Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
ZAVRNI RAD
Vrijednosni papiri
SADRAJ
UVOD .
1. Pojam vrijednosnih papira ... 4 2. Poloaj vrijednosnih papira u kontnom planu . 4 3. ekovi . 5 3.1.ekovi (primljeni) . 5 3.2.ekovi graana .. 5 3.3.Devizni ekovi 5 3.4.Primjer knjienja ekova ... 6 4. Mjenice (primljene) . 7 4.1.Primjer knjienja avalirane mjenice .. 8 4.2.Primjer knjienja neavalirane mjenice ... 9 5. Obveznice . 10 5.1.Primjer knjienja obveznica .. 11 6. Dionice . 12 6.1.Primjer knjienja dionica 12 7. Komercijalni i blagajniki zapisi . 13 7.1.Primjer izdavanja komercijalnih zapisa . 13 7.2.Ulaganje u komercijalne zapise . 14 7.3.Primjer ulaganja u komercijalne zapise . 15 7.4.Blagajniki zapisi ... 15 7.5.Primjer knjienja blagajnikih zapisa 16 ZAKLJUAK . 17 LITERATURA 18
UVOD
Tema mog zavrnog rada su VRIJEDNOSNI PAPIRI. Vrijednosni papiri su pisane dokazne isprave koje vlasniku, korisniku ili vjerovniku daju odreena imovinska prava. Dijele se na novane i vrijednosne papire. Potrudit u se da vam to bolje predstavim: to je ek? to je mjenica? to su obveznice? to su dionice? to su komercijalni i blagajniki zapisi? Primjer knjienja ekova, mjenica, obveznica, dionica, ulaganje u komercijalne i blagajnike zapise. ek je kratkotrajan vrijednosni papir i ujedno instrument plaanja i osiguranja plaanja. Mjenica je vrijednosni papir kojom izdavatelj mjenice (trasant) daje bezvrijedni nalog trasatu (osobi koja treba platiti) da u odreenom vremenskom roku i na odreenom mjestu, navedenoj na ispravi (remitentu) ili po njenoj naredbi isplati odreenu sumu novca. Obveznice su vrijednosni papiri koji su predmet prodaje na financijskom tritu ili burzi. Stjeu se kupnjom za novac, razmjenom za druge vrijednosne papire ili za nenovane vrijednosti. Dionice su vrijednosni papiri koji dioniaru osiguravaju: 1. Proporcionalnu glasaku mo u organima uprave dioniko drutvo 2. Dokaz vlasnitva nad kapitalom uloenim u dioniko drutvo 3. Pravo na dio u poslovnom rezultatu pravo na dividendu
1. VRIJEDNOSNI PAPIRI
Vrijednosni papiri su pisane dokazne isprave koje vlasniku, korisniku ili vjerovniku daju odreena imovinska prava. Dijele se na novane i robne vrijednosne papire. Vrijednosni papiri kakvi su ekovi, mjenice, obveznice, dionice, komercijalni zapisi i blagajniki zapisi novani su vrijednosni papiri. Vrijednosni papiri koji se unovuju u roku kraem od jedne godine i dio su kratkotrajne financijske imovine poduzetnika.
3. EKOVI
ek je vrijednosni papir i ujedno instrument plaanja i osiguranja plaanja. ek se plaa po vienju. Rok podnoenja eka na naplatu ovisi o mjestu izdavanja eka. Ako su izdavatelj (trasant) i platac (trasat) u istome mjestu, ek se naplauje u roku od osam dana, dana od izdavanja, a ako su u razliitim mjestima u Republici Hrvatskoj, ek se naplauje u roku petnaest dana od dana izdavanja.
3.1.
ekovi primljeni
ek izdan u nekoj europskoj zemlji mora se naplatiti u roku od dvadeset dana. ek izdan u zemljama obalama Sredozemnog i Crnog mora naplativ je u roku etrdeset dana, a ako je izdan u izvaneuropskoj zemlji, naplauje se u roku od sedamdeset dana. ek moe glasiti na donositelja, na ime i po naredbi. Gotovinski ek je instrument gotovinskog platnog prometa. Barirani ek instrument je negotovinskog plaanja, a moe se rabiti i kao instrument osiguranja plaanja. Napomena: Kunski ekovi pravno postoje. Banke ih ne izdaju pravnim osobama. Plaanja u zemlji obavljaju se uporabom HUB platnih obrazaca u funkciji naloga za isplatu, naloga za uplatu i naloga za prijenos.
