza, te na vie mjesta u unutranjosti naselja, kao i na unutarnjim fortifikacijskim zidovima (sl. 2). Detektorom za metale ispitana je cijela povrina naselja. Elektromagnetskim mjerenjima ustanovljene su sve anomalije tla. Na taj su nain tragovi gradnje primijeeni posvuda unutar naselja, odnosno
83
unutar obrambenog bedema, to daje sliku dobro organiziranoga, zatvorenog naselja, koje je na vrhuncu svog postojanja moglo imati oko tisuu itelja. Jo nekoliko rijei o starosti naselja. Iznimno obiman keramiki materijal lokalnog je karaktera i ne prua dobar oslonac za precizniju dataciju. Sa sigurnou se ipak moe rei da bakrenodobne, odnosno starije ranobronanodobne forme kao i oblici i ukrasi karakteristini za kulturu polja sa arama nedostaju. Svi tipini metalni nalazi upuuju na vrijeme izmeu razvijenoga ranog bronanog i kasnoga srednjeg bronanog doba prema Reineckeu. Tu dataciju podupire preko 30 radiokarbonskih datuma. Osim malobrojnih odstupanja, veina potjee iz razdoblja izmeu 2000./1800. i 1400./1200. godine prije Krista. Veliki broj stanovnika u naselju navodi na pretpostavku o socijalnom raslojavanju po vertikalnom principu. Vjerojatno je postojao jedan uzak vodei drutveni sloj, neto iri gornji sloj te nekoliko socijalno nie rangiranih grupacija. Nekoliko argumenata govori u prilog ovakvom drutvenom raslojavanju, pri emu su razliite graevinske zone unutar naselja svakako najoitiji dokaz. Ta drutvena i politika diferencijacija unutar naselja igra vanu ulogu pri interpretaciji grobnih nalaza na ulazu, o kojima e u daljnem tekstu biti vie rijei. Na vrhu breuljka, iji je oblik ve u bronano doba bio lomljenjem kamenja modificiran za potrebe ureenja naselja, nalazi se moan viefazni suhozid, slian vanjskom obrambenom bedemu. Taj zid u obliku etverokuta, s oko 90 metara dugim stranicama, ograuje najvii dio naselja, kojeg smo imenovali akropolom. Tu su vjerojatno stanovali pripadnici gornjega drutvenog sloja, na to ukazuju otkriveni graevinski objekti i obilan pokretni materijal. Zapadno od akropole prostire se neto nia zaravan oznaena kao gornji grad. Kasnijim ratarskim aktivnostima na tom je prostoru unitena veina prapovijesnih objekata od kojih su danas ostale samo recentnije kamene gomile. Izmeu gornjeg grada i velikoga obrambenog bedema na rubu naselja prostire se jo nekoliko stepenastih terasa s tragovima zbijene gradnje i objektima u nizu. Terase predstavljaju treu zonu unutar naselja. Izvan obrambenog bedema, u gustoj makiji, mogu se na vie mjesta primijetiti i ostatci vanjskog naselja. Topografski i tipoloki moe se dakle pretpostaviti da je naselje Mokodonja bilo podijeljeno na najmanje etiri zone. U prilog injenici da se iza te podjele naseobinskog prostora krije i jedna slojevita socijalna struktura govore u prvom redu razliite graevinske aktivnosti u etiri zone naselja. Na akropoli su iskopani tragovi velikih, viedijelnih kua s prostorima razliitih veliina, aulama i hodnicima s prilino nepravilnim, odnosno nesimetrinim rasporedom, koji najvie podsjea na gradnju srednjoheladskog do
84
Sl. 3 Kue u nizu na jugozapadnoj terasi naselja
mikenskog razdoblja u Grkoj3. Takav je arhitektonski koncept nepoznat u slinim naseljima toga vremena u srednjoeuropskom prostoru, odnosno na njegovim junim rubovima4. Loe stanje ouvanosti graevinskih objekata gornjega grada ne doputa, naalost, detaljniju komparaciju s dobro ouvanim strukturama akropole. No ovdje su na jednom prostoru veliine 20 x 20 metara, na junom dijelu gornjega grada, otkriveni tragovi aktivnosti ljevaa bronce. Uz pomo detektora pronaen je veliki broj nepravilnih kapljica bronce koncentriranih na relativno malom prostoru. Slini su nalazi nepoznati u drugim dijelovima naselja. Takve bronane kapljice nastaju prilikom topljenja ne ba sasvim istog metala, odnosno prilikom posljednjeg proiavanja, prije lijevanja. Taj nalaz navodi na pomisao da su na gornjem gradu radili i obitavali lanovi drutvenog sloja prvenstveno
3 4
Npr. Sinos 1971, 73-91 sa slikama 173: 178-179. Vrijedi za prostor jugoistone Europe (Feudvar: Hnsel/Medovi 1991, 71-83 sa slikama 7-1), za junoalpski prostor (Fiav: Marzatico 1997, 263-271 sa slikama 135-140) ili za saksonski prostor (Zwenkau: Stuble/Campen 1998, 525-528 sa slikom 2) kao i druga nalazita. Hnsel 2003, 69-97.
85
Starost klanih ovaca (Ovis aries)

100 % 80 60 40 20 0
Monkodonja Potronja mesa, uobiajeno
Roenje
1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7. godina 8. godina
100
Starost klanih goveda (Bos taurus)

