Sie sind auf Seite 1von 28

ANATOMIJA DRVA

1. DRVO- je vrsta vlaknasta tvar od koje su sainjena debla i grane drvea i grmlja izmeu kore i srike, bilo da rastu ili su posjeeni za upotrebu. 2. Biljno podrijetlo drva: za nas su najvanije skupine kritosjemenjaa i golosjemenjaa. U skupini kritosjemenjaa najvaniji je red LISTAA (dvosupnice). U skupini golosjemenjaa najvaniji je red ETINJAA. 3. God- godinji prirast drva -sastoji se od dva dijela: a) RANOG DRVA (vei dio, proljetni) b) KASNOG DRVA (u pravilu ui i gui dio, jesenski)
4. PRESJECI U ANATOMIJI DRVA SU:

a) Poprijeni presjek b) Radijalni presjek c) Tangentni presjek

5. Drvo se sastoji od: vanjske i unutarnje kore, kambija, bjeljike, sri i srike.

6. Piljenice Bonica

Blistaa

7. Vanjska kora- oznaka povrinskih slojeva mrtvog stanija periderma i sekundarnog floema 8. Unutarnja kora- oznauje ivo floemsko stanije uz kambij 9. Kambij=vaskularni kambij=kambij drva- smjeten izmeu sekundarnog silema i primarnog floema - protee se od vrhova rasta u stabljici i granama do odgovarajuih podruja u koljenu Raspored kambijskih inicijala: a) Etani ili katni raspored- listae, na viem stupnju filogeneze (1) b) Difuzni raspored- etinjae, listae na niem stupnju filogeneze (2)

10. Bjeljika- dio drva koji u ivom stablu sadri ive stanice i rezervne tvari.
Funkcija bjeljike je provodna, akumulativna i mehani ka (u mladosti kad drvo nema sri)

11. Sr- je centralni, tamnije obojeni dio korjena, debla i grana. -u pravilu sr je znatno tamnija od bjeljike, no postoje iznimke gdje su odstupanja u boji mala 12. Srika- centralna jezgra neke biljke Srika je izgraena uglavnom iz stanica parenhima

13.

STANINA STIJENKA NA POSEBNIM PAPIRIMA

14. Celuloza- hidroskopna, to znai da prima i otputa vlagu ovisno o vlanosti i temperaturi okolnog okolnog zraka 15. Stanica- osnovni element anatomske grae drva -Po obliku (odnosno nizanju): a) PARENHIMSKE- jedine ive stanicedva sve dok se nalaze u sastavu funkcionalne bjeljike ivog stabla, poslagane su kao opeke -najee su irine 0,015 mm do 0,025 mm, duljine mogu biti 0,1 do 0,3 mm (ovisno o vrsti dva)

b) PROZENHIMATSKE- odumru odmah nakon odrastanja, a upljine im se ispune vodom, izrazito su duguljaste,na krajevima uiljene radi boljeg prihvaanja -preteito duljine 0,8 do

1,5 mm kod listaa, a od 3 do 8 mm kod etinjaa. Promjera mogu biti od 0,02 mm do 0,5 mm (mogu biti i vee, ovisno o vrsti drva)

-Stanice u drvu obavljaju razliite funkcije, te se prema namjeni dijele u dvije skupine: a) STANICE S MEHANIKOM FUNKCIJOM- daju stablu potrebnu vrstou da nosi svoju vlastitu masu, da izdri snagu vjetra i da stoji uspravno b) STANICE SA FIZIOLOKOM FUNKCIJOM- slue za provoenje i uskladitenje hrane, da bi stablo moglo rasti i u vegetacijskom i izvan vegetacijskog razdoblja. Stanice provodne funkcije ine da se voda i mineralne tvari crpe iz tla s pomou korjena, diu se kroz drvo. Ovo se obavlja itavom visinom i debljinom ivih dijelova stabla. Uskladitenje

