Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za psihologiju
Razvojna psihologija 1
SKRIPTA
By: Sanda Pletikosi
1
UVOD U RAZVOJNU PSIHOLOGIJU
Osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji
RAZVOJ: relativno trajne promjene koje se odvijaju po odreenom slijedu
RAST: kvantitativno poveanje tijela ili dijela uslijed poveanja broja stanica
Osnovni pojmovi u razvojnoj psihologiji
SAZRIJEVANJE: razvojna promjena pod utjecajem biolokih imbenika; oituje
se u isto vrijeme i na slian nain kod pripadnike iste vrste
UENJE: relativno trajne promjene u miljenju, osjeajima i ponaanju koje
nastaju na osnovi iskustva ili vjebe; ovisi o sazrijevanju nema uenja bez nunog
stupnja zrelosti
Periodizacija ivotnog ciklusa
Prenatalno razdoblje (od zaea-roenje)
Period novoroeneta (1.godina)
Period malog djeteta (1- 3 godine)
Predkolski period (3 6 godina)
Srednje djetinjstvo (6-12 godina)
Adolescencija (12 - 20 godina)
Zrela dob (20 - 40 godina)
Srednja dob (40 - 65 godina)
Starija dob (65 godina i stariji)
Razdoblja ivotnog ciklusa
Prednosti i nedostaci periodizacije
+ Opis tipinih stadija, opis tijeka razvoja; usporedba individualnog razvoja s
tipinim razvojem u odreenoj dobi
- kronoloka dob nije uvijek objanjenje promjena; kronoloka dob
neodgovarajui kriterij klasifikacije stadija; nejasne su granice meu nekim razdobljima
Periodizacija prema funkcionalnom kriteriju
Faza frontalnog rasta funkcija
dominacija evolucijskih procesa
Faza stabilizacije
ravnotea evolucijskih i involucijskih procesa
Faza specijalizacije
dominacija involucijskih procesa uz zadravanje relativno visokih funkcionalnih
vrijednosti u stalnim aktivnostima
Dimenzije razvoja- povezani procesi
2
zaee
odrasla
dob
starost

djetinjstvo
adolescencija
prenatalno
razdoblje
novoroene
smrt
bioloka
socijalna psiholoka
Bioloki proces razvoja: fizike i fizioloke promjene u tijelu
Psiholoki proces: individualni doivljaj promjena i razvoja
Star si koliko se osjea starim
Socijalni proces: drutvena oekivanja vezana za odreenu dob
TEORIJSKE DILEME- PITANJA O PRIRODI RAZVOJA
Uloga nasljea ili okoline: nativizam-empirizam
Aktivna-pasivna priroda razvoja
Kontinuitet-diskontinuitet razvoja
Kritini-osjetljivi periodi razvoja
Stabilnost ponaanja
Konzistentnost ponaanja
Normativni-idiografski razvoj
Je li razvoj kontinuiran ili diskontinuiran?
NATIVIZAM EMPIRIZAM
uloga uroenih procesa uloga odgoja
SAZRIJEVANJE RAZVOJ
kvalitativne kvantitativne
promjene promjene
Kontekst i razvoj- sustav utjecaja
Dobno normativni utjecaji i
n
t
e
Povijesno normativni utjecaji r
a
k
c
Nenormativni utjecaji i
j
vrijeme a
3
RAZVOJ RAZVOJNE PSIHOLOGIJE
ekspanzija istraivanja- poveanje spoznaja i napredak teorija
kronoloka dob kao razvojna varijabla
dominantna nezavisna varijabla- dob pokazivanja odreenih kompetencija
vrijeme razvoja i postizanja maksimuma i vrijeme opadanja
dob nije samo varijabla koja slui u opisu promjena ve i kao pseudo objanjenje
promjena
visoka korelacija procesa sazrijevanja, uenja s kronolokom dobi- KD prazna
varijabla bez vrijednosti objanjenja
potreban niz razliitih faktora- psiholokih, okolinskih, moderator
poboljanje cilja opisa i objanjenja treba se odraziti na bolju predikciju esto
teko jer je veina razvojnih problema prekompleksna ili multikauzalno determinirana
Razvojna psihologija kao izvor znanstvenih spoznaja za rjeavanje praktinih
problema
Razvoja psihologija kao praktino-teorijska disciplina
empirijske provjere teorija i praktini problemi kao izvor istraivanja
Specifina primijenjena podruja
razvojna psihopatologija
dijagnostika
predikcija i prognoza
intervencija
evaluacija
CJELOIVOTNA PERSPEKTIVA U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI, Baltes
RAZVOJ
Povijesni pogledi na djetinjstvo i prvi teoretiari
antika i srednji vijek- poloaj djece
filozofske rasprave o prirodi djeteta
uroeni grijeh (Calvin, 16.st)
cjeloivotni
viedimenzionalni
plastian
povijesno
uvjetovan
multidisciplinaran
kontekstualan
4
tabula rasa (Locke, 17.st.)
uroeno dobro i istoa djeteta (Rousseau, 18. st)
Darwin, Porijeklo vrste, 1859.
prva razvojna studija- biografska metoda; doprinos znanstvenog pristupa
prouavanja razvoja
Evolucijska teorija- uloga ponaanja vanih za prilagodbu i opstanak
Haeckel (1906), Rekapitulacijska teorija: razvoj pojedinca odvija se kroz
stupnjeve koji su sukladni razvoju cijele vrste (razvoj pojedinca ponavlja razvoj vrste)
TEORIJE RAZVOJA
POVIJESNI PRISTUPI U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI
antika i srednji vijek- poloaj djece
filozofske rasprave o prirodi djeteta
uroeni grijeh (Calvin, 16.st.)
tabula rasa (Locke, 17.st.); okolinska teorija: spoznaja rezultat uenja i iskustva
uroeno dobro i istoa djeteta (Rousseau, 18. st.)- nativistiki model, djetetovo
ponaanje razvija se na osnovi uroenih ponaanja
Darwin, 1859. Porijeklo vrste
Teorija evolucije
Prirodna selekcija; razvoj prilagodljivih oblika ponaanja
Poticaj teoretiarima razvoja:
Teorija rekapitulacije: razvoj pojedinca (ontogeneza) odvija se po stupnjevima
karakteristinim za razvoj vrste (filogeneza)
Razvojne teorije
Vanost teorija u objanjenju razvoja- nunost konceptualnih osnova i
jedinstvenih okvira istraivanja
2 funkcije teorija:
Integriranje postojeih informacija u cjelovitu sliku razvoja
Testiranje hipoteza ili predikcija o razvoju
Razvojne teorije
Raznolikost teorija koje naglaavaju razliite aspekte razvoja; razliitost rjeenja
razvojnih dilema
Povezanost teorija i istraivanja
5
Stalno potvrivanje, preispitivanje teorija
Teorije nisu nuno iskljuive ili nezavisne- mogue djelovanje razliitih
imbenika u razliitom razdoblju
Psiholoke, socioloke i bioloke razvojne teorije pokuavaju objasniti razliite
aspekte razvoja nadopunjavanje
Nema jedinstvene sveobuhvatne teorije
Eklektini pristup- prihvaanje nekih gledita i razvijanje osobnih ideja i teorija
to ini dobru teoriju razvoja: empirijska utemeljenost, mogunost provjere
Efikasne teorije imaju internalnu konzistentnost
Dobra teorija donosi i neke radikalne promjene u odnosu na postojee spoznaje
Dobra teorija treba upuivati na daljnje korake u istraivanju
Teorije razvoja:
Psihoanalitike teorije
Teorije uenja- biheviorizam; teorija socijalnog uenja
Kognitivistiko-razvojni modeli
Etologija
Ekoloki pristup
PRVI TEORETIARI:
Stanley Hall, (1846-1924) "otac djeje psihologije";
isticanje evolucijske osnove razvoja
djeji razvoj kao rekapitulacija razvoja vrste- razvojna psihologija kao genetika
psihologija
adolescencija kraj bioloke rekapitulacije
John Watson (1878-1958)
Biheviorizam: razvoj posljedica uenja i procesa uvjetovanja
Djeca kao proizvod odgoja i okoline
Vanost metode objektivnog opaanja aktualnog ponaanja
Give me a dozen healthy infants, well-formed, and my own specified world to
bring them up in, and I'll guarantee to take any one at random and train him to become
any type of specialist I might selecta doctor, lawyer, artist, merchant-chief, and, yes,
even into a beggar-man and thief, regardless of his talents, penchants, tendencies,
abilities, vocations and race of his ancestors. [Watson, 1924, p. 10]
Klasino uvjetovanje
bezuvjetni podraaj (BP) bezuvjetna reakcija (BR)
6
uvjetovani podraaj (UP) uvjetovana reakcija (UR)
Objanjenje uenja emocija (strah)
Uvjetovanje 11-mjesenog Alberta
prodoran zvuk strah
bijeli mi interes
zvuk + mi
mi strah
Operantno uvjetovanje
Skinner
Respondentna ponaanja: reakcije utemeljene na refleksima i kontrolirane
specifinim podraajima
Operantna ponaanja: voljna ponaanja kontrolirana njihovim posljedicama
Analiza ponaanja: uloga operantnog ponaanja u mijenjanju opaljivih
ponaanja
U objanjenju razvoja istie se uloga uenja
PSIHODINAMSKA TEORIJA
Freud: teorija psihoseksualnog razvoja;
Teorija razvoja linosti
interakcijski model: uloga biolokih i okolinskih faktora
uloga ranih iskustava
stadiji razvoja
obrambeni mehanizmi: iskrivljenost miljenja s ciljem izbjegavanja osjeaja
tjeskobe ili krivnje
Psiholoki razvoj pod utjecajem nesvjesnih nagona koji su oblikovani pod
utjecajem okruenja (lanovi obitelji)
Sposobnost doivljavanja ugode s razvojem djeteta usmjerava se na razliite
dijelove tijela
Diskontinuiranost razvoja- stadiji unutar kojih se ostvaruje zadovoljstvo
stimuliranjem odreene zone
Nerijeene potrebe iz djetinjstva prenose se u naredne stadije (fiksacija odreuje
linost odrasle osobe)
Struktura linosti prema psihoanalitikoj teoriji:
Id - naelo ugode, reprezentira bioloke aspekte linosti, funkcionira po
principu zadovoljstva, usmjeren zadovoljenjem seksualnih ili agresivnih nagona,
nesvjesna razina
elim to sada
7
Ego - naelo realnosti, psiholoki aspekt
Moe dobiti kasnije
Superego - naelo ideala, socijalni aspekt, usvajanje normi, izgraivanje moralnih
principa (savjest); funkcija kontrola impulsa
Ne moe to uope dobiti jer je to loe
Freud: psihoseksualni stadiji razvoja
Dob Stadij Razvojni zadatak
0-1,5 god.
1,5-3 god.
3-5 god.
6-11 god.
adolescencija
Oralni stadij
Analni stadij
Falusni stadij
Stadij latencije
Genitalni stadij
Odbijanje od prsa
Kontrola sfinktera
Identifikacija s roditeljem istog
spola
Razvoj obrambenih
mehanizama
Heteroseksualna orijentacija
Odjeci psihoanalitike teorije
Vanost ranih iskustava
Horney: pesimistiko gledanje na mogunosti oporavka od trauma iz djetinjstva
Vana uloga roditelja u zadovoljenju potreba djece
Kritika: prenaglaavanje spolnosti na utrb socijalnih faktora
Prenaglaavanje nesvjesnog
Nejasnost konstrukta strukture- operacionalizacija?
Odrivost pretpostavki o funkcioniranju u razvojnim stadijima
Teorija psihosocijalnog razvoja
8
Erik Erikson (1902-1990)
Uzajaman odnos razvoja linosti i socijalnog razvoja
Pojedinac psiholoki sazrijeva kroz kontinuirano sukobljavanje osobnih potreba i
uvjeta i oekivanja iz okoline
8 stadija razvoja- razliita rjeenja razvojnih zadataka/kriza
Univerzalnost stadija
Uloga vanih osoba iz okoline (roditelji, vrnjaci, nastavnici, prijatelji, partneri,
obitelj, kolege)
svaki stadij je mogunost ili prilika jer omoguuje i razvoj i neuspjeh: nain
rjeavanja svake krize odreuje kasniji razvoj linosti
KRIZE : Svaki period vezan je uz odreenu krizu koja predstavlja okretite u
razvoju linosti.
krize posljedica: a) fizioloke maturacije organizma
b) socijalnih zahtjeva koje okolina postavlja pojedincu.
drutvo ima vanu ulogu u rjeavanju kriza kroz udovoljavanje potrebama: u
nedostatku podrke osoba moe samo djelomino ili uope nee rijeiti krizu to
oteava prilagodbu na nove razvojne zadatke
pozitivan ili negativan nain rjeenja krize ovisno o prirodi interakcije s
okolinom
Pozitivno rjeenje za posljedicu ima razvoj pozitivnih komponenti linosti: vrline
Uspjeno rjeenje krize u prethodnom stadiju nuan preduvjet pozitivnog rjeenja
buduih kriza
Negativno rjeenje : Ako se kriza ne rijei na odgovarajui nain razvijaju se
negativne osobine (nepovjerenje, sram, oajanje, i sl.), koje oteavaju daljnji razvoj
negativni efekti manifestiraju se i u drugim stadijima razvoja
Erikson- stadiji razvoja
dob stadij razvojni zadatak ishod
0-1 god.
1-3 god.
3-6 god.
6-11 god.
Povjerenje vs. nepovjerenje
Autonomija vs. sram
Inicijativa vs. krivnja
Kompetentnost vs. inferirornost
Sigurnost
Nezavisnost
Istraivanje
Uenje vjetina
Optimizam nada
Volja
Svrhovitost
Kompeten-tnost
12-20 god.
20-30 god.
30-60 god.
stari
Identitet vs. konfuzija uloga
Intimnost vs. izolacija
Stvaralatvo vs. stagnacija
Ego integritet vs. oaj
Slika o sebi
Socijalni odnosi
Potomstvo i karijera
Osobno ispunjenje
Identitet
Bliskost
Produktivnost
Mudrost
9
Povjerenje vs. nepovjerenje
konzistentno zadovoljene djetetove potrebe i odnos kroz koji dijete prima panju i
ljubav formira globalnu impresiju o svijetu kao sigurnom mjestu. Ako je taj svijet
nekonzistentan, bolan, stresan i prijetei, ue se oekivati loe i poinju vjerovati da je
svijet nepredvidljiv i nepouzdan.
Autonomija vs. sram i sumnja
mala djeca poinju otkrivati svoje vlastito tijelo i nain kako ga kontrolirati,
istraujui ga kroz proces hranjenja, oblaenja, stjecanja higijenskih navika i
ovladavanja prostorom. Kada uspijevaju u tome da uine neto za sebe, stjeu osjeaj
samopouzdanja i samokontrole. Ako kontinuirano ne uspijevaju i zbog toga su kanjeni
ili im se govori da su prljavi, mokri, ili zloesti, doivljavaju sram i sumnju u sebe
Erikson- stadiji razvoja
Inicijativa vs. krivnja
istrauju svijet i otkrivaju kako funkcionira i kako oni mogu djelovati na njega. Za
njih se svijet sastoji od stvarnih i zamiljenih ljudi i stvari. Ako su njihova istraivanja
openito efikasna ue se suoavati sa stvarima i ljudima na konstruktivan nain i stjeu
osjeaj inicijative. Ako ih se ozbiljno kritizira ili kanjava razvijaju osjeaj krivnje za
mnoge svoje aktivnosti
Kompetentnost vs. Inferiornost
razvijaju razliite vjetine i kompetentnosti u koli i vanjskom svijetu. Prema
Eriksonu osjeaj selfa razvija se kroz realni razvoj ovih kompetentnosti. Posebice je
vana usporedba s vrnjacima. Negativne procjena sebe u odnosu na druge izrazito je
opasna u ovo vrijeme.
Identitet vs. konfuzija uloga
prije adolescencije ue brojne razliite uloge: uenik, prijatelj, brat, sporta,
muziar i sl. U adolescenciji vana je organizacija i integracija tih uloga u jedinstven
konzistentan identitet. Trae bazine vrijednosti. Ako ne uspiju formirati jedinstveni
identitet ili ne mogu razrijeiti konflikt izmeu osnovnih uloga i njima suprotnog
vrijednosnog sustava dolazi do difuzije identiteta.
Intimnost vs. izolacija
intimnost podrazumijeva vie od seksualne intimnosti. To je sposobnost dijeljenja
sebe s drugom osobom bez straha od gubitka osobnog identiteta. Uspjeh u razvoju
intimnosti ovisi o nainu rjeenja prethodnih kriza.
Stvaralatvo vs. stagnacija
nakon to su bar djelomino rijeeni raniji konflikti mogue je usmjeriti se na
pomaganje drugima. Roditelji pomau djeci, usmjeravaju se snage na rjeavanje
socijalnih pitanja. Ali neuspjeh u razrjeavanju prethodnih kriza onemoguuje
produktivnost u srednjoj dobi jer osoba postaju vie okupirana ranije nerijeenim
problemima to se odraava kroz zdravstvene probleme, potrebe za psiholokom
pomoi i sl.
Ego integritet vs. oajavanje
10
u posljednjem stadiju ivota normalno je osvrnuti se na dosadanji ivot s ciljem
evaluacije. Ako je u toj rekapitulaciji osoba zadovoljna i zakljuuje da je njezin ivot imao
smisla, doivljava osjeaj integriteta. Ali ako joj izgleda da je njezin ivot samo niz
pogreno usmjeravanih napora i gubitak raznih ansi, osjea se oajnom.
Komentar Eriksonove teorije
Opravdanost odreivanja stadija godinama
Primjena spoznaja Eriksonove teorije u radu s djecom predkolskog, kolskog i
adolescentnog uzrasta
Usporedba Freudove i Eriksonove razvojne teorije
Osvrt o osobnom iskustvu u pojedinim razdobljima
Dob FREUD ERIKSON
0-1 god.
1-3 god.
3-6 god.
6- 11 god.
adolescencija
mlada odrasla dob
srednja dob
starija dob
Oralna
Analna
Falusna
Latencije
Genitalna
Povjerenje vs. nepovjerenje
Autonomija vs. sram i sumnja
Inicijativa vs. krivnja
Kompetentnost vs. inferiornost
Identitet vs. konfuzija uloga
Intimnost vs. izolacija
Stvaralatvo vs. stagnacija
Ego integritet vs. oajavanje
Teorija socijalnog uenja
Bandura, 1965, 1989
Dijete ui nove obrasce ponaanje kroz neposredno iskustvo ili opaanjem
vanije ponaanje modela od uputa koje daje, posebice kada su upute i
ponaanje u konfliktu: modeliranje kroz roditeljsko ponaanje "ini to ti govorim, a ne
to ja radim" -nema smisla
primjer uenja agresivnog ponaanja: BOBO lutka u razliitim situacijama
Bandura: reciproni determinizam
ponaanje
11

osoba okolina
Utjecaj osobe (P): kognitivne sposobnosti, tjelesna obiljeja, njegova linost,
stavovi, uvjerenja i sl. utjeu (P = B) na ponaanje djeteta i
(P = E) gdje i s kim e se to ponaanje izvoditi.
Utjecaj ponaanja (B): ponaanje (B = P) utjee na osjeaje o sebi i stavove i
uvjerenja djeteta te (B = E) izaziva reakciju okoline
Utjecaj okoline (E): Okolina, tj. djetetova obitelj, prijatelji i druge socijalno vane
osobe, kao i fizike karakteristike okoline (E = P) utjee na dijete (znanja, stavovi i
uvjerenja o svijetu, razvoj linosti rezultat su informacija koje dijete dobiva iz vanjskih
izvora),
Okolina (E = B) odreuje ponaanje kroz modeliranje, potkrepljenje i
kanjavanje ponaanje
Teorija socijalnog uenja
Pojam samoefikasnosti- promjena uvjerenja o vlastitim sposobnostima ima vei
utjecaj na ponaanje od potkrepljivanja: promatranjem drugih koji postaju efikasniji uz
pozitivno uvjerenje o vlastitim sposobnostima i pojedino dijete moe postii uspjeh
Izvor informacija za samoefikasnost:
Prethodni uspjeh
Opaanje drugih
Verbalno nagovaranje
Fizioloko stanje
U usporedbi s ostalim teorijama uenja, teorija socijalnog uenja vei naglasak
daje na kognitivnim imbenicima
Uenje opaanjem odvija se kada se ponaanje opaaa mijenja pod utjecajem
ponaanja modela
Ekoloki model razvoja
Urie Bronfenbrenner, 1979, 1989- svijet djeteta poput koncentrinih krunica,
neposredna okruenja i indirektna ira okruenja
Vanost interakcije ne samo pojedinog organizma i neposrednog okruenja ve
interakcije svih moguih okolinskih sustava
Kritika tradicionalnog pristupa laboratorijskih istraivanja:
Razvojna psihologija je znanost o nepoznatom ponaanju djece, u nepoznatim
situacijama s nepoznatim odraslima u najkraem moguem vremenu.
12
Ekoloki model razvoja, Bronfenbrenner
Mikrosustav: dijete, obitelj, vrti, kola, vrnjaci
Mezosustav: odnos izmeu mikrosustava
Egzosustav: rodbina, susjedstvo, zanimanje, mediji
Makrosustav: stavovi ideologija kultura
Kronosustav: promjene unutar sustava kroz vremensku dimenziju
Vanost opaanja ponaanja djece u prirodnim okruenjima
Bihevioralno okruenje: prostorne granice i tipina ponaanja
Ekoloki model: Transakcijski sustav
Etoloka teorija
teorija o slinostima meu ljudima; istraivanje razvoja iz evolucijske
perspektive
istraivanja Nobelovaca zoologa Lorenza i Tinbergena
vanost opaanja u prirodnoj okolini
zajednika obiljeja uroenih ponaanja: univerzalna za sve; ne zahtijevaju
posebno uenje jer su bioloki programirane; obino stereotipna (jednako se izvode);
pod minimalnim su okolinskim utjecajem (kod novoroenadi: sisanje)
mak
roro
sust
av
egz
osu
sta
v
mez
osu
stav
mik
ros
ust
av
kronosus
tav
Razvoj
djeteta
Brani odnosi
Roditeljstvo
13
Dijete dolazi na svijet opremljeno odreenim svojstvima na temelju kojih privlai
druge i reagira na njih: signalizira potrebu za pomoi ili za kontaktom kroz pla ili
smijanje
Reakcija na dijete i briga za male bebe kao i afektivna reakcija koja se doivljava
rezultat su uroenih reakcija na znakove malog djeteta:
Velika glava u odnosu na tijelo
Ispupeno elo vee proporcije u odnosu na lice
Velike razmaknute oi
Mali nos
Bucmasto lice
Razumijevanje razvoja privrenosti
Etoloka teorija omoguuje razumijevanje prvih interakcija s malim djetetom, ali
malo govori o kasnijim razvojnim promjenama
Vanost kritinih/osjetljivih razdoblja razvoja
Sociobioloka teorija- principi evolucijske teorije u objanjenju socijalnog
ponaanja
Razumijevanje biolokih osnova ponaanja
Osvrt na razvojne teorije
Kako isto ponaanje objanjavaju razliiti teoretiari (psihodinamske orijentacije,
teoretiar uenja, teoretiar ekolokog modela)?
Primjer:
Uenik se srami izlagati pred cijelim razredom
Djevojka se boji malih zatvorenih prostora
Kako razliite razvojne teorije odgovaraju na razvojne dileme:
Uloga nasljea ili okoline
Aktivna-pasivna priroda razvoja
Kontinuitet-diskontinuitet razvoja
Kritini-osjetljivi periodi razvoja
Stabilnost ponaanja
Konzistentnost ponaanja
Normativni-idiografski razvoj
METODE ISTRAIVANJA U RAZVOJNOJ PSIHOLOGIJI
RAZVOJ RAZVOJNE PSIHOLOGIJE
ekspanzija istraivanja- poveanje spoznaja i napredak teorija
kronoloka dob kao razvojna varijabla
dominantna nezavisna varijabla- dob pokazivanja odreenih kompetencija
vrijeme razvoja i postizanja maksimuma i vrijeme opadanja
14
dob nije samo varijabla koja slui u opisu promjena ve i kao pseudo objanjenje
promjena
visoka korelacija procesa sazrijevanja, uenja s kronolokom dobi- KD prazna
varijabla bez vrijednosti objanjenja
potreban niz razliitih faktora- psiholokih, okolinskih, moderator varijabli
poboljanje cilja opisa i objanjenja treba se odraziti na bolju predikciju esto
teko jer je veina razvojnih problema prekompleksna ili multikauzalno determinirana
Razvojna psihologija kao izvor znanstvenih spoznaja za rjeavanje praktinih
problema
Razvojna psihologija kao praktino-teorijska disciplina
empirijske provjere teorija i praktini problemi kao izvor istraivanja
VRSTE ISTRAIVANJA
DESKRIPTIVNO
KORELACIJSKO
EKSPERIMENTALNO
ISTRAIVANJE RAZVOJA
Razvoj = promjena
Reese i Lipsitt (1970) 2 vrste promjena:
1) Razvoj ponaanja unutar pojedinog organizma s prolaskom vremena
razvojna psihologija
2) Evolucijski razvoj kapaciteta ponaanja vrste- komparativna psihologija
Ispitivanje promjene ponaanja u funkciji vremena
R= f(D)
Npr. razvoj govora; povezanost boravka u vrtiu i prosocijalno ponaanje djece
Istraivanja razvoja ukljuuje:
Ispitivanje odnosa izmeu ponaanja i dobi
Analiza odnosa s ciljem razumijevanja i predvianja ponaanja
Razvojne teorije daju mogua objanjenja procesa u podlozi promjena
ne moe se eksperimentalno varirati- postojee svojstvo

