POVELJA UJEDINJENIH NARODA

MI, NARODI UJEDINJENIH NARODA, ODLUNI da spasimo budue narataje od uasa rata koji je dva puta tokom naih ivota nanio ovjeanstvu neizrecive patnje, da ponovno potvrdimo vjeru u osnovna ljudska prava, u dostojanstvo i vrijednost ovjeka, kao i u ravnopravnost velikih i malih naroda, da stvorimo uvjete potrebne za odranje pravde i potivanje obaveza koje proistiu iz ugovora i ostalih izvora meunarodnog prava, da se zalaemo za socijalni napredak i poboljanje ivotnih prilika u veoj slobodi I, U TU SVRHU da budemo trpeljivi i ivimo zajedno kao dobri susjedi, da ujedinimo svoje snage radi odranja meunarodnog mira i sigurnosti, da prihvatom naela i uspostavom metoda osiguramo da se oruana sila nee upotrijebiti osim ako to nije u opem interesu, da upotrijebimo meunarodne mehanizme radi potpomaganja ekonomskog i socijalnog napretka svih naroda, ODLUILI SMO DA UDRUIMO NAE NAPORE RADI OSTVARENJA TIH CILJEVA. Prema tome, nae vlade su preko svojih predstavnika koji su se okupili u gradu San Franciscu i pokazali svoj ovlatenja u valjanom i propisnom obliku prihvatile ovu Povelju Ujedinjenih naroda, ime su uspostavile meunarodnu organizaciju pod imenom Ujedinjeni narodi.

POGLAVLJE I.
CILJEVI I NAELA lan 1. Ciljevi Ujedinjenih naroda su: 1. Odravati meunarodni mir i sigurnost i u tu svrhu: poduzimati djelotvorne kolektivne mjere radi spreavanja i otklanjanja prijetnji miru i radi suzbijanja ina agresije ili ostalih vidova krenja mira, te mirnim putem i u skladu sa naelima pravde i meunarodnog prava ostvarivati ureenje ili rjeenje meunarodnih sporova ili situacija koje bi mogli dovesti do naruavanja mira; 2. Razvijati prijateljske odnose meu narodima, utemeljene na potivanju naela ravnopravnosti i samoodreenja naroda i poduzimati druge prikladne mjere za uvrenje svjetskog mira; 3. Ostvarivati meunarodnu saradnju rjeavanjem meunarodnih problema ekonomske, socijalne, kulturne ili humanitarne prirode, te razvijanjem i poticanjem potovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlike u odnosu na rasu, spol, jezik ili vjeroispovijest; 4. Biti sredite u kojem e se usaglaavati djelovanje naroda na postizanju tih zajednikih ciljeva. lan 2. U ostvarivanju ciljeva iz lana 1. Organizacija i njeni lanovi djeluju u skladu sa sljedeim naelima: 1. Organizacija se temelji na naelu suverene jednakosti svih svojih lanova.

2. Svi lanovi e u dobroj vjeri ispunjavati obaveze koje su preuzeli u skladu sa ovom Poveljom kako bi svi oni mogli uivati prava i blagodati koji proistiu iz samog lanstva. 3. Svi lanovi e rjeavati svoje meunarodne sporove mirnim sredstvima na takav nain da ne ugroze meunarodni mir i sigurnost, kao ni pravdu.

4. Svi lanovi e se u svojim meunarodnim odnosima suzdravati od prijetnje silom ili upotrebe sile koje su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti bilo koje drave, ili su na bilo koji nain nespojive sa ciljevima Ujedinjenih naroda. 5. Svi lanovi e ovoj Organizaciji pruiti punu pomo u svakoj akciji koju ona poduzima u skladu sa ovom Poveljom i suzdrati se od pruanja pomoi svakoj dravi protiv koje Ujedinjeni narodi poduzimaju preventivnu ili prisilnu akciju. 6. Organizacija e osigurati da drave koje nisu lanice Ujedinjenih naroda postupaju u skladu sa ovim naelima ukoliko je to potrebno za odranje meunarodnog mira i sigurnosti. 7. Ova Povelja ne daje nikakvo pravo Ujedinjenim narodima da se mijeaju u poslove koji po svojoj biti spadaju u unutrnju nadlenost neke drave, niti obavezuje lanove da takve poslove iznose na rjeavanje prema odredbama Povelje; meutim, to naelo ne utie na mogunost primjene prisilnih mjera na osnovu poglavlja VII.

POGLAVLJE II.
LANSTVO lan 3. Prvim lanovima Ujedinjenih naroda smatraju se drave koje nakon uea na Konferenciji Ujedinjenih naroda o meunarodnoj organizaciji u San Franciscu, ili nakon potpisivanja Deklaracije Ujedinjenih naroda od 1. januara 1942. godine, potpiu i ovu Povelju i ratificiraju je u skladu sa lanom 110. lan 4. 1. lanstvo u Ujedinjenim narodima otvoreno je za sve ostale miroljubive drave koje prihvate obaveze sadrane u ovoj Povelji i koje su po ocjeni Organizacije sposobne i voljne izvravati te obaveze. 2. Svaka takva drava se prima u lanstvo Ujedinjenih naroda odlukom Generalne skuptine, a na preporuku Vijea sigurnosti.

lan 5. Generalna skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti obustaviti dalje uivanje prava i povlastica koji proistiu iz lanstva svakom lanu Ujedinjenih naroda protiv kojeg je Vijee sigurnosti poduzelo preventivnu ili prisilnu akciju. Vijee sigurnosti moe ponovo omoguiti uivanje tih prava i povlastica. lan 6. Generalna skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti iskljuiti iz Organizacije onog lana Ujedinjenih naroda koji uporno kri naela sadrana u ovoj Povelji.

POGLAVLJE III.
ORGANI lan 7. 1. Kao glavni organi Ujedinjenih naroda uspostavljaju se Generalna skuptina, Vijee sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijee, Starateljsko vijee, Meunarodni sud pravde i Sekretarijat. 2. Takoer se u skladu sa ovom Poveljom mogu ustanoviti i pomoni organi za kojim se ukae potreba. lan 8. Ujedinjeni narodi ne stavljaju nikakva ogranienja na prava mukaraca i ena da uestvuju u bilo kojem svojstvu i pod jednakim uvjetima u glavnim i pomonim organima Organizacije.

POGLAVLJE IV.
GENERALNA SKUPTINA

Sastav
lan 9. 1. 2. Generalnu skuptinu ine svi lanovi Ujedinjenih naroda. Nijedan lan ne moe imati vie od pet predstavnika u Generalnoj skuptini.