Monkodonja Potronja mesa, uobiajeno
80
60 % 40
20
Roenje
1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7. godina 8. godina
Sl. 4 Konzum ribe (lijevo) i dobna selekcija najvanijih domaih ivotinja pri klanju (prema C. Becker 2001.)
orijentiranog k zanatstvu. Na perifernim terasama otkriveni su, suprotno situaciji na akropoli, tragovi manjih kua s jednom do dvije prostorije, koje svjedoe o skromnim dimenzijama stambenog prostora, odnosno o gustoj naseljenosti ovog dijela naselja (sl. 3). Takvi objekti su iskopani na jugozapadnoj terasi, u duini od 60 metara, kao i u blizini zapadnog ulaza. Najvjerojatnije se radi o dijelu naselja koji su naseljavali nii drutveni slojevi. Budua istraivanja pokazat e je li izvan granica utvrenog naselja ivjela socijalno jo nie rangirana populacija s posebenim stambenim objektima. Na socijalnu diferencijaciju stanovnika upuuju i rezultati analize preko 50.000 ivotinjskih kostiju koju je izradila C. Becker. Prema miljenju ove arheozoologinje, itelji Monkodonje samo su se u manjoj mjeri bavili stoarstvom, odnosno uzgojem stoke i ribolovom 5. Jedan dio konzumiranog mesa i ribe dopreman je svakako izvana. To se moe zakljuiti iz podataka o starosnoj dobi ovaca i goveda pri klanju. Rezultati analize ivotinjskih kostiju iz Monkodonje ne odgovaraju naime uobiajenim vrijednostima prapovijesnih nalazita sa subsistencijalnim gospodarstvom. Kako je C. Becker dokazala, ivotinje konzumirane u Monkodonji selektivno su ubijane i raspodijeljene prema starosti (sl. 4, desno). Namee se, dakle,
5
Becker 2001, 25-42 sa slikama 7-9.
86
zakljuak da je za odreene potrebe stanovnika pripremano odreeno meso koje je najvjerojatnije izvana, prema eljama itelja Monkodonje, dostavljano u naselje, dok su druge kategorije mesa prema svemu sudei ostajale na mjestu gdje je stoka i uzgajana. Slina relacija primijeena je i kod ribljih ostataka koji ne odgovaraju prosjenom sastavu ribolova s malim i velikim ribama. Kao kod mesa, i ovdje je vrena selekcija po veliini i kvaliteti riba, tako da su Monkodonji isporuivane samo odreene klase (sl. 4, lijevo). Iz toga je vidljivo da su socijalne razlike u samom naselju utjecale i na okolni prostor te na susjedna bronanodobna naselja. Osim kroz spomenutu nabavu mesnih proizvoda, to postaje jo jasnije ako se uzmu u obzir naseobinske strukture u neposrednoj blizini nalazita. Oko Mokodonje nalazi se, naime, itav niz manjih i jednostavnijih, oigledno podreenih naselja. Iscrpan skupni prikaz, s osnovnom podjelom tipova naselja za prostor oko Rovinja izradio je L. Beki6. Centralna uloga Monkodonje u naseobinskom prostoru s nekoliko, uglavnom manjih istodobnih i oko Monkodonje grupiranih naselja, prva je istaknula u svojim radovima K. Mihovili7 i opirnije, nedavno, kod K. Buri-Matijai koja je primijenila takoer model simetralnih linija (prema Thiessenu) na sve oblinje lokalitete te tako uspjela odrediti i ograniiti prostor djelovanja i utjecaja naselja na Monkodonji8. Ako se uzmu u obzir i ostala potencijalna naselja centralnog karaktera s pripadajuim satelitima, dobiva se jasnija predodba o konkretnim udaljenostima lokalnih naseobinskih zajednica te njihov odnos prema reljefu. U potrazi za, prema veliini i strukturi, Monkodnji slinim centralnim naseljima, u prvom redu mora se spomenuti Karatak/Monte Carasta, istono odnosno sjeveroistono od Rovinja (sl. 5)9. To topografski dominantno naselje istraivao je B. Bai, no samo je manji dio uspio objaviti. Udaljenost izmeu Monkodonje i Karataka iznosi oko 6 km zrane linije, mada je put kroz breuljkasti krajolik morao biti znatno dui. Markantni poloaj dananjeg Rovinja vjerojatno je takoer predstavljao slian bronanodobni centar. Ouvanost prapovijesnih slojeva onemoguena je intenzivnom kasnijom izgradnjom. Uoljivo je, ipak, da centralni plato u gradu s istaknutom crkvom i neto niom zaravni veliinom odgovara Monkodonji. Dokaz ranobronanodobnog naselja je bronani bode, pronaen na padini Rovinja, kao zaseban nalaz prilikom gradnje infrastrukture na prostoru eljeznodobne nekropole, gdje je otkrivena i grka keramika10. Centralni
6 7 8 9 10
Beki 1998, 19-92. Mihovili 1999, 29-30. Buri-Matijai 2007, 574; isto 2008, 65-74. Matoevi 1998, 13 i d. sa slikama 6-7; Mihovili i dr. 2001, 58-59. Mihovili i dr. 2001, 34, slika u sredini; Hnsel/Teran 2000, 174, sl. 17,5.
87
Centralno naselje Veliko Bd naselje Malo Bd naselje Grobna gomila Bd naselje - neodreeno Peina s gradinskim nalazima Granini prostor
Sl. 5 Bronanodobna naselja oko Rovinja: etiri centra (Rovinj, Karatak, Monkodonja i Bale) s pripadajuim satelitskim naseljima i graninim, nenaseljenim prostorom (oznaeno crvenim)
naseobinski kompleks postojao je vjerojatno i na prostoru brijega na kojem danas lei srednjovjekovni grad Bale/Valle sa sredinjim, uzvienom prostorom. Ovdje je dokumentirano vie sluajnih nalaza na meusobno udaljenim lokacijama, koji ukazuju da je cjelokupno uzvienje s gradskom jezgrom koriteno kao bronanodobno naselje11. Neto udaljenije od Monkodonje i Rovinja je naselje na otoku Veliki Brijun, koje je takoer moglo predstavljati jedan regionalni centar.
11
Buri-Matijai 2007, 206-209, br. 1.
88
Dalje prema jugu, du obale i prema unutranjosti poluotoka, zasigurno se mogu lokalizirati daljnja naselja centralnog karaktera o kojima se trenutano ne moe rei vie. Zrane udaljenosti izmeu prva etiri spomenuta centralna naselja prikazane na karti (sl. 5), izmeu Rovinja i Monkodonje iznose 5,5 km, izmeu Monkodonje i Karataka 6 km, a izmeu Bala i Monkodonje 7,5 km. Neto udaljeniji su Karatak i Bale (10 km). Te se razdaljine moraju otprilike udvostruiti ako se uzme u obzir izgled reljefa. No prihvati li se model s jednim centralnim naseljem poput Monkodonje i oblinjim podreenim prostorom, primijeuje se da se radi o prilino malim teritorijima. Iz toga proizilazi da je Istra u rano i srednje bronano doba bila gusto naseljena, s velikim brojem lokalnih centara. Jednom takvom centralnom naselju pripadaju u pravilu okolna, manja naselja: kilometar od Monkodonje prema sjeverozapadu lei vjerojatno kroz bronano doba koriteno naselje Valtida/Valteda. Iako su obrambeni zidovi ovdje uniteni kasnijim obraivanjem zemlje i ograivanjem panjaka, pronaeno je nekoliko ulomaka bronaanodobnih posuda12 . Oko dva kilometra jugoistono od Monkodonje nalaze se dva manja utvrena naselja s tragovima intenzivne gradnje: ariol/ Cima (poznato i kao Momberlin) i Stancija Gati/M. Castelliere. Radi se o kruno oblikovanim naseljima, promjera oko stotinjak metara. Istom tipu naselja moe se pripisati i nalazite Turnina/M. della Tore, oko 2,5 km sjeverozapadno od Monkodonje. Na udaljenosti oko 1 km jugozapadno, okrueni plodnom ravnicom, lee bronanodobna naselja Monbrodo/Muele i Mali Majan/M. Magnan piccolo, dok su manja naselja otkrivena na Mongrieji/S. Canonica i na otoku Pisulj/ Pissuglio. Ovdje se moraju uzeti u obzir i nalazita kao Mongrego/Mon Grego ili Muja/M. Muggia, s kojih nisu poznati karakteristini nalazi, a koja bi mogla biti bronanodobna. Utjecajnom prostoru Monkodonje moe se pripisati i oko 3,5 km prema jugoistoku udaljeno vee naselje Mulem/Monte Leme, smjeteno na jednoj zaravnjenoj uzvisini. Oko tog naselja prostire se uglavnom breuljkasti teren, pogodan prije svega za uzgoj stoke. Moe se pretpostaviti da je upravo ovdje uzgajana stoka za potrebe Monkodonje, dok su ostala spomenuta mjesta, s obzirom na njihov okoli, bila vjerojatno okrenuta ratarstvu13. Pridodati se mogu i danas potopljena naselja u blizini obale ili nalazita kao Pisulj i Monbrodo, ija je primarna aktivnost bila svakako ribolov. Sigurno su postojala i manja, jo
12 13
Mihovili i dr. 2001, 56-67. Ovdje su spomenuta uglavnom nalazita koje je kartirala K. Buri-Matijai (2007). Izostavljena su mjesta kod kojih se prilikom prospekcije pokazalo da se nikako ne radi o gradinama (npr. Graiov Vrh /M. delle Arche).
89
neotkrivena, ravniarska naselja14. Potrebno je uzeti u obzir, na kraju, i ne ba malobrojne nekropole, odnosno kamene tumule, koji u pravilu lee dosta udaljeni od naseobinskih mjesta (sl. 5). Na zranim se fotografijama mogu uoiti brojni kameni tumuli, kojih je datacija i namjena, meutim, zasad nepoznata. Najmanje su poznata bronanodobna naselja na obalnom podruju. Dosad otkrivena nalazita prikazana su kod K. Mihovili15, no problem predstavlja nedostatak relevantnih podataka o izgledu obalne linije za vrijeme bronanodobnog razdoblja. Sigurno je samo da je obala bila isturenija nego danas16, tako da se moe raunati s odreenim brojem danas potopljenih ribarskih naselja. Za razinu mora u rimsko vrijeme, odnosno, za vrijeme prvog i drugog stoljea poslije Krista, operira se s podatcima izmeu 2 metra i 50 centimetara, nie od dananje17. Neto preciznije vrijednosti za bronano doba iznose T. egota i A. Filipi 1991., gdje se za vrijeme izmeu 2000. i 900. g. pr. Kr. polazi od razine mora izmeu 5 i 3,1 metara ispod dananjih vrijednosti18. Time se mora raunati sa znatno veim naseobinskim prostorom oko centralnog naselja, kojemu su pripadala i poneka ribarska naselja. Ovdje ne moemo detaljnije opisivati situaciju oko ostalih spomenutih naselja centralnog karaktera, s obzirom na to da nam je primarni cilj predstavljanje Monkodonje i njene okolice, odnosno, njenog prostora utjecaja. Teritorij utjecaja Monkodonje je zatvoren i odvojen areal od ostalih podruja slinog karaktera, kao to to pokazuje pogled na sliku 5. Naseobinski prostor s Monkodonjom kao centralnim i vodeim mjestom i pripadajuim satelitskim naseljima odvojen je od slinih teritorijalnih jedinica praznom, odnosno nenaseljenom graninom zonom. Na slici 5 jasno se uoava 1 do 2, maksimalno 3 km iroka praznina, koja opasuje sferu utjecaja svih etiriju navedenih centara. Pritom se ni u kom sluaju ne misli da su te nenaseljene zone bile i gospodarski neiskoritene, no nedostatak trajnijih naselja podcrtava njihov granini karakter. U graninom pojasu izmeu Monkodonje i Karataka nalazi se jedino naselje imetov Vrh/S. Canziano s dobro ouvanim prstenastim bedemom i promjerom manjim od 100 metara. To naselje zauzima slian poloaj kao Monkodonja, iznad vertikalne jame, i ne moe se jasno pripojiti jednoj ili drugoj teritorijalnoj jedinici. imetov Vrh je
O postojanju takvih nalazita svjedoe rezultati istraivanja hrvatsko-vicarskog tima na srednjovjekovnom nalazitu Stari Guran kod Vodnjana, jugoistono od Monkodonje: Terrier/Jurkovi/Mateji 2006, 253-270. Za bronanodobnu keramiku vidi lanak K. Mihovili u ovom broju asopisa - Histr. archaeol. 38-39. 15 Mihovili 1995a, 59-64; ista 1995b, 28-57. 16 egota 1982, 93-109. 17 Fouache i dr. 2004, 173-190. 18 egota/Filipi 1991, 149-172, posebno 160.
14
90