korelacijski nacrt
kao posredujua varijabla povezana s drugim nezavisnim varijablama
Dob kao varijabla- primjeri
1. Koje su ponaajne promjene povezane s dobi?
npr. kako se s dobi mijenja vrsta djeije igre
2. Kako su povezane nezavisne varijable: interakcija NV i dobi koja utjee na zavisnu
varijablu
npr. Kako djeca razliite dobi reagiraju na pritisak vrnjaka (hipoteza: 15-
godinjaci ee mijenjaju odgovor pod utjecajem vranjak od 10-godinjaka- interkacija
pritiska i dobi)
3. Koji su efekti iskustva u jednoj dobi na drugu?
npr. djevojice koje ostaju bez oca i njihovo spolno ponaanje u adolescenciji
4. Kako su obiljeja malog djeteta povezana s njegovim obiljejima u odrasloj dobi?
15
npr. dijete s hiperaktivnou hoe li biti hiperaktivno i s 18 godina?
Uobiajeni nacrti istraivanja razvoja:
Transverzalni nacrt
Longitudinalni nacrt
Sekvencijalni nacrt (kombinirani nacrt)
Transverzalno istraivanje
Ispitivanje povezanosti dobi i ponaanja
Istovremeno ispitivanje osoba razliite dobi
Ispitivanje razlika meu ispitanicima razliite dobi
Utvrivanje normi razvoja
Prednosti:
Demonstracija dobnih promjena
(razvojni trend)
Ekonominost
Vremenski kratkotrajnije
Nedostaci:
Generacijski trendovi (kulturalni i povijesni) mogu izazvati vee razlike meu
uzorcima od pravih razvojnih promjena
Nema informacija o individualnom razvoju, svaki ispitanik ispitan je samo jednom
Ne ukazuje na stabilnost ponaanja, ni ulogu ranog iskustva za kasnije
Rezultati ispitivanja verbalnih sposobnosti transverzalnim i longitudialnim nacrtom
Longitudinalno istraivanja
Opetovano ispitivanje istih ispitanika tijekom odreenog vremenskog razdoblja
Ispitivanje promjene kroz vrijeme
Razliiti vremenski okviri:
npr. krae razdoblje za ispitivanje povezanosti stimulirajue ponaanja majke i
kvocijenta inteligencije djeteta, a dulje razdoblje za ispitivanje povezanosti kvalitete
privrenosti u ranom djetinjstvu i privrenosti u odrasloj dobi
Odgovara na pitanje trajnosti ili stabilnosti ponaanja ili obiljeja
Daje informacije o individualnim promjenama kroz vrijeme, npr. povijest sluaja
Ispituje uinak ranih iskustava na kasnije ponaanje
npr. rani emocionalni odnos s roditeljem i kasniji vrnjaki odnosi;
16
40
42
44
46
48
50
52
54
56
58
60
25 30 35 40 45 50 55 60 65 70
transverzalno
longitudinalno
uinak intervencijskih programa i intelektualne sposobnosti u koli
Prednosti :
Podaci o individualnom razvoju
Veza ranog iskustva i kasnijeg ponaanja
Uvid u mogue razloge promjena
Slinosti i razlike meu pojedincima koje se mijenjaju kroz vrijeme
Uvid o stabilnosti ponaanja kroz vrijeme
Nedostaci:
Relativno dugotrajno i skupo
Utjecaj vjebe i reaktivnosti ispitanika
Gubitak ispitanika uslijed osipanja, vodi ka nereprezentativnom uzorku (problem
generalizacije)
Meugeneracijske promjene ograniavaju zakljuak na promatrani uzorak
Razliite tehnike ispitivanja ovisno o dobi ispitanika
Pitanje promjenjivosti cilja istraivanja
Transverzalni i longitudinalni nacrt
Sekvencijalni nacrt
Kombinacija longitudinalnog i transverzalnog istraivanja
Ispitivanje razliitih uzoraka ponavlja se kroz vrijeme
Omoguuje informacije o vremenskim promjenama
17
Sekvence uzoraka koje su longitudinalno ispitivane kroz nekoliko godina
Omoguuje usporedbu generacija
Praenje dobnih razlika
Ispitivanje ponavljanja dobnih razlika
U kraem vremenskom rasponu ispitan vei raspon godina (za ispitivanje
promjena od 5-9 godina ispitivanje je provedeno kroz tri godine)
Prednosti :
Omoguuje razdvajanje razvojnog trenda od efekta uzorka
Omoguuje zakljuivanje o tome jesu li razvojne promjene u jednom uzorku
sline razvojnim promjenama u drugom uzorku
Ekonominije i kratkotrajnije od longitudinalnog istraivanja
Nedostaci :
Skuplje i dugotrajnije od transverzalnog
Otvoreno je pitanje o opravdanosti generalizacije izvan promatranog uzorka
(razlike u ponaanju djece razliitog uzorka mogu biti rezultat ispitivanog ili nekog
nekontroliranog faktora)- openiti problem razvojnih istraivanja
Ostali pristupi istraivanja vani za razvojnu psihologiju
Meukulturalna istraivanja:
Istraivanje utjecaja kulture na neke aspekte razvoja (kultura kao nezavisna varijabla)
Npr. razvoj govora,
moralni razvoj
Komparativna istraivanja:
Istraivanja provedena na drugim vrstama s ciljem prikupljanja inforamcija
relevantnih za razvoj kod ljudi (utiskivanje, privrenost i sl)
Uobiajene metode istraivanja u razvojnoj psihologiji
Opaanje
Samoopaanje
Intervju
Skale procjene i samoprocjene
18
Samoprocjena
Intervju:
Nestrukturirani kliniki intervju ( npr. ispitivanje miljenja, emocija)
Fleksibilan, variranje pitanja, prilagodba djetetovoj spoznajnoj razini
U kratko vrijeme moe se saznati puno informacija
Osnovna kritika: promjenjivost, nisu svi u istim uvjetima; postavljanje pitanja moe
sugerirati odgovor
Upitnik; skale samoprocjene:
Strukturirani pismeni oblik s jednakim tvrdnjama ili pitanjima za sve
Standardizirani postupak koji omoguuje usporedbu ispitanika i efikasnu
administraciju
Nedostatak: mogua pristranost u odgovorima
ne zadire u dubinu problema
Problemi sa samoprocjenom djece
S malom djecom ne moemo koristiti skale samoprocjene: ne itaju, imaju
ograniene sposobnosti izraavanja
Problem u razumijevanju verbalnih uputa
Ne razumiju zahtjeve ispitne situacije
Metoda samoprocjene s djecom starijom od 8 godina, voeno ispitivanje
Djeca kao ispitanici
Oteana verbalna komunikacija- zahtjev za fleksibilnosti istraivaa
Npr.: Molim te sjedni ovdje. Ja bih gledala kroz prozor.
Ne priajte meusobno kad ponemo! Ali ona mi je najbolja prijateljica!
Napravi najbolje to moe Pomogni mi! Pokai mi jo jednom
Sada ponovi rije koju sam upravo rekao Hej, jesi gledao juer onaj film
Slijedee to emo uraditi... Idem ja sada... i ode
Izaberi sliku koja ti se najvie svia! Ne svia mi se ova igra
to misli o tome utnja
Reakcije djeteta na ispitivanje ovise o varijacijama vanjskih i unutranjih
imbenika
Skale procjene
Upitnik za roditelje, nastavnike ili druge osobe koje opisuju djecu
Informacije o ponaanju, osobinama djeteta kao posljedica prikupljanja podataka
kroz dugoronu interakciju i u razliitim situacijama
Premda ne moraju uvijek odraavati realno stanje, vaan izvor informacija
Roditelji kao izvor informacija, Glascoe i Dworkin, 1995.
Opis djetetovih sposobnosti i vjetina bez vrednovanja:
1. Prisjeanje informacija o djetetu vremenski opisi prolih dostignua
2. Izvjetaji: opisi sadanjih vjetina predtsavljeni u obliku kratkih izraza
Roditeljske ocjene: miljenje, prosudbe o kvaliteti djetetova razvoja i ponaanja
19
1. Procjene: procjena dobnih ekvivalenata: kojoj dobi odgovara ponaanje vaeg
djeteta
2. Predvianje: predvianje buduih ponaanja djeteta
3. Zabrinutosti: prosudbe o djetetovu ponaanju
Glascoe i Dworkin (1995).The role of parents in the detection of developmental and
behavioral problems Pediatrics, 95
Prisjeanje informacija o djetetu:
pristranost vea za vei vremenski razmak
Nerazumijevanje pitanja (Kada je progovorilo 1. rije?- to je 1. rije)
Toniji podaci za znaajne i nedavne dogaaje
Bolje prisjeanje mlaih roditelja, s manje djece
Tonije prisjeanje majki
Nema razlika u prisjeanju s obzirom na SES status roditelja
Roditelji kao izvor informacija
Prisjeanje pod utjecajem roditeljskih uvjerenja o razvoju
(Robbins, 1963. Ispitivanje retrospektivnog izvjetaja o odgoju djece: distorzije u
sjeanju prema smjeru tadanjih stavova o odgoj: dr. Spock)
Usporedba opaanja nezavisnih opaaa i roditeljskih dosjeanja razvojnih
dostignua djece: pogreke prisjeanja demokratinih roditelja prema kasnijoj dobi, a
autoritarnih prema ranije
Uz roditeljske informacije poeljno koristiti i objektivne podatke (medicinska
dokumentacija)
Pogreka ogranienoga uzorka
Roditelji laici u poznavanju normativnosti razvoja:
Je li razvoj djeta u granicama prosjeka- to je to
Plae li vae dijete vie od prosjene djece?- to je prosjena razina plakanja
Razlozi roditeljske pristranosti
1. Neznanje o normativnom razvoju
2. Potreba uljepavanja, davanje socijalno poeljnih odgovora
3. Vrsta odgovora ovisi o prirodi ispitivanja: ponekada je pristranost i u smjeru
prikazivanja loijeg od realnog stanja
Opisi ponaanja djeteta za kratko vremensko razdoblje: inventari djetetova
razvoja; lista oznaavanja pedijatrijskih simptoma; Achennbachova ek lista:Child
Behavior Cheklist (CBCL)
Pouzdanost roditeljskih izvjetaja kod dobro formuliranih estica
Vjerojatnija manja tonost kod estica s negativnom konotacijom
Mjere koje sadre tvrdnje ili pitanja za prepoznavanje ponaanja (Koristi li vae
dijete neku od ovih rijei...?) pouzdanija od tvrdnji za identifikaciju (Koje rijei govori
vae dijete?)
Roditelji precjenjuju, a strunjaci skloniji podcjenjivanju djetetovih kompetencija
Slaganje procjena strunjaka i roditelja 75-95% (Glascoe, 1998)
Roditeljski opisi pod utjecajem njihova psiholoka stanja:
Stres, depresivnost, anksioznost umanjuju valjanost procjena
Roditelji s psiholokim problemima djecu procjenjuju problematinijom- je li to realno:
transakcijski odnos?
20
Opaanje u razvojnoj psihologiji
Prirodno opaanje / direktno opaanje u nesporednom okruenju
npr. ispitivanje razvoja prosocijalnog ponaanja: opaanje u kampu; koliko svako dijete
prua emocionalnu ili fiziku podrku drugoj djeci, s obzirom na iskazane znakove kod
druge djece- nisu svi u istim uvjetima
Laboratorijsko / Strukturirano opaanje: istraiva strukturira situaciju kako bi
poveao vjerojatnost javljanja ponaanja koje eli opaati
Primjer:
1. odrasloj osobi u sobi sluajno se raspu igrake po podu: opaanje reakcije
djece
2. Kako djeca reagiraju na svau odraslih- u laboratorijskom okruenju izloena
sluajnoj svai odraslih
Izbor ponaanja, organizacija opaanja i obrada podataka
Razlike u vrsti opaanja u razliitim teorijskim pravcima: opaanje kod etologa i
biheviorista
Podjela s obzirom na uzorak opaanja
Metoda otvorenoga opaanja
Biografska metoda: dnevnik
Redoviti dnevni intervali
Opis ponaanja i konteksta
Kategoriziranje ponaanja, interpretacija razvojnih promjena
Opisivanje primjera ponaanja:
Kontinuirani slijed ponaaanja; biljei se sve to se dogaa
Metoda zatvorenoga opaanja
Opis uzorka dogaaja:
praenje ponaanja u vremenskoj jedinici (npr. kroz 1 sat epizode fizike
agresije)
Vremenski uzorak:
- kratki vremenski intervali
- biljeenje prisutnosti ili odsutnosti ponaanja
- kategorije ponaanja unaprijed su definirane i ifrirane
Nedostaci opaanja
Utjecaj opaaa: vei kod prirodnog opaanje; manji kod mlae djece
Socijalno poeljno ponaanje
Kako umanjiti efekt opaaa:
Familijariziranje; opaa poznata osoba
Za opaanje rijetkih pojava- opaai roditelji
Opaanje
Tehnike biljeenja
beini mikrofoni, kamere
Mjesta opaanja:
21
djetetov dom;
vrti; kola;
bolnica/rodilite;
djeiji kampovi;
igralite
Etika istraivanja s djecom
Etiki kodeks s ciljem zatite djece
Opa naela
Ope pretpostavke za provoenje istraivanja
Pristanak na sudjelovanje u istraivanju
Zatita tajnosti podataka
Posebni postupci tijekom provoenja istraivanja
Postupci istraivaa nakon istraivanja
Primjer dozvole roditelja za sudjelovanje djece u istraivanju
Ovim dajem svoju suglasnot za sudjelovanjem moga djeteta u ispitivanju
______________, koje provodi student Odsjeka za psihologiju, Filozofskog fakulteta u
Rijeci. Jasno mi je da je ispitivanje u svrhu znanstvenoga rada i da se nee
zloupotrijebiti i ne odnosi se na utvrivanje individaulnih obiljeja djeteta
Nasljee i okolina kao faktori razvoja
Nasljee ili okolina?
O dilema jo iz antikih vremena i srednjovjekovne filozofske misli
O nativisti Platon i Decartes: postojanje tzv. uroene ideje, programiranost za
odreene reakcije i dispozicije
O Locke, empirista, istie tzv. tabulu rasu; otvorenost za razliita iskustva
O Rousseau, Emile , istie da je kulturalna evolucija i povijest ljudskog roda
replicirana u individualnom razvoju, postojanje uroenih znanja; razvoj po predvienom
rasporedu (uroeno dobro i istoa djeteta)
Osnovni pojmovi
O Genetika: bioloki kontekst razvoja
O Znanost o nasljeivanju; prouavanje strukture, prijenosa i djelovanja nasljedne
tvari u stanici
O Kromosomi - tijelo stanine jezgre koje sadri gene
O Geni jedinice nasljea, odjeljak DNA, sastavljen od odreenog broja nukleotida
O Strukturalni geni - upravljaju sintezom bjelanevina
O Regulacijski geni - nadziranje brzine i vrijeme aktivnosti strukturalnih gena-
ukljuuju ili iskljuuju njihovo djelovanje
Projekt humanog genoma
O Ciljevi:
O izraditi detaljne fizike mape za svaki ljudski kromosom kako bi se olakala
identifikacija gena u ljudskom genomu
O Identifikacija sekvencija baza (ATGC) svakog gena
O humanigenomprojekt.ppt
22
O http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/project/benefits.shtml
O http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/medicine/assist.shtml
O http://www.ornl.gov/sci/techresources/Human_Genome/elsi/behavior.shtml
Zakoni nasljeivanja,
O Mendel
Zakon segregacije: svaka se nasljedna osobina na potomke prenosi kao
posebna jedinica
Zakon nezavisnosti: prijenos jedinica nezavisno jedne od druge
O Dominantni i recesivni geni
O Geni mogu biti nepotpuno dominantni ili recesivni
O Genotip - genetiki ustroj koji pojedinac nasljeuje; odnosi se na nasljeenu
osobinu, skup osobina ili sve osobine neke osobe
O Fenotip - opaljivi izraz genotipa
Model razvoja ponaanja
O Razlike meu pojedincima rezultat odnosa genotipa i okoline. Genotip je
pokreta, odreuje to e se doivjeti iz okoline. Genotip odreuje responsivnost osobe
na mogunosti okoline.
O Razlika okoline kojoj je osoba izloena i okoline koju ona doivljava
O Relevantnost okoline se mijenja kroz razvoj
kada dijete usvaja prve rijei, zahtjeva da mu se imenuju svi predmeti i drugaije
reagira na verbalno okruenje, nego kada je bio beba, a roditelji su mu to isto priali
BIHEVIORALNA GENETIKA
O Interdisciplinarno podruje istraivanja koje se bavi ulogom gena u stvaranju
individualnih razlika u ponaanju
O istraivanje relativnog utjecaja nasljea i okoline na pojavu individualnih razlika u
osobinama i sposobnostima
Metode istraivanja
O Odreivanje indeksa nasljednosti: proporcija varijance obiljeja koja se moe
pripisati nasljeu. Odnosi se na stupanj u kojem se razlike u fenotipu mogu objasniti
razlikama u genotipu
O Vrijednosti indeksa nasljednosti:
0 (razlike su posljedica okolinskih faktora)
1 (sve razlike su genetskog podrijetla)
O Indeks nasljednosti odreuje se na temelju korelacije izmeu srodnika u nekom
obiljeju
O Tehnike za odreivanje indeksa nasljea :
O Obiteljske studije
O Studije blizanaca
O Studije usvojenja
O Kombinacije studije blizanaca i usvojene djece
O Obiteljske studije
Djeca nasljeuju 50% genetskog ustrojstva od svakog roditelja
Slinosti: braa i sestre- 0.55
baka/djed- unuk 0.27
23
Prvi bratii 0.26
Drugi bratii 0.16
Studije blizanaca
Jednojajani blizanci 100% ista genetska struktura
Dvojajani blizanci 50% zajednika genetska struktura
Studije usvojenja
Usvojena djeca nemaju zajedniko genetsko ustrojstvo, ali dijele slino okruenje
Ispituje se je li dijete slinije biolokim roditeljima s kojima ne ivi ili usvojiteljima s kojima
nema zajedniku genetsku osnovu
Kombinacija studija blizanaca i usvojenja
blizanci okolina interpretacija
Identini
Identini
Dvojajani
Zajednika
Odgajani odvojeno
Odgajani zajedno
Slini: uloga gena ili okoline
Slini: uloga gena
Razliiti: uloga okoline
Ako je vana okolina oekuje
se slina korelacija kao kod
identinih odgajanih zajedno
Korelacije izmeu IQ djece razliitog srodstva i odgajanih u razliitim uvjetima
Uvjeti r Broj
parova
Jednojajani bl. odgajani skupa
Dvojajani bl. odgajani skupa
Jednojajani bl. odgajani odvojeno
Braa i sestre odgajani zajedno
Djeca koja nisu u srodstvu odgajana zajedno
0.86
0.53
0.74
0.55
0.38
526
517
69
1671
259
O Zajednika okolina
Niz okolnosti i iskustava koja dijele djeca koja zajedno odrastaju
Vee podudaranje identinih blizanaca
O Nezajednika okolina
24
Specifini uvjeti i aktivnosti koje doivljava pojedino dijete, ne dijeli se s drugom braom
Spoznaje o meudjelovanju gena i okoline- pogrene pretpostavke:
O geni ograniavaju potencijale
O jaki genetski utjecaj znai da okolinski utjecaj nije vaan - obogaena ishrana
moe modificirati rast; bolji intelektualni razvoj u poticajnom okruenju
O nasljee i okolina djeluju razdvojeno novi pristupi ne suprotstavljaju ove faktore
Spoznaje o meudjelovanju gena i okoline- pogrene pretpostavke:
O genetski utjecaj smanjuje se s dobi kompleksnost odnosa dobi i genetskog
utjecaja, ovisi o promatranom obiljeju
O geni reguliraju samo statina obiljeja, a ne i promjene vrijeme razvoja nekih
obiljeja i promjene su isto genetski odreeni
O nemogue je razmrsiti genetske i okolinske utjecaje
SPOZNAJE O MEUDJELOVANJU GENA I OKOLINE
O Pogreno miljenje o deterministikom djelovanju gena
O PROBABILISTIKI MODEL: prisutnost gena poveava vjerojatnost razvoja
odreenog obiljeja
O pogrena pretpostavka o dobrim i loim genima
O PRINCIP PLEJOTROPIJE: efekt pojedinog gena razliit za razliite domene
ponaanja (gen za anemiju srpastih stanica)
Vrijeme djelovanja gena
O stabilnost utjecaja genetske strukture?
O razliita uloga strukturalnih i regulacijskih gena
O promjena djelovanja gena i razvojni tempo
O vanost utjecaja iz okoline na genetski uvjetovane promjene (prehrana i stres i
pojava menstruacije)
O periodi naglog razvoja i stagnacija
O umjerena dosljednost u intelektualnom razvoju
O kod identinih blizanaca podudaranje promjena
Vrijeme djelovanja gena i okoline
O Razvojni tempo: brzina izmjenjivanja perioda rasta i zastoja- vea slinosti u
vremenu sazrijevanja kod jednojajanih blizanaca nego kod dvojajanih
O Raspon reakcija, Gottesman, 1974. koliina mogueg variranja neke osobine
pod utjecajem iskustva unutar genetski odreenih granica
Meudjelovanje genotipa i okoline
O Pasivna interakcija
roditelji odreuju okolinu sukladno svom genotipu
O Poticajna interakcija
reakcije iz okoline prema djetetu odreene su djetetovim genotipom
O Aktivna interakcija
biranje aktivnosti sukladno svom genotipu (odabir kutia,niche picking) - traenje
okruenja koje odgovara osobi i potie njezin daljnji razvoj
Meudjelovanje genotipa i okoline
25
O relativna vanost tri vrste interakcije genotip-okolina mijenja se s razvojem:
utjecaj pasivne opada od ranog djetinjstva do adolescencije, a raste vanost aktivne
interakcije
O stupanj u kojem je iskustvo pod utjecajem individualnog genotipa poveava se s
razvojem, s pomakom s pasivnog na aktivni odnos genotip-okolina.
Uloga okoline
O Nametnuta okolina- istraivanja s djecom odgojenom u izolaciji (Clarke i Clarke,
1976) ili djecom odgojenom u nestimulirajuoj instituciji (Hunt,1980), demonstriraju
tetan efekt deprivirane okoline na mnoge aspekte razvoja
O usvojena djeca profitiraju u obogaenim obiteljskim okruenjima
Negativna korelacija genotipa i okoline- okolina koja je u negativnoj korelaciji s
djetetovim genotipom moe imati dramatine efekte na prosjenu razinu razvoja.
Vanobiteljske intervencije koje pruaju neuobiajeno obogaenu ili depriviranu sredinu
mogu izmijeniti razvojnu razinu djeteta u odnosu na oekivanu s obzirom na obiteljsko
podrijetlo i procijenjeni genotip.
O U studijama s usvojenom djecom korelacija izmeu IQ djece i edukacijske razine
biolokih roditelja je oko .35.
O Usvojena djeca imaju viu korelaciju s biolokim roditeljima, nego s usvojiteljima -
prosjean efekt usvajanja mogue poveava prosjean IQ, ali ne djeluje na rang
djetetovog skora u odnosu na prave roditelje usvojitelji su u pravilu neto viih
sposobnosti i time mogu odgojem potencirati razvoj usvojene djece ali samo unutar
genetski odreenih dispozicija
Objanjenja nalaza istraivanja s blizancima
O Slinost jednojajanih blizanaca odreena ne samo genotipom nego i odabranom
slinom okolinom: MZ blizanci sliniji od DZ, a bioloka braa su slinija od usvojene.
O MZ blizanci imaju sline hobije, preferencije hrane, izbor prijatelja, akademsko
postignue- pretpostavlja se da je ponaanje roditelja, reakcije koje oni izazivaju kad su
tako slini i njihovo aktivno traenje i izbori vode kao sve veoj slinosti
Smanjenje slinosti meu braom
O zato DZ blizanci vremenom sve manje slie i zato opada slinost meu
usvojenom djecom u adolescenciji?
O Korelacija izmeu DZ u ranom djetinjstvu je oko .60-.75, opada u kolskoj dobi na
.55.
O U ranom i srednjem djetinjstvu korelacija meu usvojenom braom je oko .25-.39,
a u adolescenciji opada na 0 (Scarr i Weinberg, 1978)
O niti okolinske niti genetske teorije ne daje objanjenje - kako objasniti da to dulje
ivimo s nekim to smo mu manje slini?
O Teorija o meudjelovanju genotipa i okoline predvia razliiti efekt pasivne i
aktivne interakcije s dob
O Pasivni odnos je odreen roditeljima koji osim gena djeci pruaju i okolinsko
okruenje, koji koreliraju
O Kod DZ blizanaca sa zajednikom prenatalnom okolinom i koji su u prvim
godinama ivota bili slino tretirani pasivni je odnos vei nego to je uobiajeno za brau
26
O Bioloka i usvojena braa razlikuju se u dobi pa i u okolini, i u manjoj mjeri su pod
utjecajem pasivne interakcije.
O Kada aktivna interakcija nadvlada efekte pasivne interakcije kod MZ blizanaca ne
dolazi do opadanja korelacije meu njima - jer i dalje MZ biraju relativno slina
okruenja.
O Usvojena djeca u odnosu na rano okruenje kada je majka mogla razvijati
slinost meu njima, to su stariji samostalnije biraju okruenje
O Usvojena, nebioloka braa koja nemaju slian genotip, ne pokazuju niti slinost
u biranju kutia
O U kasnoj adolescenciji usvojena braa imaju nultu korelaciju u inteligenciji,
linosti, interesima ili drugim fenotipskim obiljejima (Grotevant i sur., 1977; Scarr i sur.
1981.)
O Ako je djetetov izbor pod utjecajem genotipa, postaje sve sliniji biolokim
roditeljima, a sve razliitiji usvojenoj nebiolokoj brai
O MZ blizanci odgojeni odvojeno
O Nije iznenaujua velika slinost- objanjiva modelom meudjelovanja g-o
O Osobe identinog genotipa e i u aktivnoj interakciji traiti sline miljee, kutie,
kao to e i poticati ljude na sline reakcije prema njima
O Mogue razlike rezultat su veih razlika u okolini kojoj su bili izloeni - ako je
jedna bila previe nepoticajna, restriktivna i nije bio mogu aktivni izbor, jednako kao i
kod neuobiajeno poticajne i obogaene sredine (Bouchard, 1981).
Zakljuci:
O geni usmjeravaju razvoj, ali su nune i iskustvene mogunosti
O Individualne razlike mogu rezultirati iz restrikcije okolinskih mogunosti koje
onemoguuju genotipu da pronae odgovarajue iskustvo
O Veina je razlika meu ljudima posljedica genetiki determiniranih razlika u
iskustvu koje ih privlai i koje oni potiu u svojem okruenju.
Zakljuci:
O Individualne razlike u responsivnosti na okolinu - ovise o korelaciji genotipa i
okoline
O Umjesto statinog prikaza individualnih razlika, teorija o meudjelovanju genotipa
i okoline pretpostavlja procese kombinacije ova dva imbenika kroz razvoj koji nas ine
ljudima i jedinstvenima
PRENATALNI RAZVOJ
POETAK...
Ovulacija...
Oko 14.og dana ciklusa
obino otputanje jedne jajne stanica u jajovod
Razvoj spermija oko 30 dana (mejoza)
Oko polovina osloboenih spermija odumre kratko nakon ejakulacije, veina
nakon toga
Spermij moe preivjeti oko 48 sati
27
Samo oko 50 spermija uspjeva doi do jajaca, a jedan prodre u njega
Zigota (od zaea- 2 tjedna)
Nakon oplodnje oslobaa se genetski materijal
Dioba stanica
Putovanje jajovodom
Nakon 6. dana implantacija za stijenku maternice (blastocista)
Specijalizacija stanica: unutranja masa (plod) i vanjska masa (potporne
strukture)
Embrij, 3.-8. tjedan
Diferenciranje unutranje mase stanica
Endodermalni sloj: unutranji organi i lijezde
Ektodermalni sloj: ivani sustav, osjetila, koa, kosa
Mezodermalni sloj: miii, hrskavica, kosti, srce, spolni organi
Embrij, 3.-8-tjedan
Formiranje neuralne cijevi, razvoj glave i mozga, lena modina
Primitivani srano-krvoilni sustav poinje funkcionirati
Srana aktivnost na kraju 3. tjedna (18.-i dan)
Placenta
Prehrana embrija preko krvotoka majke izmjena hranjivih tvari
Posteljica- nastaje spajanjem tkiva embrija i maternice na mjestu privrenja za
maternicu
Izmjena tvari kroz polupropusnu membranu koja onemoguuje direktno
mijeanje krvi
4. tjedan
2,5 mm
Savijeni izgled, brza promjena oblika, razvoj stanica
Zaetak ekstremiteta, u obliku sitnih pupoljaka
Mozak i glava zauzimaju oko 1/3 mase
Kritino vrijeme za razvoj modanog tkiva i unutranjih organa
Embrio pliva u amniotskoj vrei ispunjenoj tekuinom
Veza izmeu placente i embrija je pupana vrpca
Prolazak hranjivih tvari do embrija, izlazak tetnih tvari iz embrija u krvotok majke
Polupropusna membrana proputa i neke tetne tvari iz majina krvotoka-
odgovorno materinstvo!
5. tjedan
Razvoj glave i mozga
Cefalokaudalno naelo razvoja: sazrijevanje u smjeru od glave prema stopalima
28
Zaetak oiju
6. tjedan
Proksimodistalno naelo razvoja: razvoj od trupa prema ekstremitetima
Predvidljiv redosljed diferenciranja dijelova ruke, ake, prstiju i noge
Spolni organi nejasni: oslobaanje SRY gena na Y kromosomu potie izluivanje
testosterona i razvoja mukih spolnih organa kod XY strukture
7,5 tjedana
2,5 cm
Nagli razvoj udova
8. tjedan
Karakteristian ljudski oblik
Do 8. Tjedna poveanje mase za oko 2 milijuna %
Fetus (9.-38. tjedan)
10. Tjedana oko 5 cm
Razvoj oka i onog ivca (pomicanje oiju s bone strane prema naprijed)
zaeci zubi, titnjaa, guteraa, bubrezi, funkcija jetre, eluani pokreti
Razvoj kotanog tkiva
Razvoj mozga
3. mjesec
7,5 cm
Veina organa razvijena
Razvoj vanjskih spolnih organa; formiranje oocita kod enskog fetusa
Razvoj ivanog i miinog sustava refleksne aktivnosti
Reagira na dodir pomicanjem tijela, ake, nonih prstiju
Guta
Zatvoreni oni kapci
4. mjesec
20 cm
Jaa srani mii (otkucaji 120-160/min)
Osjetljivost oiju na svjetlost
Prozirna koa
Formirani nokti
Tanka prozirna koa, vidljive krvne ile
Reagira na vanjski zvuk
5. mjesec
Uestaliji i intenzivniji pokreti (majka osjea)
Plae, sie palac, tuca, okree se
Razvijeno 100 milijardi modanih stanica
Intenzivni rast
Jaa stisak ruke
Razvijen osjet mirisa i okusa
29
6. mjesec
Tijelo prekriveno masnim slojem (vernix caseosa) i lanugo dlaicama koje tite od
pucanja koe zbog djelovanja amniotske tekuine
Nakon 24. tjedna vjerojatnost preivljavanja izvan tijela majke 50%
Oko 26. tjedna u formiranju corpusa callosuma razlike kod mukog i enskog
fetusa:
uloga testosterona u formiranju hemisfera
7. mjesec
refleks sisanja kad mu se dotakne usnice
Moe prepoznati glas majke- umiruje ga
Rapidan rast, dobivanje na teini
Ogranieni pokreti zbog nedovoljnog mjesta
8. mjesec
kod mukog fetusa sputanje testisa
Razvoj potkonog masnog tkiva
9. mjesec
Razvoj dnevnog ciklusa aktivnosti i spavanja
Otpadaju lanugo dlaice
Nestaje masni sloj
Preuzima antitijela od majke
3-5% ivoroene djece raa se s nekim poremeajem
Do 90% poremeaja za vrijeme prenatalnog razvoja zavrava sponatnim
pobaajem
Uzroci poremeaja
imbenici prenatalnog razvoja
3-5% ivoroene djece raa se s nekim poremeajem
Do 90% poremeaja za vrijeme prenatalnog razvoja zavrava sponatnim
pobaajem
Uzroci poremeaja: nasljedni i steeni
Teratogeni faktori
initelji koji mogu prouzroiti abnormalni prenatalni razvoj
Tvari koje mogu probiti polupropusnu membranu posteljice i otetiti razvoj ploda
Teratologija: istraivanje utjecaja teratogenih faktora u prenatalnom razvoju
Definirani na temelju fizikih posljedica; ali i zanimanje za njihov uinak na
ponaanje- mogue bez vidljivih fizikih promjena
Vrsta teratogena
Prirodne opasnosti Bolesti majke:
30
Rubeola
Sifilis
Herpes
Citomegalovirus
Toksoplazmoza
AIDS
Okolinski teratogeni
Olovo
iva
Polikronirani bifenili PCB
(sastojci boja, lakova)
Pesticidi
Insekticidi
Herbicidi
Fungicidi
Zraenje
Utjecaj droga
Kokain i crack
Smanjuje dotok krvi do maternice i time ograniava opskrbu fetusa hranjivim
tvarima
Intrauterina hipoksija
Zastoj u rastu, mikrocefalija, rizik preranog poroda, spontanih pobaaja, poveani
rizik smrti novoroeneta
Razdraljivost novoroeneta, tekoe s dnevnim ritmovima spavanja i budnosti
Heroin, metadon:
zastoj u rastu, prerano roenje, vjerojatniji pobaaj; povezan s iznenadnom smrti
novoroeneta; apstinencijski sindrom; motorika neusklaenost i poremeaji panje
Nikotin
Ostaci niktoina koje je inhalirala majka u tragovima u pluima, traheji, bubrezima,
nadbubrenim lijezdama fetusa
ene koje u vrijeme trudnoe pue imaju do 80% veu vjerojatnost spontanog
pobaaja i preranog poroda
Nikotin suava krvne ile u maternici i oteava protonost krvi do fetusa
uzrokujui kroninu hipoksiju i pothranjenost ploda
Manja poroajna teina- teina novoroeneta smanjuje se proporcionalno s
brojem popuenih cigareta
Vea vjerojatnost iznenadne dojenake smrti
Fetalni alkoholni sindrom (FAS)
2 od 1000 ivoroene djece, ovisno o kulturi i SES
Alkohol prolazi placentarnu membranu i uzrokuje razvojne abnormalnosti
Etanol oteava protonost krvi do ploda zbog suavanja ila: indukcija hipoksije i
neodgovarajue prehrane fetusa
Poremeaj rasta
Kardiovaskularne bolesti
Mikrocefalija
Specifian izgled lica
Mentalna retardacija
Problemi u ponaanju
31
Tekoe panje
Tekoe uenja
Lijekovi
Aspirin: pobaaj, krvarenje, problemi disanja
Barbiturati: problemi disanja novoroeneta
Dietilstilbestrol (DES)- za sprijeavanje pobaaja: genitalne abnormalnosti, rak
grlia maternnice adoelscnetica
Isoretinon (lijeenje akni): oteenje srca i CNSa, problemi ponaanja
Streptomicin: gubitak sluha
Tetraciklin: rast kostiju
Talidomid: izoblienje udova, oteenja unutranjih organa
Stanja majke
Dob: premlade i trudnice starije od 35 god. ee raaju djecu manje tjelesne
teine, vjerojatnije raanje djece s Down sindromom kod starijih trudnica
Neodgovarajua prehrana: zastoj u rastu, prerano roenje, slaba panja
Emocionalni stres majke: poveanje aktivnosti nadbubrenih lijezdi i oslobaanje
hormona stresa koji moe prijei membranu posteljice. Smanjeno pritjecanje krvi do
fetusa i slabija opskrbljenost kisikom
Osjetljivost na teratogene u prenatalnom razdoblju
Kritina razdoblja razvoja
Vjerojatnost prenatalnih utjecaja u razvoju oteenja najvea je izmeu 3. i 8.
prenatalnog tjedna (stadij embrija), kada veina ena i ne zna da je trudna
Vrijeme organogeneze kritino pod utjecajem teratogena
Najdulje kritino razdoblje za razvoj CNS-a
Naela djelovanja teratogena
Uinak teratogena ovisi o genetskoj strukturi organizma
Ovisi o vremenu kada teratogen djeluje
Jedinstven uinak svakog teratogena
Razlikuje se po nainu dolaska do ploda
32
Vjerojatnost i stupanj abnormalnosti razvoja raste s koliinom teratogena
Abnormalan razvoj zbog teratogena: deformacije, zastoj u rasu, funkcionalni
poremeaji, poremeaji ponaanja, smrt
Uloga prenatalne dijagnostike:
ultrazvuk
amniocenteza
Preventivno djelovanje:
odgovorno roditeljstvo
Misli, stavovi i ponaanje roditelja utjeu na djeji razvoj od zaea ( i prije)
http :// www .wprc .org /preghealth .phtml
http :// teratology .org /jfs /Main .html
POROD I PERINATALNI RAZVOJ
kemijski signali generirani u mozgu fetusa iniciraju produkciju hormona oksitocina
koji uzrokuje kontrakcije maternice, ime zapoinje porod
STADIJI PORODA i roenja djeteta
1) latentna faza: najdulja, umjerene kontrakcije, irenje grlia maternice
aktivna faza: uestalije i intenzivnije kontrakcije maternice, irenje vrata
maternice; sputanje ploda u poroajni kanal
prijelazna faza: vrlo intenzivne, uestale kontrakcije, potreba za
potiskivanjem i poetak poroda
2) poraanje djeteta
3) izbacivanje posteljice
Stavovi prema raanju
Meukulturalne razlike
prisutnost oca porodu
traumatsko iskustvo za roditelje i dijete
Lamaze, 1970.- Bezbolni poroaj, priprema: vjebe disanja i oputanje miia
Laboyer, 1975. Roenje bez nasilja
porod u vodi?
33
Procjena prilagodbe na ekstrauterinu sredinu, Apgar test (1. i 5. po porodu)
Apgar skor:
<4- neophodna neposredna medicinska intervencije
77% novoroenadi- 8-10 bodova; 6% 0-2 (Apgar, 1953)
nii Apgar: depresivnost i anksioznost trudnice, puenje, alkohola, lijekovi u
porodu
Rizina djeca
djeca koja se raaju s poremeajem ili kod kojih postoji vea vjerojatnost
razvojnih problema
Indikatori:
1) obiljeja majke i obitelji:
izloenost teratogenim faktorima u trudnoi
neodgovarajua medicinska skrb (bez lijenikih kontrola)
loe materijalne prilike
2) fizika ugroenost novoroeneta:
niska poroajna teina, <2500 grama (vea smrtnost i razvojni problemi)
prerano roena djeca, prematurusi (prije 38. tjedna)
mali za gestacijsku dob (po teini meu donjih 10% djece iste gestacijske dobi)
ei problemi disanja, pucanje krvnih kapilara, slabiji miini tonus, nezreliji
mozak, slabije organizirano ponaanje; zaostajanje u razvoju tijekom prve godine
poroajne komplikacije:
anoksija (nedostatno opskrbljivanje stanica kisikom- oteenja u odreenom
dijelu mozga: cerebralna paraliza)
abnormalan poloaj ploda kod poroda
utjecaj lijekova i opstretikih pomagala (forceps, vakuum ekstraktor)
poroaj carskim rezom (razlozi za ovaj porod?)
34
Bodovi
OBILJEJE 0 1 2
Srana
aktivnost