Funkcije i ovlasti
lan 10. Generalna skuptina moe raspravljati o svim pitanjima ili predmetima koji ulaze u okvir ove Povelje ili se odnose na ovlasti i funkcije bilo kojeg organa predvienog u ovoj Povelji, te o tim pitanjima i predmetima moe davati preporuke lanovima Ujedinjenih naroda ili Vijeu sigurnosti, ili i jednim i drugim, uz izuzetak predvien u lanu 12. lan 11. 1. Generalna skuptina moe razmatrati opa naela saradnje u odranju meunarodnog mira i sigurnosti, ukljuujui naela o razoruanju i reguliranju naoruanja, te moe u pogledu tih naela davati preporuke lanovima Ujedinjenih naroda ili Vijeu sigurnosti, ili i jednim i drugim. 2. Generalna skuptina moe raspravljati o svim pitanjima koja se tiu odranja meunarodnog mira i sigurnosti, a koja pred nju iznese bilo koji lan Ujedinjenih naroda ili Vijee sigurnosti, ili drava koja nije lanica Ujedinjenih naroda, u skladu sa lanom 35. stav 2. i moe uz izuzetak predvien u lanu 12. davati preporuke o svim tim pitanjima dravi ili dravama kojih se to tie ili Vijeu sigurnosti, ili i jednim i drugim. Generalna skuptina iznosi pred Vijee sigurnosti svako takvo pitanje koje iziskuje akciju, bilo prije ili poslije rasprave. 3. Generalna skuptina moe upozoriti Vijee sigurnosti na situacije koje bi mogle ugroziti meunarodni mir i sigurnost.

4. Ovlasti Generalne skuptine izloene u ovom lanu ne ograniavaju ope vaenje lana 10. lan 12. 1. Sve dok Vijee sigurnosti obavlja svoje funkcije u pogledu nekog spora ili situacije na osnovu ove Povelje, Generalna skuptina ne moe davati nikakve preporuke u vezi sa tim sporom ili situacijom, izuzev ako tako neto ne zatrai Vijee sigurnosti. 2. Generalni sekretar, uz pristanak Vijea sigurnosti, obavjetava Generalnu skuptinu prilikom svakog zasjedanja o svim pitanjima koja se tiu odranja meunarodnog mira i sigurnosti, a kojim se bavi Vijee sigurnosti; isto tako odmah obavjetava Generalnu skuptinu, odnosno lanove Ujedinjenih naroda u sluaju da Generalna skuptina ne zasjeda, o injenici da se Vijee sigurnosti prestalo baviti tim predmetima. lan 13. 1. Generalna skuptina inicira prouavanja i daje preporuke iji je cilj:

(a) unapreivanje meunarodne saradnje na politikom planu i podsticanje progresivnog razvoja meunarodnog prava i njegove kodifikacije; (b) unapreivanje meunarodne saradnje na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, obrazovnom i zdravstvenom planu, i pruanje pomoi na ostvarivanju ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlike u odnosu na rasu, spol, jezik ili vjeroispovijest. 2. U poglavljima IX. i X. su izloene i ostale odgovornosti, funkcije i ovlasti Generalne skuptine u vezi sa pitanjima iz naprijed navedenog stava 1(b). lan 14. Pridravajui se odredbi iz lana 12., Generalna skuptina moe preporuiti mjere za mirno poravnanje svake situacije bez obzira kako je do nje dolo, za koju dri da bi mogla tetiti opem blagostanju ili prijateljskim odnosima meu narodima, ukljuujui i situacije nastale krenjem onih odredbi ove Povelje u kojima se izlau ciljevi i naela Ujedinjenih naroda.

lan 15. 1. Generalna skuptina prima i razmatra godinje i specijalne izvjetaje Vijea sigurnosti; ti izvjetaji sadre informacije o mjerama koje je Vijee sigurnosti odluilo poduzeti ili ih je poduzelo radi odranja meunarodnog mira i sigurnosti. 2. Generalna skuptina prima i razmatra izvjetaje ostalih organa Ujedinjenih naroda. lan 16. Generalna skuptina obavlja funkcije koje su joj u vezi sa meunarodnim starateljskim sistemom dodijeljene na osnovu poglavlja XII. i XIII., ukljuujui tu i odobrenje sporazuma o starateljstvu nad onim podrujima koja nisu naznaena kao strategijska. lan 17. 1. Generalna skuptina razmatra i odobrava budet Organizacije.

2. Trokove Organizacije snose njeni lanovi prema raspodjeli koju uradi Generalna skuptina. 3. Generalna skuptina razmatra i odobrava sve finansijske i budetske sporazume sa specijaliziranim agencijama iz lana 57. i ispituje administrativni budet tih agencija u cilju davanja preporuka predmetnim agencijama.

Glasanje
lan 18. 1. Svaki lan Generalne skuptine ima jedan glas.

2. Odluke Generalne skuptine o vanim pitanjima donose se dvotreinskom veinom glasova lanova koji su prisutni i koji glasaju. Kao vana pitanja smatraju se: preporuke u vezi sa odranjem meunarodnog mira i sigurnosti, izbor nestalnih lanova Vijea sigurnosti, izbor lanova Ekonomskog i socijalnog vijea, izbor lanova Starateljskog vijea u skladu sa stavom 1(c) lana 86., primanje novih lanova u Ujedinjene narode, suspenziju prava i povlastica koji proistiu iz lanstva, iskljuivanje lanova, pitanja koja se odnose na djelovanje starateljskog sistema i budetska pitanja.

3. Odluke o drugim pitanjima, ukljuujui odreivanje novih kategorija pitanja o kojima treba odluivati dvotreinskom veinom, donose se veinom glasova lanova koji su prisutni i koji glasaju. lan 19. lan Ujedinjenih naroda koji kasni sa uplatom svojih finansijskih doprinosa Organizaciji nema pravo glasa u Generalnoj skuptini ako iznos njegovih zakanjelih uplata dostie ili prelazi iznos doprinosa koje je bio obavezan uplatiti za protekle pune dvije godine. Generalna skuptina moe, ipak, dopustiti tom lanu da glasa ako nae da je neplaanje uvjetovano okolnostima koje su neovisne o njegovoj volji.

Postupak
lan 20. Generalna skuptina ima redovita godinja zasjedanja, te izvanredna zasjedanja kada to potreba nalae. Izvanredna zasjedanja saziva generalni sekretar na zahtjev Vijea sigurnosti ili veine lanova Ujedinjenih naroda. lan 21. Generalna skuptina donosi poslovnik o radu i bira svog predsjednika za svako pojedino zasjedanje. lan 22. Generalna skuptina moe ustanoviti pomone organe koje smatra potrebnim za obavljanje svojih funkcija.

POGLAVLJE V.
VIJEE SIGURNOSTI

Sastav
lan 23. 1. Vijee sigurnosti sastoji se od 15 lanova Ujedinjenih naroda. Republika Kina, Francuska, Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sjedinjene Amerike Drave stalni su lanovi Vijea sigurnosti. Generalna skuptina bira deset drugih lanova Ujedinjenih naroda kao nestalne lanove Vijea sigurnosti, u prvom redu vodei rauna o doprinosu lanova Ujedinjenih naroda na odranju meunarodnog mira i sigurnosti i ostalim ciljevima Organizacije, kao i o pravinoj geografskoj raspodjeli. 2. Nestalni lanovi Vijea sigurnosti biraju se na dvije godine. Nakon to prilikom prvog izbora nestalnih lanova broj lanova Vijea sigurnosti bude povean sa jedanaest na petnaest, dva od etiri dodatna lana se biraju na period od godinu dana. lanovi iji je mandat istekao ne mogu se odmah ponovo birati. 3. Svaki lan Vijea sigurnosti ima po jednog predstavnika.