rezervne hrane je u posebnim stanicama. STANICE SA FIZIOLOKOM FUNKCIJOM

16. Jaice- su ne odebljana mjesta membrana koja slue za vezu koja slueua vezu izmeu lumena susjednih stanica -da bi hrana i voda mogla prelaziti iz jedne stanice u drugu, susjedne stanice imaju na dodirnim povrinama stanjena mjesta na staninim stjenkama -znaajan utjecaj na permeabilnost drva (najvie se istie: u suenju drva, proizvodnji pulpe, tretiranju drva zatitnim sredstvima) -otvori u sekundarnom sloju stanine stijenke (jaice su mjesta gdje sekundaran sloj nije poloen, povrina primarnog sloja stijenke koja nije pokrivena sekundarnim slojem je membrana jaice -prema lumenu stanice otvoren, a prema susjednoj stanici zatvoren membranom jaice - primarni dijelovi: jaina upljina i jaina membrana -jaice su obino u paru (povremeno se stvaraju tzv. slijepe jaice)

Glavne vrste jaica su: a) Jednostavna jaica: upljina okruglog oblika na sekundarnom sloju stjenke stanice -sastoji se iz dviju nasuprotnih krunih otvora u sekundarnom sloju membrane, izmeu kojih se nalazi membrana jaice -jednostavne jaice su karakteristika parenhima -provode hranu b) Ograena jaica- otvor s uzdignutim nadsvoenim dijelom sekundarnog sloja stanine stijenke, na vrhu kojega se nalazi otvor (porus) -na sredini membrane jaice formirano je (samo kod etinjaa) odebljanje (torus), a kruni vijenac membrane jaice zove se margo ili anulus -uz sve to sadri jednostavna, ograena sadri torus i margo -provode vodu

Ograene jaice s leastim zadebljanjem membrane (torusom) imaju samo traheide drva etinjaa iz porodice Pinaceae. Provodne stanice ostalih vrsta dva etinjaa i listaa imaju ograene jaice bez torusa.

Zatvaranje (aspiracija) jaica Ako se stupac vode u provodnom elementu (aksijalnoj traheidi ili lanku traheje) prekine tada u provodni element ulazi zrak. Zrak se iri i dolazi do jaine membrane koja se, ako je dovoljno savitljiva, povlai na jednu stranu par jaice. Zatvaranjem jaica smanjuje se perneabilnost drva. Zatvorene jaice uobiajno se nalaze u sri.

17. Ploe perforacije- glavna provodnja tekuina u drvu listaa (lanci traheje) perforacije na zavrnim stijenkama susjednih lanaka. Postoje 4 tipa: jednostavna, efedroidna, ljetviasta i mreasta.

18. Zadebljanja stanine stijenke: SPIRALNA ZADEBLJANJA- treheide odreenih rodova etinjala i lanci traheja i vlakanaca odreenih rodova listaa

Traheide- osnovni element grae drva iz kojeg se filogenski izvode svi ostali tipovi provodnih elemenata drva -u funkcijskom smislu traheida je primarno provodni element koji vri i mehaniku ulogu -ine vie 90% drva etinjaa -duljina traheida varira u velikom rasponu ak od 1 do 7 mm

Aksijalne traheide- glavne funkcije aksijalnih traheida : 1. Provodnja vode- aksijalne traheide ranog drva 2. Podupiranje stabla- aksijalna traheida kasnog drva - mogu biti dugake (3-5 mm) etverostrane do estostrane primatske stanice zatvorenih krajeva. Vrste drva etinjaa ne razlikujemo po obliku ili rasporedu traheida, ve po njihovim dimenzijama i po jaicama na njihovim stijenkama.