Disanje


Miini
tonus

Boja



Refleksna
iritabilnost
-


-


mlitav


plava



bez
odgovora
Usporeno
(<100/min)

Polagano ili
nepravilno

Slab, male
fleksije

Tijelo
ruiasto,
udovi plavi

Grimase,
slab pla
>100/min


Dobro, pla


Jaki, aktivni
pokreti

Potpuno
ruiasto


Snaan pla

Sindrom iznenadne dojenake smrti:
vei rizik kod djece s niskom poroajnom teinom, majke puai; niski Apgar
skor; problemi s disanjem (apnea), ee muka novoroenad
Postporoajno razdoblje: fizika i psiholoka prilagodba majke, oko 6 tjedana
nakon poroda: oporavak, briga za dijete, promjene u branim odnosima
Promjene u produkciji hormona, umor, neiskustvo, zahtjevnost bebe =
emocionalna nestabilnost majke
Postporoajna depresija majke
Prediktor razvojnih problema: ukupan broj rizinih faktora;
Ishod ovisi o kvaliteti brige za dijete, kvaliteti ranog stimuliranja razvoja
SKALE PROCJENE PONAANJA NOVOROENETA
BRAZELTON NEONATAL BEHAVIORAL ASSESMENT SCALE (NBAS)
Brazeltonova Ljestvica za procjenjivanje ponaanja novoroenadi
novoroene raspolae organiziranim ponaanjima kojima reagira na ugodne i
neugodne podraaje
procjena djece u razliitim stanjima i razinama budnosti
uz neuroloke procjene i procjena kapaciteta ponaanja i socijalne
responsivnosti
Kategorije procjene :
Habituacija: Kako brzo se dijete prilagodi, navikava na ponavljani podraaj
(svjetlo, zveka, zvono, ubod)
Orijentacija i panja: Koliko brzo se dijete umiri i okrene prema vizualnom ili
slunom podraaju
Kontrola budnosti: Kojom brzinom i lakoom prelazi iz stanja spavanja u stanje
budnosti ili plaa
Miii tonus i tjelesni pokreti: Koliko je snana i stabilna motorna aktivnost
Fizioloka reakcija na stres: Kako dijete reagira na buku: trgne li se ili zadrhti
Regulacija stanja: Kako se smiruje, je li ga lako umiriti; razdraljivost
STANJA NOVOROENETA
35
33%
10%
11%
5%
8%
33%
DUBOKI SAN
BUDNO
NEMIRNO BUDNO
PLA
NEODREENO STANJE
AKTIVNO SPAVANJE-
REMfaza
REM spavanje novoroeneta 50% vremena, 25% spavanja dvogodinjaka
autostimulacijska teorija
Iznimno dui REM kod prematurusa
Poremeaj izmjene faza spavanja znak moguih neuralnih oteenja
bioloka odreenost organiziranih stanja: ritam spavanja i hranjenja; refleksne
reakcije; uroena organizirana stanja
novoroene opremljeno prirodnim ritmovima aktivnosti koji stvaraju obrasce
spavanja i budnosti, hranjenja
reakcija na podraivanje ovisi o stanju budnosti: spremnost za uenje u budnom
stanju
sazrijevanje obrasca spavanja i budnosti nakon 3. mjeseca
uroena organizirana ponaanja:
gledanje
sisanje (razliita svrha; ovisnost o vanjskim podraajima)
plakanje: temeljni pla (glad); ljutiti; bolni; lani pla (Wolf, 1969)
pla nezrele djece viih frekvencija- pla odraava funkcije CNS-a
Refleksi novoroeneta
Refleksi: automatska i stereotipna reakcija na odreeni podraaj
36
Prisutnost refleksnih aktivnosti po roenju i nestajanje nekih refleksnih reakcija
nakon par mjeseci znak normalnog razvoja
Refleksi se nakon nekog vremena zamjenjuju voljnim reakcijama kako sazrijeva
korteks
Neodgovarajue refleksne reakcije nakon poroda i njihovo perzistiranje kada bi se
ve trebali izgubiti znak neurolokog poremeaja
Tjelesni i motoriki razvoj
Smjer tjelesnog i motorikog razvoja
Cefalokaudalno naelo (od glave prema repu)
Tendencija sazrijevanja dijelova tijela od glave prema stopalima
Voljni pokreti- kontrola pokreta glave i vrata; ruku, nogu
Proksimodistalno naelo (od blieg prema daljem)
Tendencija razvoja dijelova tijela od trupa prema ekstremitetima
Voljni pokreti ruke iz ramena, pa iz lakta i na kraju ake i prstiju
Promjene u tjelesnim proporcijama i grai
Neujednaena brzina rasta razliitih dijelova tijela
Kod adolescenata bri rast ekstremiteta od trupa
Zaustavljanje rasta reproduktivnih organa do puberteta i onda nagle promjene
Tjelesni razvoj u predkolskoj dobi:
Razvoj fine motorike i velikih miia
Razvoj mozga i ivanog sustava; do 3. godine veliine mozga odrasle osobe
NEURALNI RAZVOJ
Genetski faktor
Okolinski faktori (prehrana i osjetilno iskustvo)
PRENATALNI RAZVOJ
"spektakularan" rast mozga ( 250000 stanica / min)
ivane stanice ( do 7. prenatalnog mjeseca)
NEURALNI RAZVOJ

glija stanice- formiraju se i kasnije
RAZVOJ MOZGA
oblikovanje uplje cijevi- du vanjskog zida formiranje ivanih stanica
37
3 faze:
formiranje neurona- proliferacija- unutranji zid neuralne cijevi
migracija (seoba) stanica na krajnje odredite- ?razliiti putovi
elaboracija stanica:
diferencijacija- grananje dendrita i rast aksona prema drugom neuronu
uloga iskustva- poticaji iz okoline; odgovarajua stimulacija
sinapsogeneza- formiranje sinapsi
- postnatalno kroz vie godina
- metabolizam glukoze (izvor energije)
razliiti u razliitim podrujima; opada do puberteta na razinu karakteristinu za
odrasle
Razvoj sinapsi i razvoj odreenih vjetina/ funkcija :
motoriki korteks- oko 2. mjeseca; vidno podruje oko 3-4. mjeseca; hipokampus
(pamenje) oko 8. mjeseca
dob maksimalnog uenja= vrijeme formiranja sinapsi
? kritina razdoblja (Chugani; Rakic)
mijelinizacija- stvaranje ovojnice ubrzava prijenos signala
razliito vrijeme trajanja za razliita podruja
motoriko podruje do 4. god.; asocijativna podruja do 20-30 god.
podudaranje vremena mijelinizacije dijelova mozga i vremena sazrijevanja
kognitivnih funkcija
sinaptiko " kresanje"- odstranjivanje, propadanje sinapsi koje se ne koriste
selektivan proces- ovisno o iskustvu
zadravanje sinapsi koje odgovaraju na aspekte okoline zajednike svima i
specifino pojedinanom iskustvu
optimiziranje specifine prilagodbe
primjeri razlika u strukturi mozga takora iz stimulirajue i deprivirane okoline
specifinosti jezika: jaanje veze meu neuronima za foneme iz materinjeg jezika;
iskustvo traume- oslobaanje kortizola; hipersenzitivnost amigdale
Figure 1. Razvoj mozga kao posljedica zanemarivanja u ranom djetinjstvu.
Mozak zanemarivanog 3-godinjaka uslijed ekstremne senzorne deprivacije je
znaajno manji (3.centil), s kortikalnom atrofijom i poveanim ventrikulima.
uloga roditelja/ odgajatelja u neuralnom razvoju djeteta
vanost poticajne sredine
usklaenost socijalne politike skrbi o djeci i znanstvenih spoznaja
Tjelesni razvoj u srednjem djetinjstvu
38
Usporavanje tjelesnog razvoj u prvim godinama kolovanja, nagli rast prije
puberteta
Rast kostiju bri od rasta miia- osjeaj boli
Potreba za eom motorikom aktivnou- u kolskom radu vane pauze s
tjelesnom aktivnou
Do 8 godine bri rast mozga od ostalih dijelova tijela
Tjelesni razvoj i rad s djecom
Obiljeja rasta Posljedice
Velike individualne razlike Izbjegavati aktivnosti u kojima uspjeh
ovisi o veliini ili snazi
Razvoj velikih miia Osigurati prostor za igru, tranje na
otvorenom
Razvoj fine motorike Poticanje aktivnosti
Viak energije Potreba za oputanjem nakon tjelesne
aktivnosti
Tjelesni razvoj u adolescenciji
Nagli rast u visinu; nagle promjene poinju kod djevojica oko 9-10 god., kod
djeaka oko 11 god.
Porast teine posljedica porasta miinog tkiva kod djeaka, i masnog tkiva kod
djevojica
Promjene u sekundarnim spolnim obiljejima: uloga hormonalnih promjena
Kontinuirani razvoj mozga do kasne adolescencije- nepotpune veze izmeu
neurona razlog nedovoljne emocionalne, kognitivne nezrelosti
Sekularni trend: trend sve ranije maturacije
initelji rasta
Nasljee
Prehrana- problem pothranjenosti i neodgovarajui kognitivni razvoj, sporije
sazrijevanje u pubertetu
Neodgovarajua prehrana u prvoj godini uzrokuje slabiji rast stanica mozga
Neodgovarajui unos hranjivih tvari i zastoj rasta- cink- uivaoci marihuane
Vanost optimalnog vjebanja
Motoriki razvoj
Razvoj sposobnosti svrhovitog i skladnog koritenja vlastitog tijela za kretanje i
baratanje predmetima
Razvoj:
posturalne kontrole (dranje tijela)
lokomocije (kretanja)
manipulacija (baratanje predmetima)
Razvoj rudimentarnih ponaanja, Krogh, 1994:
39
Pokretanje glave i gornjeg dijela trupa, prevrtanje, sjedenje, puzanje, stajanje i
hodanje
Glavne prekretnice u razvoju motorike:
Dranje i pokretanje u prostoru
Hvatanje i baratanje predmetima
Prikaz prosjene dobi pojavljivanja i raspona dobi u kojem veina djece postie
vjetinu- Starc i sur. (2004). Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi,
str.18 i 19
Lokomocija
Razvoj hodanja od uroenog refleksa do namjernog koraanja
Thelen, 1988, 1994.- pristup dinamikog sustava: hodanje rezultat razliitih
imbenika: anatomskih, poloaja, emocionalnih, perceptivnih, motivacijskih
Svaki od ovih imbenika mora biti zreo i potreban je odgovarajui razvojni
kontekst (teina tijela u odnosu na snagu nogu) da bi dijete prohodalo
Uz osjeaj stabilnost i odravanja uspravnog poloaja dijete pravi korake od 7
mjeseci, koordinacija pokreta nogu
Razvoj finog manipuliranja predmetima
Voljna kontrola pokreta ruku jedno je od vanijih postignua u prve dvije godine,
Berthenthal i Clifton, 1998
Thelen, 1993.- od 3. mjeseca usmjereno posezanje za predmetom, od 5. mjeseci
hvatanje
Najvanije prekretnice u motorikom razvoju
40
Osjetljivost na veliinu predmeta kojoj se prilagoava nain hvatanja, 4 mjesene
bebe moraju dotai predmet kako bi prilagodili nain hvatanja, 8-mjesene se oslanjaju
samo na vizualnu informaciju
DOB U
MJESECIMA
POKRETLJIVOST I RAZVOJ
TJELESNOG DRANJA
HVATANJE I VJETINE
BARATANJA PREDMETIMA
0
Kada lei na trbuhu, okree glavu u
stranu; slabo upravljanje glavom kad
ga se podigne; kad je na trbuhu pravi
naizmjenine pokrete nogama kao da
e puzati
Refleksno hvatanje ne isputa
kolut iz ruku
3
Glava uspravna i vrsta kad ga se
dri uspravno; kad je na trbuhu
podie glavu i ramena pomou ruku,
aka ili laktova; sjedi uz oslonac,
priprema se na podizanje
Hvata zveku, posee za
predmetima s obje ruke
6
Kratko sjedi samo; podie se u
sjedei poloaj uz pomo ruku
odraslih; okree se s lea na trbuh
Hvata kocku istovremenim
skupljanjem svih prstiju; posee
za predmetima samo jednom
rukom i okree runi zglob;
premjeta kocku iz jedne ruke u
drugu
9
Sjedi samo; u krevetiu se podie u
sjedei poloaj; pue; hoda drei se
za namjetaj
Kod uzimanja kocke plac stavlja
nasuprot drugim prstima; uzima
kuglicu kaiprstom i palcem
12
Sjedi samo; sputa se iz stojeeg u
sjedei poloaj; hoda uz pomo; pue
savreno
Prikladno dri olovku
18
Hoda dobro (od oko 15.mj); penje se
uz stepenice i na stolicu
Baca lopte u kutiju; energino
ara olovkom; gradi toranj od 3 ili
vie kockice
24 Hoda natrake, uz i niz stepenice; tri
Stavlja kvadrat u odgovarajui
otvor u ploi; oponaa savijanje
papira; slae toranj od 6 kockica;
stavlja kockice u niz kako bi
napravilo vlak
41
Razvoj finog manipuliranja predmetima
Hvatanje sitnih predmeta: hvatanje cijelom rukom, lepezasto irenje prstiju,
hvatanje pomou opozicije palca, od 9. mjeseca, hvatanje kaiprstom i palcem od 11
mjeseci
Pravilno dranje olovke, od 3 do 6 godine
Poticanje razvoja kroz izlaganje novim iskustvima koji su neto malo vie od
trenutnih mogunosti djeteta, ali ne prezahtjevna
Utjecaj motorikog razvoja na ostale aspekte razvoja
Ovladavanje kretanjem direktno povezano sa veim stupnjem nezavisnosti-
mogunost samostalnog istraivanja okoline promjena u interakciji s roditeljima
Djeca koja ranije prohodaju izazov za roditelje- inhibicija neeljena djejeg
ponaanja
Lokomotorni razvoj povezan s perceptivnim- strah od visine nakon ovladavanja
puzanjem
Normativni razvoj
Utvrivanje slinosti u razvoju
Procjene psihikog razvoja djece:
Uloga sazrijevanja
Odreivanje normi razvoja
NORMA:
relativno mjerilo na temelju dugotrajnog promatranja specifinosti razvoja veeg
broja djece ( iskustveno mjerilo)
prosjeno vrijeme pojavljivanja odreenog ponaanja
ovisnost norme o ispitivanoj populaciji (meukulturalne i meugeneracijske
razlike)
Metode procjene psihomotorikog razvoja
C MILJOKAZI (milestones):
odreena kljuna ponaanja znaajna za pojedinu razvojnu dob djeteta
gruba procjena razvoja
ako se ponaanje ne javi u dobi kada je inae prisutno kod 90-100% djece to se
smatra znaajnim usporenjem psihomotorikog razvoja i neophodno je daljnje ispitivanje
C Metoda screeninga (provjeravanja)
unaprijed opisane aktivnosti djeteta koje se izazivaju pomou standardiziranog
materijala
Ljestvica psihikog razvoja: Brunet- Lezine (prilagodba uturi)
motoriki razvoj, okulomotorna koordinacija, govor, drutvenost
Bayley Scale of Infant Development (BSID-II)
mentalna skala, motorika skala, skala procjene ponaanja
Meukulturalne razlike u motorikom razvoju
Uloga sazrijevanja i iskustva
Razliito vrijeme dostizanja motorikih vjetina kod amerike, afrike i europske
djece
42
Zelazzo i sur. (1993) djeca koja vjebaju koraanje ranije prohodaju
Kopp, 1979. univerzalnost prekretnica- razlike unutar mjesec dana do par
mjeseci
Nain dranja, noenja djece i uvjebavanje motorikih vjetina
Primitivnija drutva- promocija fizikog i motorikog razvoja zbog preivljavanja i
vrste poslova
Predikcija razvoja na temelju ranih razvojnih ljestvica
Vrijeme motorikog sazrijevanja ne predvia tijek intelektualnog razvoja, osim u
uvjetima ekstremnog zaostajanja
Testovi rane procjene psihomotorikog razvoja imaju niu test-retest pouzdanost
zbog moguih individualnih varijacija u ponaanju od jedne do druge procjene
Osjetni i perceptivni razvoj
VID
Razlikovanje intenziteta svjetlosti (novoroene okree glavu prema izvoru
svjetlosti);
u mraku irom otvaraju oi
Preferencija svjetlosti umjerene jaine
Osjetljivost na pokretne podraaje
Sklonost promatranja uzoraka
Kako ispitivati percepciju malih beba?
posredni indikatori: fizioloke mjere (srana aktivnost - puls, brzina disanja)
uenje: metoda habituacije (navikavanje na podraaje na koje se vie ne reagira)
model novosti
kolika je promjena potrebna da novoroene primijeti razliku?
metoda preferencije: razliito vrijeme promatranja podraaja upuuje na uvianje
razlike
paradigma iznenaenja na neoekivane podraaje
preferencija uzorka - ispitivanje otrine vida- razlikovanje pruga razliite gustoe
(preferencija nad homogenom sivom pozadinom)
otrina vida novoroeneta 6/120 do 6/240
s 12 mjeseci otrina kao u odrasla ovjeka (6/6)
arite one lee podeeno za udaljenost od 18-20 cm ( do tri mjeseca postupno
poveanje; sa est mjeseci akomodacija lee)
vienje boja: razlikovanje crvene od zelene od roenja; od 3 mj. funkcioniraju
receptori za boje
preferencija ute i crvene nad plavom i zelenom
stereoskopski vid od 3-5 mjeseci
Fantz: preferencije vidne percepcije: kontrastni rubovi i gui uzorci
vidna aktivnost odraz biolokog programa odravanja modane aktivnosti
U dobi od 1-3 mjeseca percepcija organizacije podraaja
Preferencija ljudskog lica - prepoznavanje sheme lica od 2 mjeseca
43
Dobne promjene u preferenciji promatranja dijelova lica:
5 tjedana- kontrastne granice lica
7 tjedana- unutranji dijelovi: oi, nos; oi-nos-usta
3 mjeseca preferencija lica s veim osmjehom
Perceptivna konstantnost - veliina od 3 mjeseca; oblika 3-4 mj.
Percepcija dubine: ispitivanja s umjetnim ponorom
2 mj. usporavanje srca na dubokoj strani- prepoznavanje promjene;
7-9 mj. ubrzani otkucaji zbog straha
Imitacija
Meltzoff i Moore, 1977.
Oponaanje gesti kod neposrednog promatranja modela
Proturjeni rezultati (Bornestein i Lamb, 1992)
Bioloki determiniran odgovor na posebne podraaje?
Dodir
Dodirna osjetljivost sastavni dio refleksnih reakcija
Socioemocionalna uloga
Istraivanje okoline
Ispitivanja vanosti dodirne stimulacije za bri razvoj prematurusa
Miris i okus
Preferencija ugodnih mirisa (okretanje glave)
Razlikovanje mirisa majke i drugih dojilja
Razliite facijalne ekspresije na slatko, kiselo i slano
Dulje sisanje slatke tekuine
Uroene preferencije okusa i mirisa
Vestibularna osjetljivost
Osjetljivost na razliite osi kretanja: gore-dolje, lijevo-desno
Umirujue djelovanje ljuljanja
Povezanost budnog stanja i uspravnog poloaja tijela
Kod neusklaenosti vestibularnih i vidnih osjeta dominiraju vidne informacije
Sluh
Reakcija novoroeneta na zvune podraaje: zatvara oi, okree glavu
Razlikovanje tonova razliite frekvencije: u poetku osjetljiviji na nie tonove, od 6
mjeseci vea osjetljivost za vie tonove
Niski tonovi djelotvorniji za smirivanje, visoki tonovi djeluju uznemirujue
Osjetljivost na razliku u intenzitetu i jaini zvuka
44
Osjetljivost na zvukove s frekvencijom ljudskog glasa
Razlikovanje sloenih zvukova: uspavanka za djecu i pjesme za odrasle
POVEZANOST OSJETNIH MODALITETA
Odnos dodira i vida: doivljaj neusklaenosti vida i dodira jasniji od 9 mj.
Odnos sluha i vida: prepoznavanje usklaenosti sluha i vida
Od 3 mj. dulje promatra majku ako uje njezin glas a ne nepoznatu osobu
Od 4. mj. dulje gledaju u lica usklaena s glasom po spolu
Od 2-4 mj. osjetljivi za neusklaenost pokreta usana i zvukova
PANJA
Orijentacijski refleks: reakcija na nove podraaje
Obrambeni refleks: kod preintenzivnih ili prenaglih podraaja
Selektivna panja
to privlai panju? Kagan:
Do 3 mj. podraaji s obrisima i pokretni
3-12 mj. iznenadni podraaji ili neusklaeni s poznatim
od 12 mj. dogaaji koji potiu na razmiljanje
samoregulacija panje starije djece: kontrola, prilagodljivost, planiranje
Kognitivni razvoj
Kognitivni razvoj obuhvaa razvoj sloenih misaonih procesa (rasuivanje,
miljenje, uoavanje i rjeavanje problema)
Razliiti teorijski modeli:
Kognitivni razvoj kao posljedica meudjelovanja biolokog sazrijevanja i djetetove
aktivnosti
Za razvoj miljenja je kljuan odnos djeteta s odraslim osobama
Teorije kognitivnog razvoja
Piaget-ova teorija kognitivnog razvoja
Teorija obrade informacija
Sociokulturalna teorija Vigotskog
Teorija J. Piageta (1896-1980)
J.Piaget, studirao zoologiju, bavio se filozofskim, spoznajno teorijskim pitanjima
Izvor motivacije za istraivanja: veza izmeu biologije i teorije spoznaje
Interes za filozofska pitanja o prirodi ljudske spoznaje (struktura, granica,
mogunosti)
45
U Binetovom psiholoko-pedagokom laboratoriju radi na standardizaciji testova-
interes za pogrene odgovore
Razrada klinike metode-postavljanje pitanja
Piaget napisao niz knjiga o djejem govoru i miljenju, o predodbi svijeta, o
djejoj koncepciji fizikalne uzronosti, o moralnom prosuivanju
Genetska epistemiologija: kako se i prema kojim strukturalnim zakonitostima
razvija ljudska spoznaja- analiza odnosa izmeu onoga tko spoznaje i onoga to se
spoznaje kroz ontogenetsko-razvojnu psiholoku perspektivu
Funkcije uroeni bioloki procesi usmjereni na organizaciju spoznajnih procesa
analogija ljudske inteligencije i visokostrukturiranih sustava (organizam)
U razumijevanju kognicije istie vanost naela organizacije, karakteristino za
razumijevanje funkcioniranja organizama u biologiji
Organizacija - integriranje novih spoznaja
Adaptacija /prilagodba organizma - intelektualno funkcioniranje kao odraz
prilagodbe
initelji kognitivnog razvoja:
Maturacija, bioloko sazrijevanje organizma i ivanih struktura
Aktivnost djeteta
Dijete razumije svijet djelujui na njega
Konstruktivizam: djeca aktivno stvaraju znanje djelujui na dobivenu informaciju;
njihovo znanje nije doslovna reprodukcija
Spoznajna struktura (povezani sustavi znanja) Sheme: opi potencijal za
izvedbu nekog ponaanja ili procesa miljenja
Organizacija: cilj razvoja kroz integriranje novih spoznaja
Adaptacija: tenja za uklapanjem u okolinu
Asimilacija: interpretacija novih iskustava na temelju postojeih znanja
Akomodacija: mijenjanje postojeih spoznajnih struktura kako bi se uskladile s
novim iskustvom
Uroena sklonost ka odravanju skladnih odnosa s okolinom - adaptacija
Smanjivanje neravnotee izmeu nepoznatog i poznatog ekvilibracija
Glavna motivacijska snaga u osnovi kognitivnog razvoja
Diskontinuiranost kognitivnog razvoja
Razvoj se odvija kroz 4 stupnja (stadija)
Kvalitativno razliiti oblici funkcioniranja
Djeca prolaze kroz iste stupnjeve razvoja istim redoslijedom
Stadiji kognitivnog razvoja
46
Stadiji kognitivnog razvoja
I. Senzomotoriki stadij
II. Predoperacijski stadij
III. Stadij konkretnih operacija
IV. Stadij formalnih operacija
I. Senzomotoriki stadij - dijete spoznaje svijet izravnim djelovanjem; jednostavne
reakcije postupno zamjenjuje namjerno ponaanje s ciljem produenja trajanja
zanimljivih dogaaja; poinje razlikovati sebe od drugih, razvoj razumijevanja uzronosti,
vremena i prostora, razvoj odloene imitacije; razvoj pojma predmeta