3.2.
ekovi graana
Banka graanima koji imaju otvorene raune u banci (iro raun, tekui raun) neposredno izdaje ekove graana. Oni graanima slue kao sredstvo plaanja do iznosa raspoloivog na raunu graana i doputenoga prekoraenja (koje odredi banka), na koje se plaa propisana kamatna stopa.
3.3.
Devizni ekovi
Devizne ekove izdaju inozemne banke svojim pravnim i fizikim osobama. Slue kao sredstvo plaanja obveza nastalih u drugoj zemlji. Naplata primljenih deviznih ekova obavlja se u stranoj valuti (devizama). Knjie se u kunskoj protuvrijednosti na dan naplate.
5
3.4.
Stanje na raunu 212 Kupci u inozemstvu 1. Prodavaonica broj 7 naplatila prodanu robu ekovima graana 2. Primljen ek inozemnog kupca 3. ekovi graana predani na naplatu 4. Devizni ek predan na naplatu 5. Primljen izvadak banke da su naplaeni ekovi graana 6. Izvadak poslovne banke da je naplaen devizni ek Knjienje na raunima:
Kupci u inozemtvu - 212
S = 2.238,00
2.238,00 (2)
(1) 5.000,00
5.000,00 (3)
4.098,36 (1)
901,64 (1)
(3) 5.000,00
5.000,00 (5)
(2) 2.228,00
2.228,00 (4)
(5) 5.000,00
(4) 2.238,00
2.238,00 (6)
(6) 2.238,00
4. MJENICE (primljene)
Mjenica ima svojstvo (kratkoronog) kreditiranja, plaanja i jamstva da e mjenini iznos biti naplaen. Kao instrument plaanja moe se upotrijebiti mjenica koja je avalirana kod banke. Avalom mjenice (jamstvom) banka preuzima obvezu da e vjerovniku isplatiti mjenini iznos ako mjenica nije naplativa s raunom trasanta. Mjenice koje poduzetnik prima po osnovi naplate svog potraivanja, a nisu avalirane knjie se u izvanbilannoj evidenciji koja se vodi na skupini konta. Po primitku ovih mjenica evidencija nije provedena na bilannim kontima, ve se to uini po naplati mjenice, tj. po primitku novanih sredstava. Takoer, po naplati mjenice potrebno je zatvoriti izvanbilanna konta. Za podmirenje obveza upotrebljava se i vlastita trasirana mjenica, koju trasira dunik, dajui nalog banci da naznaeni iznos isplati osobi imenovanoj na mjenici. Nominalna vrijednost mjenice sastoji se od mjeninog duga i kamata s PDV-om. Kamate na mjenini dug mogu se ugovoriti u mjesenom postotku u godinjoj postotnoj stopi ili u apsolutnom iznosu. Mjenica mora biti domicilirana na banku u kojoj je otvoren iro raun trasanta. Ona mora imati oznaku dospijea, a najdulji rok je 90 dana od dana izdavanja. Primljenu mjenicu poduzetnik moe: uvati kod sebe do roka dospijea i tada je dati na naplatu Indosirati (prenijeti) mjenicu sa svog vjerovnika da bi njome podmirio svoj dug Eskontirati, tj. naplatiti mjenicu prije roka njezina dospijea.
4.1.
Stanje na raunu kupca Trgopromet d.d. iznosi 10.000,00 KM. 1. Kupac izdaje mjenicu na iznos duga na kojemu je obraunat10 % kamata i PDV na kamatu 17 % 2. Mjenica kupca predana je na naplatu 3. Mjenica je naplaena (izvadak sa iro rauna broj 10) 4. Knjiite prihode od kamata po mjenici i PDV-u.
4.2.