Funkcije i ovlasti
lan 24. 1. Da bi se osigurala brza i djelotvorna akcija Ujedinjenih naroda, njihovi lanovi povjeravaju Vijeu sigurnosti prvenstvenu odgovornost za odranje meunarodnog mira i sigurnosti i slau se da Vijee sigurnosti djeluje u njihovo ime pri vrenju svojih dunosti na osnovu ove odgovornosti. 2. U obavljanju tih dunosti Vijee sigurnosti djeluje u skladu sa ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda. U poglavljima VI., VII., VIII. i XII. su izloene posebne ovlasti koje su Vijeu sigurnosti date za obavljanje tih dunosti. 3. Vijee sigurnosti podnosi Generalnoj skuptini na razmatranje godinje, a po potrebi i specijalne izvjetaje.

lan 25. lanovi Ujedinjenih naroda slau se da prihvate i izvravaju odluke Vijea sigurnosti u skladu sa ovom Poveljom. lan 26. Da bi se podstakla uspostava i odranje meunarodnog mira i sigurnosti uz to manje rasipanje ljudskih i ekonomskih kapaciteta u svijetu za naoruanje, Vijee sigurnosti ima zadatak da uz pomo Odbora vojnog taba predvienog u lanu 47. izradi planove koji se podnose lanovima Ujedinjenih naroda radi uspostave sistema za reguliranje naoruanja.

Glasanje
lan 27. 1. Svaki lan Vijea sigurnosti ima po jedan glas.

2. Odluke Vijea sigurnosti o pitanjima postupka donose se potvrdnim glasovima deveterice lanova. 3. Odluke Vijea sigurnosti o svim ostalim pitanjima donose se potvrdnim glasovima deveterice lanova, ukljuujui i potvrdne glasove svih stalnih lanova, pod uvjetom da se strana u sporu suzdri od glasanja prilikom donoenja odluke na osnovu poglavlja VI. i na osnovu lana 52. stava 3.

Postupak
lan 28. 1. Vijee sigurnosti organizirano je tako da moe neprekidno djelovati. U tu svrhu svaki lan Vijea sigurnosti ima svog stalnog predstavnika u sjeditu Organizacije. 2. Vijee sigurnosti odrava povremene sastanke na kojim svakog njegovog lana, ako on to eli, moe zastupati lan vlade ili neki drugi posebno odreeni predstavnik. 3. Vijee sigurnosti moe odravati sastanke i izvan sjedita Organizacije na takvim mjestima za koja ocijeni da e najvie olakati njegov rad.

lan 29. Vijee sigurnosti moe ustanoviti pomone organe koje smatraju potrebnim za obavljanje svojih funkcija. lan 30. Vijee sigurnosti donosi poslovnik o radu i utvruje nain biranja svog predsjednika. lan 31. Svaki lan Ujedinjenih naroda koji nije lan Vijea sigurnosti moe, bez prava glasa, uestvovati u raspravama o svakom pitanju podnesenom Vijeu sigurnosti, kad god Vijee smatra da to pitanje dira u interese predmetnog lana. lan 32. Svaki lan Ujedinjenih naroda koji nije lan Vijea sigurnosti ili svaka drava koja nije lanica Ujedinjenih naroda, u sluaju da je strana u sporu o kojem raspravlja Vijee sigurnosti, poziva se da bez prava glasa uestvuje u razmatranju tog spora. Vijee sigurnosti odreuje uvjete koje smatra pravednim za uee drave koja nije lanica Ujedinjenih naroda.

POGLAVLJE VI.
MIRNO RJEAVANJE SPOROVA lan 33. 1. Sve strane u sporu iji bi produetak mogao ugroziti meunarodni mir i sigurnost moraju prvo potraiti rjeenje putem pregovora, ankete, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim agencijama ili sporazumima ili pomou nekih drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru. 2. Vijee sigurnosti, kad to smatra potrebnim, poziva strane da rijee svoj spor pomou tih sredstava.

10

lan 34. Vijee sigurnosti moe ispitati svaki spor ili svaku situaciju koja bi mogla dovesti do meunarodnog trvenja ili izazvati spor, da bi utvrdili da li produetak tog spora ili situacije moe ugroziti odranje meunarodnog mira i sigurnosti. lan 35. 1. Svaki lan Ujedinjenih naroda moe upozoriti Vijee sigurnosti ili Generalnu skuptinu na svaki spor ili situaciju ija je priroda izloena u lanu 34. 2. Drava koja nije lanica Ujedinjenih naroda moe upozoriti Vijee sigurnosti ili Generalnu skuptinu na svaki spor u kojem je ona jedna od strana ako u vezi sa tim sporom unaprijed prihvati obavezu mirnog rjeavanja koja je propisana u ovoj Povelji. 3. Postupak Generalne skuptine u predmetima na koje je upozorena na osnovu ovog lana podlijee odredbama lanova 11. i 12. lan 36. 1. Vijee sigurnosti moe u svakom stadiju spora ija je priroda izloena u lanu 33. ili sline situacije, preporuiti prikladne postupke ili naine poravnanja. 2. Vijee sigurnosti treba uzeti u obzir sve postupke za rjeavanje spora koje su strane ve usvojile. 3. Kada daje preporuke na osnovu ovog lana, Vijee sigurnosti isto tako treba povesti rauna o tome da se pravni sporovi po pravilu trebaju uputiti od strana u sporu na Meunarodni sud pravde u skladu sa odredbama Statuta Suda. lan 37. 1. Ako strane u sporu ija je priroda izloena u lanu 33. ne uspiju spor rijeiti sredstvima pomenutim u tom lanu, one ga iznose pred Vijee sigurnosti. 2. Ako Vijee sigurnosti smatra da produetak spora moe stvarno ugroziti odranje meunarodnog mira i sigurnosti, ono odluuje da li e poduzeti akciju na osnovu lana 36. ili e za njegovo rjeavanje preporuiti uvjete koje smatra prikladnim.

11

lan 38. Ne dirajui u odredbe lanova 33. do 37. Vijee sigurnosti moe, ako to zahtijevaju sve strane u sporu, dati stranama odreene preporuke radi mirnog rjeavanja predmetnog spora.