takoer jedino utvreno bronanodobno naselje u okolici Monkodonje koje se ne uklapa u hijerarhijski sustav naseobinskih zajednica. Stoga emo to dobro utvreno mjesto oznaiti kao neku vrstu posrednika, odnosno veze i vizualne komunikacije, izmeu dvaju centralnih naselja. Ako se prihvati pretpostavka o funkcionalno uzajamnim i hijerarhijski ureenim ivotnim prostorima, teritorij centralnog naselja Monkodonje s okolnim praznim, pograninim podrujima, moe se dosta jasno defininirati (slika 5, nenaseljene granine zone oznaene su crvenom bojom): prostor utjecaja odnosno kontrole naeg nalazita s pripadajuim manjim naseljima u uzajamno, manjoj ili veoj mjeri, ovisnim odnosima tj. s viim ili niim stupnjem meusobne organizacije, dug je oko 8 km, irok neto vie od 2 km, i protee se uz obalu 2 - 3 km jugoistono od Rovinja. Radi se, dakle, o jednom dosta gusto naseljnom arealu oko centralnog mjesta, koji je zbog plodnosti zemlje mogao biti relativno malen. Njime se moglo kretati pjeice bez veih potekoa. Meu dosad determiniranim ivotinjskim kostima prema C. Becker, gotovo potpuno nedostaju ostatci konja. Za lokalni transport ratarskih proizvoda i prilikom oranja koristilo se najvjerojatnije govedo. Uski prolazi na ulazu u Monkodonju i stepenasti pristupi, pokazuju da su kroz njih mogli prolaziti samo pjeaci. Za dva do tri sata bilo je, dakle, mogue pjeice doi u bilo koji dio podruja koje je to naselje kontroliralo. Takva veliina ini se loginom s toke gledita organizacije i kontrole jednoga naseobinskog prostora u bronanodobnim uvjetima. Ne moe se u potpunosti zanemariti ni mogunost da je i meu teritorijalnim jedinicama spomenutih centralnih naselja vladala neka vrsta uzajamno ovisnog odnosa. U tom je sluaju Monkodonja, zbog poloaja u prostoru, morala biti nadreena i Rovinju i Karataku. Sve te, u uvodnome dijelu iznesene naznake pokazuju da je unutar naselja Monkodonja postojala kako socijalna tako i, prema svemu sudei, politika elita, te da je u uem regionalnom okviru najvjerojatnije vladao hijerarhijski ureen odnos veih, odnosno, vanijih i manjih satelitskih naselja. Vratimo se sada sredinjoj temi ovoga rada, odnosno pitanju zrcale li se socijalne razlike i u grobnim nalazima te kriju li se ovdje i neki novi aspekti koji bi upuivali na drutveno raslojavanje bronanodobne zajednice. Prvo se mora konstatirati da izmeu broja pronaenih ukopa i ukupnog broja registriranih naselja postoji ogroman nesrazmjer. Iz ranoga i srednjega bronanog doba poznato je samo nekoliko grobova, dok je broj naselja izrazito velik (sl. 5). Temeljita pretraga i prospekcija brijegova oko Monkodonje, kao i samih padina naselja, nije dala nikakve rezultate, zbog ega se gotovo sa sigurnou moe
91
iskljuiti mogunost da je neposredno uz naselje postojala i nekropola. Grupa ljudskih ostataka pronaena tik uz vanjsko lice obrambenog zida ne potjee iz bronanog doba. Radi se o masovnoj grobnici iz ranoga srednjeg vijeka19. Oko kilometar juno od naselja, na uzvisini obrasloj gustom makijom zvanom Muego/Mon Sego, nalazi se nekoliko dobro ouvanih kamenih tumula. Ti grobni humci pripadaju nesumnjivo naselju Monkodonja, no njihov ukupan broj je tako malen da ih ni u kom sluaju ne moemo okarakterizirati kao ukopno mjesto svih preminulih stanovnika, pa ak ni svih pripadnika viih drutvenih slojeva. Ukupno se na Muegu nalazi pet grupa s po dva do etiri tumula, u razmaku od nekoliko stotina metara. U svakom se tumulu, ponekad s vie faza, oznaenih s po jednom kamenom krinjom s ostatcima vie osoba, koje su, sudei prema rezultatima radiokarbonske analize, ukapani u kratkim vremenskim intervalima. Pritom se ne radi o kompletnim skeletima, nego samo o pojednim dijelovima tijela, to jasno upuuje na selekciju pri sahranjivanju. Jako dobro stanje ouvanosti kostiju iskljuuje pritom mogunost prirodnog raspada nedostajuih kostiju, odnosno dijelova tijela 20. Sveukupno, u svim tumulima, moe se identificirati manje od stotinu ukopanih osoba. Ovdje se znai moe raditi samo o nekropoli socijalne elite ili jo preciznije, samo o pojedinim osobama te elite ije je grobno mjesto, odnosno njegova gradnja zahtijevala odreenu kolektivnu odgovornost. Prema podatcima radiokarbonskih mjerenja uzoraka iz dva kamena tumula, gradnja tih grobnica moe se datirati u kasniju fazu naselja na Monkodonji tj. u 14. i 13. stoljee prije Krista 21. Neto drugaiji tip grobnog tumula otkriven je u blizini ve spomenutog naselja Karatak, odnosno na lokalitetu Maklavun. Radi se o jednoj vrsti groba s kamenom kupolom i dromosom, ija je izgradnja bez poznavanja mikenskih grobova s kupolom gotovo nezasmisliva 22. Tumulus na Maklavunu nalazi se na priblino istoj udaljenosti od Karataka, kao Muego od Monkodonje. Grobni humci smjeteni su na jednom, u usporedbi s naseljem, viem brijegu na suprotnoj strani neto ire doline i bili su uslijed nedostatka visoke vegetacije jasno vidljivi u krajoliku. Na Monkodonji, u samom naselju, pronaeno je vie jednostavnih kosturnih ukopa. Neposredno ispod povrine, u istonom dijelu sonde na akropoli,
Hnsel i dr. 2000, 133-153; isti 2002, 467-491. Mihovili i dr. 2009, 106-119, slika na stranama 107 i 110. - Ilustracije kamenih tumula s Muega bit e objavljene u kasnijim publikacijama. 21 Za rezultate, koji e takoer biti naknadno opirno predstavljeni, zahvaljujemo P. M. Grootesu i M. Hlsu iz Kiela. 22 Bai 1959/60, 197-208; Hnsel/Teran 2000, 161-183; isti 1999, 69-107.
19 20
92
P ro
laz
Najstariji bedem
Ojaanje bedema
Kutna konstrukcija sa grobnom krinjom
ivac
Profil
Kutna konstrukcija
Ojaanje bedema Grob ivac
Sl. 6 Poloaj groba uz zid juno od zapadnog ulaza
93
otkriven je jedan takav ukop odrasle osobe. Ostatci kostura leali su meu zbijenim stambenim objektima, u sjeverozapadnom kutu akropole, bez posebne grobne arhitekture i bez priloga. Zato je ba ovdje dolo do sahranjivanja, odnosno do ukapanja, ne moe se u ovom trenutku do kraja razjasniti. U ostalim istraenim povrinama unutar naselja pronaen je jo jedan ukop nedaleko od junog nalija zapadnog ulaza, odnosno uz istoni zid bastiona. Radilo se Sl. 7 Posuda iz groba na slici 6 o selektivno ukopanim kotanim ostatcima, koji se prema B. Temann mogu pripisati odrasloj, korpulentnoj mukoj osobi (sl. 6). Sahranjen je bio tik uz proirenje velikoga vanjskog bedema (sl. 26), neposredno na zaravnjenoj prirodnoj stijeni, odnosno neto ispod podnice bastiona. Vjerojatno se, dakle, radi o ukopu iz starije, odnosno srednje faze naselja, u vrijeme dok je bastion ve bio izgraen, no njegovo juno proirenje nije bilo dovreno. Kao grobni prilog pronaena je jedna keramika posuda (sl. 7). Meu dosad obraenim ivotinjskim kostima pronaeno je takoer nekoliko pojedinanih ljudskih ostataka, to je uobiajena pojava kod naseobinskih iskopavanja veeg obima. Ti nalazi vjerojatno ne potjeu iz grobnog konteksta 23. Moe se, dakle, utvrditi da su jednostavni ukopi u naselju takoer izuzetni i da nikako ne predstavljaju pogrebni ritual obinog stanovnitva Monkodonje. Neto uestaliji su ukopi na podruju zapadnog ulaza, koji ujedno predstavljaju i trei tip pogrebnog rituala na Monkodonji. Pozicioniranje grobova na ulaz u naselje, odnosno oko njega, nije nepoznato u bronanodobnoj Istri. Starijim talijanskim iskopavanjima naselja Vrin/Monte Orcino otkriven je tako cijeli niz kamenih krinja s ukopima 24. Kao i na Monkodonjii i ovdje je primjetno grupiranje u i oko ulaza, odnosno izlaza iz naselja. Taj eksponirani, nesvakidanji poloaj grobova zasigurno podcrtava povezanost izmeu preminulih lanova zajednice i izlaza, odnosno ulaza u zajednicu unutar zatvorenog naselja (sl. 8). Slini grobovi u kamenim krinjama poznati su i s utvrene bronanodobne
C. Becker u: Becker/Kroll 2008, 167. - Kompletna obrada svih ljudskih skeletnih ostataka Monkodonje obrauje se u doktorskoj disertaciji B. Temann. 24 Battaglia 1958, 422-434 sa slikom 12; Corrain/Capitanio 1968, 6-31.
23
94
gradine na otoku Veliki Brijun / Brioni M., gdje su se nalazili na terasi izvan gradinskih zidina, nedaleko od dobro utvrenog ulaza u naselje, koji su iskopavali A. Vitasovi i B. Bai25. Slino kao na Vrinu, i ovdje su grobovi podijeljeni u vie skupina i meusobno odvojeni zidiem. Ako ove situacije iz navednih nalazita pokuamo saeti, moe se zakljuiti da su u Istri za vrijeme ranoga i srednjeg bronanog doba prevladavala tri osnovna, karakteristina poloaja pokapanja: prvo, kameni tumuli na neto veoj udaljenosti od samog naselja; drugo, grobovi na i oko ulaza u naselje; i tree, na koncu, jednostavni i sporadini ukopi unutar naselja. Zajedniko kod prva dva naina pokopa je forma samoga groba u obliku kamene krinje sastavljene od brino obraenih kamenih ploa. to se sadraja kamenih krinja tie, osim kratkih opisa iz Vrina/Orcina 26, amnjaka i nekoliko drugih lokaliteta 27, dosad nije bilo puno poznato. Novije, iscrpnije informacije iz Muega i Monkodonje zasluuju stoga veu panju i bit e podrobnije opisane u nastavku teksta. Polazei od nalaza u Vrinu, na Monkodnji oekivali smo vei broj kamenih kirinja. Pronaene su meutim samo dvije, integrirane u posebne fortifikacijske objekte. Jedna krinja nalazi se u bastionu kuta ulaza, dok druga lei ispod zida proirenog dijela ulaza. Meutim, postoje naznake da je prvotno postojalo vie grobova: oko 5 metara juno niz padinu od zapadnog ulaza pronaena je jedna pravokutna kamena ploa s uklesanim udubljenjem, koja najvjerojatnije potjee od nekoga unitenoga groba, odnosno kamene krinje. Mogue je da su neki objekti u sklopu ulaza, ija je namjena zasad nepoznata, takoer sluili kao grobna mjesta, no te pretpostavke nisu provjerene. Grob B u bastionu kuta zapadnog ulaza Istie se prije svega posebna pozicija kamene krinje unutar etvrtastog prostora, dimenzija 3 x 4 metra, u kutu zapadnih vrata, odnosno na centralnom prilazu u naselje, na mjestu bastiona ili nekoga slinog fortifikacijskog objekta (sl. 9). Radi se dakle, o izrazito prominentnom poloaju, unutar vie puta nadograivanoga i sloenoga zapadnog ulaza. Detaljnijom analizom toga grobnog nalaza prua nam se mogunost da neto vie saznamo o vanosti objekta kao i o odnosu stanovnika Monkodonje prema preminulim, posebnim lanovima zajednice te s tim usko povezanim vjerovanjima u zagrobni ivot.
25 26 27
Vitasovi 2000, 6, 10 - 20, Sl. 3-5, 7; Mihovili 1985, 26. Corrain/Capitanio 1968, 6-31; Buri-Matijai 1988 - 1989, 475-494. Bai 1954-1957, 15-23; isti 1960, biljeka 22.
95
Sl. 8 Zona grobova uz ulaz u naselje Vrin (prema R. Battaglia 1958.)
Dosad su poznata dva radiokarbonska datuma dobivena na osnovi kotanih uzoraka iz groba. Prvi datum dobiven je iz kostiju novoroeneta, koje su bile naknadno sklonjene uz rub groba i koje sa 2-vjerojatnoom od 73,5 % datiraju u vrijeme izmeu 2054. i 1937. god. pr. Kr., dok je drugi uzorak znatno mlai i moe se pripisati zadnjem, glavnom ukopu, koji s vjerojatnoom od 95,4 % potjee iz vremena izmeu 1521. i 1428. god. pr. Kr. Kamena krinja kortitena je u vie navrata i pritom je gotovo ispranjena, iako je bila pokrivena tekom kamenom ploom, koju je tijekom iskopavanja pomicalo est osoba. Uz rezervu prema radiokarbonskim datumima iz groba, odnosno na uzorku osoba u ijoj je ishrani riba igrala vanu ulogu28 te na osnovi komparacije s drugim radiokarbonskim datumima iz naselja29, moe se zakljuiti da prvotna uporaba kamene krinje datira na sami poetak bronanodobnog naselja na Monkodonji. Datum dobiven iz kosti novoroeneta je pritom znatno stariji nego kosti iz najstarije faze obrambenih zidina. To znai da je kamena krinja stajala na istom mjestu i prije nego to su obrambeni bedem i zapadni ulaz uope bili izgraeni. U prvim fazama naselja, odnosno u vrijeme dok je bila naseljena samo akropola, a veliki obrambeni bedem jo nije postojao, na mjestu kasnijeg ulaza stajala je dobro vidljiva kamena grobnica s ovdje nazvanim grobom B. Vrijedna
