Sie sind auf Seite 1von 6

Period izmeu 16. I 19. Stoljeda obuhvata dijelom renesansu, te barok i prosvjetiteljstvo.

U tom periodu su se najvie isticali Franjevci u Bosni, sa predstavnikom fra Matijom Divkovidem, te Bartol Kaid sa prvom hrvatskom gramatikom. - Bartol Kai Bartol Kaid (takoer Bartul Kaid, Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio, a ponekad se potpisivao i kao Bogdanid ili Paanin) je roen 15. augusta 1575 god. a umro je 28. Decembra 1650 god. Kaid je bio hrvatski lingvist, napisao je prvu hrvatsku gramatiku te preveo Bibliju i Rimski obred na hrvatski jezik. Mnogi ga smatraju ocem hrvatske lingvistike te najvedim lingvistom kojeg je hrvatska imala. Kaid je roen na Pagu. Otac mu je umro kada je bio vrlo mlad, odgojio ga je njegov ujak Luka Deodati Bogdanid, svedenik sa Paga, koji ga je nauio itati i pisati. Pohaao je opdinsku kolu u gradu Pagu. Poslije 1590 godine studirao je na Ilirskom koledu u Loretu, u blizini Ankone u Italiji. Taj koled su vodili jezuiti. Kao uenik bio je veoma nadaren, te je bio poslan na vii studij u Rimu 1593 godine, gdje se pridruio Drubi Isusovoj 1595. godine. Kaid je postao svetenik 1606 godine, te je radio kao ispovjedaonik u crkvi Svetog Petra Bazilike u Rimu. ivio je u Dubrovniku od 1609 do 1612 godine. Tokom 1612 i 1613 godine, maskiran kao trgovac , odlazi u provincije Osmanskog carsta, tanije u Bosnu, Srbiju i istonu Slavoniju, odakle je izvjetavao Papu o trenutnom stanju. 1618. godine ponovno odlazi u misiju za Papu. Obje misije je opisao u svojoj nedovrenoj autobiografiji. Kako su jezuiti brinuli o krdanima u Osmanskom carstvu i pokuavali ih uiti na lokalnom jeziku, bila im je potrebna adekvatna knjiga za rad sa Hrvatima. Kaid je napisao takvu knjigu, izdao je Institutionum linguae illyricae libri duo (Struktura hrvatskog jezika u dvije knjige ili Gramatika Bartola Kaida) u Rimu 1604. godine. U skoro 200 stranica i dva dijela (knjige) je dao osnovne informacije o Hrvatskom jeziku, te je objasnio morfologiju hrvatskog jezika u detalje. Jezik je bio sastavljen iz ponajvie tokavskih elemenata i akavskih elemenata, mijeanjem starih i novih formi. Iz nepoznatih razloga, uz gramatiku nije bio izdat rjenik, kako je bilo uobiajeno sa jezuitskim gramatikama i rjenicima na hrvatskom. Prva cjelovita gramatika hrvatskoga jezika pisana latinskim jezikom. Gramatika se temelji na jeziku tokavsko-akavske knjievnosti. Opisuje se tronaglasni akavski sustav i akavski fonemski inventar. Jezik se u njoj ujednauje i usmjerava prema tokavskom. U morfologiji se donose i stari i novi padeni oblici u dativu, lokativu i instrumentalu.Gramatika je pisana po latinskom uzoru tako da u hrvatski jezik unosi i neke kategorije kojih u hrvatskom jeziku nije bilo (konjunktiv, gerundij...). Djelo je prvi put cjelovito prevedeno. Prijevod: mr. sc. Sanja Perid-Gavranid. Pogovor pretisku, ivotopis, popis djela Bartola Kaida i izbor literature o njemu napisala dr. sc. Darija Gabrid-Bagarid.

-Franjevaka knjievnost u Bosni Znaajno je istadi da su bosanski franjevci (fratri iz reda sv. Franje) dva puta od sultana dobijali dozvolu da mogu nesmetano ispoljavati svoje vjersko osjedanje i iriti svoju vjeru po samostanima i selima. Najsnaniji knjievni rad bosanskih franjevaca desio se u periodu od 17 do 18 vijeka kada su nastale brojne hronike, pisane uglavnom ikavskim izgovorom i bosanicom. Ovi franjevci vedinom su bili rodom iz Bosne, pa su dobro poznavali narodni govor. Pisali su na narodnom jeziku, tokavskim

dijalektom i bosanskom dirilicom (bosanicom). Od franjevaca koji su pisali narodnim jezikom posebno se istie fra Matija Divkovid sa svojom zbirkom pripovijedaka Besjede. Zahvaljujudi uticaju franjevakih djela, u 17. Vijeku u starijoj hrvatskoj knjievnosti (dubrovakoj) prihvaden je tokavski dijalekat. Treba naglasiti da su bosanski franjevci ostali do kraja vjerni upotrebi bosanice, kao prelaznog pisma izmeu stare irilice i latinice. Pored njega isticali su se Fra Filip Lastrid, pisac ljetopisa fra Bone Benid, fra Nikola Lavanin, te fra Marijan Bogdanovid. Fra Matija Divkovid (Jelake kod Varea 1563. - Olovo, 21. kolovoza 1631.), bosanski franjevac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske knjievnosti na pukom jeziku u Bosni i Hercegovini. Djelovao je u duhu obnove Katolike Crkve. Njegova djela su:
Nauk krstjanski za narod slovinski Sto udesa alili znamenja blaene i slavne Bogorodice i Divice Marije Beside Divkovia svrhu evanelja nedjeljnijeh priko svega godita Nauk krstjanski s mnozijemi stvari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi