SADRAJ PARENJE DRVA - UVOD SVRHA PARENJA DRVA IZJEDNAAVANJE VLAGE DRVA I NAPREZANJA PROMJENE SADRAJA VODE STERILIZACIJA

(UNITENJE GLJIVA I INSEKATA U DRVU) 2 ZAGRIJAVANJE DRVA VODENOM PAROM 3 PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA UTJECAJ TEMPERATURE I UVJETA OBRADE NA SVOJSTVA DRVA UTJECAJ PARENJA NA SVOJSTVA DRVA Promjene boje u postupku prerade drva Promjene boje drva tijekom skladitenja Promjene boje drva tijekom suenja u suionici i parenja u parionici Diskoloracija tropskog drva KEMIJSKE PROMJENE PROMJENE VLAGE U DRVU PROMJENE BUBRENJA PROMJENE MEHANIKIH SVOJSTAVA 4 KARAKTERISTIKE VODENE PARE PROIZVODNJA VODENE PARE I pV - DIJAGRAM ZA VODENU PARU TEMPERATURA ZASIENJA, VRELA VODA TOPLINA ISPARAVANJA MOKRA PARA SUHOZASIENA PARA PREGRIJANA PARA GRANINE KRIVULJE U PV-DIJAGRAMU Tok krivulje x = konst. i t = konst. OHLAIVANJE PARE I KONDENZACIJA 5 TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM OSNOVNE IZVEDBE - DIREKTNO I INDIREKTNO PARENJE 6 PARIONICE ZA DRVO KONSTRUKCIJSKA I GRAEVINSKA IZVEDBA POSTROJENJA ZA PARENJE DRVA Openito o postrojenjima za parenje drva POSTROJENJA ZA PARENJE Kotao za parenje Komorne parionice Parne jame 7 KARAKTERISTIKE MATERIJALA ZA IZRADU POSTROJENJA ZA HIDROTERMIKU OBRADU DRVA ODREIVANJE KARAKTERISTIKA TOPLINSKE IZOLACIJE PARIONICA PRIMJERI PROBLEMA KONSTRUKCIJE PARIONICA U INDUSTRIJSKIM UVJETIMA Uporaba neodgovarajueg materijala Lo ugraeni materijal i loa konstrukcijska izvedba Loe odravanje 8 POSTUPAK PARENJA PRIPREMA ZA PARENJE

str 1 1 2 3 3 4 8 8 8 8 10 12 15 22 24 24 26 28 28 29 29 30 30 31 31 32 33 34 34 36 36 36 36 36 41 57 60 60 65 65 68 70 71 71

9 10

11 12

13

14 15

KONTROLNI INSTRUMENTI REIMI I TRAJANJE PARENJA PILJENE GRAE POTRONJA PARE GREKE NASTALE PARENJEM OMEKAVANJE TRUPACA I POLOVNJAKA PARENJE TRUPACA I POLOVNJAKA ODRAVANJE PARIONICE ZGRADA PARIONICE I NJENA OKOLINA KONTROLNI INSTRUMENTI UREAJ ZA GRIJANJE UREAJ ZA ODVODNJU VIKA PARE POSTUPANJE S PILJENOM GRAOM PRI PARENJU TROKOVI POSTUPKA PARENJA DRVA EKOLOKA PROBLEMATIKA NUSPRODUKATA HIDROTERMIKIH PROCESA OBRADE DRVA EKOLOKA PROBLEMATIKA INDUSTRIJSKOG PARENJA DRVA ISTRAIVANJA PROBLEMATIKE INDUSTRIJSKIH POSTUPAKA HIDROTERMIKE OBRADE DRVA DOSADANJA ISTRAIVANJA TVARI KOJE SE OSLOBAAJU TIJEKOM HIDROTERMIKIH POSTUPAKA Aldehidi Tvari polarnog karaktera Hlapive organske komponente koje se oslobaaju tijekom suenja TRENUTNA SITUACIJA U HRVATSKOJ ZAKLJUAK ISTRAIVANJA PROBLEMATIKE PROMJENE BOJE DRVA U POSTUPKU OBRADE VODENOM PAROM OSNOVE KEMIZMA DRVA Elementarni sastav drva Grupni kemijski sastav drva Niskomolekularne tvari ANORGANSKE TVARI MAKROMOLEKULARNE TVARI CELULOZA DRVNE POLIOZE (HEMICELULOZE) LIGNIN OPENITO O BOJI OSNOVE KEMIZMA PROMJENE BOJE DRVA UTJECAJ PARENJA NA BOJU I SVOJSTVA DRVA Dosadanja istraivanja kemizma i promjene boje u postupku parenja i kuhanja - trenjevina i orahovina ANATOMSKE PROMJENE U DRVNOM TKIVU TIJEKOM POSTUPKA PARENJA POJMOVI U HIDROTERMIKOJ OBRADI DRVA LITERATURA