28 29
Fischer/Heinemeier 2003, 449-466; Cooc i dr. 2001, 453 - 460; Fischer i dr. 2007, 163 - 178. Hnsel/Mihovili/Teran 2007, 5-46; isti 2007b, 23-50.
96
Sl. 9 Pogled na kutnu konstrukciju, odnosno bastion zapadnog ulaza. Na slici je vidljiva masivna monolitna ploa koja je prekrivala krinju groba B
panje je i injenica da je poloaj ovoga groba uzet u obzir prilikom kasnije gradnje zapadnog ulaza i povezivanja s obrambenim bedemom, to se jasno vidi iz kompozicije kuta ulaza i tome prilagoenoga obrambenog zida. Sam grob je dakle diktirao pravac pruanja fortifikacije i bio zavrna toka spajanja obrambenog zida u kutu zapadnih vrata, a ne obratno. Taj je ukop za graditelje morao imati vanu ulogu, na to konano ukazuje i injenica da ga nisu uklonili. Mala kamena krinja bila je pokrivena masivnom monolitnom kamenom ploom, duine 185 i irine 125 cm, a debljine oko 10 cm, koja je prelazila preko rubova same krinje. Pod pritiskom graevinskog materijala iz vremenom uruenog bastiona, ploa je napukla, no jo je i dalje u dovoljnoj mjeri titila grob, koji je sve do naeg iskopavanja zasigurno ostao nedirnut. Ispod ploe nalazio se prazan prostor dubine 15 cm. Nakon toga slijedio je sloj fine, proiene crvene zemlje koja nije mogla biti naplavljena u grob, jer se radi o obinoj crvenoj zemlji, kakvu susreemo u ravnici ispod Monkodonje, ali ne i unutar zidova naselja.Tu prevladava crna zemlja, koja opet nije pronaena u samom grobu. Zanimljiva je svakako pretpostavka da je zemlja za grob namjerno dopremljena s drugog mjesta.
97
Sl. 10 Kamena grobna stela iznad groba B
itava grobna konstrukcija bila je integrirana u usamljeni grobni humak, koji je s gornje strane zavravao velikom kamenom ploom poloenom na krinji. Oko groba se pruao vijenac od velikih, etvrtastih blokova, koji je bio takoer granica naslaganog kamenog humka (sl. 9 - 11). Radi se dakle o kamenoj krinji u kamenoj gomili. Na grobu ili pored njega stajala je kamena stela, izraena od uto-zelenog pjeenjaka stranog porijekla, ije smo ostatke pronali u sekundarnom poloaju. Leala je ispod uruenog bastiona i pripadala je nesumnjivo samom grobu (sl. 10). uto-zeleni pjeenjak bio je oigledno obraivan, na to ukazuju pravokutna, zaravnata forma i jedan rub, koji se teko moe pripisati prirodnim utjecajima. Ne moe se sa sigurnou rei je li stela sauvana u izvornom obliku, mada pretpostavljamo da je prvotno bila via, odnosno da nije potpuno sauvana. Paljivo obraene pravokutne kamene ploe od kojih je sastavljena krinja odaju zavidno kamenoklesarsko umijee. Njihove su dimenzije prikazane na slici 12. Debljina im varira izmeu svega 8 i 10 cm. Ondanji ih je klesar izvadio iz nekog oblinjeg kamenoloma i na rubovima udubio, kako bi se lake mogle sastaviti. Vanjska strana kamenih ploa ostala je neobraena a njihov pravilan pravokutni oblik postignut je paljivim udarcima vjerojatno drvenog ekia
98
Kutna konstrukcija
Stela Pokrovna ploa Grobna gomila Kamena krinja Grobna gomila ivac
Prolaz Stepenice
Sl. 11 Presjek kroz grobni humak s kamenom krinjom B u kutnoj konstrukciji
i nekog kamenog, odnosno metalnog dlijeta (sl. 13, 25). krinja je sastavljena polaganjem na zaravnjenu prirodnu stijenu. Prvo su paralelno poloene due strane, a zatim su izmeu njih umetnute krae ploe, koje su se pod pritiskom velike pokrovne ploe i graevinskog uta malo nagnule prema unutranjosti. Gornji rub krinje bio je ravan. Neznatne razlike u visini etiriju ploa korigirane su dubljim ili pliim umetanjem u prirodno tlo. Oko krinje podignut je zatim kruni humak ije dimenzije nisu poznate jer su mu konture presjeene gradnjom bastiona. Kako humak nije mogao nikako biti vii od same krinje, odnosno od povrine pokrovne ploe, tako se moe pretpostaviti da se radilo o spomeniku manjih dimenzija, promjera izmeu 4 i 6 metara, dakle znatno manjem nego kameni humci oblinje nekropole na Muegu. Prilikom paljivog skidanja naslaga crvene zemlje, tek nekoliko centimetara iznad dna krinje, pojavile su se prve kosti u dosta neobinom poloaju. Osim kostiju novoroeneta potpuno sklonjenih uz rub, kod kojih se, kako smo ve rekli, radilo o jednom starijem ukopu, naknadno pomaknutom, prema determinaciji B. Teman pronaene su kosti mlae enske osobe. Ti su ostatci leali djelomino u anatomskom rasporedu. ak i ako pretpostavimo da je uslijed procesa raspadanja dolo do odreenih pomicanja dijelova tijela, ne moe se logiki objasniti poloaj pojedinih kostiju (sl. 14 - 15). Gornji dio tijela preminule osobe s na jednu stranu uleglom lubanjom, donekle se moe pripisati prirodnim procesima raspada tijela. No poloaj ruku i donjeg dijela tijela ne odaju anatomske strukture, stoga je do
99
Sl. 12 Kamena krinja groba B (crte prostorne rekonstrukcije)
njihovog polaganja u grob moralo doi nakon procesa raspadanja mekih dijelova tijela. Takoer nisu pronaeni bilo kakvi tragovi eventualnog djelovanja glodavaca. Preminula osoba morala je prije samog ukopa biti izloena prirodnom raspadanju na otvorenom, pri emu je tijelo moglo biti zamotano u neku vrstu pogrebne odjee, koja je bolje ouvala gornji dio tijela, u odnosu na noge i karlicu. Ne moe se iskljuiti ni mogunost da je tijelo preminule enske osobe prilikom ukopa bilo namjerno raskomadano. Dio pogrebnog rituala sadravao je prema svemu sudei i vrijeme u kojem je tijelo bilo izloeno prirodnim procesima raspadanja prije nego to su preostali dijelovi poloeni u krinju i poklopljeni velikom ploom. Radi se, dakle, o dugotrajnijem procesu opratanja od preminule osobe, prije njena konana ukopa i nestajanja u kamenoj krinji grobnog humka. I nakon samog pokopa primjetni su tragovi tovanja pokopane pokojnice i ostalih kostiju iz kamene krinje. Kao prvo, zasigurno je i sam kameni humak
100
Sl. 13 Detalj pokrovne ploe groba B s tragovima udaraca obrade
imao funkciju memorijalnog spomenika. No to nije bilo dovoljno. Grobni tumul opasan je sa svih strana stabilnim zidom. Potom su veliki, klesani kameni blokovi upotrebljeni za gradnju bastiona u kutu zapadnog ulaza. Veliki obrambeni bedem bio je tako usmjeren da je zakljukom luka obuhvatio kameni tumul. Radiokarbonski datumi i situacija pri iskopavanju (sl. 11), govore u prilog tomu da je grob svakako stariji od vanjskog bedema, iji su graditelji grobno mjesto svjesno integrirali u arhitektonski koncept i tako ouvali taj spomenik. Pri tome je izgraena i jedna posebna prostorija za grob, bez ulaza, to takoer podcrtava veliki respekt prema preminulom (sl. 9). Samom grobu se na taj nain nije moglo prii. Bio je sakriven, ali ipak monumentalno ugraen u vanjsku fortifikaciju naselja. Svi stanovnici Monkodonje zasigurno su znali to se nalazi iza zidova. Mogue je da je s vrha zida bio vidljiv taj ograeni prostor (ako nije bio prekriven), s obzirom na to da druga mogunost prilaza ili pogleda nije postojala. Pokojnici u krinji bili su tako istovremeno nevidljivi, ali i sveprisutni kroz monumentalnu arhitektonsku konstrukciju. Taj prominentni i istovremeno
101
Sl. 14 Djelomino oteeni kostur mlae enske osobe u grobu B
Sl. 15 Crte ostataka kostura u kamenoj krinji groba B
102
Sl. 16 Dijelovi bronanog nakita pronaeni u blizini groba B
103
skriveni grob, sadravao je zasigurno preminule lanove zajednice iz naselja. Desetljeima je stajao tu i vjerojatno imao vanu identifikacijsku ulogu za itelje Monkodonje. Precima je oito ukazivano boansko potovanje i divljenje. Zidovima zatvoreni prostor s grobnim humkom u sredini nije imao nikakvu drugu namjenu. Na to ukazuje, pored nepostajanja ulaza, i nedostatak horizontalnog poda, kakav se moe oekivati u prostorijama svakodnevne namjene. Svatko tko se kretao u ovom polutamnom ili u potpunosti tamnom prostoru, morao je to initi preko kosine nasutog humka imajui pritom u vidu grobnu stelu, to je itekako smanjivalo mogunosti kretanja. Mali grobni humak s teko pristupanom, kosom povrinom ispunjavao je gotovo cijelu prostoriju, tako da je neka praktina namjena bila u cijelosti onemoguena. Miljenja smo da se ovdje neupitno radi o mjestu tovanja predaka. Istaknuti drutveni poloaj ukopanih pritom je prvenstveno naznaen sloenom grobnom konstrukcijom jer znaajnijih priloga nije bilo. Nekoliko ulomaka grubljih keramikih posuda kao i nekoliko ostataka koljki, vjerojatno je dospjelo u grob zajedno s finom crvenom zemljom kao dio rituala. Moe se pretpostaviti da su u kamenu krinju opetovano polagani ostatci vanih i vienijih osoba. U graevinskom utu oko groba pronaen je, pored nekoliko sitnijih ljudskih kostiju, i bronani spiralni nakit razliitih tipova, slian nalazima iz grobova na Muegu (sl. 16, 1,2). U samom naselju, tijekom iskopavanja i detektorom za metale, od bronanih artefakata pronaeni su iskljuivo oruje i razne alatke, dok je nakit prema svemu sudei koncentriran samo na zone ukopnih mjesta, to ujedno i svjedoi o viekratnom koritenju i pranjenju sadraja groba. Grob A ispod zida rane faze izgradnje zapadnog ulaza (Sl. 17 - 23) Druga kamena krinja pronaena je takoer na jednom dosta neobinom mjestu, ispod uruenog kamenja ostataka lunog zida na sjevernom proirenju ulaza 30. U ranijim publikacijama iscrpno je obrazloeno da je zapadni ulaz izgraen, proirivan i uvrivan u najmanje etiri, vremenski odvojene graevinske faze, tako da se na ovom mjestu neemo ponavljati. Uputili bismo samo na sliku 17, na kojoj su prikazane etiri glavne graevinske faze. Prvi, odnosno najstariji ulaz u naselje inio je samo jedan jednostavni prolaz, koji se nalazi istono od groba B, u zaklonjenom kutu obrambenog i na ovom mjestu prema unutranjem dijelu
30
Teran/Mihovili/Hnsel 1999, 172-177, slika 18-23.
104
Faza 1
Faza 2
Faza 3
Faza 4
Sl. 17 etiri osnovne graevinske faze zapadnog ulaza na Monkodonji
naselja zakrivljenog bedema (faza 1). U sljedeoj fazi, ispred starijeg lunog zida, izgraena je nova, gotovo kruna dionica, ime je nastao jo jedan prolaz prema starom ulazu, kao i jo jedan sporedni sjeverni prilaz (faza 2). S tim proirenjem ulazne konstrukcije, koja u stvari tek od ove faze i zasluuje takav naziv, prekriven je, odnosno, uklonjen jedan grob na sjevernoj strani sporednog ulaza. Ukop, koji smo oznaili kao grob A, stajao je dakle prilino izoliran prije proirenja ulaza i dogradnje obrambenog zida, neposredno u blizini groba B. Kamena krinja groba A, kao i kod groba B, bila je jasno uoljiva, s razlikom da ovdje nije bio podignut kameni tumul, ve je grob bio ugraen u neku vrstu etverokutnog postolja (sl. 18 - 19). Sam grob leao je u sredini postolja, ija se gornja razina i danas nalazi oko 50 cm iznad kosine padine, dok prema istoku njegova razina odgovara razini prirodne stijene. Kamena krinja je leala dosta vrsto unutar tog postolja na podlozi od manjeg kamenja. Gornji rub kamene krinje leao je tek neto ispod povrine postolja. Ploa kojom je krinja bila pokrivena, bila je tako u bronanodobnoj hodnoj razini. Ne moe se iskljuiti mogunost da je taj grob nakon nekoliko ukopa ostao sasvim netaknut, odnosno neopljakan ve od ranog bronanog doba. Iako ne postoje sigurne indicije, njegovo kasnije otvaranje nije vjerojatno. Teka kamena
105
