Elektrostatika_intro

Naboj, elektriziranje trenjem, dodirom i influencijom za vodie i izolatore, Coulombov zakon, elektrino polje, potencijal i napon, kapacitet, spajanje kondenzatora, gibanje naboja u elektrinom polju, energija elektrinog polja u ploastom kondenzatoru

Naboj Imamo pozitivan i negativan naboj. Uobiajene oznake za naboj tijela ili estice su: Q, q, e. Pozitivno tijelo (estica) uvijek privlai negativno tijelo i odbija pozitivno. U atomu nalazimo estice s tzv. intrinsinim nabojem, a to su protoni kao pozitivno nabijene estice, elektroni koji su nositelji negativnog naboja i neutroni koji su elektriki neutralni. Meutim, veina stvari koje nas okruuju nisu niti pozitivno niti negativno nabijene - one su u elektrinom smislu neutralne. Zato? Neko tijelo jest elektriki nabijeno ako nema jednak broj protona i elektrona. Kako bi to postigli tijelu moramo dovesti ili odvesti odreenu koliinu naboja tj. elektrona. Zato ba elektrona? Elektron je pokretljiva estica u odnosu na proton; ima znatno manju masu i nalazi se u omotau atoma (za razliku od protona koji se nalazi u jezgri pod utjecajem jake nuklearne sile). Zapamtimo: u ovakvim razmatranjima pratimo iskljuivo gibanje elektrona! Zakon ouvanja naboja: Ukupni naboj izoliranog sustava konstanta je u vremenu. Elementarni naboj: iznos naboja elektrona i protona, oznaka e, iznos e=1.610-19 C. Kvantizacija naboja: Q=Ne, N je prirodan broj. npr. naboj izolirane metalne kugle Q=500e=5001.610-19 C=810-17 C Elektriziranje trenjem, dodirom i influencijom za vodie i izolatore Naini razdvajanja naboja: trenjem, dodirom, influencijom. Za razdvajanje naboja potrebno je obaviti odreeni rad. Primjeri razdvajanja naboja putem trenja jesu olujni oblaci koji se trljaju jedan o drugi, ili pak, kada pvc tap trljamo vunenom krpom. Pri trljanju dolazi do preskakanja elektrona s tijela na tijelo. Naime, elektroni nisu jednako vrsto vezani u razliitim vrstama materijala - u pvc tapu jae su vezani nego u vunenoj krpi. Da bi elektroni mogli prelaziti s jednog tijela na drugo potrebno je poveati broj dodirnih toaka - to se postie trljanjem. Napomenimo da se trljanjem ne stvara novi elektrini naboj, ve se samo razdvaja postojei naboj, na nain da elektroni s tijela gdje su slabije vezani prelaze na tijelo na kojem su vre vezani. Kao posljedicu trljanja imamo negativno nabijeno tijelo koje sadri viak elektrona prema broju protona i pozitivno nabijeno tijelo koje sadri manjak elektrona u odnosu na broj protona. O elektriziranju dodirom biti e vie rijei na primjerima zadataka s priprema.

Elektrina influencija je razdvajanje naboja na daljinu pomou elektrinog polja. Influencija dolazi do izraaja na vodiima koji imaju lako pokretljive slobodne elektrone. Ako vodi postavimo u homogeno elektrino polje, zbog pokretljivosti naboja dolazi do njihovog razdvajanja. Naboji se pomiu pod djelovanjem elektrine sile, a zaustavljaju se kada postignu stanje elektrostatske ravnotee, odnosno kada na njih sila prestane djelovati (slika 1.)

Slika 1. Elektrina influencija

Razlika izmeu vodia i izolatora s obzirom na ponaanje u vanjskom elektrinom polju vidljiva je iz slike 2. Izolator odlikuju neutralne molekule unutar kojih dolazi do lokalnog pomicanja elektrona, postavi li se izolator u vanjsko elektrino polje. Elektroni nisu slobodni kao u metalu, ali mogu se pomicati unutar atoma koji ine molekule tako da one postanu s jedne strane negativnije u odnosu na drugu stranu. U cjelini je svaka molekula i dalje neutralna, ali sada s dva elektrina pola. Kaemo da su se molekule izolatora polarizirale, a posljedica te pojave je nastanak elektrinog polja u izolatoru kojim se oslabljuje vanjsko elektrino polje.