Popreno (radijalno orijentirane stanice): -parenhim traka: -Dijagnostiki vani: -jaice polja ukrtanja -broj i izgled jaica na poprenom i tangentnim stijenkama -traheide traka: -Dijagnostiki vani: -nazubljenost odnosno glatkoa stijenki

Razlikujemo i modifikacije koje znatno odstupaju od osnovnog prozenhimskog oblika: a) traheida traka: po obliku nalik na izodijametriku stanicu parenhima traka. Od parenhima se razlikuje po tipinim, sitnim, okruglim, ograenim jaicama. b) traheida niza: formiraju se u aksijalnom nizu koji je nalik na niz stanica aksijalnog parenhima, od parenhima se razlikuju po tipinim ograenim jaicama c) vazicentrine traheide (listaa): javljaju se iskljuivo pojedinano. One su kratke, veoma nepravilnog oblika u neposrednom kontaktu sa trahejama. Sitne ograene jaice rasporeene po svim aksijalnim membranama. d) vaskularne traheide (listaa): one se po obliku i nainu slaganja podsjeaju nalik lancima traheja. Popreene membrane vaskularnih traheida i sitno ograene jaice se vide na radijalnom presjeku, te se po tome razlikuju lako od ploa perforacije lanaka traheja. Traheide listaa su mnogo krae od traheide etinjaa: one na krajevima nisu tako izrazito uiljene, a zbog pritiska okolnog elementa mogu biti i znatno deformirane.

Drvna vlakanca- nazivaju se jo limbriformska vlakanca -mrtve stanice s mehanikom funkcijom, a nalaze se u listaama, gdje su smjetene aksijalno -izrazito su produljena oblika, duine od 0.6 do 5 mm, to je oko 40 puta vee od njihove

debljine -drvna vlakanca su na krajevima uiljena, nazupana i isplepletena zbog boljeg prihvaanja boljeg prihvaanja u duljinu -imaju sitne lumene, a debelu membranu -jaice su im malobrojene ili ih uope nema -to su vlakanca tanja, drvo je finije i tvre, vea duljina duljina vlakanaca pridonosi veoj savitljivosti i elastinosti drva -elatinozno drvno vlakance: unutarnji sloj membrane manje ili vie nelignificiran ili elatinozan. Specifina karakteristika tenzijskog drva listaa

Traheje- mrtva stanica cjevastog, valjkastog ili bacvastog oblika. Na poprecnom presjeku okruglog su ili elipticnog oblika ili poligonalno spljotene. Uzdune stijenke, ovisno o vrsti drva mogu biti relativno tanke ili debele. U pravilu poligonalno spljoteni clanci traheja imaju tanke, a okrugli ili elipticni debele uzdune stijenke. Na uzdunim stijenkama formiraju se brojne ogradene jaice. Zavrne stijenke su im djelomicno ili potpuno perforirane. Po navedenim karakteristikama bitno se razlikuju od svih ostalih elemenata grade drva . Perforirani dio zajedno s preostatkom zavrne stijenke naziva se ploca perforacije. Kod potpune ili jednostavne perforacije gotovo citava povrina ploce perforacije je proupljena jednim velikim otvorom. Kod djelomicne ili viestruke perforacije ploca je proupljena s dva ili vie manjih otvora. Prema obliku i rasporedu otvora djelomicna se perforacija ploce perforacije dijeli na efedroidnu, sa skupinom okruglih otvora, mreastu ili retikularnu, s mreasto, poput pcelinih saca rasporedenim poligonalnim otvorima, i ljestvicastu ili skalariformnu, s izduenim otvorima rasporedenim jedan do drugoga u obliku ljestava nizovi provodnih mrtvih elemenata drva listaa. Po grai i nainu provoenja vode traheje se bitno razlikuju od traheida i vlaknastih traheida. Trahealni niz sastoji se iz aksijalnog niza lanaka koji izgrauju cijevastu tvorevinu.