POGLAVLJE VII.
DJELOVANJE U SLUAJU PRIJETNJE MIRU, NARUAVANJA MIRA I INA AGRESIJE lan 39. Vijee sigurnosti utvruje postojanje svake prijetnje miru, naruavanja mira ili ina agresije i daje preporuke ili odluuje koje e se mjere poduzeti u skladu sa lanovima 41. i 42. radi odranja ili uspostave meunarodnog mira i sigurnosti. lan 40. Da bi Vijee sigurnosti sprijeilo pogoranje situacije moe, prije nego to d preporuke ili odlui o mjerama predvienim u lanu 39., pozvati predmetne strane da se pridravaju privremenih mjera koje Vijee smatra potrebnim ili poeljnim. Te privremene mjere nipoto ne diraju u prava, zahtjeve ili poloaj predmetnih strana. Vijee sigurnosti je duno voditi rauna o neispunjenju privremenih mjera. lan 41. Vijee sigurnosti moe odluiti o mjerama koje se trebaju poduzeti radi izvrenja njegovih odluka, a koje ne podrazumijevaju upotrebu oruane sile, te moe pozvati lanove Ujedinjenih naroda da primijene te mjere. One mogu ukljuivati potpuni ili djelomini prekid ekonomskih odnosa te eljeznikih, pomorskih, zranih, potanskih, telegrafskih, radio i drugih sredstava komuniciranja, kao i prekid diplomatskih odnosa. lan 42. Ako Vijee sigurnosti smatra da bi mjere predviene u lanu 41. bile neadekvatne ili se one pokau kao neadekvatne, ono moe pomou zranih, pomorskih ili kopnenih snaga, 12

poduzeti takvu akciju kakvu smatra potrebnom za odranje ili uspostavu meunarodnog mira i sigurnosti. Ta akcija moe ukljuiti demonstracije, blokadu i druge operacije zranih, pomorskih ili kopnenih snaga lanica Ujedinjenih naroda. lan 43. 1. Da bi doprinijeli odranju meunarodnog mira i sigurnosti, svi lanovi Ujedinjenih naroda se obavezuju da na poziv Vijea sigurnosti i u skladu sa posebnim sporazumom ili sporazumima stave Vijeu na raspolaganje svoje oruane snage, pomo i olakice, ukljuujui pravo prolaska, koje su potrebne za odranje meunarodnog mira i sigurnosti. 2. Takav sporazum ili sporazumi odreuju brojno stanje i vrstu snaga, stepen njihove pripravnosti i njihov opi raspored, kao i prirodu olakica i pomoi koje treba pruiti. 3. Taj sporazum ili sporazumi su predmet pregovora koji e se povesti to je prije mogue na podsticaj Vijea sigurnosti. Njih sklapaju Vijee sigurnosti i lanovi, ili Vijee sigurnosti i skupine lanova, a drave potpisnice su ih dune ratificirati u skladu sa svojim ustavnim propisima. lan 44. Kad Vijee sigurnosti odlui upotrijebiti silu, ono e prije nego to zatrai da lan koji nije zastupljen u Vijeu stavi na raspolaganje svoje oruane snage u svrhu ispunjenja obaveza preuzetih na osnovu lana 43., pozvati tog lana da, ako on to eli, uestvuje u odlukama Vijea sigurnosti o upotrebi kontingenata oruanih snaga tog lana. lan 45. Da bi se Ujedinjenim narodima omoguilo poduzimanje hitnih vojnih mjera, lanovi Organizacije dre spremne kontingente svojih zranih snaga koji se mogu odmah upotrijebiti za zajedniku meunarodnu prisilnu akciju. Jainu i stepen pripravnosti tih kontingenata i planove za njihovu zajedniku akciju odreuje Vijee sigurnosti uz pomo Odbora vojnog taba u granicama odreenim posebnim sporazumom ili sporazumima iz lana 43. lan 46. Vijee sigurnosti izrauje uz pomo Odbora vojnog taba planove za upotrebu oruanih snaga. 13

lan 47. 1. Osniva se Odbor vojnog taba sa zadatkom da savjetuje i pomae Vijee sigurnosti u svim pitanjima koja se tiu vojnih potreba Vijea u svrhu odranja meunarodnog mira i sigurnosti, upotrebe i zapovjednitva oruanima snagama koje su mu stavljene na raspolaganje, reguliranja naoruanja i eventualnog razoruanja. 2. Odbor vojnog taba se sastoji od naelnika tabova stalnih lanova Vijea sigurnosti ili njihovih zastupnika. Odbor poziva svakog lana Ujedinjenih naroda koji nije u njemu stalno zastupljen da mu se pridrui kad god djelotvorno izvrenje zadataka Odbora zahtjeva uee tog lana u radu Odbora. 3. Odbor vojnog taba odgovoran je pred Vijeem sigurnosti za strategijsko voenje svih oruanih snaga stavljenih na raspolaganje Vijeu sigurnosti. Sva pitanja koja se tiu zapovijedanja tim snagama razradit e se naknadno. 4. Odbor vojnog taba moe ustanoviti regionalne pododbore uz odobrenje Vijea sigurnosti i nakon konsultacija sa odgovarajuim regionalnim agencijama. lan 48. 1. Mjere potrebne za izvrenje odluka Vijea sigurnosti radi odranja meunarodnog mira i sigurnosti poduzimaju svi lanovi Ujedinjenih naroda ili samo neki od njih, kako to Vijee sigurnosti odredi. 2. lanovi Ujedinjenih naroda izvravaju te odluke kako neposredno, tako i svojim djelovanjem u odgovarajuim meunarodnim agencijama iji su oni lanovi. lan 49. lanovi Ujedinjenih naroda se udruuju radi uzajamnog pomaganja u izvrenju mjera o kojim odlui Vijee sigurnosti. lan 50. Ako Vijee sigurnosti poduzme preventivne ili prisilne mjere protiv bilo koje drave, svaka druga drava bila ona lanica ili nelanica Ujedinjenih naroda, koja se suoava sa posebnim ekonomskim tekoama zbog izvrenja tih mjera, ima pravo da se konsultira sa Vijeem sigurnosti o rjeavanju tih tekoa. 14

lan 51. Nita u ovoj Povelji ne dira u prirodno pravo na individualnu ili kolektivnu samoodbranu u sluaju oruanog napada na nekog lana Ujedinjenih naroda sve dok Vijee sigurnosti ne poduzme mjere potrebne za odranje meunarodnog mira i sigurnosti. Mjere koje lanovi poduzmu u ostvarenju prava na samoodbranu odmah se dojavljuju Vijeu sigurnosti i nipoto ne diraju u ovlasti i dunosti Vijea sigurnosti da na osnovu ove Povelje djeluje u svako doba na nain koji smatra potrebnim za odranje ili uspostavu meunarodnog mira i sigurnosti.

POGLAVLJE VIII.
REGIONALNI SPORAZUMI lan 52. 1. Nita u ovoj Povelji ne iskljuuje postojanje regionalnih sporazuma ili agencija za rjeavanje pitanja koja se tiu odranja meunarodnog mira i sigurnosti, a koji su prikladni za regionalnu akciju, pod uvjetom da su ti sporazumi ili agencije i njihovo djelovanje u skladu sa ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda. 2. lanovi Ujedinjenih naroda koji zakljuuju takve sporazume ili formiraju takve agencije moraju uiniti sve da postignu mirno rjeenje lokalnih sporova putem tih regionalnih sporazuma ili agencija prije nego to ih iznesu pred Vijee sigurnosti. 3. Vijee sigurnosti podstie svako dalje mirno rjeavanje lokalnih sporova putem takvih regionalnih sporazuma ili agencija, bilo na inicijativu zainteresiranih drava ili na inicijativu Vijea sigurnosti. 4. Ovaj lan ni u kojem pogledu ne dira u primjenu lanova 34. i 35. lan 53. 1. Kad god Vijee sigurnosti nae za svrsishodno, ono pribjegava regionalnim sporazumima ili agencijama radi provoenja prisilne akcije koju je odredilo. Meutim, nikakva prisilna akcija se ne poduzima na osnovu regionalnih sporazuma ili od strane regionalnih agencija bez ovlatenja Vijea sigurnosti, uz izuzetak mjera protiv 15