II. Predoperacijski stadij dijete moe rjeavati probleme pomou predoavanja;
stvaranje mentalnih predodbi svijeta, upotreba simbola miljenje bre i uinkovitije, uz
odreena ogranienja
III. Stadij konkretnih operacija - logino miljenje-upotreba operacija konzervacije
pojmova, klasificiranja i odnosnog rasuivanja; razumijevanje stajalita druge osobe;
IV. Stadij formalnih operacija fleksibilnost miljenja sposobnost apstrakcije i
testiranja mentalnih hipoteza, mogunost sagledavanja alternativa u kompleksnom
rezoniranju i rjeavanju problema
Senzomotoriki stadij
Dijete reagira na vanjski svijet najprije kroz refleksne aktivnosti i senzomotorike
sheme koje postaju sve sloenije
Postojanje tzv. krunih reakcija: primarne, sekundarne i tercijarne
Reakcije na podraaje u poetku sluajne, zadovoljstvo zbog postignutog efekta;
postupno stjecanje uvida kroz pokuaje i pogreke
Krune reakcije
Podstupnjevi senzomotorikog razvoja (6)
1. Uvjebavanje uroenih refleksa i koordinacija instinkta kao temelj daljnjeg
kognitivnog razvoja (roenje -1 mjesec)
2. Razvoj shema (1-4 mjesec)- razvoj primarnih krunih reakcija
Podstupnjevi senzomotorikog razvoja (6)
3. Sekundarne krune reakcije (4-8 mjesec) - razlikovanje sredstva koje slue
cilju od stvarnog ponaanja - postupci otkrivanja, prvi oblici intencionalnog ponaanja -
>12 god.
0-2 god.
2-6 god
7-12 god.
I
II
III
IV
47
ponaanja ponavljanja zanimljivih dogaanja (npr. sluajan udarac izazove promjenu-
ponovi to); ogranienje: magina uzronost: vjerovanje da odreeni postupak moe
proizvesti bilo koji zanimljiv ishod
Podstupnjevi senzomotorikog razvoja (6)
4. Namjerno ponaanje (8-12 mjeseci)- razlikovanje sredstva od cilja
5. Tercijarne krune reakcije (12-18 mjeseci) Eksperimentalno postupanje:
novost i istraivanje, sustavno mijenjanje shema s ciljem produkcije novih uinaka kroz
niz pokuaja i pogreaka
6. Prijelazni stupanj: mentalno predoavanje, poetak interiorizacije i razvoja
uloge simbola umjesto rjeavanja putem pokuaja i pogreaka
48
Postignua senzomotorikog stadija
Stalnost objekta
Do 7 mjeseci dijete nije svjesno postojanja predmeta koje vie ne vidi
Od 8 mjeseci spoznaja da predmeti i ljudi postoje neovisno o naem zapaanju
AB pogreka. Sklonost traenja predmeta na mjestu gdje je prvotno naen , a ne
na novom
Predoperacijski stadij
Dijete moe rjeavati problem predoavanjem, a ne samo izravnim djelovanjem
Upotreba simbolikog miljenja: imenovanje premeta, upotreba jezika,
odloeno oponaanje, simbolika (Kao da.. igra); crte
Konkretnost miljenja: razmiljanje o mentalno lako predoljivim predmetima ili
povezanim s neposrednom situacijom miljenje o sada i ovdje
Intuitivno, a ne logiko miljenje
Ogranienja miljenja u predoperacijskom stadiju
Egocentrinost: nesposobnost razlikovanja osobne od tue perspektive;
tendencija razumijevanja problema iz perspektive djeteta
Ogranienja miljenja u predoperacijskom stadiju
Centracija - sklonost djeteta usmjeravanju samo na jedan aspekt problema
Ireverzibilnost - razumijevanje odnosa meu stvarima, pojavama samo kroz
jedan smjer (Ja imam sestru, moja sestra nema brata /sestru)
Usmjerenost na stanje, a ne na transformaciju nema konzervacije pojmova
Obiljeja miljenja u predoperacijskom stadiju
Razlikovanje pojavnosti od stvarnosti djeca do 6 godine imaju potekoa u
razlikovanju izgleda stvari od onog to ona jest (Lijepa vjetica)
Pogrena uvjerenja: shvaanje da ljudi mogu vjerovati u neto to nije tono
(razlikovanje misaonog i nemisaonog) - problem s 3 godine
Animizam: Drvee ima lie jer ga ono grije
Zvijezde trepere jer su sretne
49
Artificijelizam: Kia pada jer netko prazni kantu za zalijevanje.
Nebo je plavo jer ga je netko obojio.
Realizam- vjerovanje da su ljudi i predmeti u mislima i snovima stvarni
(udovite iz sna je ispod kreveta)
Stadij konkretnih operacija
Mogunost logikog razmiljanja i konzervacije na poznatim sadrajima
Koritenje operacija miljenja
Ne moe razmiljati o apstraktnim pojmovima
Konzervacija pojmova broja, mase, tekuine, duine (izmeu 6 i 7 god.):
spoznaja o tome da se kvantitativna svojstva predmeta ne mijenjaju s promjenom
vanjskog izgleda
Zadatak konzervacije volumena
Reverzibilnost miljenja- operacije pomou kojih se moe predoiti prijelaz iz
jednog u drugo stanje; simboliko predoavanje vraanja na poetno stanje (argument
kompenzacije, inverzije, negacije)
Stadij konkretnih operacija
Ukljuenost klasa- spoznaja da podrazredi ne mogu biti vei od razreda koji ih
ukljuuje
Odnosno rasuivanje- serijacija: redanje predmeta po nekoj koliinskoj
dimenziji, npr. duina
Logino kombiniranje odnosa: ako je Petar>Ivana, a Ivan>Ante, onda je
Petar>Ante
Stadij formalnih operacija
Razvijene internalizirane mentalne strukture:
mentalno manipuliranje idejama
rezoniranje na temelju verbalnih izjava bez konkretnih primjera
razmiljanje o hipotetikim problemima i apstraktnim pojmovima s kojima se
nikada prije nisu sretali
sistematino i organizirano pristupanje problemu
Stadij formalnih operacija
Miljenje adolescenta je apstraktno, idealistiko i logino
Adolescenti mogu razmiljati o idealnim obiljejima sebe, drugih i svijeta
Miljenje odgovara znanstvenom rjeavanju problema
Hipotetiko-deduktivno miljenje
Podstupnjevi formalnog stadija
Stupanj A: 11,12-14,15 godine- formalne operacije koriste se samo u nekim
situacijama s kojima imaju vie iskustva
50
Stupanj B: od 15 godina sustavna upotreba formalnih logikih operacija u
razliitim situacijama
Tipini zadaci deduktivnog rasuivanja
Zadatak s klatnom - o emu ovisi brzina njihanja klatna (duljina uzice,
teina utega, zamah)
Zadatak s vagom