74 74 78 79 82 82 90 92 94 94 94 95 97 99 99 101 101 102 103 103 104 106 106 108 108 108 108 110 111 111 111 112 112 112 114 119 119 128 144 160

1. PARENJE DRVA - UVOD

SVRHA PARENJA DRVA
Djelovanjem vrue zasiene vodene pare na hladno drvo, drvo se zagrijava te mu se mijenjaju odreena svojstva, to se iskoritava u industrijskoj preradi. Postupak obrade masivnog drva vodenom parom provodi se zbog: - promjene prirodnog tona boje - poboljanja higroskopnih svojstava smanjenjem veliine utezanja i bubrenja drva - jednolinijeg rasporeda vode koji olakava i poboljava kasniji tijek suenja - poboljanja kvalitete drva smanjenjem zaostalih naprezanja u drvu - omekavanja, tj. plastifikacije drva za naknadnu proizvodnju furnira i uslojenog drva (provodi se parenjem i kuhanjem trupaca u jamama za parenje ili kuhanje) - savijanja u tehnologiji proizvodnje masivnog namjetaja (danas se koristi u manjoj mjeri jer se razni oblici savijenih dijelova od drva mogu proizvesti direktno iz furnira ili usitnjenog drva) - sterilizacije. Piljeno drvo se obrauje parom najee radi postizanja odreene boje, steriliziranja, spreavanja ili uklanjanja greaka nastalih za vrijeme suenja (slika 1.1). Pri duljem izlaganju drva djelovanju topline i vlage drvo tamni, a to je u naelu glavna svrha parenja piljenog drva. Parenjem se izjednauje boja, to se provodi iz dvaju razloga. Prvo, postupkom

Slika 1.1. Kolaps u drvu (lijevo) i stanje nakon rekondicije u parionici (desno) (Ressel i Welling, 1986)
PARENJE DRVA UVOD / TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM

3. PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA

UTJECAJ TEMPERATURE I UVJETA OBRADE NA SVOJSTVA DRVA (JIROURAJKOVI i dr., 2007)
Toplinska obrada ili pregrijavanje drva postupak je kojim se samo pod utjecajem topline, tlaka i vlage mijenja kemijska struktura staninih stjenki. Promjenom kemizma stanine stjenke smanjuje se njezin afinitet prema vodi te poboljava dimenzijska stabilnost drva. Toplinska obrada drva pridonosi manjem upijanju vode, poboljava dimenzijsku stabilnost, poveava otpornost drva prema biolokoj razgradnji i pridonosi dubinskim, ravnomjernim promjenama boje u tamnije tonove. Toplinska obrada najee se provodi pri temperaturama od 120 C do 280 C, bez prisutnosti kisika, u trajanju od 15 minuta do 24 sata, ovisno o vrsti procesa, vrsti drva, dimenzijama obradaka, sadraju vode u drvu, te ciljanim svojstvima proizvoda, tj. o potrebnim mehanikim svojstvima, eljenoj otpornosti prema biolokoj razgradnji, dimenzijskoj stabilnosti proizvoda, te o jaini promjene boje. Duljinom trajanja procesa i temperaturom definira se stupanj modifikacije drva. to je trajanje dulje, to su dimenzijska stabilnost i trajnost modificiranog drva vei, a gustoa i mehanika svojstva se smanjuju. potpuno jednake na parenom i neparenom drvu, dok je higroskopna vlaga ravnotee ur parenog drva neto manja od neparenog. Izlaganjem drva odreenim klimatskim uvjetima, pri kojima je vlaga ravnotee iznad sadraja vode u drvu, pareno drvo bubri u manjoj mjeri, dok se pri uspostavljanju suih uvjeta utee vie i bre nego nepareno drvo. Iz tog razloga je ukupan utjecaj postupka parenja malen. U industrijskim se uvjetima postupkom parenja vrstoa drva neznatno mijenja, a sam tijek parenja ima jai utjecaj samo na pojedine vrste drva. Obradivost parenog i nakon toga suenog drva se neznatno razlikuje od obradivosti neparenog drva. S jedne strane obradivost parene piljene grae uzrokuje pojaano troenje alata, no s produljenim trajanjem parenja se istovremeno mora uzeti vea nadmjera na dimenzije. Na povrini parenog drva nakon strojne obrade postoji smanjena koliina izdignutih vlakanaca.