neprijateljske drave definirane u stavu 2. ovog lana, a koje su predviene u lanu 107. ili u regionalnim sporazumima usmjerenim protiv obnavljanja agresivne politike od strane te drave, sve dok na zahtjev zainteresiranih vlada Organizacija ne bude mogla preuzeti odgovornost za spreavanje svake dalje agresije od strane te drave. 2. Izraz "neprijateljska drava" upotrijebljen u stavu 1. ovog lana, primjenjuje se na svaku dravu koja je za vrijeme drugog svjetskog rata bila neprijatelj ma kojeg potpisnika ove Povelje. lan 54. Vijee sigurnosti treba u svako doba biti u potpunosti obavjetavano o djelatnostima koje se poduzimaju ili namjeravaju poduzeti na osnovu regionalnih sporazuma ili od strane regionalnih agencija radi odranja meunarodnog mira i sigurnosti.

POGLAVLJE IX.
MEUNARODNA EKONOMSKA I SOCIJALNA SARADNJA lan 55. 1. U cilju stvaranja uvjeta stabilnosti i blagostanja koji su potrebni za mirne i prijateljske odnose meu narodima na osnovu potivanja naela ravnopravnosti i samoodreenja naroda, Ujedinjeni narodi se zalau za: (a) podizanje ivotnog standarda, postizanje pune uposlenosti i poboljanje uvjeta ekonomskog i socijalnog napretka i razvitka; (b) rjeavanje meunarodnih ekonomskih, socijalnih, zdravstvenih i srodnih problema, kao i meunarodnu saradnju na polju kulture i obrazovanja; (c) ope i stvarno potovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlike u odnosu na rasu, spol, jezik ili vjeroispovijest.

16

lan 56. Svi lanovi se obavezuju da zajedniki i pojedinano djeluju u saradnji sa Organizacijom na postizanju ciljeva iz lana 55. lan 57. 1. Razne specijalizirane agencije koje su uspostavljene meuvladinim sporazumima i imaju opsene meunarodne odgovornosti koje su odreene u njihovim temeljnim instrumentima na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, obrazovnom, zdravstvenom i srodnim poljima, povezuju se sa Ujedinjenim narodima u skladu sa odredbama lana 63. 2. U daljem tekstu se agencije koje se na ovaj nain stavljaju u vezu sa Ujedinjenim narodima nazivaju "specijalizirane agencije". lan 58. Organizacija daje preporuke za usaglaavanje politike i djelatnosti specijaliziranih agencija. lan 59. Kad god nae za svrsishodno, Organizacija daje inicijativu za pregovore meu zainteresiranim dravama radi formiranja novih specijaliziranih agencija potrebnih za postizanje ciljeva iz lana 55. lan 60. Za obavljanje funkcija Organizacije izloenih u ovom poglavlju odgovornost snosi Generalna skuptina, te Ekonomsko i socijalno vijee pod rukovodstvom Generalne skuptine koje u tu svrhu uiva ovlasti definirane u poglavlju X.

17

POGLAVLJE X.
EKONOMSKO I SOCIJALNO VIJEE

Sastav
lan 61. 1. Ekonomsko i socijalno vijee sastoji se od pedesetetiri lana Ujedinjenih naroda koje bira Generalna skuptina. 2. Pridravajui se odredbi iz stava 3., osamnaest lanova Ekonomskog i socijalnog vijea biraju se svake godine na razdoblje od tri godine. lan kojem je mandat istekao moe se odmah ponovno birati. 3. Nakon to prilikom prvog izbora broj lanova Ekonomskog i socijalnog vijea bude povean sa dvadesetsedam na pedesetetiri, pored lanova izabranih na mjesto deveterice lanova iji mandat istie krajem te godine, izabrae se dodatnih dvadesetsedam lanova. Mandat deveterice od tih dodatnih dvadesetsedam lanova istie za godinu dana, a mandat druge deveterice nakon dvije godine, prema dogovoru sa Generalnom skuptinom. 4. Svaki lan Ekonomskog i socijalnog vijea ima po jednog predstavnika.

Funkcije i ovlasti
lan 62. 1. Ekonomsko i socijalno vijee moe izraditi ili podsticati izradu studija i izvjetaja o meunarodnim ekonomskim, socijalnim, kulturnim, obrazovnim, zdravstvenim i srodnim pitanjima, i moe o svim tim pitanjima davati preporuke Generalnoj skuptini, lanovima Ujedinjenih naroda i zainteresiranim specijaliziranim agencijama. 2. Ono moe davati preporuke ija je svrha unapreenje stvarnog potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve. 3. Ono moe izraivati nacrte konvencija o predmetima koji spadaju u njegovu nadlenost radi podnoenja istih Generalnoj skuptini.

18

4. Ono moe, u skladu sa pravilima koja utvruju Ujedinjeni narodi, sazivati meunarodne konferencije o pitanjima koja spadaju u njegovu nadlenost. lan 63. 1. Ekonomsko i socijalno vijee moe sa svakom od agencija spomenutih u lanu 57. sklopiti sporazume u kojim se odreuju uvjeti pod kojim se dotina agencija povezuje sa Ujedinjenim narodima. Ovi sporazumi podlijeu odobrenju Generalne skuptine. 2. Ono moe usaglaavati djelatnosti specijaliziranih agencija putem konsultacija sa njima i davanjem preporuka takvim agencijama, kao i putem davanja preporuka Generalnoj skuptini i lanovima Ujedinjenih naroda. lan 64. l. Ekonomsko i socijalno vijee moe poduzimati prikladne mjere radi dobivanja redovitih izvjetaja od specijaliziranih agencija. Ono moe sklapati dogovore sa lanovima Ujedinjenih naroda i sa specijaliziranim agencijama radi dobivanja izvjetaja o mjerama koje e poduzeti za izvrenje njegovih preporuka i preporuka Generalne skuptine o pitanjima koja spadaju u njegovu nadlenost. 2. Ono moe Generalnoj skuptini saopavati primjedbe na te izvjetaje. lan 65. Ekonomsko i socijalno vijee moe davati informacije Vijeu sigurnosti, te mu na njegov zahtjev ukazuje pomo. lan 66. 1. Ekonomsko i socijalno vijee obavlja one funkcije koje spadaju u njegovu nadlenost u vezi sa izvrenjem preporuka Generalne skuptine. 2. Uz prethodno odobrenje Generalne skuptine, ono moe obavljati odreene poslove na zahtjev lanova Ujedinjenih naroda i na zahtjev specijaliziranih agencija. 3. Ono obavlja i ostale funkcije koje su navedene drugdje u ovoj Povelji ili koje mu dodijeli Generalna skuptina.

19

Glasanje
lan 67. 1. Svaki lan Ekonomskog i socijalnog vijea ima po jedan glas.