Zadatak s mijeanjem tekuine razliite boje
Na stadiju formalnih operacija sustavno traenje rjeenja
Mentalne operacije organizirane u operacije vieg reda
Upotreba apstraktnih pravila za rjeenje problema
Primjer: Koji je broj za 30 manji od svog dvostrukog iznosa?
x = 2x- 30
adolescenti razmiljaju o svom miljenju: uoavaju dvosmislenosti,
iskljuivosti
Razlika srednjeg djetinjstva i adolescencije
Dijete na stadiju konkretnih operacija ne razumije izjave:
"Ovaj eton (dri ga u ruci da se ne vidi) je ili zelen ili nije zelen." -
"eton u ruci je zelen i nije zelen." -
Ako ne vide ne znaju odgovoriti, ako vide tonom smatraju obje tvrdnje kad je
eton zelen
Nerazumijevanje zadatka: "to bi se dogodilo da ljudi imaju tree oko?"
Sve ptice imaju dvije glave. Moja papiga je ptica. Znai, moja papiga
ima______glave?
EVALUACIJA PIAGETOVE TEORIJE
TEORIJSKE KRITIKE:
DOB: novija istraivanja potvruju kognitivne sposobnosti djece ranije no to je
Piaget tvrdio;
precijenjene mogunosti formalnih operacija - samo kod treine ispitanika
KONCEPT: stadiji se ee preklapaju to vie odgovara kontinuitetu razvoja
horizontal decalage- jedinstvena postupna progresija unutar jednog stadija
NEDOSTACI: usmjeravanjem na individualnu maturaciju zanemaruje ulogu
socijalnih faktora u facilitiranju spoznavanja, ulogu jezika i djetetovu sposobnost
razumijevanja socijalnih situacija
METODOLOKE KRITIKE
NEODGOVARAJUI PRISTUP: prekomplicirani eksperimenti
Pojednostavljivanjem zadataka i pribliavanjem na djeci prihvatljiv nain- djeca
pokazuju ispitivane sposobnosti (lutka policajac; zloesti medvjedi i sl., Donaldson-
zadaci sa smislom)
51
OBILJEJA ZAHTJEVA:
Zbog ignoriranja djetetovog socijalnog razumijevanja zadatka djeca mogu davati
socijalno poeljne i oekivane odgovore
METODOLOGIJA: kliniki intervju, mali uzorak- pristranost
ISTRAIVANJA UVJEBAVANJA ZADATAKA KONZERVACIJE
uvjebavanje teko, ali nije nemogue
uspjeh ovisi o razvojnoj razini djeteta
uspjeh se postie razliitim metodama uvjebavanja
PREDNOSTI PIAGETOVE TEORIJE:
TEORIJSKA VANOST:
Longitudinalna, transverzalna i kroskulturalna istraivanja potvruju postavke
teorije
PRODUKTIVNOST: poticaj brojnim istraivanjima koja su poveala razumijevanje
kognitivnog razvoja; poticaj za razvoj novih kognitivnih teorija
PRIMJENA: doprinos razumijevanju djeje igre i moralnog razvoja
Utjecaj na edukacijsku praksu
spremnost za uenje: vanost prethodnih iskustava asimilacija novog u
postojee; novo iskustvo koristi samo ako ga dijete razumije
motivacija za kognitivnu aktivnost: prenapredan ili prejednostavan obrazovni
kontekst nezanimljiv potrebno je uvijek neto vie od trenutne razine- izazovno ako
uzrokuje neravnoteu
skup znanja o djetetovoj spoznajnoj razini
inteligencija kao djelovanje- obrazovanje graditi na prirodnoj radoznalosti djeteta
TEORIJE OBRADE INFORMACIJA
Cilj: opis kognitivnih aktivnosti od ulaska informacija do odgovora (ishoda)
KAKO se informacije obrauju
kompjutorska metafora: kognitivni sustav sustavno i inteligentno mijenja ulazne
informacije u razliite izlazne odgovore
Metafora dijagrama tijeka skladita pamenja i kontrolni procesi
usmjerenost na specifine kognitivne procese
Kognitivni razvoj povezan je s promjenom efikasnosti obrade informacije
Mehanizmi promjene:
ENKODIRANJE: prepoznavanje najvanijih obiljeja predmeta i dogaaja i
upotreba obiljeja u stvaranju unutranjih predodbi
AUTOMATIZACIJA: poveanje uinkovitosti kognitivnih operacija nakon
uvjebavanje
TVORBA STRATEGIJA: olakava obradu i pohranu informacija: mnemonike
strategije
Pamenje
52
od roenja ( i prije)- prouavanje habituacije pamenje prepoznavanjem
razvojna promjena u vremenu zadravanja informacija:
s 5 mjeseci prepoznaju podraaj nakon 2 tjedna
s dobi pamti se vei broj i sloenije informacije; mogunost kategorizacije
nedovoljno slaganje u razumijevanju pamenja dosjeanjem- tee provjerljivo kod
male djece - odloeno oponaanje (nakon 24 sata s 9 mj., 14 mj. nakon tjedan dana);
pamenje redoslijeda dogaanja
pamenje dosjeanjem razvija se kroz predkolsku dob- bolje kod kolske djece
Mnemonike strategije:
ponavljanje; organizacija (kategorizacija); elaboracija
ea upotreba strategija kod starije djece
nedostatna iskoritenost: neuspjeh u iskoritenosti strategije kod manje djece
nedostatnost izvedbe: djeca do 5 god. ne primjenjuju strategije spontano
ispitivanja u jednostavnom okruenju potvruju i kod male djece upotrebu
strategije
Metamemorija: znanje o vlastitom pamenju
s 5 godina znaju da je lake upamtiti poznato od nepoznatog, lake je
prepoznavanje od dosjeanja prolazak vremena pridonosi zaboravljanju
djeca predkolske dobi precjenjuju svoje sposobnosti pamenja
razvoj metamemorije povezan s veom uinkovitosti pamenja zbog upotrebe
strategije
uloga pogrenih uvjerenja?
Uloga znanja u pamenju: konstruktivno pamenje
pamenje odraz razumijevanja, sukladno trenutnoj spoznajnoj razini, a ne
zadravanje doslovnog podraaja
pozitivan i negativan ishod konstruktivnog pamenja: presloeno iskustvo
djetetovo pamenje pojednostavljuje i mogue iskrivljuje
djeca kao oevici?- starija djeca navode vie pojedinosti od mlae; mlaa djeca
podlonija sugestibilnosti; ei problemi izostavljanja nego izmiljanja- spontano
izvjetavanje nije podlono iskrivljavanju
skript: predodba o tipinom slijedu aktivnosti ili dogaaja u poznatom okruenju
(npr. proslava roendana)
konstrukcija dogaaja koja utjee na pamenje buduih iskustava
bolje pamenje dogaaja slinijih postojeem skriptu ili jako razliitih
iskrivljavanje pamenja s ciljem pribliavanja skriptu
skriptovi olakavaju pamenje jer oslobaaju usmjeravanje panje na uobiajeno
i oekivano- okvir za pamenje novoga
+ uloga roditelja u razvoju pamenja: razraeni i ponavljajui razgovor
+ autobiografsko pamenje: dugotrajno pamenje o samom sebi
infantilna amnezija: nesposobnost sjeanja dogaaja iz prve dvije godine
promjena kategorija miljenja
53
sazrijevanje ivanog sustava- centar za pamenje
ranije pohranjivanje iskustva dok je dijete nezrelo za procesiranje; Nelson i Ross,
1980. autobiografsko pamenje razvija se tek nakon razvijenih skripti
Doprinosi razvoju pamenja:
Shema: opa predodba o tipinoj strukturi poznatih iskustava, o tipinim
elementima poznate situacije i odnosima meu elementima
djeluju na prihvaanje informacija i usmjeravanje ponaanja
mentalne mape: kognitivna predodba prostora- razvoj od upotrebe jednostavnih
orijentira do integracije predodbe novih u postojee mape
Doprinosi razvoju pamenja:
simboliko predoavanje: pomo u rjeavanju problema; mlaa djeca nemaju
razvijeno dvostruko predoavanje- upitnost upotreba modela kod mlae djece
razvoj pravila: postupci u rjeavanju problema; "ako... onda....
Siegler (1978, 1981): problem s vagom- vanost teine i udaljenosti utega
- upotreba sloenijih i prikladnih pravila razvija se s dobi
razvojne su promjene postupne i manje predvidljive, povezane s teinom
zadataka
Pamenje i rjeavanje problema
Teorija Case-a (1992) neopiagetovac;
radni prostor: "prostor" potreban za izvoenje operacija;
mogunosti izvoenja kognitivne aktivnosti (mentalna energija)
prostor kratkotrajne pohrane: pohrana rezultata prethodne operacije i izvoenje
nove
ogranienost prostora kratkotrajne pohrane kod manje djece
modeli objanjenja poveanja prostora kratkotrajne pohrane:
C vei kapacitet kratkotrajne pohrane uz poveanje ukupne mogunosti
rjeavanja problema
C smanjenje prostora za operacije uz nepromjenjivosti mogunosti obrade
2 imbenika poveanja operacijske uinkovitosti
vjeba (automatizacija)
bioloko sazrijevanje- stadiji razvoja
Pamenje se poboljava s razvojem, a poboljano pamenje olakava
rasuivanje i rjeavanje problema
Sociokulturalna teorija,
Vigotski (1896-1934)
uloga socijalnog okruenja u kognitivnom razvoju
Misaoni razvoj ovisi o savladavanju sustava znakova zajednikih odreenoj
kulturi
54
Postupno uenje simbolikog sustava
Uenje prethodi razvoju
Kognitivni razvoj potie se suradnjom djeteta s odraslima i vrnjacima
Smjer razvoja: ponaanja kontrolirana izvana ponaanja kontrolirana
iznutra
Stupnjevi razvoja:
C prepoznavanje znaenja
C razvoj misaonih struktura i upravljanje okolinom
C samostalna upotreba simbola u prosuivanju i rjeavanju problema
Podruje priblinog razvoja
razlika izmeu
Stvarne razvojne razine: to dijete moe samo i
Razine mogueg razvoja: to dijete moe uz tuu pomo
Znanja i vjetine iznad podruja priblinog razvoja dijete ne moe usvojiti ni uz
tuu pomo
Djeca se razlikuju u stupnju pouljivosti
uloga poticanja: privremeni potpornji (scaffolding: podizanje skela)
Tharp i Galimore (1988) naini podizanja skela:
modeliranje; potkrjepljenje; povratna informacija; izravno pouavanje; postavljanje
potpitanja; kognitivno strukturiranje: objanjenje naela
vanost osjeaja neposrednog uspjeha i razvoja samostalnosti i odgovornosti za
uspjeh
RAZVOJ GOVORA
Razvoj govora jedno od najznaajnijih i najneobinijih postignua u djetinjstvu
Zanimanje znanstvenika za razvoj govora od 60-ih god. 20. st.
Interdisciplinarno podruje:
interes lingvista, antropologa, filozofa, sociologa, psihologa, pedagoga
Osnovna pitanja:
TO?
KAKO?
KADA?
TO JE GOVOR?
55
Proces proizvoenja glasovnih sklopova koji imaju znaenje;
Glasovno ostvarenje jezika
TO JE JEZIK?
Sustav znakova koji slui ljudima za sporazumijevanje i komunikaciju
Drutveno uvjetovan
Apstraktan sustav
IZGOVOR:
Izvedba odreenih glasova- fonema
Broj glasova razliit u svakom jeziku
Nepoznavanje glasova oteava razumijevanje
Razlika u glasovima nositelj razlike u znaenju: piti i biti
Nauiti izgovoriti zvukove i razlikovati one koje uje
SINTAKSA
Poredak rijei u reenici:
u hrv. SUBJEKT-PREDIKAT-OBJEKT
Marko ita knjigu. - Knjigu ita Marko
SEMANTIKA
Znaenje rijei ili skupa rijei
Povezana s gramatikom i sintaksom
Uloga konteksta (npr. Ba si toan!)
Povezanost uenja rijei s usvajanjem pojmova
PRAGMATIKA:
komunikacijska uloga govora
Prouavanje socijalne uporabe jezika
Uinci konteksta na znaenje
Pravila komuniciranja: fraze
Motiviranost djece za usvajanjem jezika kao uinkovitog sredstva komuniciranja
svojih potreba
Govor kao sredstvo socijalizacije
Prve rijei nisu u zrakopraznom prostoru
56
GOVOR
STRUKTURALNI
ASPEKT
izgovor
gramatika
FUNKCIONALNI
ASPEKT
semantika
pragmatika
GRAMATIKA
SINTAKSA:
poredak rijeci
INFLEKSIJA:
sklanjanje
INTONACIJA:
naglaavanje
KAKO SE USVAJA GOVOR?
Istraivanja govornog razvoja:
Biljeenje uzorka govora male djece
Ispitivanje djejih jezinih oblika i okolnosti u kojima se koriste
Razumijevanje jezinih oblika i gramatikih pravila
Procjena djeteta o gramatikoj ispravnosti
TEORIJE RAZVOJA GOVORA
Razliita teorijska objanjenja i modeli
Suvremene tri teorijske tradicije:
bioloki model
kognitivno razvojni model
analiza utjecaja okoline
TEORIJE UENJA
Isticanje uloge uenja, okolinski faktori
OPERANTNO UVJETOVANJE: potkrepljenje
Hipoteza komunikacijskog pritiska: roditelji ee potkrepljuju sadrajnu a ne
gramatiku ispravnost
SOCIJALNO UENJE: imitacija
Djeca ovladaju jezikom sredine koja ih okruuje
Ue nazive predmeta oponaajui druge
FUNKCIONALISTIKA TEORIJA
Vanost konteksta i djetetove motivacije za komunikacijom
Djeca iz govora izdvajaju znaenje
Sustav jezine podrke (Bruner, 1983.)
Formati: scenariji strukturiranih socijalnih interakcija (listanje slikovnica, igre
imenovanja, djeije pjesmice)
Pojednostavljeni, tzv. majinski govor (motherese ili baby talk)
Ponavljanje i ispravljanje netonih reenica
Podupiranje: dijaloko itanje slikovnica
Majinski jezik
Pojednostavljen govor s malom djecom
kratki izrazi
gramatiki i artikulacijski ispravni
usporen govor
razliite varijacije u intonaciji
ponavljanje izraza
govor usmjeren na objekte i dogaaje sada i ovdje
Osjetljivost za djetetovu razvojnu razinu
Nejasna uloga u sintaktikom razvoju
Poveava djetetov interes za govor
pomae fonoloko razlikovanje, povezano s brim govornim razvojem
Koristan, ali ne neophodan i dovoljan
57
Povratna informacija o gramatikoj ispravnosti
Konjevi triju po cesti!
rijetka reakcija neodobravanja: Ne, to nisi tono rekao
Proirivanje: ponavljanje uz toan nain
Prepravljanje: koritenje drugaije strukture, npr. pitanje
Pojanjavajue pitanje: pokazuje da se nije razumijela poruka (to rade konji?)
PSIHOLINGVISTIKA TEORIJA
nativistiki model u tradiciji evolucijske teorije
Reakcija na teoriju uenja:
ne potkrepljuje se gramatika ispravnost
djeca koriste fraze koje nisu prije ula
tipine pogreke u djejem govoru
Sposobnost govora je genetski odreena i svojstvena ljudskom mozgu: lijeva
hemisfera i govor
osjetljivost novoroeneta za govor
lingvistika univerzalnost iste razvojne faze
postojanje kritinog razdoblja za razvoj govora
Noam Chomsky (1959, 1965, 1980), lingvist
Uroeno sredstvo za stjecanje jezika, LAD (language acquisition device)
Jezina pravila, npr. redoslijed rijei i gramatike oznake
Povrinska struktura jezika: nain slaganja rijei
Dubinska struktura jezika: uroeno znanje o jeziku
Transformacijska gramatika: prevoenje povrinske u dubinsku strukturu
Maka jede mia. Mi je pojeden od make.
Uz razliit redoslijed rijei isto znaenje
Kada djeca jednom shvate gramatika pravila mogu razumjeti i stvoriti
neogranieni broj reenica
Mehanizmi obrade odnose se samo na apstraktnu strukturu, gramatiku, a ne i na
semantiku
Ovo je jedan wug.
Sada su dva _______
Suvremeni psiholingvistiki modeli :
umjesto jedinstvenog LAD, postojanje modula zaduenih za razliite aspekte jezika
Potpora modularnog modela:
oteenja s ouvanim gramatikim procesuiranjem uz nerazumijevanje znaenja
58
KOGNTIVNO RAZVOJNI MODELI
Djeca usvajaju jezine oblike koje uklapaju u posjedovane kognitivne pojmove
Povezanost kognitivnog i govornog razvoja
Rije nema javlja se nakon usvajanja pojma o konstantnosti objekta
Govor se ne analizira na temelju gramatike, nego na temelju semantike
(znaenja)
Djeca razlikuju pojmove subjekta, radnje i objekta u razumijevanju ispravnosti
govora
Odnos govora i miljenja
Piaget: govor sredstvo za izjanjavanje misli
Vigotski: u prvim godinama miljenje i govor se razvijaju neovisno, misao se
temelji na neverbalnim senzomotorikim i kognitivnim shemama- malo dijete svoje misli
ne pretae u jezik
Govor se razvija kao sredstvo izjanjavanja osjeaja i potreba- sredstvo
komunikacije a ne miljenja
Sposobnost sluanja i razumijevanja govora prethodi sposobnosti produkcije
INTERAKCIONISTIKA PERSPEKTIVA
Interakcija nasljeenih , biolokih i okolinskih faktora
Razvoj govora kao posljedica kognitivnog razvoja, pod utjecajem biolokog
sazrijevanja te uvjetuje kulturalnu univerzalnost u razvoju govora
Usvajanje jezika kroz interakcije s drugima i na temelju konkretnih aktivnosti s
konkretnim predmetima
FAZE U RAZVOJU GOVORA
1. PREDVERBALNO RAZDOBLJE
Prvih 12 mjeseci
2. VERBALNO RAZDOBLJE
Razdoblje prve rijei: holofraze
eksplozija imenovanja
Telegrafski govor: reenice od dvije rijei (od 18 mjeseci)
PREDVERBALNO RAZDOBLJE
Receptivni jezik javlja se prije ekspresivnog
Djeca najprije razvijaju osjetljivost na govor drugih
Podeenost na ljudski govor: preferencija ljudskog glasa nad drugim zvucima
Razlikovanje glasova od roenja
Osjetljivost na glasove povezana s izloenosti glasovima
odrasli Japanci teko razlikuju r i l, za razliku od novoroenadi); do kraja 1.
godine gubi se sposobnost razlikovanja glasova kojima nisu izloeni
Postupna produkcija glasova
Predlingvistika vokalizacija:
Pla: razliite vrste plaa
59
Gukanje (od 2 mjeseca): produkcija jednoslonih vokalnih zvukova (OOOOOO)
povezano s ugodom, postupno dodavanje suglasnika
Slogovanje (brbljanje, bubbling) (od 6 mjeseci): spajanje nekoliko jednakih
slogova (ba-ba-ba-ba)
Slinost slogovanja djece iz razliitih kultura
Viestruko slogovanje, pred kraj 1. god. kombinacija glasova da-du
Slogovanje i potkrijepa hipoteze o kontinuiranosti ili diskontinuiranosti razvoja?
Vanost slogovnih poticaja
Razlike u slogovanju kod gluhe djece
Rano slogovanje uroeno, kasniji oblici ovisni o okolinskim imbenicima
Uz slogovanje javljaju se i temeljna obiljeja govora: prilagoavanje intonacije
Razliito brbljanje ovisno o situaciji
to djeca u predverbalnom razdoblju znaju o govoru?
Do 6 m. ee gue dok drugi priaju
Nakon 6 mj. uti dok drugi priaju: pravilo naizmjeninosti u komunikaciji
Neverbalne geste: traenje igrake usmjeravanjem pogleda, nemir i pla
Oko 11 mj. referencijalna komunikacija: pokazivanje predmeta, davanje
Djeca naue znaenje rijei prije njihova izgovaranja:
8-mjeseno dijete reagira na zahtjev da doda igraku
PERIOD HOLOFRAZA
Izraz od jedne rijei koja izraava objekt, akciju ili stanje
PRVA RIJE?
Izgovaranje glasovnih kombinacija s veom uestalosti u odreenoj situaciji (di-di)
oko 10. 13. mjeseca
Prekretnica razvoja; postupno zamjenjivanje slogovanje i geste
Razumljive samo najblioj okolini
Uobiajene kategorije prvih rijei
(Nelson, 1973)
Kategorija primjer %
Ope imenice
Specifine imenice
Aktivnost
Pridjev
Socijalni izraz
Funkcionalne rijei
Pas, auto
Mama, Golf
Pije, pa-pa
Veliko, puno
Hvala, molim
Gdje, to
51
14
13
9
8
4
60
Prve rijei i eksplozija imenovanja do 18 mj. oko 50 rijei
Do 6 godina rjenik od 10000 rijei
Referencijalni stil: imenice i predmeti (ee djevojice)
Ekspresivni stil: pragmatika funkcija (sporije usvajanje rijei)
Prekomjerno proirivanje: rana pogreka govora kada se koriste poznate
oznake za nove pojmove(maca sve etveronone ivotinje)
Preuske kategorije pojmova- preuska primjena poznatog imena (maca je samo
jedna)
Izmiljanje rijei-neologizmi- nove rijei za nove predmete
Primjeri neologizama
Lopatica- kopatica
Ventilator- vrtilator
Dvopek- dvogriz
Prekida- ugasiva
Metla- istilica
Koturaljke- padaljke
Udbenik- itanik
Mehanizmi semantikog razvoja
Model srne funkcije:
Grupiranje rijei za predmete temeljeno na funkciji predmeta (kolai ono to se jede, i
isto tako se zove ostala hrana)
Hipoteza semantikog obiljeja: grupiranje rijei za predmete prema
perceptivnim obiljejima predmeta (mali okrugli predmet: kolai, i sve slino tomu)
Telegrafski govor ( oko 2. god.)
Spajanje dviju rijei, bez pomonih rijei
Funkcija reenice reenica
Lociranje
Zahtjev
Negacije
Imovina
pitanje
Tu bebu
Jo mlijeka
Nije pi-pi
Marko cipele
Gdje lopta
Semantike kompozicije prvih reenica:
funkcija primjer
Subjekt-radnja
Radnja-objekt
Subjekt-objekt
Radnja-objekt
Zeko skae
Udari loptu
Bebe medo
Hrani bebu
Vanost poznavanja tipinog razvoja govora
Uloga roditelja i odgajatelja u poticanju govornog razvoja
61
Usvajanje stranog jezika:
Bilingvalni razvoj?
Od 3. godine poveanje broja rijei u reenici, upotreba gramatikih oblika
(mnoina, padei, vremenske oznake, zamjenice..)
pretjerano pridravanje pravila: ovjek-ovjeki)
Nagli rast rjenika u predkolskom razdoblju, udvostruivanje svakih 6 mjeseci
Porast kompleksnosti reenice, upotreba pomonih rijei
Do 6 godina rjenik od 8000 - 14000 rijei
Dijete koje do kraja 5. godine ima tekoa u izgovaranju nekih glasova,
zamjenjuje ih ili izostavlja, treba strunu pomo!
Rjenik sedmogodinjaka razmjerno bogat, varira ovisno o okolini
kolsko doba: do 10% osmogodinjaka moe imati tekoa u izgovoru glasova
(s, , z, )
Prvokolci ne razumiju razliito naglaavanje rijei u reenici
Njoj ne dam tu knjigu. Ne dam joj tu knjigu.
Razdoblje srednjeg djetinjstva vano za irenje rjenika
Glasovni govor preduvjet za uenje pisanog jezika
EMOCIONALNI RAZVOJ
Podruja emocionalnog razvoja
1.ispitivanje razvoja emocija (opis razvojnih promjena u sposobnosti djece za
izraavanje, prepoznavanje i interpretiranje emocionalnih signala).
2. ispitivanje individualnih razlika u temperamentu i linosti, bioloki i okolinski uzroci
razlika i razvojni trend
3. razvoj privrenosti s primarnim njegovateljem. Osjeaj sigurnosti kao osnova
razliitih aspekata psiholokog rasta.
3 osnovna obiljeja emocija:
C fizioloka promjena
C subjektivno iskustvo
C manifestiranje ponaanja
RAZVOJNE TEORIJE EMOCIJA
porast sloenosti emocionalnih doivljaja kroz razvoj socijalizacijskih i
kognitivnih procesa
normativni razvoj i razvoj individualnih razlika u socioemocionalnoj
kompetenciji
univerzalnost u razvoju osnovnih emocija, sukladno evolucijskoj teoriji
povezanost emocionalnog razvoja s kognitivnim (povezanost spoznaja o uzroku i
doivljaj emocije)
Teorijski pristup razvoju emocija
Izard, 1991. afektivna orijentacija, teorija odvojenih emocija
62
Lewis i sur., 1993.- kognitivno-emocionalna teorija
Sroufe i sur. 1996. - organizacijski pristup
kognitivni razvoj kao preduvjet pojave primarnih emocija i povezanost svijesti o
sebi i emocija
BIHEVIORISTIKE TEORIJE
Klasino uvjetovanje emocionalne responsivnosti;
operantna uvjetovanja ekspresija;
ogranienje pristupa: ne objanjava spontano javljanje nekih emocija
KOGNITIVNO RAZVOJNA TEORIJA DISKREPANCE
Emocionalna reakcija ovisi o procjeni slinosti meu podraajima- optimalna
umjerena diskrepanca
interes djece za nove igrake- umjerena diskrepanca s obzirom na postojee
iskustvo, kod preplavljenosti novim podraajima dolazi do povlaenja
ORGANIZACIJSKA TEORIJA
sredinje mjesto emocija u ponaanju; funkcija emocija u prilagodbi:
istraivanje okoline, povlaenje, povezivanje ljudi, olakavaju pojavu samosvijesti
ivot bez emocija?
Neemocionalan dom
Neemocionalna kola
Neemocionalna osobni ivot
Zajedniko teorijama emocija:
Emocije kao niz povezanih reakcija na dogaaj ili situaciju
Odnos pojedinca s objektom ili dogaajem
Prepoznatljivo mentalno stanje i emocionalno izraavanje, povezanost s
fiziolokim promjenama
Reguliraju intrapersonalno i interpersonalno ponaanje i utjeu na prilagodbu
FUNKCIJA EMOCIJA
Regulacija kognitivnih procesa:
uenje (nauiti izbjei opasnost: glasno podviknuti da se dijete prestrai);
pamenje i emocije?
Emocije kao regulator socijalnog ponaanja
Djetetov pla ili smijeh potie reakciju odgajatelja; uloga tuih emocionalnih
ekspresija na ponaanje djeteta
Emocije kao imbenik fizikog zdravlja
63
Dugotrajna izloenost negativnim emocijama umanjuje otpornost imunolokog
sustava
Primjeri djece iz sirotita koja se nisu fiziki razvijala uslijed ekstremne
emocionalne deprivacije (failure to thrive sindrom)
Emocionalni razvoj u djetinjstvu:
aspekti razvoja
C izraavanje emocija: neverbalna ekspresija; iskazivanje sloenih emocija ovisno o
kontekstu; kontrola izraavanja: unutranje stanje ne mora odraavati vanjsku
ekspresiju
C razumijevanje emocija: razumijevanje osobnog stanja; razumijevanje emocija drugih
osoba
C regulacija: suoavanje s neugodnim ili ugodnim emocijama ili situacijama koje ih
izazivaju; iskazivanje emocija na odgovarajui nain u odgovarajue vrijeme
Istraivanja facijalne ekspresije
http://www.pitt.edu/~emotion/research.html
Izraavanje emocija:
facijalna ekspresije
novoroene:
interes: zanimanje za ljudsko lice;
gaenje
2-4- mjeseca:
ugoda: osmijeh;
alost, srdba
7 mjeseci:
strah
1 godina:
bojaljivost, sram
Osmijeh
REFLEKSNI SMIJEAK- nema veze s vanjskim podraajima, javlja se za vrijeme
prvog mjeseca u toku spavanja
SOCIJALNI SMIJEAK- odgovor na vanjske podraaje (ljudski glas ili lice u
pokretu), odraava ugodu, od 1-2. mjeseca
Interes
Ovo me zanima!
otvorene oi
Gleda u osobu ili predmet interesa
Smije se, pokazuje radost
Gladan sam!
rooting refleks sie prste ili krajeve odjee
Otvara usta
Stavlja stvari u usta
Spava mi se !
64
Trlja oi
Trlja lice
Razdraljivo
Dira se za uho
Prepoznavanje emocija u ranom djetinjstvu
< 6 mjeseci ne razlikuju emocionalne ekspresije
Od 6 tjedana: razlikuju nasmijano i namrteno lice na fotografiji
Nakon 6 mjeseci razumijevanje znaenja emocionalne ekspresije
Od 5 mjeseci razlikuju glasovnu emocionalnu poruku (zabrana, odobravanje)
Socijalno okruenje
Interakcijska usklaenost: interakcija licem u lice
Obrazac naizmjeninih reakcija majke i djeteta
Proces usklaivanja oblikuje emocionalna oekivanja- potiskivanje emocija kada
nema reakcije (depresivne majke
Komunikacija majka-dojene je reciprona i sinkronizirana
istraivaka tehnika- mikroanaliza
RAZVOJ REGULACIJE EMOCIJA
usmjerenost na emocije s ciljem smirivanja poveava se s dobi
Rano djetinjstvo:
emocije kao nain komuniciranja; kroz reakcije njegovatelja na emocije djeteta
grade se oekivanja o interakciji
rana socijalizacija i kasnije sposobnost praenja i izraavanja emocija
selektivne reakcije na emocije djeteta
regulacija emocija u 1.-oj godini: senzomotoriki procesi ( skretanje pogleda,
samostimulacija)
Pravila za pokazivanja emocija
selektivno reagiranje majke na iskazane emocije: oponaanje pozitivnih, rijetko
ponavljanje negativnih izraza (Malatesta, 1986)
kroz potkrepljivanje samo poeljnih emocija ve u prvoj godini raste iskazivanje
pozitivnih, a opada negativnih emocija
Prepoznavanje i interpretiranje emocija
proces socijalne reference (Feinman, 85, 92) :
pri kraju prve godine djeca koriste tuu emocionalnu ekspresiju u regulaciji
osobnog ponaanja i procjene nejasne situacije
zainteresirani za ekspresiju njihovih roditelja (Dicsktein, Parke, 88 )
Vizualni ponor, reakcija na stranca, nova igraka
RAZVOJ REGULACIJE EMOCIJA
Srednje djetinjstvo
integracija emocija i simbolike funkcije jezika: verbalno etiketiranje emocionalnih
stanja; razvoj samokontrole
65
suoavanje s afektivnim sukobom pomou mate, kroz igru
osvijetenost osobnih emocionalnih stanja
samoinstrukcije: kognitivna kontrola ponaanja, usmjerenost na emocije s ciljem
smirivanja poveava se s dobi
Pravila za pokazivanja emocija
socijalizacija emocionalne ekspresije
Drutvene norme odreuju kada i kako se mogu iskazivati emocije
Pokuaji prikrivanja emocija rezultat poveanog razumijevanja pravila za
pokazivanje emocija
spolno stereotipizirana pravila: djeake se ui da nije prikladno pokazivati strah
ili bol
Kroz inhibiranje nekih emocija onemoguuje se manifestiranje kompletnog
emocionalnog repertoara
RAZVOJ REGULACIJE EMOCIJA
Osnovnokolsko doba
skok od 5. - 7-e godine, razmiljanje o problematinim situacijama
sposobnost smirivanja u emocionalno nabijenim situacijama
Strategije regulacija emocija
Strategije spoznajne distrakcije (misliti na neto drugo) kod starije djece,
kod manje djece ee ponaajna distrakcija
Primarna kontrola: mijenjanje okolnosti ili dogaaja, smanjuje se s dobi
Sekundarna kontrola (prevladavanje emocija) se poveava s dobi
Uloga unutranjih strategija (od 10 godina sami koriste bez vanjskih uputa)
Vanost tue podrke u ovladavanju emocijama vea kod manje djece (8-
godinjaci ee trae podrku od 12- godinjaka)
Razvoj bazinih emocija
Strah
novoroene -refleksni strah od gubitka podloge i jakog zvuka
Strah od nepoznatih osoba: izmeu 7. i 9. mjeseca reakcije straha u susretima
s nepoznatim osobama
kognitivni razvoj- stalnost
motoriki razvoj: samostalno kretanje
Separacijski strah: poveani protest kada se odvaja od poznate osobe koja ga
uva
razvojni strahovi
Radost
djeca od 2 ili 6 godina razliito iskazuju nain kada su sretni, razdragani, veseli.
Mlaa djeca neposrednija u iskazivanju svojih emocija: skau, viu, pljeu.
66
Procesom socijalizacije kanalizira se spontana reakcija, sram otvorenog
iskazivanja svojih emocija, osim u specifinim situacijama kao npr. roendan, proslave i
sl.
Ljutnja
U prva dva mjeseca ljutnja reakcija na fiziko sputavanje ili bolne podraaje
u prvoj godini reakcija ljutnja kod kratke separacije od majke, kad su
onemogueni bebini ciljevi;
ljutnja se poveava s ponavljanjem frustrirajue situacije.
Reakcija ljutnje kao prilagodba na situaciju mobiliziranjem potrebne energije
kako bi se savladale prepreke (Izard, 87).
Ispadi bijesa kod dvogodinjaka:
intenzivan nagli pla, vritanje, zabacivanje glave, udaranje, bacanje po podu
Ekspresija ljutnje mijenja se s dobi:
neusmjerena reakcija ljutih ispada kroz udaranje i bacanje opada nakon druge
godine
spolne razlike u iskazivanju:
deki otvorenije pokazuju ljutnju (socijalna oekivanja: od tradicionalne muke
uloge oekuje se vea agresivnost)
Razvoj kompleksnih emocija
Sram, ponos, krivnja, zavist
krivnja je vana u razvoju samoodgovornosti i moralnosti;
sram, ponos i zavist u motiviranju za postignue socijalno poeljnih ciljeva i
vjetina,
preintenzivni ili dugotrajni mogu biti i neadaptabilni.
Vanost socijalne interakcije i usvajanja pravila
kada se osjea ponos (meukulturalne razlike)
Opis doivljaja krivnje ili srama kod mlae djece povezano s ishodom
svaki puta kada se napravi neto loe i kada nas drugi vide,
starija djeca uzimaju u obzir i namjeru
Razvoj emocionalne kompetentnosti
uloga odraslih
roditeljska ekspresivnost;
vea socijalna kompetencija djece iji roditelji pokazuju ee pozitivnu
emocionalnost; djeca depresivnih majki ne ue kako regulirati negativno emocionalno
stanje
razgovor o emocijama s djecom potie bolje razumijevanje emocija kod djece od
18 mjeseci
Prianje o emocijama i emocionalnom iskustvu pomae djetetu boljem
razumijevanju osjeaja.
vanost roditeljskog podravanja djetetove emocije:
obraanje panje, potkrepljivanje djetetovih emocionalnih stanja kroz prihvaanje
i njihovo osvjeivanje
67
Uloga svakodnevnog iskustva u identificiranju i imenovanju emocije,
npr. objanjenja roditelja o tome kako se osjeaju:
"Izgleda da se ljuti na mamu"
"Beba se uznemirila jer joj je ispao sladoled".
U dobi od 4-5- god. dijete moe tono procijeniti je li druga osoba sretna, ljuta ili
tuna
Model razvoja emocija
Emocije predkolskog djeteta
Djeje emocije:
Jednostavne, spontane
este i kratkotrajne
Snane i nestabilne
Otvoreno pokazivanje emocija
Emocije u srednjem djetinjstvu
Od 6-e godine ee razumijevanje razlike izmeu onoga to se osjea i to s
pokazuje (4-godinjaci razumiju prikrivanje negativnih emocija)
Ambivalentnost emocija ranije se pokazuje, osvijetenost o ambivalenciji od
kolske dobi
Istovremeno mogue doivjeti emocije iste valencije prema razliitim predmetima,
prema isitim ciljevima
Istovremeno doivljavanje razliitih emocija prema razliitim ciljevima
TEMPERAMENT
to je temperament?
Individualne razlike u temperamentu djece?
Treba li isticati obiljeja temperamenta djece?
Uloga nasljea ili okoline?
Kognitivni kapaciteti
Odnosni self
Samosvjesne emocije
Posramljenost,
empatija
Kognitivni
kapaciteti
Standardi i pravila
Samosvjesne
emocije
Ponos , sram , krivnja
v
r
i
j
e
m
e
Primarne emocije
Radost, iznenaenje, ljutnja, tuga,
gaenje strah
68
Razvoj linosti
Linost: rezultat individualnog razvoja kroz djetinjstvo
Temperament: individualne razlike u tipinom nainu reagiranja male djece
Temperament kao dio linosti: naslijeeni oblik reakcije, o njemu ovisi na koji
nain djeca tipino reagiraju
Buss i Plomin, 1984. Temperament: early Development of Personality Traits
Temperament
Individualne razlike u reakcijama i emocionalnim stanjima
Prva objanjenja razlika
Hipokrat (460 god.pr.Kr.), Galen (129-201. god.)
Kolerik
Sangvinik
Flegmatik
Melankolik
Stabilne, individualne razlike u kvaliteti i intenzitetu emocionalne reakcije
(Thomass i Chess)
Bazini osobni stil u pristupanju i reagiranju na situacije
Bioloki uvjetovana osnova individualnih razlika linosti
Specifinost individualnog djeteta u reaktivnosti na okolinu i sposobnosti
samoregulacije ponaanja (Rothbart)
Uloga temperamenta u razumijevanju individualnih razlika- osnovne pretpostavke
1.Svaki je pojedinac roen sa specifinim oblikom reagiranja na okolinu i druge ljude.
2. Obiljeja temperamenta utjeu na nain kako pojedinac reagira na okolinu i druge
ljude
reaktivna interakcija
3. Individualna obiljeja pojedinca odreuju nain kako drugi ljudi reagiraju prema njima.
evokativna interakcija
Kako biste opisali svoje ponaanje i nain reagiranja dok ste bili manji?, kakva ste
bili beba?
Sjeate li se to su vam obino govorili kakvi ste bili kao beba?
Modeli temperamenta
Alexandar Thomas i Stella Chess
New York Longitudinal Study (1956, 1986)
Ispitivanje individualnih razlika izmeu djece kao osnove prilagodbe i razvoja
psihopatologije
Metoda: intervju s roditeljima
9 dimenzija
3 klastera karakteristika- 3 ponaajna stila 3 tipa temperamenta djece
69
Osnovne dimenzije temperamenta,
Thomas, Chess
1.razina aktivacije: stupanj pokretljivosti, motorna aktivnost
2. ritam ili regularnost: predvidljivost biolokih ciklusa, npr. hrana, spavanje
3. pristupanost-povuenost: kako poetno reagira na novi podraaj, situaciju
4. adaptabilnost: koliko se lako privikava na promjene u eljenom smjeru
5. intenzitet reakcije: koliko energino odgovara
6. prag responsivnosti: koji intenzitet podraaja je potreban da pobudi reakciju
7. kvaliteta raspoloenje: ponaanje je preteno ugodno, prijateljsko, veselo ili
neugodno, nesretno, neprijateljsko
8. distraktibilnost: koliko lako irelevantan podraaj mijenja ili interferira s ponaanjem
9. opseg panje i ustrajnost: koliko ustraje u aktivnosti i nastavlja je usprkos
preprekama
Vrste temperamenta, Thomas i Chess, 1977:
Laki:
40% djece
Teki
10%djece
Suzdrani
15% djece
Dijete lakog" temperamenta
dobro odgovara na nove situacije i promjene;
brzo usvaja navike spavanja i hranjenja
lako se privikava na novu hranu
smije se strancima
lako se prilagoava na novu situaciju
prihvaa veinu frustracija sa minimalnim uznemiravanjem
brzo se prilagoava novim rutinama i pravilima novih igara
raspoloenja blagog do umjerenog intenziteta, uglavnom pozitivna
Dijete "tekog temperamenta
slabo odgovara na nove situacije i promjene
ima nepravilan ritam hranjenja i spavanja
sporo prihvaa novu hranu
sumnjiavo prema strancima
sporo se prilagoava na nove situacije
ima este periode glasnog plaa, glasno se smije
pokazuje intenzivna i esto negativna raspoloenja
Dijete suzdranog temperamenta
odgovara sporo na nove situacije i promjene
spava i hrani se regularnije od djece tekog temperamenta, ali manje
pravilno od djeteta lakog temperamenta
70
pokazuje blai negativni poetni odgovor na novu situaciju (prvo kupanje,
nova hrana, osobe, mjesta, polazak u vrti ili kolu)
postupno prihvaa nove podraaje nakon ponovljenog izlaganja bez
pritisaka
pokazuje reakcije blagog intenziteta, podjednako pozitivnog i negativnog
Procjena temperamenta u kolskom okruenju
Nisko slaganje u roditeljskim i nastavnikim procjenama temperamenta
Usmjerenost na razliite dimenzije
Nastavnicima vaniji:
AKTIVNOST
ne moe mirno sjediti; vrpolji se, die se sa stolice
USTRAJNOST
kada ga se prekine u nekoj aktivnosti, ponovno se vrati na isto
DISTRAKTIBILNOST
buka izvana ili aptanje lako ga "odvuku" od onoga to radi
Procjena temperamenta u kolskom okruenju
Roditeljima vaniji:
ADAPTABILNOST
dugo vremena treba kako bi se prilagodio na novu sredinu (razred)
RASPOLOENJE
dobro je raspoloen kada je s drugom djecom
PRISTUPANOST- POVUENOST
izbjegava nove igre i aktivnosti, sjedi i gleda
PRAG
pretjerano osjetljiv na jae osvjetljenje
INTENZITET: preintenzivno reagira u stresnim situacijama
EAS model temperamenta
Robert Plomin i Arnold Buss, 1986
Metoda: upitnik za roditelje
Emocionalnost-
Odraz pobuenosti ivanog sustava; opa reakcija na stresnu situaciju
Primjeri emocija: strah, ljutnja, uznemirenost
Aktivitet
Odraz tempa i energinosti- pobuenost motorikog sustava
Socijabilnost (drutvenost)
Interes za druge ljude i pozitivne emocije prema njima
71
Model Mary
Rothbart, 1986,
1992.