Slika 2. Polarizacija izolatora

Coulombov zakon Elektrina sila koja djeluje na naboje Q1 i Q2 na udaljenosti r, rauna se prema

F=
gdje

1 Q1 Q2 4 0 r 2

o = 8.85 10 12 C2 / Nm 2
nazivamo permitivnou vakuuma. Ako se naboji nalaze u zraku ili vakuumu moemo pisati

k=

1 4 0

i tada je

k = 9 10 9 Nm 2 / C2 .
Time Coulombov zakon poprima oblik

F = k

Q1 Q2 r2

Elektrina (Coulombova) sila opada s kvadratom udaljenosti (slika 3.). Slika 3. Coulombova (elektrina) sila

auxilia.hr

Elektrino polje Prostor oko elektriki nabijenog tijela nazivamo elektrinim poljem koje prikazujemo zamiljenim silnicama. Uzimamo da je pozitivan naboj izvor elektrinog polja, a negativan naboj je ponor elektrinog polja (slika 4.). Slika 4. Silnice elektrinog polja

Jakost elektrinog polja definirana je sa F E= q Mjerna jedinica jest N/C. Iznos jakosti elektrinog polja tokastog naboja raunamo prema

E=

F Q = q 4 0 r 2

Iznos jakosti elektrinog polja ploastog kondenzatora dana je s

E=

U d

pri emu je d udaljenost meu ploama kondenzatora, dok U jest napon. To je primjer homogenog elektrinog polja i silnice su meusobno paralelne (slika 5.).

Slika 5. Homogeno elektrino polje

Elektrino polje je vektorska veliina i stoga za nalaenje rezultantnog vektora u nekoj toki koristimo princip superpozicije (slika 6.).

Slika 6. Princip superpozicije

Elektrino polje nemamo u unutranjosti vodia (slika 7.).

Slika 7. Unutranjost vodia Potencijal i napon Rad koji obavljaju sile u elektrinom polju pri premjetanju tokastog naboja q jednak je gubitku potencijalne energije tog naboja u polju. Potencijalom elektrinog polja naziva se fizika veliina koja je jednaka omjeru potencijalne energije pokusnog naboja, koji se nalazi u promatranoj toki polja, i vrijednosti q tog naboja.

W q

Izraava se mjernom jedinicom volt (V).

Potencijal je skalarna veliina. Razlika potencijala jest napon; U=2-1 ; mjerna jedinica je volt (V). Ekvipotencijalne plohe su plohe stalnog potencijala; okomite su na silnice elektrinog polja. Kapacitet Zamislimo dva vodia na odreenoj udaljenosti d koji imaju jednak i suprotan naboj, +Q i -Q. Takav par vodia nazivamo kondenzator. Budui da je potrebno uloiti rad (za takvo razdvajanje naboja), za kondenzator kaemo da sadri elektrinu potencijalnu energiju naboja. Najpoznatije izvedbe kondenzatora su: ploasti i kuglasti kondenzator. Kapacitet kondenzatora C definiramo kao omjer koliine naboja Q i napona U, tj.

C=

Q U

Mjerna jedinica je farad (F). U praksi nalazimo mF, F, nF i pF. Ako je kapacitet kondenzatora velik, znai da je mogue uskladititi veu koliinu naboja pri danom naponu. Pritom kapacitet kondenzatora ovisi o fizikim osobinama kondenzatora (npr. povrini kondenzatora, udaljenosti meu ploama, obliku). Umetanje dielektrika (izolatora) meu ploe kondenzatora poveava njegov kapacitet. Kapacitet ploastog kondenzatora:

C = 0 C0 =

0 r S d

gdje je : S - povrina jedne od ploa kondenzatora, d - udaljenost meu ploama, 0 - permitivnost vakuuma, r - relativna permitivnost sredstva (r>1). Na slici 8. vidimo kako umetanje izolatora meu ploe kondenzatora utjee na napon na kondenzatoru (koji u ovom sluaju promatramo na Braunovom elektroskopu).

Slika 8. Ploasti kondenzator u spoju s elektroskopom

Kapacitet kuglastog kondenzatora Uzmimo elektroskop i dvije metalne kugle razliitih polumjera koje moemo spojiti na elektroskop (slika 9.). Pretpostavimo da naelektriziranim tapom dodirujemo povrinu manje kugle. Elektrini naboj se pravilno rasporeuje na povrini metalne kugle, aluminijski listi elektroskopa se otklanja, a otklon je to vei to vie naboja donosimo na kuglu. to bi se dogaalo kada bismo kugli dovodili sve vie elektrinog naboja? Preko tapa kojim elektriziramo dolazilo bi do pranjenja kugle, a ako je tap savreni izolator tada bi dolo do pranjenja preko zraka to bismo vidjeli kao iskru. Ponovimo li opisani postupak s veom metalnom kuglom, do pojave iskre prolo bi vie vremena. Pojava iskre upuuje nas da elektrini naboj ne moemo na kuglu dovoditi u nedogled. Navedene kugle predstavljaju kuglaste kondenzatore, iji kapacitet raunamo prema

C = 4 0 r R
gdje je R polumjer kugle. Ako je jednaka koliina naboja na kuglama sa slike 9., tada na veoj kugli (veeg kapaciteta) imamo manji napon, tj. listi elektroskopa manje je otklonjen nego u sluaju s manjom kuglom.