ploa iznad kamene krinje leala je malo pomaknuta prema sjeveru, no i u tom poloaju zatvarala je grob gotovo hermetiki. Kamena ploa imala je nepravilan pravokutni oblik i bila je, uslijed pritiska kasnijih slojeva, na vie mjesta napuknuta. Dimenzijama 160 x 90 cm, bila je dosta vea od same krinje, ija je duljina iznosila 1 metar, a irina 70 centimetara. Na junom dijelu kamene ploe leala je jo jedna tanja i na vie mjesta izlom ljena ploa. Najvjerojatnije predstavlja ostatke grobne stele, koja je nekad stajala uspravno. Za razliku od stele groba B, ta je ploa bila izraena od lokalnog vapnenca kao i sama kamena krinja. Vjerojatno je ta stela pomaknuta prilikom gradnje iznad groba i zatim zatrpana. Jedan Sl. 18 Kamena krinja groba A u etvrtastom postolju, rub velike kamene ploe virio je iz kasnije prekrivena zidom ruevina zida, zahvaljui tomu je grob uope i mogao biti otkriven, odnosno iskopan. Da nije bilo te sretne okolnosti grob bi i nama, kao to je i kasnijim bronanodobnim stanovnicima Monkodonje, ostao nepoznat. Ispod ploe nalazila se 70 cm duboka kamena krinja (sl. 20). U gornjem dijelu sedimenta, kao prvo, primjeen je kompaktan sloj sitnog kamenja. Nakon toga slijedio je sloj crvene zemlje od oko 30 cm debljine, donijete s nekog drugog mjesta. Daljnji prostor kamene krinje, sve do njenog dna, bio je ispunjen ljudskim kostima. Samo dno krinje inio je jedan veliki, vodoravno poloeni kamen. Oko tog kamena i na njemu leao je sloj bijelih morskih oblutaka, veliine djeje ake. Dvije na jednom mjestu napuknute i djelomino ulegnute ploe veliine 100 odnosno 120 x 70 x 10 cm inile su due bone strane kamene krinje. eone, krae strane bile su iroke 50 cm, a visoke svega 40 cm, tako da je slobodni prostor do pokrovne ploe bio popunjen naslaganim kamenjem u tehnici suhozida (sl. 20, b).
106
Be
de
Sl. 19 Situacija oko kamene krinje A: 1. kamena krinja; 2. pokrovna ploa iznad krinje; 3. razbijena grobna stela; 4. etvrtasto postolje oko krinje; 5. grobna jama(?) uz kamenu krinju; 6. proirenje zida koje je pokrivalo grobove; 7. prirodna stijena.
St ep en ic a
107
Sl. 20 Kamena krinja A: a) odozgo; b) eona strana; c) bona strana.
Sadraj kamene krinje iskopavan je u 17 planuma, odnosno razina, pri emu je poloaj kostiju dokumentiran crteom i fotografski. Ukupno su se u grobu nalazili ostatci 10 - 15 individua, poloeni bez odreenoga anatomskog rasporeda. Usporedimo li tu situaciju s nalazima iz Muega, odnosno s radiokarbonskim datumima iz tamonjih grobnih tumula, dolazimo do pretpostavke da su i u sluaju kamene krinje groba A kosti polagane u razliitim, ali ne i suvie dugim
108
Sl. 21 Kamena krinja A. Poloaj djelomino razlomljenih ljudskih kostiju
vremenskim intervalima, pri emu su stariji ukopi vjerojatno sklanjani u stranu. Ipak je sigurno da su i najmlai ukopi obavljeni samo parcijalano, odnosno sahranjeni su samo dijelovi tijela. Slino kao kod groba B i ovdje su dijelovi tijela najvjerovatnije poloeni u grob tek nakon zavretka procesa raspadanja mekih tkiva. Tako su primjerice pronaeni ostatci pet lubanja, dok broj kostiju donjih i gornjih ekstremiteta ukazuje na vie nego dva puta vei broj individua. Jo brojnije su kosti ruke i stopala. Prije ukopa vrila se dakle ciljana selekcija kostiju, koje e biti poloene u grob (sl. 21 - 22). U izvjetaju antropologinje B. Temann stoji jo sljedee: Osim kostiju ruku i stopala, kotani materijal pokazao je veliki stupanj fragmentiranosti. Anatomski je determinirano preko tisuu kostiju. Na nekim kostima bili su vidljivi tragovi starijih lomova, kao primjerice kod jedne butne kosti. Pored vie odraslih osoba, nalaz iz groba sadravao je i karline kosti troje djece mlaeg uzrasta. Ustanovljeno je i vie individua starosne dobi Infans I i II, kao i nekoliko adolescenata. Meu odraslim osobama bili su zastupljeni i mukarci i ene.
109
Sl. 22 Crte kamene krinje A. Zbijeni sloj s ljudskim kostima
U gornjem dijelu sloja s kostima pronaeno je vie keramikih ulomaka, koji su se tu najvjerojatnije nali sluajno prilikom zatrpavanja groba. U grobnim humcima na Muegu naeno je meutim i nekoliko razbijenih keramikih posuda kao grobni prilog i kao znak rituala. Nonji sahranjenih pokojnika u grobu A pripadali su ostatci bronce, jedna bronana cjevica, nekoliko spiralnih alkica, jedan kotani artefakt i sitne perle od jantara i plavog stakla (sl. 23). Stjee se utisak kao da se i ovdje, sukladno parcijalnim ukopima, radilo samo u dijelu nonje. Svi su ti nalazi leali u gornjem dijelu sloja s kostima i nisu se naravno mogli pripisati odreenim osobama. Interesantna je takoer sudbina groba, nakon posljednjeg ukopa, odnosno nakon konanog zatvaranja. Kao i u sluaju groba B, ni ovo grobno mjesto nije bilo dostupno iteljima Monkodonje nakon to je pregraeno lunim zidom, koji je ba na mjestu samog groba neto proiren, vjerojatno da bi se pokrila cijela grobnica (sl. 19). Obrambeni zid je zavravao tono na junom rubu grobnog postolja, gdje je inio neku vrstu sporednog ulaza u naselje. Skriveni grob leao je tako tono ispod proirene eone strane zida, koja je ujedno i najznaajnije proirenje itave ulazne konstrukcije zapadnih vrata. Tako je i grob A, kao i grob B u bastionu
110
Sl. 23 Kamena krinja A. Nalazi meu kostima
111
Luni zid
ivac
Sl. 24 Profil grobne jame istono od kamene krinje A
obrambenog bedema, bio ugraen u znaajne arhitektonske elemente ulaznog kompleksa. Slino kao grob A, i grob B je u izvornom obliku morao stajati izoliran i kao spomenik biti dobro vidljiv za svakoga tko je ulazio ili izlazio iz naselja. Taj istaknuti poloaj trajao je meutim dosta kratko, samo u poetnoj fazi naselja. Ve prilikom sljedee faze nadogradnje ulaza, preko toga grobnog mjesta namjerno podignut je obrambeni zid, koji se, kako smo napomenuli, tono na ovom mjestu neto proirivao kako bi se grob u potpunosti prekrio. Sporedni ulaz je nastao gradnjom zida, za to je kao podloga koriteno upravo etverokutno postolje groba, to znai da su graditelji znali za grob koji su prekrili da bi ga sakrili od pogleda kako stanovnika samog naselja tako i svih prolaznika odnosno posjetitelja. Vjerojatno je kao i u sluaju groba B, prominentna pozicija ispod proirenog zida sluila ouvanju sjeanja na ovdje ukopane osobe. Za takvo stanje, odnosno mjesto grobnih nalaza, nameu se dvije mogunosti interpretacije: kao prvo, moe se pretpostaviti da se kasnijim izgradnjama na neki nain eljela ouvati neposredna komunikacija ivih s pokojnicima, koji su oigledno pripadali izabranim dijelovima tadanjeg drutva. Na taj su nain grobovi, makar i posredno, ostali dio kolektivne memorije s pripadajuom ulogom. Kao to je grob B opasan zidom i tako postao nedostupan, tako je i grob A pokriven pod elom sporednog ulaza u naselje. To istaknuto mjesto sluilo je ouvanju tradicije i sjeanju na preminule lanove zajednice. Mogue je takoer da su pokojnici bili istaknuti lanovi drutva, koji su u meuvremenu izgubili na vanosti pa se njihova prisutnost i posthumno morala
112
ukloniti. To bi znailo da je grob bio namjerno pokriven kasnijom gradnjom obrambenih zidina te je pretrpio damnatio memoriae. Njihova uloga kao mjesto tovanja predaka, vjerojatno je izgubila na vanosti novim odnosom snaga u samom naselju i usponom nove elite. Uzrok tome moe biti sve vee rivalstvo vodeih porodica ili odreenih socijalnih grupa za vodeu poziciju unutar naselja, to je moglo dovesti do toga da su grobovi predaka imali odreenu ulogu u nastajanju novih dinastija. Grob B je bio zatien, a grob A uklonjen. Preci iz groba B tako su i dalje potovani, dok je pokojnike iz groba A trebalo oigledno zaboraviti. Mogue je dakle da ta dva groba odraavaju odnos i potivanje tj. nepotivanje prema precima konkurentnih porodica. Ovdje se ni u kom sluaju ne radi o obinoj nekropoli, nego o posebnim grobnim mjestima potivanim kroz nekoliko generacija. Pokuaj da uzorcima DNK otkrijemo mogue srodstvo pokopanih osoba, naalost je onemoguen, jer su sve kosti sadravale nedovoljnu koliinu supstance potrebne za odreivanje strukture gena 31. Drugi grobovi na zapadnom ulazu? Pored dviju kamenih krinja oko zapadnih vrata, pronaena je jama i nekoliko graevinskih konstrukcija, ija funkcija nije do kraja razjanjena. Iako nisu pronaeni nikakvi direktni dokazi, ovdje se mogu naslutiti ispranjeni grobovi. Radi se konkretno o jednoj u prirodnoj stijeni isklesanoj jami, zatim o trapezoidnoj strukturi pored groba B (sl. 26) i o dvjema graevinskim konstrukcijama oblika etvrtine kruga u uskom prolazu glavnog ulaza (sl. 27). Neposredno istono od groba A nalazi se u prirodnoj stijeni izdubljena jama pravokutnog oblika, dimenzija 100 x 70 x 45 cm (sl. 19; 24). Jama je bila ispunjena crnom zemljom, manjim kamenjem i ulomkom kosti gornje vilice, to sugerira da se moda radilo o grobnoj jami, koja je u potpunosti ispranjena. Jama je smjetena tik uz unutarnje lice zida koji pokriva grob A. Ako je ta jama nekada i sluila kao grob, onda je zasigurno starija od neznatno udaljene kamene krinje groba A. Jaki tragovi oteenja zida u visini jame govore u prilog tome da je taj eventualni grob kasnije otvoren, odnosno opljakan. Sljedei argument za interpretaciju ovoga nalaza kao grobnog mjesta, prua jedna uz samu jamu pronaena, tanka kamena ploa, odnosno fragmenti ploe s uklesanim pravim kutom, koja je mogla posluiti kao pokrovna ploa (sl. 25). Ona ne pripada kamenoj krinji, odnosno grobu A, ve je najvjerojatnije jedini preostali dio temeljito unitenog groba u jami. Otvaranje
31
Zahvaljujemo dr. H. Felske-Ziel iz Instituta za pravnu medicinu Slobodnog sveuilita u Berlinu za njene pokuaje dobivanja DNK materijala na uzorcima (jedna duga kost i jedan zub) iz kamene krinje B.
113
i pranjenje toga groba teko se moe pripisati recentnijim djelovanjima, jer se iznad jame nalazio znatan sloj uruenoga graevinskog materijala sa bedema i zidova okolnih objekata. Takoer je prilino nezamislivo da bi lovac na plijen tako temeljito unitio g robne ploe. Un it avanje tog a groba moramo takoer promatrati u kontekstu brisanja sjeanja na pretke. Kao ostatak grobnog mjesta mogla Sl. 25 Spolija pokrovne ploe s isklesanim pravokutnim bi doi u obzir trapezoidna prostorija, udubljenjem ju no o d ob z id a no g pr o s t or a , odnosno bastiona oko groba B, u kojoj, istina, nisu pronaeni ni ljudski ostatci ni grobni prilozi (sl. 26). Taj je objekt zasigurno mlai od kutnog bastiona, to jasno potvruju fuge - spojevi na dodirnim mjestima dvaju objekata. Pri gradnji trapezoidne prostorije koriteno je slabije obraeno i kamenje manjih dimenzija to je odlika svih mlaih objekata, dok se u starijoj fazi uglavnom gradilo veim, pravokutno klesanim kamenim blokovima. Osim toga, ta se prostorija, za razliku od bastiona, nalazi ispred najmlae faze dogradnje velikoga obrambenog bedema. Najmlaa faza uslijedila je nakon podizanja bastiona, a trapezoidni prostor tek je naknadno dograen na veliki, vanjski zid. Blisku koncepcijsku i funkcionalnu vezu izmeu tog prostora i starije prostorije oko groba B potvruju isti pravac pruanja sjever-jug i neposredna blizina. Prema naselju orijentirana istona strana prostorije oko groba B, produuje se ovdje u pravcu juga. Unutarnje dimenzije dvaju prostora irine 180, odnosno 160 cm, takoer ukazuju na odreenu povezanost. Poto se istona strana graevine u kutu oko groba B prua pravolinijski prema jugu, tako je i novi prostor, uslijed ne ba sasvim paralelnog velikog vanjskog bedema, izgraen u obliku trapeza. Po dijagonali njegove dimenzije iznose 110 x 60 cm. Najizrazitija slinost s prostorom oko groba B je, svakako, nepostojanje ulaza. Unutranjost obaju prostora mogla je biti dostupna i vidljiva samo s vrha zida, odnosno s krova, to njihovo svakodnevno koritenje ini gotovo nemoguim. Za stariji smo objekt vidjeli da je sadravao grob u kamenoj krinji. Je li se u trapezoidnom prostoru moda takoer nalazio slian grob, uniten u kasnijim vremenima? Formalna slinost i topografska povezanost govore u prilog tome, iako nas nadostatak konkretnih nalaza upozorava