2. Odluke Ekonomskog i socijalnog vijea donose se veinom glasova lanova koji su prisutni i koji glasaju.

Postupak
lan 68. Ekonomsko i socijalno vijee formira komisije za ekonomska i socijalna pitanja i za unapreenje ljudskih prava, kao i sve druge komisije potrebne za obavljanje njegovih funkcija. lan 69. Ekonomsko i socijalno vijee poziva svakog lana Ujedinjenih naroda da bez prava glasa uestvuje u njegovim raspravama o svakom pitanju koji je od osobitog interesa za tog lana. lan 70. Ekonomsko i socijalno vijee moe poduzeti mjere sa ciljem da predstavnici specijaliziranih agencija uestvuju bez prava glasa u njegovim raspravama i u raspravama svih komisija koje je ono formiralo, te da njegovi predstavnici uestvuju u raspravama specijaliziranih agencija. lan 71. Ekonomsko i socijalno vijee moe poduzeti prikladne mjere radi konsultacija sa nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima iz njegove nadlenosti. Takve mjere se mogu dogovoriti sa meunarodnim organizacijama i, gdje je to svrsishodno, sa dravnim organizacijama nakon konsultacija obavljenih sa odnosnim lanom Ujedinjenih naroda.

20

lan 72. 1. Ekonomsko i socijalno vijee donosi svoj poslovnik u kojem utvruje i nain biranja svog predsjednika. 2. Ekonomsko i socijalno vijee sastaje se prema ukazanoj potrebi u skladu sa svojim poslovnikom koji e sadravati i odredbe o sazivanju sastanaka na zahtjev veine njegovih lanova.

POGLAVLJE XI.
DEKLARACIJA O NESAMOUPRAVNIM TERITORIJAMA lan 73. lanovi Ujedinjenih naroda koji su odgovorni ili koji preuzmu odgovornost za upravljanje teritorijama iji narodi jo nisu dostigli punu mjeru samouprave priznaju naelo da su interesi stanovnika tih teritorija od prvenstvenog znaaja, te kao svoju asnu dunost prihvaaju obavezu da blagostanje stanovnika tih teritorija unapreuju u najveoj moguoj mjeri, unutar sistema meunarodnog mira i sigurnosti uspostavljenog ovom Poveljom, te da u tu svrhu: (a) osiguravaju, uz duno potivanje kulture dotinih naroda, njihov politiki, ekonomski, socijalni i obrazovni napredak, pravedno postupanje sa njima i njihovu zatitu od svake zloupotrebe; (b) razvijaju samoupravu, vode rauna o politikim tenjama tih naroda i pomau postupni razvitak njihovih slobodnih politikih institucija shodno osobitim karakteristikama svake teritorije i njenog naroda, te shodno raznim stepenima njenog napretka; (c) dalje jaaju meunarodni mir i sigurnost;

(d) unapreuju konstruktivne razvojne mjere, podstiu istraivake radove, sarauju jedni sa drugima i, kad je to umjesno, sa specijaliziranim meunarodnim organima radi praktinog postizanja socijalnih, ekonomskih i znanstvenih ciljeva izloenih u ovom lanu; 21

(e) redovito, u informativne svrhe i uz ogranienja koja nalau sigurnosni i ustavni razlozi, prosljeuju do generalnog sekretara statistike i druge informacije tehnike prirode o ekonomskim, socijalnim i obrazovnim karakteristikama teritorija za koje su odgovorni, izuzev za teritorije na koje se primjenjuju poglavlja XII. i XIII. lan 74. lanovi Ujedinjenih naroda se takoer slau da svoju politiku u pogledu teritorije na koju se primjenjuje ovo poglavlje moraju temeljiti na nain na koji temelje svoju politiku u pogledu njihovih matinih teritorija - na opem naelu dobrog susjedstva, vodei u punoj mjeri rauna o interesima i blagostanju ostalih dijelova svijeta na socijalnom, ekonomskom i trgovinskom polju.

POGLAVLJE XII.
MEUNARODNI SISTEM STARATELJSTVA lan 75. Ujedinjeni narodi uspostavljaju, pod svojim vodstvom, meunarodni sistem starateljstva za upravljanje i nadzor nad teritorijama koje putem naknadnih pojedinanih sporazuma mogu biti stavljene pod taj sistem. Te teritorije se u daljem tekstu nazivaju "starateljske teritorije". lan 76. Osnovni zadaci sistema starateljstva, u skladu sa ciljevima Ujedinjenih naroda iz lana 1. ove Povelje, jesu: (a) jaanje meunarodnog mira i sigurnosti;

(b) unapreivanje politikog, ekonomskog, socijalnog i obrazovnog napretka stanovnika starateljskih teritorija i njihovo postupno napredovanje prema samoupravi ili neovisnosti, kako to odgovara osobitim karakteristikama svake teritorije i njenog naroda te slobodno izraenim eljama predmetnog naroda, i kako to odreuje svaki sporazum o starateljstvu;

22

(c) podsticanje potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve, bez razlike u odnosu na rasu, spol, jezik ili vjeroispovijest, i razvijanje osjeaja meusobne ovisnosti naroda na svijetu; (d) osiguranje jednakog postupanja na socijalnom, ekonomskom i trgovinskom planu za sve lanove Ujedinjenih naroda i za njihove dravljane, kao i jednako postupanje prema ovim posljednjim prilikom izricanja pravde, ne dirajui u postizanje navedenih ciljeva i pod uvjetima odredbi iz lana 80. lan 77. l. Starateljski sistem se primjenjuje na sljedee kategorije teritorija koje su stavljene pod taj sistem na osnovu sporazuma o starateljstvu: (a) teritorije koje se sada nalaze pod mandatom;

(b) teritorije koje mogu biti izdvojene iz neprijateljskih drava kao posljedica drugog svjetskog rata; (c) teritorije dobrovoljno stavljene pod taj sistem od strane drave koja snosi odgovornost za njihovo upravljanje. 2. Naknadnim sporazumom e se odrediti koje e teritorije iz naprijed izloenih kategorija biti stavljene pod starateljski sistem i pod kojim uvjetima. lan 78. Starateljski sistem se ne primjenjuje na zemlje koje su postale lanice Ujedinjenih naroda, iji se meusobni odnos temelji na potivanju naela suverene jednakosti. lan 79. Uvjeti starateljstva za svaku teritoriju koja se stavlja pod starateljski sistem, kao i sve izmjene ili dopune, bie dogovoreni izmeu neposredno zainteresiranih drava, ukljuujui tu i mandatarsku vlast ako se radi o teritorijama pod mandatom nekog lana Ujedinjenih naroda, i bie odobreni u skladu sa lanovima 83. i 85.