Slika 9. Kuglasti kondenzator

Spajanje kondenzatora Spajanjem vie kondenzatora mogu se dobiti kapaciteti razliitih iznosa. Najee kondenzatore spajamo samo serijski, ili samo paralelno, ali mogue su i njihove kombinacije pa tako nastaju kondenzatorske mree.

a.) paralelni spoj Prilikom paralelnog spajanja kondenzatora spoje se meusobno svi + oblozi i svi - oblozi kondenzatora. U tom sluaju svi kondenzatori su na istom naponu U. Na kondenzatoru kapaciteta C1 nalazi se koliina naboja Q1=C1U, na kondenzatoru s C2 jest Q2=C2U, itd. Od vie paralelno spojenih kondenzatora moemo dobiti jedan ekvivalentni kondenzator (slika 10.).

Slika 10. Paralelno spojeni kondenzatori Vrijedi sljedee:

Q = Q1 + Q2 + Q3
i pritom

C = C1 + C2 + C3
ako se radi o tri paralelno spojena kondenzatora. Poopenjem navedenih jednadbi moemo izraunavati i ukupni kapacitet vie paralelno spojenih kondenzatora. a.) serijski spoj Prema slici 11., traimo ukupni kapacitet serijski spojenih kondenzatora.

Slika 11. Serijski spoj kondenzatora Vidimo da su kondenzatori spojeni na izvor s naponom U. Spajanjem na izvor, na lijevoj oblozi A prvog kondenzatora nastaje naboj +Q. Elektrinom influencijom dolazi do privlaenja negativnog naboja -Q na desnoj oblozi B, a pozitivni naboj nastao influencijom zavrava na lijevoj oblozi L drugog kondenzatora gdje takoer izaziva influenciju.

Time na oba kondenzatora imamo jednake koliine naboja, a ova injenica se poopuje za vie serijski spojenih kondenzatora - na svima je jednak naboj. No, zbog razliitih kapaciteta serijski spojenih kondenzatora na svakom od njih moe (ali i ne mora) biti razliit napon. U primjeru sa slike 11. vrijedi

U = U1 + U 2 + U 3
a za ukupni kapacitet tako spojenih kondenzatora koristimo jednadbu

1 1 1 1 = + + C C1 C2 C3

Gibanje naboja u elektrinom polju a.) gibanje nabijene estice u homogenom elektrinom polju paralelno silnicama polja Kada nabijena estica uleti nekom poetnom brzinom u homogeno elektrino polje paralelno sa silnicama polja dolazi do ubrzavanja ili usporavanja estice to ovisi o predznaku naboja estice. Pretpostavimo da se radi o pozitivno nabijenoj estici koja ulijee u elektrino polje jakosti E (slika 12.).

Slika 12. Naboj u polju

Na esticu e djelovati elektrina sila iznosa F=QE, gdje je Q naboj estice. Vektor elektrine sile ima jednaku orijentaciju kao i vektor elektrinog polja ukoliko se radi o pozitivno nabijenoj estici, odnosno suprotnu orijentaciju ako se radi o negativno F = Q E nabijenoj estici. To zapravo vidimo iz jednadbe . Prema drugom Newtonovom zakonu mehanike znamo da je

a=

F m

a kako je sila na naboj elektrina sila imamo

a=

F QE = m m

Dakle, zakljuujemo da u naem primjeru, dolazi do ubrzavanja naboja Q u smjeru silnica elektrinog polja. U ovakvim sluajevima nema promjene smjera gibanja estice u polju.

b.) gibanje nabijene estice u homogenom elektrinom polju okomito na silnice polja Pretpostavimo da elektron (negativna estica naboja e), ulijee nekom poetnom brzinom u homogeno elektrino polje ploastog kondenzatora (slika 13.).

Slika 13. Naboj ulazi okomito na silnice polja

Dolaskom u polje, na elektron poinje djelovati sila iznosa

F = eE
koja ga privlai prema pozitivnoj ploi kondenzatora. Elektron se giba jednoliko ubrzano u smjeru y-osi s akceleracijom iznosa

a=

F eE = m m

gdje je m masa elektrona. Elektrina sila otklanja elektron od prvotnog smjera gibanja, tj. od smjera koji je imao prije ulaska u polje. Kakva je putanja elektrona u ovom sluaju? Budui da elektrina sila djeluje samo u y smjeru, put to ga elektron prelazi u tom smjeru za vrijeme t moemo izraziti sa

y=

1 1 eE 2 a t2 = t 2 2 m

Za x smjer gibanja elektrona vrijedi

x = v0 t
tj. elektrina sila ne utjee na gibanje elektrona u x smjeru. Povezivanjem jednadbi za smjerove x i y, dobije se

y=

eE 2 x 2 2 mv0

to predstavlja jednadbu parabole. Zakljuujemo da se elektron nakon ulaska u elektrino polje okomito na silnice polja giba po paraboli.

Energija elektrinog polja u ploastom kondenzatoru Kondenzatori mogu pohraniti naboj i energiju. Energija sadrana u nabijenom kondenzatoru rauna se prema

E=

1 1 Q2 Q U = C U 2 = 2 2 2 C

Mjerna jedinica za energiju kondenzatora jest dul, J.