Stanje na kontu kupci iznosi 20.000,00 KM 1. Kupac je predao neavaliranu mjenicu na iznos duga na kojemu je obraunata kamata 10 % i PDV 17 % 2. Mjenica je naplaena (izvadak sa iro rauna broj 11) 3. Zatvoriti izvanbilannu evidenciju
5. OBVEZNICE
Obveznice su vrijednosni papiri koji su predmet prodaje na financijskom tritu (burzi). Stjeu se kupnjom za novac, razmjenom za druge vrijednosne papire ili za nenovane vrijednosti. Obveznice kao vrijednosni papiri imaju nominalnu vrijednost i trinu vrijednost, koja moe biti via ili nia od nominalne vrijednosti. Obiljeje je obveznica da imaju fiksnu kamatnu stopu i odreeni rok dospijea. Obveznice koje dospijevaju u roku jedne godine od dana kupnje (ulaganja)jesu kratkoroni vrijednosni papiri i knjigovodstveno se vode kao sastavni dio kratkotrajne financijske imovine na osnovnom raunu. Obveznice koje dospijevaju u roku duljem od jedne godine od dana kupnje jesu dugoroni (dugotrajni) vrijednosni papiri i vode se u sklopu skupine Dugotrajna financijska imovina. Imatelj obveznica ostvaruje prihod od kamata na obveznice.
10
5.1.
Knjienje kupnje i dospijea kratkotrajnih obveznica: 1. Jela d.o.o., Skrad, kupila je 200 kratkotrajnih obveznica nominalne vrijednosti 150 KM po obveznici. Rok dospijea je 10 mjeseci, uz godinju kamatnu stopu od 8 %. 2. Obraunate kamate za 10 mjeseci iznose 1.998,00 KM (od toga, kamate 1.637,71 KM, PDV 360,29 KM). 3. Poslije dospijea obveznica doznaen je na iro raun tvrtke Jela d.o.o. iznos od 31.998,00 KM, kamate s PDV-om 1.998,00 KM, od toga PDV 360,29 KM.
11
6. DIONICE
Dionice su vrijednosni papiri kojima dioniar: Dokazuje vlasnitvo, u protuvrijednosti dionica, nad kapitalom uloenim u dioniko drutvo Osigurava udjel u rezultatu poslovanja dionikoga drutva u obliku dividendi u istoj dobiti, isplauje se po svakoj dionici na temelju odluke skuptine dionikog drutva. Dionice koje su kupljene na tritu vrijednosnih papira s namjerom da se unove u roku jedne godine dio su kratkorone imovine poduzetnika. Dionice koje su uloene u dioniko drutvo kao trajni ulog sastavni su dio vrijednosti kapitala dionikoga drutva, u kojemu ostaju sve dok postoji dioniko drutvo, pa se te dionice u knjigovodstvu vode kao dugotrajna imovina. Dionice kao kratkotrajna imovina knjie se prema priloenom raunskom planu na osnovnom sintetikom raunu 2450 dionice.
6.1.
1. Poduzetnik je na burzi kupio 400 dionica po 2.000,00 KM. 2. Poduzetnik je prodao 300 dionica po 2.300,00 KM 3. Poduzetnik je na burzi prodao 100 dionica po 1.900,00 KM
800.000,00 (1)
Napomena: Prihodi i rashodi ostvareni kupnjom ili prodajom dionica na tritu vrijednosnih papira izuzeti su od pladanja PDV-a.
12
7.1.
Pravna osoba ITEL iz Zagreba izdala je 300 komercijalnih zapisa u apoenima po 1000 KM, uz kamatnu stopu od 3 % mjeseno. 1. Primitak komercijalnih zapisa iz tiskare knjii se u izvanbilannoj evidenciji 2. Raun R-1, broj 97, Tiskare Zagreb: usluge tiskanja 4000 KM, 22 % PDV-a 800 KM, ukupno 4880 KM. 3. Raun Tiskare Zagreb u iznosu od 4880 KM podmiren je sa iro rauna nalogom za prijenos. 4. Drutvo Bor iz Zagreba otkupilo je na rok od 6 mjeseci 300 komercijalnih zapisa uz mjesenu kamatu od 3 %. 5. Knjii se prodaja komercijalnih zapisa u izvanbilannoj evidenciji. 6. Financijski trokovi iz odnosa s nepovezanim drutvima 54.000,00 KM kamate i PDV 11.880,00 KM, ukupno 65.880,00 KM 7. Nakon isteka roka od 6 mjeseci izdavatelj vraa ulagatelju 365.880,00 KM, protuvrijednost 300 komercijalnih zapisa, i 65.880,00 KM za kamate, uveane za PDV.