Individualna
specifinost
djeteta koja se
oituje kroz
reaktivnost na
okolinu i
sposobnost
samoregulacije
ponaanja
Bioloka
osnova kvalitete
emocionalnog reagiranja
Metoda ispitivanja: upitnici za roditelje, opaanje u laboratorijskog situaciji
Komponente temperamenta jednogodinjaka, Rothbart i Bates, 1998.
Pozitivna afektivnost Osmjehivanje, smijanje,
koooperativnost, poslunost
Iritabilnost Uzrujanost, ljutnja, frustracija, stres
zbog ogranienja ponaanja
Straljivost/bojaljivost Duljina vremena potrebnog za
prilagodbu na novu situaciju,
tendencija povlaenja i pokazivanja
nelagode u novim situacijama
Razina aktivacije Tendencija za veom ili manjom
aktivnou
Opseg panje/
ustrajnost
Sposobnost koncentriranja, fokusiranja
na zadatak
Ritminost Predvidljivost ili regularnost uzoraka
ponaanja
Child Behavior Questionnaire, Rothbart
72
Smijanje esto se smije kada se igra s
drugom djecom
POZITIVNA
AFEKTIVNOST
Nivo aktivnosti Puno je energije, ak i
naveer
Strah (unutarnji nemir,
briga zbog oekivanja
nelagode)
Boji se mraka
NEGATIVNA
AFEKTIVNOST Iritabilnost (Frustracija) Jako se ljuti i negoduje kada
mu se kae da mora ii
spavati
Opseg panje
(usmjerenost na zadatak)
Kada crta djeluje jako
koncentrirano
POZITIVNA
AFEKTIVNOST
Inhibitorna kontrola Kada treba neto uiniti
prestaje s prethodnom
aktivnou.
Bioloka osnova temperamenta
Longitudinalno istraivanje s blizancima
Vea slinost jednojajanih blizanaca na emocionalnoj reaktivnosti i razini
aktivnosti
Geni objanjavaju 30-40% obiljeja temperamenta
Nejednaki utjecaj gena na dimenzije:
Znaajan utjecaj nasljea na srameljivost i razinu aktivacije
razliiti podaci o ulozi nasljea zbog razliitih mjera: roditeljske procjene ili
opaanje
Plomin, 1988. slabiji dokazi o ulozi nasljea u ispitivanju povezanosti
emocionalnih obiljeja roditelja i njihove bioloke i usvojene djece
Razliiti EEG s obzirom na obiljeja temperamenta:
Pozitivnije raspoloenje i vea aktivnost lijeve hemisfere
Anksioznija, povuenija i razdraljivija djeca- vea aktivnost desne hemisfere
Prilagodba i temperament
Djeca tekog temperamenta rizina za razvoj odstupajuih ponaanja
U adolescenciji teki temperament povezan s izraenijom depresivnou,
zlouporabom droga, niom razinom roditeljske podrke (Tubman, Windle, 1995)
Iritabilnost i distraktibilnost kod predkolaca povezane s eksternaliziranim
problemima adolescenata (Caspi i sur., 1995)
Longitudinalno istraivanje Caspi i sur.- djeca tekog temperamenta u odrasloj
dobi imaju vie problema u prilagodbi
Interakcija temperamenta i okoline
Stabilnost temperamenta: negativna emocionalnost (strah, uzrujanost), reakcije
na nove situacije
Temperament i prilagodba
Goodness of fit
73
Temperament i socijalna interakcija usklaenost temperamenta pojedinca i
zahtjeva okoline
Usklaenost temperamenta djeteta i roditelja bolji ishod u prilagodbi djeteta
Odgoj djece tekog temperamenta
Roditelji imaju osjeaj gubitka kontrole, anksiozni, ljuti, osjeaj krivnje, depresivni
su, frustrirani, izolirani, ranjivi
Nekonzistentno discipliniranje- od poputanja do kanjavanja
Vikanje i fiziko kanjavanje poveavaju agresivnost i otpor djeteta tekog
temperamenta
Korisna upotreba tehnika modifikacije ponaanja: pozitivni potkrepljivai, 5-10
minutni time-out; fraza Znam da biti, ali mora!
Srameljiva djeca
Dimenzija pristupanost-povuenost, inhibiranost
Vrlo srameljiva djeca: visok stabilna broj otkucaja srca
Vea simpatika reaktivnost nii prag limbiko-hipotalamike pobuenosti zbog
neoekivanih podraaja u okolini
Dimenzija pristupanost-povuenost, inhibiranost
Kagan, 1988. - ispitivanje 2-godinjaka izloenih novim podraajima- 7% vrlo
povueno, zakoena u susretu s nepoznatim
75% vrlo povuene djece pokazuje slinu reakciju i u dobi od 5,5 i 7,5 god.
Fizioloko uzbuenje inhibirane djece- bioloka odreenost obiljeja, stabilnost
Povezanost sa specifinim iskustvom (srameljivi roditelji ili roditelji koji
prezatiuju povuenu djecu)
Procjena srameljivosti 7godinjaka predvia usamljenost i slabiju interakciju s
vrnjacima 14 godinjaka
Povezanost obiljeja temperamenta i opisa linosti odraslih
Opis linosti djeteta na temelju 5-faktorskog modela, McCrae i Costa, 1990.:
Ekstraverzija
Neuroticizam
Ugodnost
Savjesnost
Otvorenost
Kohnstamm, Mervielde i Halverson (1998): Parental descriptions of child
behavior: Antecendents of Big five?, Lawrence Erlbaum
Temperament kao odrednica prilagodbe
Ekstremno izraene dimenzije poveavaju dispoziciju za psihopatologiju
Obiljeja temperamenta kao rizian ili zatitni imbenik:
Poveavaju ili umanjuju tetno djelovanje okolinskih imbenika
Razliita obiljeja temperamenta kao predispozicija razliitog razvojnog puta na
sline rizine uvjete
Kako koristiti informacije o temperamentu?
74
Edukacija o individualnim razlikama u temperamentu
Procjena individualnog temperamenta
Okolinske intervencije: sustavne promjene okruenja s ciljem prilagodbe na
obiljeja temperamenta
PRIVRENOST
Definicija
O Privrenost: snana emocionalna veza pojedinca u odnosu na jednu ili vie osoba
O Afektivan reciproan odnos izmeu dvije osobe
Osnovni pojmovi
O Figura privrenosti: osoba s kojom se razvija privrenost
O Sigurna baza/utoite
O Ponaanja privrenosti: ponaanja s ciljem odravanja bliskosti s figurom
privrenosti
Smjeak, kontakt oima, odravanje fizike blizine: primicanje, pridravanje,
Dodirivanje
Pla
O Aktivacija ponaanja u stresnim situacijama: umor, bolest, strah
Faze razvoja privrenosti
O Nediskriminativne socijalne reakcije (do 6-8 tjedana)
O Diskriminativne socijalne reakcije (6 do 8 tjedana- 6 do 7 mjeseci)
O Usmjerena, jasno formirana privrenost (izmeu 7 i 9 mjeseci-18 mjeseci)
O Formiranje recipronih odnosa
O Razvoj multiple privrenosti
Reakcija na odvajanje od figure privrenosti, Bowlby
O Protest - dijete plae i trai da se majka vrati
O Oaj - apatino, gubi nadu, neresponsivno na druge i igrake
O Emocionalno udaljavanje - izgleda oporavljeno, igra se, ali promijenjena
kvaliteta interakcije s majkom
Teorije priv renosti
O Psihoanalitika teorija
Freud: odnos s majkom izvor zadovoljstva i ugode
Erikson: najvanije zadovoljavanje djetetovih potreba- osjeaj povjerenja
O Teorija uenja
Volim te jer me hrani;
potkrepljenje kroz hranjenje.
O Kognitivna teorija
Da bih te volio moram znati da si uvijek tu
stalnost objekta
Etoloka teorija: Roen sam da bih se vezao uz nekoga.
Istraivanja s utiskivanjem, Lorenz
75
Uroene dispozicije s ciljem preivljavanje kroz odnos sa skrbnikom
Instinktivna ponaanja s ciljem razvoja dugoronog odnosa sa specifinom
osobom
Bowlby: aktivna uloga djece u pretraivanju okoline
Mladunad razliitih vrsta svojom pojavnou izazivaju brigu i panju odraslih kewpie-
doll effect, Lorenz., 1943
Razvojni strahovi i privrenosti
O Strah od nepoznatih
O Separacijska anksioznost
O Teorijska objanjenja:
Etolozi: bioloka programiranost reakcija straha
Kognitivna teorija: razvoj stabilne sheme primarnog skrbnika
Uloga tjelesnog kontakta
O Harlow
O Istraivanja s mladunadi majmuna odvojenih od bioloke majke, odrastali u
razliitim uvjetima
O iana majka zadovoljava potrebu za hranom
O Pliana majka udovoljava potrebu za tjelesnim kontaktom
O Mladunad vie vremena uz plianu surogat majku- izvor sigurnosti- pobijena
hipoteza teorije uenja
Bioloka funkcija privrenosti
Ispitivanje privrenosti
O Mary Ainsworth, 1969.
O Test strane/nepoznate situacije
Ispitivanje reakcije djeteta u novoj okolini, u susretu sa stranom osobom, kod
odvajanja od majke i ponovnog susreta
8 epizoda, max. trajanje svake 3 min.
O Q sort tehnika
Uvjebani opaa kodira interakciju djeteta i majke u kunom okruenju
privrenos
t
Odravanje blizine:
neposredni
kontakt
Sigurna baza:
Polazite za
istraivanje
Sigurno
utoite:
Vraanje radi
umirivanja ili
tjeenja
Separacijsk
i prosvjed
76
Test strane/nepoznate situacije
Individualne razlike u kvaliteti privrenosti
O Prema ispitivanju u nepoznatoj situaciji na temelju reakcije djece razlikuje se :
O Sigurna privrenost (65%): uznemireni kod odvajanja, zadovoljni kod vraanja
majke
O Nesigurno izbjegavajua privrenost (20%): slaba nelagoda kod odvajanja,
izbjegavanje majke kod povratka
O Nesigurno ambivalentno privreni (15%): stalna uznemirenost tijekom
ispitivanja, najvie kod odvajanja
O Dezorganizirana privrenost (rijetko)
Stilovi privrenosti prema Stranoj situaciji
O Sigurna privrenost
Ovo je nova i nesigurna situacija, ali bit u zatiena.
O Nesigurno izbjegavajua privrenost
Ja sam u nesigurnoj situaciji, probat u se nositi s time, a mamu u zvati ako ba
bude jako potrebno.
O Nesigurno ambivalentno privreni
Ja sam u nesigurnoj situaciji, nisam sigurna kako se trebam ponaati i koje e
biti posljedice.
imbenici privrenosti
O Osobine skrbnika
Senzitivnost
Responsivnost
Unutranji model
Reakcije usmjerene potrebama
djeteta
O Osobine djeteta
temperament
O Kulturalna uvjetovanost:
meukulturalne razlike u odgoju
imbenici sigurne privrenosti, DeWolff, vanIjzedoorn, 1997
obiljeja opis
Senzitivnost Neposredno, odgovarajue reagiranje
na djetetove potrebe
Pozitivan stav Pozitivne emocije prema djetetu
Usklaenost Reciprona interakcija s djetetom
Uzajamnost Zajednika usmjerenost panje
Podrka Emocionalna podrka djetetovim
aktivnostima
Stimulacija Uestalo usmjeravanje aktivnosti prema
djetetu
Objanjenje privrenosti
O Bioloka disponiranost za odravanje fizike blizine sa skrbnikom u istodobno
istraivanje okoline
O Skrbnici imaju ulogu sigurne baze koja omoguuje razvoj djeteta
O Doivljaj sigurne baze omoguuje razvoj stabilnog unutranjeg modela vanog za
budue odnose
77
imbenici privrenosti
Odnos izmeu nesigurne privrenosti i prisutnosti problema kod djeteta ili majke:
problemi majke znaajno vie povezani s pojavom nesigurne privrenosti, van
Ijzendoorn et al., 1992.
O Rizici nesenzitivnog skrbnitva/roditeljstva :
Klinika depresija
Loe osobno iskustvo iz djetinjstva: zanemarivani ili zlostavljani
Neplanirana trudnoa i neeljena djeca
Ekoloki imbenici senzitivnosti
Zdravstveni, zakonski ili financijski problemi
Loi brani odnosi
O Mogue intervencije i kompenzacije neodgovarajueg roditeljskog odnosa-
poveanje senzitivnosti promjenom ivotnih okolnosti
Privrenost i kasniji razvoj
O Dugoroni korelati sigurne privrenosti
O Socijalna i kognitivna kompetentnost
Rjeavanje problema
Kompleksnost i kreativnost u simbolikoj igri
Privlaniji drugoj djeci
O Dugoroni korelati nesigurne privrenosti
Hostilni i agresivni predkolci
Vjerojatnije odbacivanje od vrnjaka
Socijalno i emocionalno povlaenje
Objanjenje dugoronog efekta privrenosti
Privrenost kao radni model sebe i drugih
Radni model roditelja utjee na oblik privrenosti koji se razvija s djecom
Kvaliteta privrenosti iz djetinjstva nije determinirajua i nepromjenjiva
Inhibiranje razvoja privrenosti- socijalna deprivacija
O Uloga socijalne deprivacije u ranom djetinjstvu
6-mjeseno dijete slabije reagira na socijalne podraaje
Ope zaostajanje u razvoju
Razvoj reaktivnog poremeaja privrenosti
O Razlog tetnosti rane depriviranosti
Vanost kontinuirane interakcije s responsivnim skrbnikom
Vanost osjeaja kontrole nad socijalnim okruenjem
78
Inhibiranje razvoja privrenosti-
O Kompenzacija rane deprivacije: djeca smjetena u okruenje sa responsivnim i
brinim njegovateljima
O Oporavak izvjesniji i olakan ako je deprivacija kraa od dvije godine i nije bilo
zlostavljanja
Privrenost u odnosu na oba roditelja:
Main and Weston (1981)
O Mogui statusi privrenosti:
Sigurno privreni s oba roditelja
Nesigurno privreni prema oba roditelja
Sigurni u odnosu na majku, nesigurno na oca
Sigurno privreni ocu, nesigurno majci
O Ispitivanje socijalne responsivnosti i emocionalnog konflikta
O Sigurno privreni s oba roditelja najresponsivniji i s najmanje konflikta
O Nesigurni s oba roditelja: najmanje responsivnosti i najvii konflikt
O Odnos s ocem kao ublaiva
Hijerarhija privrenosti
O Multipla privrenost: bliski emocionalni odnos s vie osoba
O Najee primarna figura majka, ali i gotovo istodobno razvoj privrenosti ocu
O Privrenost brai/sestrama, bake/djedovi, odgajateljice
Privrenost u adolescenciji i tijekom ivota
O Promjena oblika interakcije s figurom privrenosti
O Uloga unutranjeg radnog modela:
O Slika o sebi
O Slika o drugima
O Privrenost u partnerskim
odnosima
OBITELJ I ODNOS S RODITELJIMA
Cilj obitelji:
Primarna socijalizacija
Zadovoljenje potreba lanova obitelji
Emocionalna i materijalna sigurnost
* Obitelj- prvi i najdugotrajniji izvor socijalnih interakcija
* Socijalizacija: proces usvajanja poeljnih i drutveno prikladnih standarda
ponaanja, stavova, vjetina i motiva
* Uloga roditelja u procesu socijalizacije djeteta
79
* Cilj socijalizacije:
poslunost samoregulacija self
* Utjecaj obitelji kroz direktno poduavanje, modeliranje, pripisivanje osobina
djetetu i pruanje okruenja u kojem se dijete razvija
Obiteljski sustav
* meuzavisnost odnosa
* odravanje homeostaze
uloga rituala i svakodnevnih rutina, i prilagodljivost na promjene
* granice koje odreuju izloenost vanjskim utjecajima
prekrute granice oteavaju osamostaljivanje lanova izvan obitelji
* Obiteljski podsustavi:
brani, roditeljski i odnos brae
* Uloga obitelji:
odravanje obiteljske povijesti i rituala kojima se prenose vrijednosti,
ue obiteljske uloge i potkrepljuje obiteljsko jedinstvo
OBITELJ KAO SOCIJALNI SUSTAV
BRANI ODNOSI
DIJETE RODITELJSTVO
Brani odnosi
* zadovoljavajui odnosi kljuni za dobro funkcioniranje obitelji
* brani konflikti negativna emocionalnost i ponaanja prema djeci slabija
socijalna i kognitivna kompetentnost djece
* vea osjetljivost djeaka na negativne efekte obiteljske disharmonije
Uloga brae
Funkcioniranje obitelji ovisi o:
* broju djece
* razmaku roenja i spolu djece
vea nezavisnost djece u mnogobrojnim obiteljima,
nia kognitivna kompetentnost?
* Vea ukljuenost roditelja s prvoroenom djecom: via oekivanja, vei pritisak
za postignuem, oekivanje vee odgovornosti;
* Ljubomora na mlau brau ovisi o pripremi djeteta, ponaanju majke i oca
* Karakteristike prvoroenih: orijentacija na odrasle; via samokontrola,
konformiranje, vea anksioznost od brae; vee akademsko i profesionalno postignue
80
* Jedinci slini prvoroenima, manje anksiozni i bolje socijalno prilagoeni
Specifinost odnosa s majkom i s ocem
majka - ekspresivna uloga
vie emocionalno ukljuena
vei osjeaj emocionalne bliskosti s majkom
ei svakodnevni konflikti
otac - instrumentalna uloga
ukljuen u rjeavanje "ivotnih" problema: kola, profesionalni razvoj
Uloga oca
* prosjeku provode manje vremena s djecom od majki
* Interakcija vie kroz fiziku stimulaciju
* veza s vanjskim svijetom
* Sinovi i izgraivane identiteta;
* topao odnos s keri preduvjet njezina samopouzdanja i prihvaanja spolne uloge
Zaposlenost majke
* Uloga zaposlenosti majke: roditeljski stil kao medijator (Beyer)
* pozitivniji stavovi prema ravnopravnosti spolova; vii edukacijski i profesionalni
interesi djece
* poticanje nezavisnosti; problemi zbog manje supervizije vei kod djeaka
Roditeljski stil
* Darling i Stenberg, 1993:
* skup stavova prema djetetu koji kreiraju emocionalnu klimu u kojoj se ispoljava
roditeljsko ponaanje
* roditeljska disciplina i specifinosti odnosa roditelj-dijete
* Roditeljska ponaanja: specifina ponaanja usmjerena cilju i nespecifina
spontana ponaanja (neverbalne geste)
* Roditeljski stil osnova opisa roditeljskog okruenja
* Bolja prediktivna vrijednost od pojedinanih ponaanja
Osnovne dimenzije roditeljskog stila:
* Emocionalnost:
responsivnost, toplina, usmjerenost na dijete
* Zahtjevnost
postavljanje pravila i granica ponaanja
= dimenzija kontrole: sputavanje autonomije, nezavisnosti
Dvodimenzionalna klasifikacija stilova, Maccoby i Martin, 1983.
81
Responsivni
Usmjereni na
djecu
Neresponsivni,
usmjereni na
roditelje
Zahtjevni AUTORITATIVNI AUTORITARNI
Nezahtjevni PERMISIVNI NEUKLJUENI
NEMARNI
* Roditeljski stilovi, prema Baumrind:
* permisivan
* autoritativan (demokratian)
* autoritaran (autokratski)
Opis autoritativnog stila
* Rezoniranje/indukcija: objanjenje pravila
* Toplina i ukljuenost: pokazivanje ljubavi kroz zagrljaj, poljubac
* Demokratian odnos: uvaavanje i poticanje djetetova nezavisna miljenja,
dogovaranje s djecom
* Smirenost: strpljivost
* Responsivnost: odgovaranje na potrebe djece, igranje s djecom
* Nadziranje ponaanja i aktivnosti djeteta
Opis autoritarnog stila
* Disciplina prisile ili gruba disciplina
* Tjelesno kanjavanje; verbalna hostilnost
* Rigidna pravila, bez njihova objanjenja
* Direktivnost
* Oekivanje bespogovorne poslunosti, potiskivanje nezavisnog miljenja
* Niska toplina i ukljuenost, izostaje roditeljska podrka
Opis permisivnog stila
* Popustljivost, razmaenost
* Malo ogranienja i pravila i njihovo ne pridravanje
* Visoka toplina
* Roditeljska podrka i ukljuenost
* Poticanje ekspresivnosti djeteta
Opis neukljuenog stila
* Malo ogranienja, nekonzistentna disciplina
82
* Zadovoljavaju bazine potrebe, ali emocionalno neukljueni i nesuportivni
* Nezainteresirani za brigu o djetetu
* Minimalna toplina i ukljuenost
Obiljeja ponaanja djece autoritativnih roditelja
* Samopouzdani, samokontrolirajui
* Veseli i prijateljski nastrojeni
* Dobro se suoavaju sa stresom
* Kooperativni s odraslima
* Znatieljni
* Usmjereni na cilj
* Orijentirani na postignue
* Ostvaruju visoku kognitivnu i socijalnu kompetetnost
Obiljeja ponaanja djece autoritarnih roditelja
* Bojaljivi, zabrinuti
* udljivi, zlovoljni
* Nesretni
* Lako se naljute; skloni konfliktima
* Pasivno neprijateljski ili otvoreno agresivni
* Ranjivi u stresnoj situaciji
* Besciljni
Obiljeja ponaanja djece permisivnih roditelja
* Buntovniki; neposluni
* Niskog samopouzdanja i samokontrole
* Impulsivni
* Agresivni
* Dominirajui (potreba za vladanjem)
* Bez cilja
* Slaba kognitivna i socijalna kompetencija
Obiljeja ponaanja djece neukljuenih roditelja
* Zlovoljni, nesigurno privreni, impulsivni, agresivni, neodgovorni
* Niskoga samopotovanja, nezreli, otueni od obitelji
* Nemaju vjetine za socijalna ili akademska postignua
83
* Sklonost skitnji i besposliarenju, povezuju se s problematinim vrnjacima,
skloni delinkvenciji
* Prerana seksualna ponaanja
Zato je autoritativno roditeljstvo najbolje?
* Roditelji podravaju postignue i nezavisno miljenje
* Postavljanje granica ponaanja, jasna struktura i konzistenta disciplina umanjuju
pojavu problematinog ponaanja
* Responsivnost djeluje poticajno na prihvaanje roditeljskih vrijednosti
* Percepcija prihvaenosti, ukljuenost roditelja i poticanje promoviraju pozitivnu
sliku o sebi
Mehanizam autoritarnog roditeljstva
* Blokiranje nezavisnog miljenja i nedovoljna roditeljska podrka razlogom
neodgovarajueg razvoja socijalne kompetencije
* Akademsko postignue ogranieno izostankom poticanja i ohrabrivanja
* Naglaavanje pravila djeluje pozitivno na obeshrabrivanje u iskazivanju
neposluha
Mehanizam permisivnog roditeljstva
* Nedostatak granica i roditeljskog nadzora poveava osjetljivost za
eksternalizirane probleme (agresija, delinkvencija, ovisnost)
* Roditeljska ukljuenost povezana je s viim samopotovanjem koje titi od
razvoja internaliziranih problema (anksioznost, depresivnost)
* Nepoticanje postignua vodi slabijoj kognitivnoj kompetenciji
Mehanizam neukljuenog roditeljstva
* Nedosatak pravila poveava rizik razvoja eksternliziranih proberlma
* Niska prihvaenost i ukljuenopst poveava rizik za razvoj internaliziranih
probelma
* Nepoticajnost kao i nedovoljna podrka
uvjetuje slabiju akdemsku i socijalnu kompetenciju
Obiljeja obitelji
* Utjecaj socioekonomskog statusa: zanimanje roditelja i odgoj (podreena
pozicija naglasak na poslunosti, zabranama, konformiranju)
* Zanimanje oca i ukljuenost u odgoj djece (poticanje sinova, vea kontrola
djevojaka), kompleksnost profesionalne uloge odraava se na odnos sa sinom
Negativni primjeri obiteljskog ivota
* Obiteljsko nasilje
* Zlostavljenje i zanemarivanje djece:
* Emocionalno zlostavljanje
84
* Fiziko zlostavljanje
* Seksualno zlostavljanje
Nasilje u obitelji
* nasilje roditelja nad djecom
* brani sukobi
* nasilje izmeu djece
* nasilje nad starijim lanovima obitelji
Zlostavljanje i zanemarivanje djece
* Zlostavljanje: fiziko i mentalno povreivanje, seksualno zlostavljanje i nemaran
postupak i maltretiranje djece mlae 18 godina od strane osoba koje su odgovorne za
djetetov razvoj, Buljan-Flander, Kocijan-Hercigonja, 2003
* Zanemarivanje: nedostatak odgovarajue brige i njege odraslih osoba prema
djetetu, to bitno utjee na djetetov normalni fiziki i psihiki razvoj
Rizini faktori zlostavljanja i zanemarivanja djece
* socijalni: siromatvo
* ekoloki faktori, ivotni uvjeti, stresovi
* obiljeja roditelja: prerano roditeljstvo, mentalna retardacija, psihike
bolesti (depresija, psihoza, alkoholizam, narkomanija);
* obiljeja djeteta : zahtjevni temperament, teko ili kronino bolesna djeca
* Zlostavljanje ee u brojnijim obiteljima, s djecom mlaom od 3 godine, s
djecom koja imaju fizike ili intelektualne deficite, djeca koja previe plau
* Roditelji nemaju podrku, loi brani odnosi
* Nerealna roditeljska oekivanja o sposobnostima djece i odnose roditelj-dijete
Verbalno zlostavljanje- rijei koje bole
* Odbacivanje: Nitko te ne moe voljeti
* Omalovaavanje: Glup si!
* Zahtjevi za savrenstvom: Zato si doao drugi?!
* Negativno predvianje: Nikad nita od tebe!
* Negativno usporeivanje:Zato nisi kao tvoja sestra?
* Okrivljavanje: Ti si kriva to smo se tata i ja rastali!
* Posramljivanje: Pogledajte svi kakva je ona beba!
* Kletva: Nek te vrag odnese!
* Prijetnja: Prebit u te!
85
* Induciranje krivnje: Kako mi moe to raditi nakon svega to sam uinila za
tebe?
Posljedice zlostavljanja na razvoj djece
negativni efekt na tjelesni, mentalni i socijalni razvoj
problemi u ponaanju
este psihosomatske reakcije na traumu (glavobolje, bolovi u trbuhu, gubitak
apetita, povraanje, guenje), uz vidljive i tjelesne ozljede
uestaliji simptomi depresivnosti
osjeaj bespomonosti i straha
negativna slika o sebi
oteana ekspresija emocija
ee osjeaj srama i krivnje
potekoe u kognitivnom funkcioniranju (rjeavanje problema)
nedovoljna kreativnost
zaostajanje u razvoju govora i itanja
slabiji kolski uspjeh
slabija socijalna kompetencija kao posljedica loije slike o sebi i niskog
samopotovanja
fiziki zlostavljana djeca agresivnija, s nedovoljnom empatijom i prosocijalnim
ponaanjem- razlog odbaenosti od vrnjaka
povezanost s bullingom u koli
Dugotrjana izloenost zlostavljanju rizik za razvoj: delinkvencije,
autodestruktivnosti,
ovisnosti o drogama i alkoholou
pokuaji suicida
Izloenost djece branim sukobima
* otvoreni neprijateljski i fiziki sukobi imaju najvei negativni utjecaj na djecu
* izloenost branim sukobima ima neposredne, kratkorone i dugorone
posljedice
* indirektni efekt branih konflikta kroz odraavanje na kvalitetu roditeljstva i
obiteljske odnose (braa)
* prijetnja emocionalnoj stabilnosti djeteta
* ugroen osjeaj sigurnosti
* osjeaj krivnje, srama i povlaenje
* uzajamno ugroavanje roditelja naruava potrebu djeteta da odri pozitivnu sliku
o oba roditelja
* negativni efekti izloenosti branom sukobu povezani su sa snanim
emocionalnim, kognititivnim i ponaajnim reakcijama kao i kod djece koja su i sama
rtve nasilja
86
* djeaci skloniji eksternaliziranim problemima, a djevojice internaliziranim
Mogui prediktori nasilja u obitelji: obiljeja odnosa i osobe
* ljubomora; kontrolirajue ponaanje
* sklonost fizikom i verbalnom nasilnom reagiranju
* sklonost estim i naglim promjenama raspoloenja
* izolacija, okrivljavanje drugih
* nerealna oekivanja
* preosjetljivost
* odrastanje u nasilnom obiteljskom okruenju
* ovisnost o alkoholu
Spolne razlike s obzirom na posljedice izloenosti nasilju
mladii ee postaju zlostavljai
djevojke su sklonije odnosima u kojima su i dalje viktimizirane (efekt model o
sebi prema teoriji privrenosti)
Posljedice nasilja u obitelji
* generacijski prijenos nasilja:
odravanje normi o prihvatljivosti nasilja u rjeavanju sukoba- utjecaj na odgojne
postupke i odnose meu lanovima obitelji
* rtve zlostavljanja u oko 40% sluajeva u odrasloj dobi postaju zlostavljai, a
veliki broj rtvi postaje autodestruktivno
* oko 80% psihijatrijskih bolesnika s povijeu traumatskih iskustava iz djetinjstva
Ishodi obiteljskog nasilja
EFEKTI ZLOSTAVLJANJA ovise o:
obiljejima zlostavljanja (estina, trajanje, kroninost, ozbiljnost povreda)
obiljejima djeteta ( dob, razvojna razina, djetetovom atribuiranje zlostavljanja,
strategije suoavanja sa zlostavljanjem)
obiljejima obitelji (funkcioniranje drugog roditelja, podrka, spol zlostavljaa)
Strategije suoavanja
* kod veeg stresa vjerojatnije mehanizam izbjegavanja i pasivnosti,
* osjeaj bespomonosti
* negativna slika o sebi, niska socijalna podrka i strah od osvete razlog lojalnosti
prema zlostavljau
* ovisnost djece o roditeljima- paradoks privrenosti roditelju zlostavljau
Izvori otpornosti
* Socijalna kognicija (razvija se s dobi)
Depersonalizacija dogaaja- sposobnost zauzimanja perspektive druge osobe, mogue
kod situacijski uvjetovanog zlostavljanja
87
Osjeaj osobne vrijednosti djeteta
Osjeaj osobne djelotvornosti (lokus kontrole)
Sposobnost rjeavanja problema
* Socijalna okolina: podrka prijatelja i povjerenje u barem jednu odraslu osobu
Prevencija nasilja nad djecom u obitelji
* Cilj prevencije:
umanjivanje efekta rizinih faktora a jaanje zatitinih faktora
prepoznavanje nasilja i sposobnost odupiranja
jaanje roditeljskih kompetencija
Primarna prevencija
* poboljanje kvalitete ivota, poticanje razvoja zatitnih imbenika
* aktivnosti prema iroj zajednici, obitelji i djeci
* formiranje stava javnosti o tetnosti nasilja
* edukacija roditelja; uenje roditeljskim vjetinama
* razvoj pozitivne slike o sebi kod djece
Formiranje stava javnosti o problemu nasilja nad djecom
* Ukljuivanje strunjaka razliitog profila
* Razraena nacionalna strategija u promociji djeijih prava
* Netoleriranje nasilja
* Definirane preventivne mjere i zakonske intervencije
* Djelovanje na potencijalne nasilnike
* Vanost prepoznavanja rizinih situacija
Utjecaj na stav javnosti:
* Upoznavanje s posljedicama nasilja u obitelji
* Promoviranje stava o tetnosti tjelesnog kanjavanja djece (dijete nije objekt
discipliniranja!)
* Isticanje ideje da dobrobit djece nije iskljuivo u roditeljskoj nadlenosti, jer
roditelji nisu vlasnici djece
* Promoviranje odgovornog roditeljstva
Razlozi nedovoljnog isticanja problematike nasilja u obitelji
obitelj kao zatvoreni sustav definiranih odnosa u koje se ne intervenira
predrasude krive za toleriranje obiteljskog nasilja
ne pridavanje pozornosti problemu zbog potrebe odravanja idealne slike
drutva i obitelji
* utnja djeteta ne znai odobravanje nasilnog ponaanja!
88
* utnja odraslih znai indirektno sudjelovanje u ugroavanju djece i negiranju
djeijih prava!
* Killen (2001.) Izdani: Zlostavljana djeca su odgovornost svih nas
Razvoj slike o sebi
U prii o Alisi u zemlji uda, Alisa se stalno iznova udi, zbog stalnih promjena
svoje veliine: "Tko sam ja u svijetu?" i susree se s pitanjem koje nas prati itavog
ivota: spoznavanje sebe
Tko sam ja?
Ja sam
Ja sam
Pojam selfa
SELF= kombinacija atributa, motiva, vrijednosti i ponaanja jedinstvenih za
pojedinca
Self = hipotetiki konstrukt (ne moemo ga spoznati samo kroz osjetila)
kompleks fizikih, ponaajnih i psiholokih karakteristika pojedinca
Self povezuje razliite aspekte linosti
SELF-KONCEPT / SAMOPOIMANJE
pojam o sebi
doivljaj sebe kao odvojenog pojedinca koji posjeduje jedinstven sklop
karakteristika
Sustav pojma o sebi