Smolenice- mogu se primjetiti na poprenom presjeku na nekim rodova etinjaa, prostim okom ili povealom, kao svijetle ili tamne toke koje su nalik na pore listaa. One su podijeljene aksijalno, meu ostale aksijalne elemente grae drva i radijalno, unutar vierednih trakova, a od velike su dijagnostike vanosti. Aksijalne su u pravilu vee od radijalnih, a njihova veliina ovisi i o vrsti drva i poloaju unutar stabla. Kod makroskopskog prepoznavanja u obzir dolaze, odn vide se samo aksijalne smolenice. Razlikujemo 2 vrste smolenica: a) debelostjene b) tankostjene

DRVO ETINJAA -ne porozno- nema traheja (pora) -sastoji se od aksijalnih traheida i parenhima traka -smolni kanali- smoljenice postoje u drvu borova, smreka, duglazija i aria -prijelaz iz ranog u kasno drvo istog goda postupan (meki borovi, smreke, jele), nagao (tvrdi borovi, arii) -jednostavne grae, izgraene preteito od traheida (90-94%), koje u ranom drvu preteito slue provoenju vode, a u kasnom drvu obavljaju preteito mehaniku funkciju u razmjerno pravilnom radijalnom rasporedu, te od 4,5 do 8% radijalnog parenhima, koji je prostim okom nevidljiv, a slui spremanju hrane -podjela drva etinjaa dijeli se na: a)drvo sa smolenicama b)drvo bez smolenica -irina kasnog drva je priblino jednaka i kod irokih i kod uskih godova. Dakle drva uskih godova sadri razmjerno vie kasnog drva, gdje su lumeni manji, a stijenke traheida deblje, zbog ega su etinjae uskih godova tee, vre i trajnije. Kod

etinjaa irokih godova prevladava zona ranog drva gdje su lumeni vei, stijenke traheida tanje, zbog ega je drvo meke i lake. y

LISTAE Uzduni elementi: lanci traheje, traheide (vazicentrine i vaskularne), vlakanca (limbroformsko vlakance i vlaknaste traheide), uzduni aksijalni parenhim (u nizu, vretenasti parenhim i stanice epitela) POPRENI (RADIJALNI) ELEMENTI: Stanice parenhima traka (leee ili uspravne, leee i uspravne)

Graeno je od barem 3 vrste stanica (parenhimske stanice, lanaka traheja, traheida, vlaknastih traheida i vlakanaca, te razne modifikacije i prijelazni oblici izmeu parenhima, vlakanaca i traheida). U listaama UVIJEK nalazimo lanke traheja, vlakanca i stanice parenhima traka.

CRVENO-GORE (l, o, p) Izodijametrine parenhimske stanice drvnih trakova (ine radijalni sustav provodnje i skladitenja hrane u bjeljici) CRVENO- DOLJE (b, c) stanice aksijalnog parenhima (sudjeluju u provodnji i skladitenju hrane) PLAVO- stanice za provodnju vode u bjeljici (vaskularna i vazicentrina traheida, cijevasti lanak i bavasti lanak traheje) UTO- stanice prvenstveno obavljaju mehaniku finkciju u drvu (vlakanca)

Listae imaju: -lanke traheja (pore)- porozno drvo -nema pravilnog radijalnog rasporeda uzdunih stanica na poprenom presjeku -sloene je grae -osim jednorednih sadri i vieredne, mnogoredne i sloene drvne trake U listaama razlikujemo: a)prstenasto porozne b) difuzno porozne (sve pore istih ili priblinih veliina)

c) polu difuzno porozne d) semi prstenasto porozne

Raspored pora kasnog drva: a) pojedinane ili u manjim skupinama b) pore u radijalnom rasporedu c) pore u tangentnom rasporedu

Kod listaa karakteristian je aksijalan parenhim: -sastavljen je od razmjerno kratkih, izodijametrikih stanica oblika cigle uglavnom samo sa jednostavnim jaicama -slue prvenstveno spremanju hrane Postoje vrste uzdunog parenhima: a)parenhim niza

b) vretenasti parenhim c) epitelni parenhim Parenhim niza- najuobiajniji tip parenhima u drvu listaa.