Promjene boje u postupku prerade drva (Koch, 2008)

Razne vrste promjene boje drva (diskoloracija) na tek posjeenome trupcu i piljenoj grai suenoj u suionici, razvrstavaju se ovisno o razliitim fiziolokim, biokemijskim i kemijskim reakcijama koje se odvijaju. Promjene boje na tek posjeenome trupcu i uskladitenoj oblovini uglavnom pokreu fizioloke reakcije ivih stanica parenhima. Tipina reakcija je stvaranje fenolnih spojeva i tila, do ega dolazi uslijed prodiranja kisika u tkivo. Do promjene boje moe doi i uslijed djelovanja mikroorganizama kao to su gljivice koje uzrokuju plavilo, gljivina

UTJECAJ PARENJA NA SVOJSTVA DRVA

Utjecaj postupka parenja na naknadne promjene dimenzija drva (utezanje i bubrenje) ovise o temperaturi pare, vremenu parenja, tlaku i ostalim procesnim parametrima. Pri promjenama stanja okolnog zraka promjene dimenzija su gotovo

TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM / PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA

Slika 3.2. Pojava prugastog obojenja zbog neodgovarajueg skladitenja bukove oblovine. Diskoloracija je uzrokovana fiziolokim reakcijama ivih stanica parenhima (foto: Koch, 2008)

Nadalje, biokemijske reakcije su takoer odgovorne za pojavu diskoloracije trupca tijekom skladitenja. Primjerice, smeenje na borovoj piljenoj grai (Oldham and Wilcox, 1981) i duglazijevini (Miller et al., 1983) je ozbiljni problem koji se pojavljuje tijekom skladitenja u vlanim uvjetima. Obojenje je rezultat enzimne reakcije koja ukljuuje peroksidaze na taninima i flobafenima. Naranasta diskoloracija johovine dodatni je primjer enzimne reakcije polifenoloksidaza koja potie stvaranje oregonina (Hrutfiord and Luthi, 1981). Jaina obojenja tijekom

skladitenja trupaca na stovaritu ovisi o udjelu vlage u drvu, o trajanju izloenosti trupaca zraku i temperaturi okruenja (Liese, 1958). Diskoloraciju takoer mogu uzrokovati i mikroorganizmi kao to su gljivice koje uzrokuju plavilo, gljivina plijesan i bakterija koja napada povrinu loe skladitenog trupca i osuene piljene grae (slika 3.3.). Dok se plavilo temelji na kromofornim pigmentima hifa, gljivina plijesan i bakterija mogu razgraditi topive ugljikohidrate i pohranjene tvari u tkivu. Obojenje je odlika metabolizma mikroorganizama koji razgrauju

PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA / TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM

11

Neke od promjena boje u postupku parenja na eim domaim komercijalnim vrstama drva prikazane su u tablici 3.3.

VRSTA DRVA NEPARENO DRVO

TRENJEVINA

ORAHOVINA

PARENO DRVO

Tablica 3.3. Promjene boje pri parenju razliitih vrsta drva (foto: Pervan) - strana 20 i 21

20

TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM / PROMJENE SVOJSTAVA DRVA U POSTUPKU PARENJA

Komore za parenje, ija je unutranjost prikazana na slici 6.12, poput suionikih komora mogu se izvesti u potpunosti od metala, no osim rijetko koritenih tzv. kombiniranih komora i za suenje i za parenje, koje imaju svu potrebnu opremu neophodnu za provoenje obaju procesa, nemaju u sebi nikakvih dodatnih ureaja poput ventilatora meustropa, grijaa. Unutranja strana se izvodi od aluminija koji je otporan na koroziju (slika 6.13) i dobro je zabrtvljena silikonom i gumenim brtvama na spojevima tako da vlaga ne moe prodrijeti u izolacijski sloj, to bi inae izazvalo gubitke topline kroz stijenke.

Slika 6.12. Unutranjost komore za indirektno parenje (foto: Pervan)

PARIONICE ZA DRVO / TEHNOLOGIJA OBRADE DRVA VODENOM PAROM

43