13
Ostali vrijednosni papiri koji nisu -4 dospjeli (1) 300.000,00 300.000,00 (5)
-4 300.000,00 (1)
.(7)
(7) 300.000,00
300.000,00 (4)
7.2.
novanih sredstava ulae u kratkorone vrijednosne papire komercijalne zapise. Ulaganje u komercijalne zapise je kratkorono (3, 6, 9 mjeseci) uz ugovorenu mjesenu kamatu. Novac uloen u komercijalne zapise sastavni je dio financijske imovine.
14
7.3.
1. Poduzee Transport d.d. kupilo je 50 komercijalnih zapisa koji glase na apoene 1000,00 KM 2. Ove komercijalne zapise emitirala je poslovna banka X d.d. sa rokom od 182 dana, a kamatna stopa je 4,45 % godinje. Kamate su obraunate. 3. Naplaene su kamate a glavnica je vraena.
50.000,00 (1)
(1) 50.000,00
50.000,00 (3)
7.4.
Blagajniki zapisi
Blagajniki ili trezorski zapisi jesu kratkoroni vrijednosni papiri sa vrlo niskim rizikom pa e se i ulaganja u ove vrijednosne papire voditi kao kratkotrajna financijska imovina poduzea na konto 2324 ulaganje u blagajnike zapise. Izdaje ih centralna banka, poslovne banke i druge financijske institucije ili dravna tijela dok ih poduzea mogu samo kupovati. Kupci ovih zapisa ostvaruju kamatu koja e se u njihovim evidencijama voditi kao financijski prihod.
15
7.5.
Saldo na kontu iro raun iznosi 100.000,00 KM. 1. Poduzee Split d.d. kupilo je blagajnike zapise koje je emitirala Splitska banka d.d. uz diskontnu stopu od 10 %. Nominalna vrijednost ovih zapisa iznosi 500.000,00 KM 2. Blagajniki zapisi su naplaeni u roku dospijea iz te poslovne godine 3. Knjiiti prihode od kamata po naplaenim blagajnikim zapisima.
450.000,00 (1)2
(1) 500.000,00
500.000,00 (2)
(3) 500.000,00
50.000,00 (1)
Objanjenje: Kupnja blagajnikih zapisa ostvarena je uz diskont pa je novani izdatak na kontu iro raun u iznosu u koji je zaraunat diskont (500.000 (10 % 500.000) = 500.000 50.000 = 450.000)
16
ZAKLJUAK
U svakodnevnoj upotrebi izraz vrijednosnih papira nije precizno definiran pa postoje razlike u zakonodavstvima pojedinih drava, a postoje razlike i u znanstvenom pristupu. Pojedini vrijednosni papiri nastaju u drugoj polovici 19. stoljea, kao zajedniki naziv za mnogobrojne papire koji su cirkulirali u prometu, a bili su nositelji i u njima upisanih prava. Vrijednosni papiri pojavljuju se na primarnom i sekundarnom tritu. Na primarnom, oni se prvi puta nude potencijalnim kupcima. Emisijom papira i njihovom prodajom, izdavatelj pribavlja novana sredstva, mobilizirajui tako rasprena sredstva u gospodarske svrhe. Za razliku toga, na sekundarnom tritu, trguje se vrijednosnim papirima koji su ve planirani.
17
LITERATURA
1. Knjigovodstvo s bilanciranjem 2; Maja Safret, Branka Mari, Ljerka Dragovi Kova; kolska knjiga, Zagreb, 2006 godine.
18