RAZVOJ SLIKE O SEBI
Fizika i psihika separacija u 1. godini
James, 1890.
Egzistencijalni I (ja)
Empirijski me (mene)
Znanje o Znanje o
sebi sebi
(Deskripti (Deskripti
vni vni
Self) Self)
Vrijednosni Vrijednosni
self self
(samopotov (samopotov
anje) anje)
Regulacijski Regulacijski
self self
(samokontro (samokontro
la) la)
Funkcija self koncepta: usmjeravanje i Funkcija self koncepta: usmjeravanje i
razumijevanje ponaanja, odluka, elja razumijevanje ponaanja, odluka, elja
89
Subjektivni self: Ja postojim, odvojen od drugih
Objektivni self: Ja kao objekt u svijetu sa obiljejima
RAZVOJ SLIKE O SEBI
Slika o sebi nije prisutna pri roenju
Oko 4. mjeseca usmjeravanje aktivnosti u odnosu na vlastito tijelo
pretraivanje
Svjesnost o osobnom djelovanju: razumijevanje da je pojedinac uzronik
dogaaja
Vizualno samoprepoznavanje
Reakcija na zrcalni odraz
Veina djece od 18 mjeseci ima razvijenu shemu svoga lica i prepoznaje se
u zrcalu (Lewis, Brooks-Gunn, 1979)
RAZVOJ SLIKE O SEBI
Jednogodinjaci svjesni predmeta oko sebe, osjeaja iz svog organizma, ali nisu
svjesni sebe kao odvojenog bia koje to doivljavaju
Doivljaj sebe kao odvojenog, integriranog "ja" ne razvija se sve do 2-3. godine
ivota.
2-3- godinjaci se poinju doivljavati samostalnim u ostvarenju svojih prava
(poveani negativizam, tvrdoglavost).
Poinju koristiti osobnu zamjenicu "JA".
Osjeaj posjedovanja i vlasnitva predmeta- zamjenica moje
3 stadija razvoja djetetova samoopisa
90
Piagetovi stadiji Komentar Bit samoopisa Primjer

Rano djetinjstvo Objektivno Fizike karakteristike, "Imam biciklu"
predoperacionalni usmjeravanje na posjedovanje, preferencije"Volim jesti picu"
sada i ovdje "Imam dugu kosu"

Srednje djetinjstvo Pripadnost kategoriji Ponaanje "Dobro pjevam"
konkretne operacije neodreene, sposobnosti "Ponekad sam tuna"
vidljive osobine emocije

Adolescencija Apstraktno Stavovi, osobine "Znatieljan sam
hipotetino linosti, vjerovanja "Toleriram one
koji su razliiti"
Neodluna sam
Razvojne promjene u samoopisu
Fizika/konkretna obiljeja- psiholoka obiljeja
Poveana diferencijacija
Poveana uporaba socijalne usporedbe
imbenici razvoja slike o sebi
Vanost interakcije s drugima
Cooley, 1912. socijalno ogledalo
Mead, 1934.
simboliki interakcionizam: vanost miljenja o prirodi interakcije od same
interakcije
looking glass self/zrcalni self
"Looking-glass self" (zrcalni self)
naini na koje druge osobe reagiraju prema nama u velikoj mjeri odreuju pojam
o sebi
drugi ljudi su nam poput ogledala koje nam govori tko smo mi
zamiljamo kako nas drugi vide i procjenjuju, i ta pretpostavka o reakciji drugih
vremenom postaje naa slika o nama
"Znaajni drugi " u razvoju selfa
U razvoju samopoimanja vane su osobe u naoj okolini i interakcija s njima.
Uloga roditelja, vrnjaka i nastavnika
Asimetrine i simetrine interakcije
Uloga roditelja
Roditelji znaajne osobe s kojima ostvarujemo prve i najsnanije socijalne
kontakte
Beba ovisna o brizi roditelja (hrana, ugoda) i s vremenom roditelji poprimaju veliki
znaaj u djetetovom svijetu
Sve to dolazi od roditelja dobiva posebnu vrijednost
Roditelji pruaju prve informacije o djetetu, posreduju u kreiranju oekivanja
djeteta
Asimetrina interakcija
Roditelji:
ue djecu pravilima (Lagati znai biti lo)
nameu standarde kao Ja bih trebao...
nainom ponaaja prema djeci poruuju ima da "zasluuju" takvo ponaanje
odreuju osjeaj osobne vrijednosti dijeteta
procjene roditelja opstaju i u odrasloj dobi kada ljudi jo uvijek sebi pripisuju
karakteristike koje su im nametnuli roditelji.
utjecaj roditelja na realni i na idealni self, onaj kojem teimo
91
Osim internaliziranja stavova drugih o nama, na samopoimanje utjee i
internaliziranje standarda drutva.
Kompeticijske ili suradnike sredine
samopoimanje socijalno odreeno kao produkt uenja kroz interakciju s drugima
Vrnjaci
potreba prihvaanja od vrnjaka
osjeaj odbaenosti i ismijavanje djeluju negativno na samopoimanje
Zaarani krug: dijete koje ve ima pozitivno samopoimanje vjerojatno e biti i
omiljenije kod vrnjaka, za razliku od djeteta koje e zbog loe slike o sebi i drugoj djeci
predstavljati izvor zadirkivanja
Samopotovanje
Svijest o vlastitoj vrijednosti
James, 1890.
Samopotovanje= postignue/oekivanje
Rosenberg, 1979.
visoko samopotovanje= realna procjena osobina i
kompetencija+samoprihvaanje
Izvor samopotovanja:
Diskrepanca izmeu onoga to bi eljeli biti i onoga to mislimo da jesmo
Osjeaj podrke od znaajnih drugih
Samopotovanje
Procjena sebe odnosi se na usporedbe onog to bismo trebali s onim to jesmo i
onog to bi eljeli.
Rezultat tih procjena jest samopotovanje: koliko se sviamo sami sebi na
temelju procjene vlastite vrijednosti.
to je vee neslaganje izmeu prave slike i eljene- nie samopotovanje.
Osoba koja ivi u skladu sa postavljenim standardima i oekivanjima, kojoj se
svia kakva je i to radi, imat e visoko samopotovanje.
Postavljeni standardi trebali bi biti sukladni sposobnostima i ne previe odstupati
od njih
Optimalno postavljanje ciljeva neto viih od trenutnih mogunosti/ uspjenosti
Ostvarenje takvih ciljeva vjerojatnije e voditi viem samopotovanju.
Postavljanje podciljeva koji se lake realiziraju
Znaajan izvor samopotovanja je sistem samonagraivanja i selektivnost panje
na informacije o sebi
Ispitivanje samopotovanja kod djece i mladih
Spontani i reaktivni self
Uobiajena metoda: upitnici
92
Coopersmith upitnik samopotovanja (Self-esteem inventory, SEI)
Mjera globalnog samopotovanja
Harter skala percipirane kompetentnosti
Procjena po podrujima i globalna procjena
Ispitivanjime kolske djece Harter (1982) izdvojila
4 vrste kompetentnosti:
1) kognitivna kompetentnost: biti dobar u koli, pametan, lako pamtiti, razumjeti to
ita
2) socijalna kompetentnost: imati puno prijatelja, biti popularan, vaan, osjeati da se
svia drugima
3) fizika kompetentnost: biti dobar u sportu, biran za igre, dobar u novim igrama,
radije se voli igrati nego gledati
4) generalna vrijednost selfa: siguran u sebe, dobra osoba, sretan kakav je, eli ostati
isti
Coopersmith, 1967.
Razlika izmeu djece visokog i niskog samopotovanja:
Visoko samopotovanje: realna slika o sebi, akademska i socijalna uspjenost,
popularni, rado sudjeluju u aktivnostima
Nisko samopotovanje: preosjetljivost na kritike, slabijeg akademskog uspjeha,
okupirani svojim problemima
Coopersmith
Razlika izmeu djece visokog i niskog samopotovanja: odnos roditelja
Djeca s visokim samopotovanjem imaju roditelje koji
ponose se uspjesima djece
toleriraju neuspjeh
93
prihvaaju i potuju svoju djecu
roditelji su im emocionalno stabilne osobe koje postavljaju vie ciljeve za svoju
djecu
imaju konzistentna pravila
u odgoju vie koriste nagrade od kazni.
Faktori koji odreuju samopotovanje, Coopersmith
Znaajnost- osjeaj ljubavi i odobravanja od drugih
Kompetentnost- uspjenost u podrujima koja se smatraju vanim
Vrlina- postignua oekivanih moralnih standarda drutva
Mo- mogunost samokontrole i kontrole svog utjecaja na druge
Kritino u razvoju selfa je rano iskustvo s osobama koje se brinu o djetetu (Beck,
1976, Bolwby, 1988, Kohut, 1977, Mahler, i dr. 1975, Rogers, 1961).
Rogers (1961): vanost podudaranja osobne slike s povratnom informacijom iz
okoline.
Potekoe kada bliske osobe, roditelji, nastavnici, prijatelji ne prihvaaju osobu
kakva je ona zapravo
bezuvjetno pozitivno prihvaanje djeteta
radni model privrenosti slika o sebi na temelju reakcija figure privrenosti
Samopotovanje odraz slike o sebi
Svako je dijete vrijedno i jedinstveno i ima svoje potencijale koje e moi
razviti tek ako se osjea prihvaeno i voljeno takvo kakvo jest
Stabilnost samopotovanja:
Visoko kod predkolaca
Promjene s polaskom u kolu
Promjene nakon prijelaza u srednju kolu i pubertetskih promjena
Promjene u diferencijaciji:
Poetno odvojene procjene (npr. kompetencija i socijalna prihvaenost, kod
predkolaca)
Globalni osjeaj osobne vrijednosti- integracija procjena po podrujima (srednje
djetinjstvo: razlikuju akademsko, tjelesno i socijalno)
Spolne razlike u samopotovanju
Nekonzistentni rezultati o razlikama na globalnoj razini
Razlike po pojedinim komponentama:
Manji varijabilitet po komponentama kod djeaka
Djevojice loije procjenjuju tjelesni self i atletsku kompetentnost
Djevojice svoju sliku o sebi temelje vie na ponaanju u koli, manje na
postignuu, za razliku od djeaka
94
Samopotovanje i prilagodba
Nisko samopotovanje
Uobiajeni znakovi da dijete ima problema sa samopotovanjem su:
potreba da neprestano pobjeuje u igrama
varanje u igrama
perfekcionizam
pretjerana samokritinost
pretjerano hvalisanje
davanje slatkia, novca ili igraaka drugoj djeci, kako bi se "potkupila" prijateljstva
privlaenje panje neodgovarajuim ponaanjem (glupiranje, zadirkivanje,
agresivnost)
Uobiajeni znakovi problema sa samopotovanjem su:
plaljivost
povuenost ili srameljivost
pretjerano ispriavanje za sve to kae ili napravi
strah od toga da pokua neto novo
stalno traenje isprika
prebacivanje odgovornosti ili krivnje na druge
antisocijalno ponaanje
nepovjerenje prema ljudima
stalna potreba da se ugodi drugima
nesposobnost donoenja vlastitih odluka ili izbora
nesposobnost da kae "neu" ili odbije neto to ne eli
kolski pojam o sebi
kolsko samopoimanje znaajno doprinosi kolskom uspjehu (podjednako kao
intelektualne sposobnosti i osobine linosti)
Znaajnija procjena u tzv. formativnim predmetima (Lackovi-Grgin) potie vie
samopotovanje kod uenika boljih kognitivnih sposobnosti
Povezanost specifinog samopoimanja uz odreeni kolski predmet i uspjeha u
tom predmetu vea nego povezanost opeg samopoimanja i pojedinih uspjeha
Tjelesno Tjelesno
i i
psiholo psiholo
ko ko
zdravlje zdravlje
Otpornost na Otpornost na
stres stres
Pozitivne Pozitivne
emocije emocije
Efikasnost Efikasnost
Zadovoljst Zadovoljst
vo vo
ivotom ivotom
95
Poticanje samopotovanja iz perspektive srednjokolaca
Razvijati samopotovanje
- znai da:


Samopotovanje se gradi
Scena iz jednog djejeg vrtia
Odgojiteljica u ruci dri kutiju privlanog izgleda, umotanu u sjajne, arene papire, koja
privlai panju i budi znatielju.
Teta, to je u toj kutiji ? " zapitkuju maliani, a odgojiteljica pomalo tajanstvenim
tonom odgovara:
U ovoj kutiji nalazi se neto naj, najvrjednije, najdragocjenije to si moete zamisliti.
Neto to je jako posebno i to treba njegovati i cijeniti. Sad ete jedan po jedan zaviriti
u kutiju i pogledati to je u njoj, no neka to bude Vaa tajna..
Djeca, jedno po jedno, prilaze kutiji, zavire u nju i sjajnih se oiju, s osmijehom na
licu, udaljuju. to su vidjeli?
U kutiji se nalazi ogledalce i djeca su, spremna pogledati ono najvrjednije,
najdragocjenije, ugledala vlastito lice.
Samoregulacija
Razvoj unutranje samokontrole
ponaanje do druge godine dominantno pod kontrolom okoline
Poslunost: spremnost podvrgavanju zahtjevima okoline
Trea godina: poticaj ka samostalnosti samokontroli
Verbalne upute roditelj: Ne!
Privatni govor- internalizacija poruka od 5.god
Odupiranje iskuenju
Tehnika zabranjene igrake: ovisi o modeliranju, isticanju razloga; kod male
djece mogua distrakcija irelevantnim samouputama
Sadraj samoupute
Ne smijem to dirati uinkovit kod djece kolske dobi
96
Odgoda zadovoljenja- odgoda manje neposrednije nagrade s ciljem dobivanja
vee
Djeje razumijevanje uinkovitih strategija poveava se s dobi, neuinkovito kod
predkolaca
Teorije pojma o sebi
Kognitivno-razvojni pristup
5 faza razvoja svijesti o sebi, Selman, 1982
Model obrade informacija
Shema o sebi organizacija informacija o sebi
Teorija socijalnog uenja, Bandura, 1977.