23

lan 80. 1. Osim ako to nije dogovoreno u pojedinim starateljskim sporazumima sklopljenim na osnovu lanova 77., 79. i 81. kojima se svaka teritorija stavlja pod starateljski sistem, te sve dok takvi sporazumi ne budu sklopljeni, nijedna odredba iz ovog poglavlja se nee tumaiti na nain da direktno ili indirektno bilo u emu mijenja bilo koje pravo neke drave ili nekog naroda, ili odredbe vaeih meunarodnih akata ije ugovorne strane mogu biti lanovi Ujedinjenih naroda. 2. Stav 1. ovog lana ne smije se tumaiti kao razlog za odugovlaenje ili odgaanje pregovora i sklapanje sporazuma o stavljanju mandatskih i drugih teritorija pod starateljski sistem predvien u lanu 77. lan 81. Sporazum o starateljstvu obuhvata u svakom sluaju uvjete pod kojim e se upravljati starateljskom teritorijom i odreuje vlast koja e njome upravljati. Ta vlast koja se u daljem tekstu naziva "upravna vlast" moe biti jedna drava ili vie njih ili sama Organizacija. lan 82. Starateljski sporazum moe odrediti jedno ili vie strategijskih podruja koja mogu obuhvatiti dio ili cijelu starateljsku teritoriju na koju se primjenjuje sporazum, ne dirajui ni u koji posebni sporazum ili sporazume sklopljene na osnovu lana 43. lan 83. 1. Vijee sigurnosti obavlja sve funkcije Ujedinjenih naroda koje se odnose na strategijska podruja, ukljuujui odobrenje uvjeta starateljskih sporazuma i njihove izmjene ili dopune. 2. Osnovni zadaci izloeni u lanu 76. primjenjuju se na stanovnike svakog strategijskog podruja. 3. Vijee sigurnosti e, pridravajui se odredbi starateljskih sporazuma a ne dirajui u pitanja sigurnosti, koristiti pomo Starateljskog vijea u obavljanju onih funkcija Ujedinjenih naroda po starateljskom sistemu koje se odnose na politika, ekonomska, socijalna i obrazovna pitanja u strategijskim podrujima. 24

lan 84. Upravna vlast je duna osigurati da starateljska teritorija d svoj doprinos odranju meunarodnog mira i sigurnosti. U tu svrhu, ona moe upotrijebiti dobrovoljake snage, sredstva i pomo starateljske teritorije pri ispunjenju obaveza koje je u tom pogledu preuzela prema Vijeu sigurnosti, kao i za lokalnu odbranu i odranje reda i zakona unutar starateljske teritorije. lan 85. 1. Sve funkcije Ujedinjenih naroda koje se odnose na starateljske sporazume za sva podruja koja nisu naznaena kao strategijska, ukljuujui odobrenje uvjeta iz starateljskih sporazuma i njihove izmjene ili dopune, obavlja Generalna skuptina. 2. Starateljsko vijee koje djeluje pod vodstvom Generalne skuptine pomae Generalnoj skuptini u obavljanju tih funkcija.

POGLAVLJE XIII.
STARATELJSKO VIJEE

Sastav
lan 86. 1. (a) Starateljsko vijee ine sljedei lanovi Ujedinjenih naroda: lanovi koji upravljaju starateljskim teritorijama;

(b) lanovi koji su poimenice navedeni u lanu 23., a koji ne upravljaju starateljskim teritorijama; (c) onoliko ostalih lanova izabranih na period od tri godine od strane Generalne skuptine koliko je potrebno da ukupni broj lanova Starateljskog vijea bude jednako podijeljen izmeu lanova Ujedinjenih naroda koji upravljaju starateljskim teritorijama i onih koji njima ne upravljaju.

25

2. Svaki lan Starateljskog vijea odreuje jednu posebno kvalificiranu osobu da ga zastupa u Vijeu.

Funkcije i ovlasti
lan 87. Generalna skuptina, te Starateljsko vijee pod vodstvom Skuptine, mogu u obavljanju svojih funkcija: (a) (b) razmatrati izvjetaje koje podnosi upravna vlast; primati peticije i ispitivati ih uz kosultacije sa upravnom vlasti;

(c) pobrinuti se za povremene obilaske predmetnih starateljskih teritorija u vrijeme dogovoreno sa upravnom vlasti; i (d) poduzimati te i druge djelatnosti u skladu sa odredbama starateljskih sporazuma. lan 88. Starateljsko vijee sastavlja upitnik o politikom, ekonomskom, socijalnom i obrazovnom napretku stanovnika svake starateljske teritorije; na osnovu tog upitnika upravna vlast za svaku starateljsku teritoriju podnosi, u granicama svoje nadlenosti, godinji izvjetaj Generalnoj skuptini.

Glasanje
lan 89. 1. Svaki lan Starateljskog vijea ima po jedan glas.

2. Odluke Starateljskog vijea donose se veinom glasova lanova koji su prisutni i koji glasaju.

26

Postupak
lan 90. 1. Starateljsko vijee donosi svoj poslovnik u kojem utvruje i nain biranja svog predsjednika. 2. Starateljsko vijee se sastaje prema potrebi u skladu sa svojim poslovnikom koji sadri i odredbe o sazivanju sastanaka na zahtjev veine njegovih lanova. lan 91. Kada je to svrsishodno, Starateljsko vijee koristi pomo Ekonomskog i socijalnog vijea i specijaliziranih agencija u vezi sa pitanjima iz njihove nadlenosti.

POGLAVLJE XIV.
MEUNARODNI SUD PRAVDE lan 92. Meunarodni sud pravde glavni je sudski organ Ujedinjenih naroda. On djeluje u skladu sa Statutom u prilogu ovog dokumenta koji je izraen na osnovu Statuta Stalnog suda za meunarodnu pravdu i sastavni je dio ove Povelje. lan 93. 1. Svi lanovi Ujedinjenih naroda jesu ipso facto strane Statuta Meunarodnog suda pravde. 2. Drava koja nije lanica Ujedinjenih naroda moe postati strana Statuta Meunarodnog suda pravde pod uvjetima koje za svaki pojedini sluaj odredi Generalna skuptina na preporuku Vijea sigurnosti.

27

lan 94. 1. Svaki lan Ujedinjenih naroda se obavezuje da e prihvatiti odluku Meunarodnog suda u svakom sporu u kojem on jedna od strana. 2. Ako bilo koja strana u sporu ne izvri obaveze koje joj namee presuda izreena od strane Suda, druga strana se moe obratiti Vijeu sigurnosti koje, ako to smatra potrebnim, moe dati preporuke ili odluiti o mjerama koje treba poduzeti radi izvrenja presude. lan 95. Nita u ovoj Povelji ne spreava lanove Ujedinjenih naroda da rjeavanje svojih sporova povjere drugim sudovima na osnovu sporazuma koji ve postoje ili koji ubudue mogu biti sklopljeni. lan 96. 1. Generalna skuptina ili Vijee sigurnosti mogu traiti savjetodavno miljenje o svakom pravnom pitanju od Meunarodnog suda pravde. 2. I drugi organi Ujedinjenih naroda, te specijalizirane agencije koje Generalna skuptina moe u svako doba na to ovlastiti, mogu traiti savjetodavno miljenje Suda o pravnim pitanjima koja iskrsnu u okviru njihove djelatnosti.

POGLAVLJE XV.
SEKRETARIJAT lan 97. Sekretarijat ini generalni sekretar i osoblje potrebno Organizaciji. Generalnog sekretara imenuje Generalna skuptina na preporuku Vijea sigurnosti. On je vrhovni dunosnik Organizacije.