Epitelni parenhim- sekretorna uloga

Listae takoer sadre: TILE TILE- mjehuraste izrasline stanica parenhima drva listaa, izrasline koje prerastaju u lumene susjednih traheja, rjee traheida Zbog osravanja ili patalokih promjena u drvu smanji se u provodnim elementima cirkulacija vode i konano posve prestane

AKSIJALAN PARENHIM -postoji u veoj ili manjoj mjeri kod svih vrsta listaa (najee parenhim niza) -koliina aksijalnog parenhima utjee na SMANJENJE gustoe (jer prevladavaju upljine) postoje: a) homocelularni d.t.- sve stanice trakova su podjednakog oblika i veliina (sve jaice su jednostavne) -stanije trakova homogeno b)heterocelularan d.t.-sastoji se od stanica parenhima razliitih oblika, veliine i smjera protezanja -stanije trakova je heterogeno

VARIJACIJE GRAE DRVA Varijabilnost karakteristika stanica izmedu godova u smjeru od srcike prema kori (poprecno u radijalnom smjeru) Mlado (juvenilno) i zrelo (adultno) drvo

Juvenilno drvo:

-proizvod ,,mladog kambija,, -neke karakteristike mjenjaju se (obino naglo) za vrijeme juvenilnog razdoblja rasta zatim kad karakteristike postanu vie ili manje ,,stabilne,, nastaje faza adoltnog (zrelog) drva

Juvenilno drvo: ETINJAE -Manji % kasnog drva tanje stanine stijenke dati e MANJU gustou juvenilnog drva. -Vei kut mikrofibrila u S2 podsloju staninih stijenki u juvenilnom drvu uzrokovat e VEE uzduno utezanje i MANJE radijalno i tangentno utezanje. Juvenilno drvo: LISTAA -juvenilno drvo prevladava u prvih 5-20 godova (ameriko istraivanje) -kod naih vrsta drva 20-40-60 godova -Protezanje zone juvenilnog drva je promjenjivo -Na to utjee: geografski poloaj, stanite i genetske razlike, umska uzgojna praksa NE POSTOJI OTRA GRANICA IZMEU JUVENILNOG (MLADOG) I ADOLTNOG (ZRELOG) DRVA

GREKE STRUKTURE DRVA Reakcijsko drvo-nastaje u ivom stablu zbog djelovanja unutarnjih i vanjskih sila, koje dovode do formiranja histoloki abnormalnog drva. Znatne razlike u lokacija i izgleda reakcijskog dva kog etinjaa i listaa.

Reakcijsko drvo kod etinjaa zove se kompresijsko drvo. -nastaje na donjim dijelovima grana, na donjim dijelovima zakrivljenog ili nagnutog debla, kao reakcija na tlak koji moe biti od sile tee, tlaka snijega i dr. Odnosno na strani suprotnoj od djelovanja vjetra stalnog smjera. Traheide preuzimaju samo mehaniku ulogu, dogaaju se promjene u boji, ekscentrini godovi. Kompresijsko drvo nije za upotrebu u drvnoj industriji. Jer se dogaa jae bubrenje i utezanje.

Reakcijsko drvo kod listaa je tenzijsko drvo. -Nastaje kod listaa kao reakcija na vanjske napore i to na gornjim dijelovima nagnutog debla ili kod grana. Kao posljedica nastaju ekscentrini godovi i dr. Tenzijsko drvo moe biti i u obliku elatinoznih vlakanaca.

SMJER VLAKANACA: USUKANOST ICE

Usukanost vlakanaca: -genetski uvjetovana -javlja se u pojedinim stablima -ne mora se vidjeti u trupcima s korom -moe uzrokovati krivljenja grae za vrijeme suenja -Radijalne povrine s dvostruko usukanom icom mogu biti ukrasne GREKE KOMPRESIJE -Nisu isto kao i kompresijsko drvo -javljaju se u donjim dijelovima debla starih stabala u sredinjem dijelu trupca oko srike kad tlana naprezanja premae vrstou drva