114
Sl. 26 Trapezoidni prostor juno od kutne graevine, odnosno bastiona s grobom B (2009.Thiel)
na oprez pri donoenju konanog zakljuka. Kad ve razmatramo sve zazidane prostore u ulaznom kompleksu zapadnih vrata, kod kojih bi se moglo raditi o grobnim mjestima, potrebno je spomenuti svakako jo dva susjedna prostora oblika etvrtine kruga, masivnih zidova u hodniku zapadnog ulaza (sl. 27). Oba prostora nemaju ulaz i stoga je njihova praktina namjena teko dokuiva. Kao i u prethodnim sluajevima, i ovdje je pristup bio mogu samo sa zidova iznad njih, koji vjerojatno nisu preesto koriteni kao komunikacija. Mogue je takoer da su ta dva mala i dobro skrivena prostora koritena kao skladite za posebna dobra. Za pretpostaviti je takoer mogunost da su obje prostorije izgraene kao grobnica, koje su kasnije ispranjene, ili su ostale kao neka vrsta kenotafa u uporabi. Slini luni zidovi oko grobnica poznati su jo iz Vrina (sl. 8) i Gradine na V. Brijunu. Osnovni cilj ovog lanka mogao bi se saeti u nekoliko toaka: kao prvo, namjera nam je bila pokazati kako je u Istri, kao i vjerojatno u ostalim regijama centralne i jugoistone Europe, s porastom stanovnitva tijekom ranog bronanog doba, samo jedno kompleksno drutveno ureenje moglo osiguravati i regulirati zajednicu.
115
Socijalna diferencijacija u samoj Monkodonji zrcali se na vie razina: u prvom redu razlike su prisutne u samom topografskom, hijerarhijskom ureenju naselja, koje je vjerojatno uvjetovano razliitim ekonomskim potencijalima pojedinih socijalnih grupa. Nadalje je u centralnom dijelu naselja primjetna mnogo sloenija i intenzivnija gradnja nego na rubnim zonama naselja. Takoer smo mogli utvrditi da Monkodonja predstavlja neku v r st u cent ra l nog na selja s nekoliko podreenih, satelitskih naselja u neposrednoj blizini koji zajedno ine jedan kontrol iran i prostor. Utjecajni prostor centralnog naselja odvojen je od slinih naseobinskih zajednica u pravilu jednim graninim, nenaseljenim pojasom. Ti kontrolirani Sl. 27 Dvije strukture u obliku etvrtine kruga bez vrata posjedi proteu se na razmjerno u prolazu zapadnog ulaza malom prostoru (najvea udaljenost meu pojedinim mjestima je oko 10 km), tako da je mogue pjeice i bez veih potekoa savladati potpunu unutarnju organizaciju teritorija. Povoljni klimatski uvjeti i plodna zemlja, te iz toga proizilazei porast stanovnitva, mogli bi biti isto tako razlozi za relativno malu povrinu na kojoj je ivjela ua drutvena zajednica. Pogrebni rituali takoer jasno ukazuju na postojanje vodeeg sloja, koji je imao privilegiju i pravo da svoje lanove pokapa na ulazu u naselje. Vanost tih grobova ne lei u bogatim prilozima, ve u njihovoj istaknutoj poziciji za koncepciju cijelokupnog naselja. Ta grobna mjesta imala su vjerojatno odluujuu ulogu u njegovanju kulta predaka. Ve na samom poetku naselja najmanje jedan od tih grobova integriran je u ulaznu konstrukciju i ostao je dio nje do samog kraja. To podsjea na neki nain na situaciju u Mikeni s grobovima u obliku rova, okruenim kamenim vijencem (grobnica A), koji je takoer prilikom proirivanja zida oko ulaza, ugraen i pripojen naselju, gdje je tovan do kraja Mikene32. Ovdje
32
Mylonas 1982, 75-77, sl. 57.
116
se dakako ne radi o direktnoj arhitektonskoj paraleli, ve o samoj ideji prisutnosti predaka, odnosno njihovih grobova na ulazu u naselje, ime su se mogle opravdati i utemeljiti aspiracije pojedinih dinastija. Ta ideja podrobno je obrazloena u radu I. Kilian-Dirlmeier o srednjoheladskom nalazu iz Egine, na koji ovdje takoer upuujemo33. Razliiti naini kojima se s grobovima u Monkodonji tijekom vremena postupalo, mogu se moda tumaiti kao pokazatelj ne ba u potpunosti skladnih odnosa meu vodeim socijalnim i porodinim grupama, odnosno dinastijama. Grobovi na ulazu sluili su svima njima da svoje pretke prezentiraju i potuju kao uvare ulaza i izlaza u i iz zajednice u naselju, kao jednu vrstu vjenih straara, nositelja identiteta, pozicioniranih na ulazu odnosno u vratima, kao najosjetljivijem i najbitnijem mjestu naselja. Grobovi su sluili reprezentaciji socijalnog prestia, a njihovo tovanje opravdavalo je dinastijske ciljeve34.
33 34
Kilian-Dirlmeier 1997, 67-107. Autori zahvaljuju svim sudionicima iskopavanja, posebno M. renaru, G. Rutaru, O.Thielu, R. Pasternaku i R. Hrliu za fotografije i P. Kunzu za crtee. Za financijsku potporu zahvalni smo prije svega Njemakoj istraivakoj zajednici (DFG).Takoer zahvaljujemo na pomoi Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Arheolokom muzeju Istre u Puli i Gradu Rovinju.
117
Literatura BAI, B. 1954-1957. Novi grobovi iz bronanog doba u Istri. Vjesnik za arheol. i hist. dalmatinsku 56-59, 1954-1957, 15-23. BAI, B. 1960. Tumuli iz bronanog doba na Maklavunu i amnjaku u junoj Istri. Jadranski zbornik 4, 1960, 197-210. BATTAGLIA, R. 1958. I castellieri della Venezia Giulia. U: Le meraviglie del passato 1928 (pretisak 1958) 422-434. BECKER, C. 2001. Monkodonja in Istrien. Konsumverhalten in einem bronzezeitlichen Kastelliere. Mitt. Berliner Ges. Anthr., Ethn. u. Urgesch. 22, 2001, 25-42. BECKER, C., KROLL, H. 2008. Das Prhistorische Olynth, Ausgrabungen in der Toumba Agios Mamas 1994-1996. Ernhrung und Rohstoffnutzung im Wandel. Prhist. Arch. Sdosteuropa 22 (Rahden/Westf. 2008). BEKI, L. 1998. Sustav gradina na rovinjskom podruju. Histr. archaeol. 27, 1996 (1998), 19-92. BURI MATIJAI, K. 1988-1989. Gradina Vrin u okviru bronanog doba Istre. Arheol. vest. 39-40, 1988-1989, 475-494. BURI MATIJAI, K. 2007. Gradine Istre - Povijest prije povijesti. Povijest Istre 6 (Pula 2007). BURI MATIJAI, K. 2008. Gradinska naselja - Gradine Istre u vremenu i prostoru (Zagreb 2008). COOC, A. T. i dr. 2001. A Fresh water died-derived 14C Reservoir Effect at the Stone Age Sites in the Iron Gates Gorge. Radiocarbon 43, 2001, 453-460. CORRAIN, C., CAPITANIO, M. 1968. Resti scheletrici della necropoli enea di Monte Orcino (Dignano dIstria). Quaderni di Scienze Antropologiche 1, 1968, 6-31. FISCHER, A., HEINEMEIER, J. 2003. Freshwater Effect in 14C Dates of Food Residue on Pottery. Radiocarbon 45,3, 2003, 449-466. FISCHER, A. i dr. 2007. The Composition of Mesolithic Food - Evidence from the Submerged Settlement on the Argus Bank, Denmark. Acta Arch. Kopenhagen 78,2, 2007, 163-178. FOUACHE, E., FAIVRE, S., DUFAURE, J. J., KOVAI, V., TASSAUX, F., TRONCHE, P. 2004. Morska razina u rimsko doba na podruju Istre. Vjesnik Arh. muz. Zagreb 37, 2004, 173-190.
118
HNSEL, B. 2003. Stationen der Bronzezeit zwischen Griechenland und Mitteleuropa. Ber. RGK 83, 2002 (2003), 69-97. HNSEL, B., MEDOVI, P. 1991. Vorbericht ber die jugoslawisch-deutschen Ausgrabungen in der Siedlung von Feudvar bei Moorin (Gem. Titel, Vojvodina) von 1986-1990. Ber. RGK 72, 1991, 45-204. HNSEL, B., MIHOVILI, K., TERAN, B. 2006. Grber am Tor. Zur Architektur eines reprsentativen Zugangs in eine protourbane Siedlung der lteren Bronzezeit. U: B. Gediga/W. Piotrowsky (Urednici), Architectura i budownictwo epoki Brzu (Biskupin 2006) 69-90. HNSEL, B., MIHOVILI, K., TERAN, B. 2007a. Radiokarbonski datumi ranog i srednjeg bronanog doba u Istri. Histr. archaeol. 36, 2005 (2007), 5-46. HNSEL, B., MIHOVILI, K., TERAN, B. 2007b. Radiokarbondaten zur lteren und mittleren Bronzezeit Istriens. Prhist. Zeitschr. 82, 2007, 23-50. HNSEL, B., TERAN, B. 1999. Bronanodobna kupolasta grobnica mikenskog tipa u Istri. Histr. archaeol. 30, 1999, 69-107. HNSEL, B., TERAN, B. 2000. Ein bronzezeitliches Kuppelgrab auerhalb der mykenischen Welt im Norden der Adria. Prhist. Zeitschr. 75, 2000, 161183. HNSEL, B., MIHOVILI, K., TERAN, B., TEMANN, B. 2000. Ranosrednjovjekovna masovna grobnica ispred vanjskih zidova gradine Monkodonja u Istri. Histr. archaeol. 31, 2000 (2003), 133-158. HNSEL, B., MIHOVILI, K., TERAN, B., TEMANN, B. 2002. Ein frhmittelalterliches Massengrab vor der Befestigungsmauer von Monkodonja in Istrien. Godinjak Sarajevo 32, 2002, 467-491. KILIAN-DIRLMEIER, I. 1997. Das mittelbronzezeitliche Schachtgrab von gina. Altgina IV,3 (Mainz 1997). MARZATICO, F. 1997. Larchitettura del legno negli abitati palafitticoli del Trentino. U: M. B. Brea/A. Cardarelli/M. Cremaschi (Urednici), Le Terramare, la pi antica civilt padana (Modena 1997) 263-271. MATOEVI, D. 1998. Kanfanartina u prapovijesti. U: Kanfanar i Kanfanartina (Kanfanar 1998) 13-14. MIHOVILI, K. 1985. L Istria nella preistoria. U: Archeologia e arte dellIstria, Monografie e cataloghi Museo Archeologico dellIstria 1, 1985, 22-28. MIHOVILI, K. 1995a. Prapovijesni lokaliteti obalne Istre. Histria Antiqua 1, 1995, 59-64.
119
MIHOVILI, K. 1995b. kolji (Funtana) i tragovi prapovijesnih obalnih i otonih lokaliteta Istre. Histr. archaeol. 26, 1995, 28-57. MIHOVILI, K. 1999. Gradina Monkodonja. U: Internat. Arch. Symposium Pula. Materiali 11 (Pula 1999) 29-30. MIHOVILI, K. 2009. Gropi - Stari Guran. Analiza prapovijesne keramike, Histr. archaeol. 38-39, 2009, 37-79. MIHOVILI, K., TERAN, B., HNSEL, B., MATOEVI, D., BECKER, C. 2001. Rovinj prije Rima - Rovigno prima dei Romani - Rovinj vor den Rmern (Kiel 2001). MIHOVILI, K., HNSEL, B., MATOEVI, D., TERAN, B. 2009. Gradina Monkodonja - Moncodogno i nekropola tumula Muego - Mon Sego. U: Arheologija i turizam u Hrvatskoj (Zagreb 2009) 106-119. MYLONAS, G. 1982. Mycene - rich in gold (Athen 1982). EGOTA, T. 1982. Razina mora i vertikalno gibanje dna Jadranskog mora od ris-virmskog interglacijala do danas. Geol. vjesnik Zagreb 35, 1982, 93-109. EGOTA, T., FILIPI, A. 1991. Arheoloki i geoloki pokazatelji holocenskog poloaja razine mora na istonoj obali Jadranskog mora. Rad Hrvatske akad. znanosti i umjetnosti. Razred za prirodne znanosti 25 (Zagreb) 1991, 159-172. SINOS, St. 1971. Die vorklassischen Hausformen in der gis (Mainz 1971). STUBLE, H., CAMPEN, I. 1998. Bronzezeitliche Siedlungsmuster. Die Ausgrabungen im Vorfeld des Braunkohletagebaus Zwenkau, Lkr. Leipziger Land. U: B. Hnsel (Urednik), Mensch und Umwelt in der Bronzezeit Europas (Kiel 1998) 525-528. TERRIER, J., JURKOVI, M., MATEJI, I. 2006. Les site de lglise SaintSimon de la basilique trois nefs, de lagglomration de Guran et de lglise Sainte-Cecilia en Istrie (Croatie). Hortus Artium Mediev. 12, 2006, 253-270. TERAN, B., MIHOVILI, K., HNSEL, B. 1999. Eine protourbane Siedlung der lteren Bronzezeit im istrischen Karst. Prhist. Zeitschr. 74, 1999, 154-193. VITASOVI, A. 2000. Gradina. Histr. archaeol. 31, 2000 (2002), 5-60.
120
SAETAK
O SOCIJALNOJ ARHEOLOGIJI BRONANODOBNOG UTVRENOG NASELJA I GROBOVA NA MONKODONJI