28

lan 98. Generalni sekretar djeluje u tom svojstvu na svim sastancima Generalne skuptine, Vijea sigurnosti, Ekonomskog i socijalnog vijea i Starateljskog vijea. On obavlja i sve ostale funkcije koje mu povjere ti organi. Generalni sekretar podnosi Generalnoj skuptini izvjetaj o radu Organizacije. lan 99. Generalni sekretar moe upozoriti Vijee sigurnosti na svako pitanje koje bi po njegovom miljenju moglo dovesti u opasnost odranje meunarodnog mira i sigurnosti. lan 100. 1. U obavljanju njihovih dunosti generalni sekretar i osoblje nee traiti ni primati upute ni od koje vlade, niti od bilo koje druge vlasti izvan Organizacije. Oni e se suzdravati od svakog ina koji je nespojiv sa njihovim poloajem meunarodnih dunosnika odgovornih jedino Organizaciji. 2. Svaki lan Ujedinjenih naroda se obavezuje da e potovati iskljuivo meunarodni karakter dunosti generalnog sekretara i osoblja i da nee pokuati na njih uticati u obavljanju njihovih dunosti. lan 101. 1. Generalni sekretar imenuje osoblje u skladu sa pravilima koja utvrdi Generalna skuptina. 2. Odgovarajue osoblje se trajno dodjeljuje Ekonomskom i socijalnom vijeu, Starateljskom vijeu i, ukoliko je to potrebno, drugim organima Ujedinjenih naroda. To osoblje je sastavni dio Sekretarijata. 3. Pri upoljavanju osoblja i odreivanju uvjeta slube uzima se prvenstveno u obzir potreba da se osigura najvii stepen radne sposobnosti, strunosti i potenja. Duna panja se poklanja i znaaju regrutiranja osoblja na najirem moguem geografskom osnovu.

29

POGLAVLJE XVI.
RAZNE ODREDBE lan 102. 1. Svaki ugovor i svaki meunarodni sporazum koji zakljui bilo koji lan Ujedinjenih naroda poslije stupanja na snagu ove Povelje bie to je prije mogue registriran u i objavljen od strane Sekretarijata. 2. Nijedna strana ugovora ili meunarodnog sporazuma koji nije registriran u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana ne moe se pozvati na taj ugovor ili sporazum ni pred kojim organom Ujedinjenih naroda. lan 103. U sluaju sukoba izmeu obaveza koje lanovi Ujedinjenih naroda imaju po ovoj Povelji i obaveza koje imaju po ma kojem drugom meunarodnom sporazumu, prevladavaju obaveze na osnovu ove Povelje. lan 104. Organizacija uiva na teritoriji svakog svog lana pravnu sposobnost potrebnu za obavljanje svojih funkcija i za postizanje svojih ciljeva. lan 105. 1. Organizacija uiva na teritoriji svakog svog lana privilegije i imunitete potrebne za postizanje svojih ciljeva. 2. Predstavnici lanova Ujedinjenih naroda i dunosnici Organizacije uivaju na slian nain privilegije i imunitete potrebne za neovisno obavljanje njihovih funkcija u vezi sa Organizacijom. 3. Generalna skuptina moe davati preporuke u cilju odreivanja pojedinosti za primjenu stavova 1. i 2. ovog lana ili u tu svrhu predlagati konvencije lanovima Ujedinjenih naroda.

30

POGLAVLJE XVII.
PRIJELAZNE ODREDBE O SIGURNOSTI lan 106. Dok ne stupe na snagu posebni sporazumi iz lana 43., koji bi po miljenju Vijea sigurnosti omoguili Vijeu da pone obavljati svoje dunosti na osnovu lana 42., Francuska i drave potpisnice Deklaracije etiri nacije koja je potpisana u Moskvi 30. oktobra 1943. godine, pristupie shodno odredbama stava 5. te Deklaracije meusobnim konsultacijama i po potrebi konsultacijama sa drugim lanovima Ujedinjenih naroda, u cilju poduzimanja zajednike akcije, u ime Organizacije, koja bi mogla biti potrebna za odranje meunarodnog mira i sigurnosti. lan 107. Nita u ovoj Povelji ne umanjuje niti spreava akciju prema bilo kojoj dravi koja je za vrijeme drugog svjetskog rata bila neprijatelj ma koje potpisnice ove Povelje, koju vlade odgovorne za tu akciju poduzimaju ili odobravaju kao posljedicu tog rata.

POGLAVLJE XVIII.
IZMJENE I DOPUNE lan 108. Izmjene i dopune ove Povelje stupaju na snagu za sve lanove Ujedinjenih naroda kada ih glasanjem usvoje dvije treine lanova Generalne skuptine i kada ih u skladu sa njihovim ustavnim propisima ratificiraju dvije treine lanova Ujedinjenih naroda, ukljuujui sve stalne lanove Vijea sigurnosti. lan 109. 1. U svrhu revidiranja ove Povelje moe se odrati generalna konferencija lanova Ujedinjenih naroda na dan i u mjestu koji se utvrdi dvotreinskom veinom glasova

31

lanova Generalne skuptine i glasovima bilo koje deveterice lanova Vijea sigurnosti. Svaki lan Ujedinjenih naroda ima na toj konferenciji jedan glas. 2. Svaka izmjena ove Povelje koju konferencija preporui dvotreinskom veinom stupa na snagu kada je u skladu sa svojim ustavnim propisima ratificiraju dvije treine lanova Ujedinjenih naroda, ukljuujui sve stalne lanove Vijea sigurnosti. 3. Ako se ta konferencija ne odri prije desetog godinjeg zasjedanja Generalne skuptine od stupanja na snagu ove Povelje, prijedlog za njeno sazivanje stavlja se na dnevni red tog zasjedanja Generalne skuptine, a konferencija se odrava ako bude tako odlueno veinom glasova lanova Generalne skuptine i glasovima bilo koje deveterice lanova Vijea sigurnosti.

POGLAVLJE XIX.
RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE lan 110. 1. Ovu Povelju e ratificirati drave potpisnice u skladu sa svojim ustavnim propisima. 2. Ratifikacije se deponiraju kod Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava koja e o svakom deponiranju obavijestiti sve drave potpisnice kao i generalnog sekretara Organizacije, kada ovaj bude imenovan. 3. Ova Povelja stupa na snagu poto budu deponirane ratifikacije Republike Kine, Francuske, Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sjedinjenih Amerikih Drava i veine ostalih drava potpisnica. Potom Vlada Sjedinjenih Amerikih Drava sastavlja zapisnik o deponiranju ratifikacija, iji prijepis se dostavlja svim dravama potpisnicama. 4. Drave potpisnice ove Povelje, koje je ratificiraju nakon njenog stupanja na snagu, postaju lanovi osnivai Ujedinjenih naroda na dan deponiranja svojih ratifikacija.

32

lan 111. Ova Povelja iji su kineski, francuski, ruski, engleski i panski tekstovi jednako vjerodostojni, poloie se u arhiv Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava. Ta Vlada e dostaviti vladama ostalih drava potpisnica njene propisno ovjerene prijepise. U POTVRDU EGA su predstavnici vlada Ujedinjenih naroda potpisali ovu Povelju. SASTAVLJENO u gradu San Franciscu, dvadeset estog juna hiljadu devetsto etrdeset pete.

33