PALJIVOST (naprezanja za vrijeme rasta stabla)

OKRULJIVOST (naprezanja za vrijeme rasta stabla)

KVRGE (baze i ostaci grana u deblu)

SMOLNE VREICE -meustanini prostori do nekoliko cm iroki i visoki

ZIMOTRENOST -mrazopucljivost, raspukline od studeni

GUSTOA DRVA -gustoa se izraunava masa kroz volumen gustoca drvne tvari (1,48 - 1,53 g/cm3) prosjek 1,5 g/cm3 celuloza 42 % 1,585 g/cm3 lignin: cetinjace 24 % 1,35 g/cm3 listace 28 % 1,37 g/cm3 drvne polioze: cetinjace 33 % 1,67 g/cm3 listace 29 % 1,47 g/cm3 gustoca stanicnih stijenki (1,43 - 1,47g/cm3) gustoca drva 0,13 1,30 g/cm3 (1:10) Zbog razlika u gustoci zona ranoga i kasnoga drva gustoca prstenasto-poroznih vrsta drva listaca i drva cetinjaca ovisi o njihovom udjelu u izgradnji godova. to je udio zona kasnoga drva u godovima veci, veca je i gustoca drva. to je u godovima veca razlika u gustoci zona ranoga i kasnoga drva (grd/gkd), promjene udjela zona kasnoga drva jace

utjecu na promjene gustoce drva.

POROZNOST I mikroskopske upljine - lumeni stanica drva II submikroskopske upljine u stijenkama stanica drva Udio II : I malen je. Udio II konstantan za sve vrste drva i u apsolutno suhom drvu iznosi 1,6 do 4,8 %.

Svojstva drva
Strukturna: svojstva mikroskopske i submikroskopske grade drva Kemijska: kemijskog sastava stijenki stanica drva + akcesorne tvari Tehnicka: estetska, fizikalna (nemehanicka) i mehanicka Tehnoloka: svojstva drva tijekom tehnolokog prcesa Tehnicka svojstva drva Estetska svojstva boja, tekstura, sjaj, finoca i miris drva Fizikalna (nemehanicka) svojstva gustoca, poroznost, permeabilnost, higroskopnost,

bubrenje i utezanje, akusticka i termicka svojstva Mehanicka (fizikalna) svojstva drva: elasticnost, plasticnost, cvrstoca na vlak, tlak, savijanje, smik, sukanje i udar, tvrdoca i otpornost na habanje

VODA U DRVU

16

Posljedice vode vezane u stijenki stanice drva? Celulozne molekule medusobno su razmaknute pa to utjece na dimenzije drva cvrstocu drva Iz drva izlazi tee od slobodne vode zbog energije vodikovih mostova. Postoji li granica razmicanja tj. maksimalno bubrenje? Da. Kad su sve stijenke zasicene vodom, bez obzira ima li vode i u upljinama stanica.

U drvu postoji: a) vezana voda b) slobodna voda

Vezana voda Polarne tekucine spajaju se sa suhim tvarima stanicne stijenke pomocu hidroksilnih (OH) veza. Drvo je higroskopan materijal. Kad se sva raspoloiva mjesta s vodikovim vezama zauzmu (zasite) molekulama tekucine, stanicna stijenka je zasicena, i postignuto je stanje koje se zove tocka zasicenosti vlakanaca (TZV) izmedu 25 i 30 posto sadraja vode.

Slobodna voda

Maksimalni sadraj vode Komercijalne vrste drva imaju raspon maksimalnog sadraja vode od 60 % za drvo vece gustoce do 200 % za drvo manje gustoce. Drvo u ivom stablu sadri od 1/2 do 2/3 teoretski maksimalno moguceg sadraja vode. Bjeljika cetinjaca > 200 %. Sr oko 35 % Listace od 40 do 150 %. Sirovo drvo - preko 40 % Provelo drvo - 22 - 40 % Prosueno drvo - 8 - 22 % Apsolutno suho drvo - 0 %