Bernhard Hnsel, Damir Matoevi, Kristina Mihovili, Biba Teran
Sredinja je tema lanka socijalna diferencijacija u Istri u vrijeme ranoga i srednjega bronanog doba. U tumaenju ovog pitanja razmatraju se tri znaajne teme proizale iz istraivanja lokaliteta na Monkodonji. Prva tema: promatraju se strukturalne i arhitektonske razliitosti unutar naselja. Druga tema obuhvaa pokuaj rekonstrukcije lokalnih podruja prevlasti na irem prostoru Rovinja pa i cijele Istre s centralnim naseljem i pripadajuim sporednim naseobinskim stanicama. Takve zajednice zauzimaju relativno malu povrinu od nekih 10 km i meusobno su odvojene nenaseljenim prostorom koji se koristio za gospodarske aktivnosti. Trea tema se bavi analizom elitnih ukopa, iji se poseban status ne zrcali kroz ekskluzivne priloge, ve kroz istaknutu poziciju i posebnu arhitekturu, neposredno na glavnom ulazu u naselje. Radi se o grobovima u kamenim krinjama sa sloenim ukopnim ritualom. Ova grobna mjesta koritena su kroz vie generacija i sasvim su integrirana u graevinske cjeline, to ukazuje na njihovu posebnu ulogu u kultu predaka.
121
SUMMARY
About Social Archaeology of the Fortified Bronze Age Settlement and Graves on Monkodonja
Bernhard Hnsel, Damir Matoevi, Kristina Mihovili, Biba Teran
The topic of this article is the social differentiation in Istria from the Early to Late Bronze Age. Three relevant areas from the research of the fortified settlement of Monkodonja are addressed. Firstly, the differences in structure and architecture within the settlement are described. Secondly, districts of power in Rovinj are elaborated as a system of central Istrian settlements, equal in stature, with auxiliary and satellite areas. The small units, barely larger than 10km, are separated from one another by unsettled, yet probably economically exploited spaces. Thirdly, the few elite graves, which are characterized more by their distinguished position in the main gate of the settlement than by their grave goods, are discussed. The complicated, multiphase burial ritual is described and the cists integrated in the structure are considered in relation to ancestral worship.
122

Hansel Matosevic Mihovilic Terzan Histria Ha38 39

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Hansel Matosevic Mihovilic Terzan Histria Ha38 39

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

B. Hnsel, D. Matoevi, K. Mihovili, B.Teran, O socijalnoj arheologiji... Histria archaeol., 38-39/2007-2008, str.

UDK 903.4/.5(497.5 Rovinj)6373/6375 UDC

Primljeno: 13.08.2009. Odobreno: 20.11.2009.

Sl. 2 Pogled na iskopavane povrine sa zapadnim ulazom u prvom planu

Sl. 3 Kue u nizu na jugozapadnoj terasi naselja

Starost klanih ovaca (Ovis aries)

Monkodonja Potronja mesa, uobiajeno

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7. godina 8. godina

Starost klanih goveda (Bos taurus)

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7. godina 8. godina

Becker 2001, 25-42 sa slikama 7-9.

Buri-Matijai 2007, 206-209, br. 1.

Kutna konstrukcija sa grobnom krinjom

Ojaanje bedema Grob ivac

Sl. 6 Poloaj groba uz zid juno od zapadnog ulaza

Sl. 8 Zona grobova uz ulaz u naselje Vrin (prema R. Battaglia 1958.)

Sl. 10 Kamena grobna stela iznad groba B

Sl. 11 Presjek kroz grobni humak s kamenom krinjom B u kutnoj konstrukciji

Sl. 12 Kamena krinja groba B (crte prostorne rekonstrukcije)

Sl. 13 Detalj pokrovne ploe groba B s tragovima udaraca obrade

Sl. 14 Djelomino oteeni kostur mlae enske osobe u grobu B

Sl. 15 Crte ostataka kostura u kamenoj krinji groba B

Sl. 16 Dijelovi bronanog nakita pronaeni u blizini groba B

Teran/Mihovili/Hnsel 1999, 172-177, slika 18-23.

Sl. 17 etiri osnovne graevinske faze zapadnog ulaza na Monkodonji

Sl. 20 Kamena krinja A: a) odozgo; b) eona strana; c) bona strana.

Sl. 21 Kamena krinja A. Poloaj djelomino razlomljenih ljudskih kostiju

Sl. 22 Crte kamene krinje A. Zbijeni sloj s ljudskim kostima

Sl. 23 Kamena krinja A. Nalazi meu kostima

Sl. 24 Profil grobne jame istono od kamene krinje A

Mylonas 1982, 75-77, sl. 57.

O SOCIJALNOJ ARHEOLOGIJI BRONANODOBNOG UTVRENOG NASELJA I GROBOVA NA MONKODONJI

Das könnte Ihnen auch gefallen