Etoloka teorija
Privrenost- unutranji radni model o sebi
Teorije pojma o sebi-
Kognitivno-razvojni pristup
5 faza razvoja svijesti o sebi, Selman, 1982
Razina 0 (male bebe) ne razlikuju ponaanje od psiholokih doivljaja
Razina 1 (rano djetinjstvo) misli kontroliraju ponaanje i dostupne su kroz
ponaanje
Razina 2 (srednje djetinjstvo) osjeaji i motivi ne moraju se pokazati kroz
ponaanje
Razina 3 (predadolescencija) odvojenost unutranjeg i vanjskog selfa
Razina 4 (adolescencija) neki aspekti selfa ne mogu se spoznati
MJERENJE SAMOPOIMANJA KOD DJECE
TEHNIKE SPONTANOG SELFA
(tko sam ja?)
TEHNIKE REAKTIVNOG SELFA
(upitnici i skale)
PREDKOLSKA DOB
TEHNIKE SPONTANOG SELFA
Tehnike spontanog selfa deskriptivno samopoimanje
Unutranje
reakcije
97
samouinkovit
ost
Verbalne
upute
iskustvo
modeliranj
Usmjerenost samoopisa na tjelesne osobine, posjedovanje,
preferencije, objektivna usmjerenost na sada i ovdje
Imam dugu kosu, imam crveni bicikl, volim sladoled
PREDKOLSKA DOB
TEHNIKE REAKTIVNOG SELFA
Ogranienja vezana uz stupanj kognitivnog i verbalnog razvoja djece:
- Kratkotrajnost panje
- Nedosljednost u odgovaranju
- Tendencija davanja socijalno poeljnih odgovora
- Neitanje
- Ogranienost govornih sposobnosti
- Nerazumijevanje apstraktnih osobina, razumijevanje
konkretnih
Specifina prilagodba u primjeni skala:
- crtei ili lutke
- individualna primjena
- prezentacija i pozitivnih i negativnih odgovora socijalna
poeljnost
Skala samopercepcije za djecu (Cugmas, 2002)
Taktilno-vizualna metoda ispitivanja self-koncepta
(Rodrigues-Andrew i Zurcher, 1986)
1. Skala samopercepcije za djecu (Cugmas, 2002)
Veina pitanja je konkretna - opisuju konkretna ponaanja,
znanja, osjeaje, interese
Obuhvaa razliita podruja (model hijerarhijske strukture
samopotovanja kod osnovnokolaca - Harter, 1982): akademska kompetencija,
negativni osjeaji, agresivnost, umjetniko estetska kompetencija i interes, socijalna
spretnost
44 estice
od djeteta zahtijeva poznavanje pojmova "uvijek",
"ponekad" i "nikad
Primjer pitanja:
I: "Vole li mama i tata razgovarati s tobom?'"
D: "Da"
98
I: "Vole li mama i tata uvijek razgovarati s tobom ili samo ponekad?"
D: "Uvijek"
Tri oblika: verbalni, slikovni i uz pomo lutaka
Izvedba s lutkama: postavlja se pitanje lutkama (Pingo i
Pongo), jedna bira odgovor da, a druga ne, a onda se postavlja pitanje djetetu
Preliminarna analiza Skale samopercepcije na naem
uzorku
- 80 djece (55 djevojica i 25 djeaka),dobi 4-6 godina
(M=5.35; SD=0.76)
- Pouzdanosti podljestvica od 0.61 do 0.79
- Statistiki znaajne razlike izmeu djeaka i djevojica na
skalama agresivnosti-hostilnosti (t= 2,34, p<.05; M>) te umjetniko-estetske
kompetencije i interesa za umjetniku aktivnost (t=4.26, p=.00; M<).
- Osnovni parametri primjene skale: trajanje 15 minuta,
visoka spremnost na suradnju, malo dosaivanje
2. Taktilno-vizualna metoda ispitivanja self koncepta (Rodrigues-Andrew i Zurcher,
1986)
Srea (sretan), tjelesna veliina (velik), inteligencija
(pametan), fizika privlanost (lijep), tjelesna snaga (jak)
Sada emo se malo poigrati. Ali za ovu igru mora gledati
moju ruku. Ako je ovaj prst (palac) najsretnije dijete u tvojoj grupi, ovaj ovdje (kaiprst)
malo sretno, ovaj (srednjak) nije ni sretno ni tuno, ovaj ovdje (prstenjak) najtunije i
ovaj prst (mali) najtunije dijete u tvojoj grupi koji od njih si ti?
Likertova skala od 1 do 5, maksimalni broj bodova 25
Rezultati primjene ove skale ukazuju na preferenciju
odgovora koji ukazuju na superiornost djeteta u svim procjenjivanim aspektima
Subjektivnost procjene: samoprocjene su su usmjerene
eljama (onakav sam kakav bih elio biti)
Spolne razlike: M biraju u veem postotku najpozitivnije
kategorije, a ne biraju kategorije najgluplji i najslabiji
ne biraju kategoriju najruniji, ali u veem postotku biraju
kategorije najmanja, najgluplja i najslabija
Efekti socijalizacije na usvajanje spolnih uloga
99
PREDKOLSKA DOB
PROCJENE RODITELJA I ODGAJATELJA
Primjer tvrdnji:
Druga ga djeca biraju za igre i cijene njegovo drutvo.
Nestrpljivo iekuje nove zadatke.
Samostalno je u izvoenju razliitih aktivnosti.
Prema sebi se openito negativno odnosi.
KOLSKA DOB
TEHNIKE SPONTANOG SELFA
Srednje djetinjstvo (faza konkretnih operacija)
- Usmjerenost samoopisa na ponaajne crte, sposobnosti i
osjeaje
- Naglasak na pripadnosti kategoriji i neopazivim osobinama,
socijalna komparacija
- Dobar sam pjeva. Najbolji sam u razredu u
matematici. Ponekad sam tuan.
Adolescencija (faza formalnih operacija)
- Usmjerenost samoopisa na stavove, osobine linosti,
uvjerenja
- Apstraktni, hipotetini komentari
- Mrzim kemiju. Znatieljan sam. Ne trebaju mi droge da bih
bio sretan.
KOLSKA DOB
TEHNIKE REAKTIVNOG SELFA
Piers-Harrisova skala djejeg self-koncepta (1964)
Jednodimenzionalna skala opeg samopoimanja,
prediktivna u klinikoj dijagnostici, sociometrijski status, postignue.
Najpouzdanija za djecu u dobi od 9 do 12 godina.
Coopersmithov upitnik samopotovanja (1959)
Dvije forme: A (samopotovanje kao viedimenzionalni
konstrukt opi, socijalni, kolski, obiteljski self i skala lai) i B (samopotovanje kao
jednodimenzionalni konstrukt globalna mjera samopotovanja)
Dobra prediktivna valjanost upitnika, ali jo uvijek nejasno
to ovaj upitnik doista mjeri.
100
Skala percipirane kompetentnosti (Harter, 1982)
Dvije forme: slikovna (4-7 godina; samo 5 subskala bez
opeg samopotovanja) i tekstualna verzija (od 8 godine; kolsko postignue, sportsko
postignue, socijalna prihvaenost, ponaanje, tjelesni izgled, samopotovanje).
Skala tjelesnog samopotovanja (Body Cathexis Scale)
Ovaj se aspekt samopoimanja pokazao vrijednim
prediktorom ponaanja mladih
MORALNI RAZVOJ
MORAL (lat. mos, moris- obiaj)
skup drutvenih pravila o odnosima meu ljudima u skladu s opim pravilima o
dobru i
ispravnost, potenje, estitost, krepost, vrlina, etika
ETIKA (gr. Ethos - obiaj, navada, ud)- uenje o moralu, naelima moralnog
djelovanja ovjeka kao pripadnika zajednice
ponaanje u skladu s moralnim pravilima
Filozofske rasprave:
Procjene moralnih obveza:
to bi trebali initi?
Kako moemo procijeniti to je dobro, a to loe?
Utjecaj na psihologiju:
usmjerenost na moralno rasuivanje, prosuivanje, principe
Procjene moralnih vrijednosti: vrijednost osobe, obiljeja, motiva i ljudskih
kvaliteta
Utjecaj na psihologiju:
ispitivanje moralnih dispozicija ili crta
Drutvena pravila:
Moralna pravila - tite dobrobit pojedinca, osiguravaju ostvarenje ljudskih prava i
odreuju to je poteno, a to nije
101
Drutvene norme- pravila kojima se odreuju svakodnevni postupci i odrava
red u drutvu
Istraivanja o moralnom razvoju ukljuivala su pitanja:
razvoj savjesti i krivnje, djelovanje sankcija na loe ponaanje
kako se razvija razumijevanje osnovnih pravila i moralnih principa
kako uimo kulturalno uvjetovane obrasce ponaanje
kako razvijamo moralne emocije koje motiviraju nau brigu za druge
Interindividualne razlike (strogo pridravanje pravila ili stalno krenje)
Dobne razlike - razlike u moralnim sudovima djece i odraslih
Determinante moralnosti
EMOCIONALNA:
afektivna reakcija, krivnja zbog nelagode drugih
KOGNITIVNA:
aktivno razmiljanje i moralno prosuivanje
PONAAJNA:
moralne emocije i kognicije usmjeravaju ponaanje
MORALNI RAZVOJ: usvajanje socijalnih normi dobrog vladanja
od eksternalnog, usmjereno i kontrolirano autoritetom do internaliziranja:
ponaanje usmjereno unutranjim standardima i principima
Teorije moralnog razvoja
Istiu razliite aspekte moralnosti
Razliite metode ispitivanja moralnog razvoja
Razliita pitanja o procesu razvoja
Razliite definicije prediktora moralnog razvoja- usmjeravanje na razliite
varijable
102
MORALNI RAZVOJ

MORALNO PONAANJE MORALNO REZONIRANJE
Razliito vienje prirode razvoja- stadiji ili kontinuitet
Teorije moralnog razvoja
1. PSIHOANALITIKA TEORIJA
razvoj superega savjest
osjeaj krivnje: preusmjeravanje hostilnih impulsa na sebe
strah od kanjavanja i gubitka roditeljske ljubavi
Teorije moralnog razvoja
2. BIHEVIORALNA TEORIJA
uenje moralnosti kroz mehanizme potkrjepljenja i modeliranje
Vanost utjecaja iz okoline
Neusklaenost ponaanja i rezoniranja
3. KOGNITIVNE TEORIJE
AKTIVNOST +
KOGNITIVNA ZRELOST +
SOCIJALNO ISKUSTVO
Najvia razina: sposobnost viestrukog sagledavanja kompleksnijih moralnih
pitanja
Piagetov model moralnog razvoja
1 ponaanje djece u igri s pravilima
1 prie s moralnim dilemama
stadiji moralnog razvoja
uloga kognitivnog sazrijevanja (odmak od egocentrinosti)
iskustvo interakcije s drugima- vrnjaci
1. PREDMORALNI STADIJ (2-4 godine)
2. STADIJ HETERONOMNE MORALNOSTI (5-7 godina)
MORALNI REALIZAM: fiksna pravila
Crno-bijele procjene postupaka na temelju posljedica:
Vie je kriv onaj tko je napravio veu tetu
103
OBJEKTIVNA ODGOVORNOST- "objektivna moralnost (loe je ono iza ega
slijedi kazna)
NEPOSREDNA PRAVDA brkanje moralnih i fizikalnih zakonitosti
Piagetov model moralnog razvoja
3. STADIJ AUTONOMNE MORALNOSTI (8-11 godina)
MORALNI RELATIVIZAM- fleksibilna pravila
"subjektivna moralnost"- namjere i motivi poinitelja
Kazna mora biti primjerena poinjenom djelu
Neka loa djela prou nekanjeno
4. STADIJ STVARANJA NOVIH PRAVILA; zanimanje za opa moralna pitanja
Kohlberg - teorija moralnog rezoniranja
Odgovor na hipotetinu moralnu dilemu: odluka izmeu pridravanja pravila i
zakona i zadovoljenja ljudskih potreba
vanost argumentiranja:
Osobe u istom stadiju moralnog rezoniranja mogu dati suprotne odgovore na
moralnu dilemu.
Osobe u razliitim stadijima mogu dati iste odgovore uz razliito rezoniranje
Kohlbergova teorija
Hainzova dilema:
spasiti enu i ukrasti lijek?
3 RAZINE (6 stadija):
1. PREDKONVENCIONALNA : 1.i 2. stadij
2. KONVENCIONALNA: 3. i 4. stadij
Razumijevanje namjere lika- uz crte ve od dobi od 4-
6 god.
104
3. POSTKONVENCIONALNA: 5. i 6. stadij
nepromjenjivost slijeda stadija
1. stadij: orijentacija na kaznu i poslunost
Pridravanje pravilima s ciljem izbjegavanja kazne
moralnost odreuju autoriteti ija se pravila moraju potivati;
je li neto dobro ili loe ovisi o kanjivosti: neto je loe ako se kanjava; djeca
su dobra da bi izbjegla kaznu
2. stadij: naivni instrumentalni hedonizam
Poslunost s ciljem dobivanja nagrade
Biti moralan znai voditi brigu o sebi.
Dobro i loe ovise o tome to donosi nagradu i to ljudi ele. Moralno ponaanje
ima smisla ako slui vlastitim interesima.
Djeca se pridravaju pravila i surauju zbog oekivanja reciprociteta: Udario si
me, vratit u ti! Pomogao si mi pomoi u ti!
3. stadij: moralnost dobrog djeteta (odobravanje od drugih)
konformiranje s ciljem izbjegavanja neodobravanja ili nesvianja od drugih
Biti moralan znai initi neto zbog ega e se sviati drugima.
Dobro je sve to zadovoljava druge, to drugi odobravaju. Ponaanje odreuju
pravila koja veina ljudi smatra ispravnim.
Pravila se potuju da bi nas cijenili ljudi do kojih nam je stalo: Ne ini drugima
ono to ne bi htio da oni ine tebi!
4. stadij: moralnost odravanja autoriteta- red i zakon
Konformiranje pravilima s ciljem izbjegavanja kritika autoriteta
Biti dobar znai initi ono to je naa dunost. Ispravno je ono to je u skladu sa
zakonom.
105
Pravila vrijede za sve ljude i cilj je iskazati potivanje nadreenom autoritetu s
ciljem odravanja socijalnog reda. Zakoni su bespogovorno prihvaeni i pridravaju ih
se.
5.stadij moralnost ugovora
Pridravanje drutvenim pravilima zajednice
Ljudska su prava vanija od zakona- moralnost se zasniva na zatiti ljudskih
prava svih ljudi, uz odravanje drutvenog sustava koji to omoguuje.
Zakoni postoje radi zatite, a ne ograniavanja slobode osobe. Postupci koji tete
drutvu su pogreni ak i kada su u skladu sa zakonom- zato zakone nekada treba
mijenjati. U nekim situacijama pravo pojedinca moe nadii zakon.
6. stadij moralnost individualnih principa savjesnosti
uvaavanje univerzalnih etikih principa
Moralno ponaanje je odreeno individualnom svijeu o postojeim etikim
principima: pravda, potenje, jednakost, svetost ljudskog ivota, dignitet ljudskog bia.
Postojanje univerzalnih moralnih pravila koja su iznad svih zakona. Osoba koja
se ponaa prema ovim pravilima dostie potpunu odgovornost za svoja ponaanja.
Dobni trend:
dominantno rezoniranje na 2. stadiju kod 10-godinjaka, na 3. stadiju kod 16-
godinjaka
adolescenti i mladi odrasli na viem stadiju moralnog rezoniranja od djece
prijelaz na vii stadij:
KOGNITIVNA NERAVNOTEA
NAPREDOVANJE U PREUZIMANJU PERSPEKTIVE
Razine moralnog rezoniranja u razliitoj dobi
106

Stadiji moralnog rezoniranja u razliitoj dobi
Adolescenti na postkonvencionalnoj razini istiu moralnost nad zakonom
Spremnost angairanja u drutveno manje prihvatljivim ponaanjima (estoki
prosvjedi protiv ratova, diskriminacije i sl.)
Spremnost podnoenja nepovoljnih posljedica za svoja ponaanja i stavove
(zatvor, gubitak posla i sl.)
Kritika Kohlbergove teorije
Neprimjerenost primjera dileme
Nejasan nain procjene odgovora
Univerzalnost stadija: uloga obrazovanja, socijalnog statusa
Kritika Kohlbergove teorije
Spolne razlike
Gilligan, 1982. Drukiji glas
2 moralne orijentacije
pravda briga
3 razine moralnog razvoja ena
Pretkonvencionalna-usmjerenost na sebe i preivljavanje
Konvencionalna razina- usmjerenost na odgovornost i brigu za druge
Postkonvencionalna razina- usmjerenost na sebe i druge kao meuovisna bia
107
Odnos moralnog rezoniranja i moralnog ponaanja
Osnovna kritika Kohlbergu- usmjerenost samo na rezoniranje
Nejasna veza s ponaanjem- znanje o tome to je ispravno, a to ne ne znai i
moralno ponaanje
Usklaenost samo na posljednjoj razini
Zato djeca lau?
Ekman, 1989.
4-godinjaci koriste la da bi se izvukli iz nevolje
92% 5 godinjaka vjeruje da je laganje uvijek loe, a ipak lau
28% 11 godinjaka izjavljuje da nisu nikada lagali
Do 8 godine djeca ne razumiju uvijek razliku pogrene informiranosti i laganja
Varanje na ispitima uobiajena pojava u adolescenata
Moralno obrazovanje?
Moralni odgoj- uloga obitelji
Formalno obrazovanje usmjerenost na razvoj konvencionalne moralnosti
spontani razvoj postkonvencionalne moralnosti- via razina kognitivnog razvoja i
vii obrazovni stupanj
Kako poticati moralni odgoj mladih
HOFFMAN (1984): roditeljski disciplinski postupci i moralni razvoj
1. pokazivanje moi: moralno rasuivanje na najnioj razini
2. uskraivanje ljubavi
3. induktivna disciplina (razgovor o razlozima zabrana): najvia razina
moralnog rasuivanja, internalizacija moralnih normi
Spoznaja jesmo li odgojili moralno dijete iz uvida o djetetovu ponaanju kada roditelji
nisu prisutni
Prosocijalno i agresivno ponaanje
Prosocijalno ponaanje- ponaanje u korist drugih
Altruizam
Altruistiko ponaanje
Agresija- drutveno neprihvatljivo ponaanje s namjerom nanoenja tete
108
Razvoj prosocijalnog ponaanja
Eisneberg i Fabes, 1998.
1-2. god. pomaganje, dijeljenje, pokazivanje emocionalne reakcije na nelagodu
drugih
Od 2. godine verbalni savjeti drugima, pokuaj zatite drugih
Djeca starija od 4 god. reagiraju i na manje jasne znakove
Stabilnost prosocijalnog ponaanja
Nekonzistentni rezultati o spolnim razlikama
Odrednice prosocijalnog ponaanje
Uloga okoline:
roditelji kao modeli
poticanje i oblikovanje prosocijalnog ponaanja
uenje altruistinog ponaanja na temelju reakcije okoline- poticanje razvoja
empatije kroz induktivnu disciplinu
poticanje prosocijalnog ponaanja kroz preuzimanje odgovornosti u kunim
poslovima
modeliranje prosocijalnog ponaanja kroz TV emisije s prosocijalnim sadrajima
Paradoks altruizma
Kognitivne i emocionalne odrednice prosocijalnog ponaanja
Prosocijalno moralno rezoniranje,
Eisneberg
- Socijalna dilema- odluka o pruanju
pomoi
Hedonistiki-orijentirani na sebe
Orijentacija prema potrebama
Orijentacija na priznanje
Empatiki- prijelazni
Izrazito internalizirani
Empatija
Razumijevanje i uivljavanje u osjeaje drugih
Povezanost s prosocijalnim ponaanjem
Stadiji razvoja, Hoffman:
Moralno Moralno
rezoniranje rezoniranje
Uivljavanje u tui Uivljavanje u tui
poloaj poloaj
Razumijevanje perspektive Razumijevanje perspektive
druge osobe druge osobe
Empatija Empatija
109
Globalna empatija
Egocentrina empatija
Empatija za osjeaje drugih
Empatija za neije ivotne uvjete
Empatija prema cijeloj grupi
Kognitivni aspekt prosocijalnog ponaanja- razumijevanje perspektive druge
osobe
Selman- faze preuzimanja socijalne perspektive
Razliiti odgovori na dilemu
Selmanove faze preuzimanja socijalne perspektive (1976): Holly-na dilema
Holly je 8 - godinja djevojica koja se voli penjati po drveu. Ona je u susjedstvu
najbolja u toj aktivnosti. Jedan dan dok je silazila s drveta, pala je...ali se nije ozlijedila.
Njen otac je vidio kad je pala. Uzrujao se i zatraio od nje da obea kako se vie nee
penjati. Holly je to obeala.
Kasnije, istog dana, Holly i prijatelji sreli su Shawn. Njena makica nije mogla sii s
drveta. Trebalo je odmah neto poduzeti jer bi makica mogla pasti. Holly se jedina zna
penjati po drveu dovoljno dobro da dohvati makicu i skine je s drveta, ali se sjea
svog obeanja ocu.
Holly-na dilema
Pitanja postavljena djeci:
1. Zna li Holly kako se Shawn osjea?
2. Kako e se osjeati Hollyn tata kad sazna da se ona penjala na drvo?
3. to Holly misli da e tata napraviti ako otkrije da se ona penjala po drvetu?
4. to bi ti napravila u ovoj situaciji?
0 Egocentrina, nediferencirana perspektiva (priblino 3 - 6 godina)
Djeca nisu svjesna perspektive drugih osoba osim njihove vlastite.
Pretpostavljaju da je u redu da i drugi uine ono to je sukladno njihovim osjeajima.
(Holly e spasiti makicu. Hollyn tata, po njima biti e sretan jer voli makice.
Ako djeca i sama vole make pretpostavljaju isto i za Holly i njenog tatu.
1. Socijalno-informacijsko preuzimanje uloge (oko 6-8 god)
Djeca prepoznaju da drugi mogu imati razliito gledite od njihovog, ali samo zato
jer su primili razliite informacije. Dijete jo uvijek ne moe koordinirati razliita
gledita.Ne moe se staviti u poziciju drugoga da bi razumijelo njegova ponaanja.
"Ako tata nezna zato se penjala, naljutiti e se. Ali, ako zna zato je to uinila,
zakljuiti e da je imala razloga za to."
2. Reciprono preuzimanje perspektive (oko 8-10 god)
Mogue je neslaganje izmeu njihovog i tueg naina razmiljanja iako raspolau
istim informacijama.
110
Mogu razmatrati i tue gledite. Svoje misli, osjeaje i ponaanje mogu sagledati
iz perspektive druge osobe i prepoznaju da i drugi mogu to isto.
Bolje mogu predvidjeti tue reakcije na njihovo ponaanje. Teko nadilaze
situaciju interakcije dvije osobe u razumjevanju perspektive tree strane.
Tata e razumjeti zato se popela
3. Uzajamno preuzimanje uloge (oko 10-12 god)
Istovremeno razmatraju vlastito i tue gledite i znaju da to mogu i drugi
Obje strane se mogu staviti na mjesto drugoga, vidjeti sebe sa oba aspekta prije
nego donesu odluku kako reagirati.
Moe se pretpostaviti perspektiva i tree nezainteresirane strane i anticipirati
nain reakcije svih aktera (sebe i drugih) na njegovo ili neije drugo gledite.
Djeca znaju da i Holly i njen otac razmiljaju o tome to onaj drugi misli. Npr.
"Holly eli uzeti maku jer voli make, ali zna da se ne bi smjela penjati.
4. Socijalni i konvencionalni sustav preuzimanja uloga (oko 12-15 i stariji)
Pokuaj razumjevanja tue perspektive usporeujui je sa socijalnim sustavom s
kojim se slui (gledite "generaliziranih drugih").
Adolescent oekuje da drugi razmatraju i uglavnom pretpostavljaju perspektivu
dogaanja koju e zauzeti veina ljudi u njihovoj socijalnoj grupi.
Otac e se razljutiti i kazniti je to se popela jer oevi u pravilu kanjavaju djecu
kad ne sluaju. Meutim, zna se da svi ljudi nisu tradicionalni ili imaju osobno gledite
donekle razliito od od onog od "generaliziranih drugih".
Agresija
Ponaanje s namjerom nanoenja tete ljudima ili predmetima
Prema obliku:
Verbalna
Tjelesna
Prema funkciji:
instrumentalna: cilj je dobiti to eli
hostilna (neprijateljska): s ciljem nanoenja boli
Proaktivna agresija potreba za dominacijom ili prijetnjom drugima
Reaktivna agresija - reakcija na napad, prijetnju ili frustraciju
Otvorena agresija:
udaranje, direktno verbalno vrijeanje; otvorena prijetnja
Relacijska agresija:
irenje glasina, iskljuivanje iz grupe, ignoriranje, izbjegavanje
Odrednice agresivnosti
Bioloki imbenici:
111
Muki hormoni (testosteron)
Temperament
Evolucijsko objanjenje: dominacija, hijerarhija nadmoi
Drutvene i okolinske odrednice- uenje
Obitelj:
Modeliranje agresivnog ponaanja
Disciplina prisile
Nasilje u medijima:
Modeliranje
Vea tolerancija nasilja
Kruan odnos promatranja nasilja i agresivnosti
Utjecaj kognitivnih procesa
Atribucijski model agresivnosti: pogrena interpretacija tuih namjera (Dodge,
1990)
Razvojne promjene u agresivnom ponaanju
2-4 godine 5-8 godina
Tjelesna
agresija
najea Opada s
vremenom
Verbalna
agresija
Rijetka kod 2-
godinjaka
Poveava se s
razvojem
verbalne
vjetine
Dominantan oblik
Cilj agresije Primarno
instrumentalan:
uzeti objekt
ee hostilna
radi povrede
osobe
Razvojne promjene u agresivnom ponaanju
4. Neprijateljsko
ponaanje
vrnjaka koji odbijaju
agresivca
2. Situacijsko zakljuivanje
o neprijateljskim namjerama
vrnjaka
3. Agresivno uzvraanje
potie
1. Oekivanje djeteta
potkrjepljuje
112
Spolne razlike
Crick i Grotpeter, 1995. razlike otvorene i relacijske agresije
Stabilnost agresivnog ponaanja
Kontrola agresije
Zamjenska ponaanja
Teorija katarze: preusmjeravanje energije
Poduavanje roditelja
Uenje tehnika rjeavanja problema
Poticanje empatije
Vanost razvoja samokontrole
Razvoj poslunosti
RAZVOJ SPOLNIH ULOGA
SPOLNE RAZLIKE
Razvoj spolnih uloga
Bioloki i socijalni imbenici
Teorija razvoja spolnih uloga
Razlike izmeu spolova
Klasifikacija spolnih uloga
Odreenje spola
Bioloki
Socijalni
Pojam:
rod (gender): socijalno znaenje pripadnosti
Spol (sex): bioloki status (genetska i anatomska obiljeja)
Rodni identitet-
Doivljaj sebe kao mukog ili enskog bia
(u ranom djetinjstvu na osnovu tjelesnih obiljeja, kasnije uloga socijalizacije)
(Lackovi-Grgin, 2006. )
Identitet spolne uloge
113
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
otvorena relacijska oba tipa
deki
djevojicve
prepoznavanje sebe kao enske ili muke osobe i ponaanja koja su drutveno
prihvatljiva
Spolna uloga:
oekivanja o tipinom ponaanju pripadnika 1 spola
Bioloka uvjetovanost spolnog razvoja
Genetski utjecaj: X kromosom sadri vie gena
Bioloka uvjetovanost spolnog razvoja
Spolni dismorfizam
Genetski utjecaj:
Kromosomske anomalije
Osobine povezane sa spolom
Hormonalni utjecaji
Prenatalna izloenost testosteronu
Hormonalne anomalije:
Kongenitalna adrenalna hiperplazija
Neosjetljivost na androgene
Lateralizacija mozga i spolne razlike
Teorije razvoja spolne uloge
Etoloka i sociobioloka:
evolucijski uvjetovanje razlike zbog opstanka vrste
Bihevioralna teorija:
potkrepljenje
Teorija socijalnog uenja
modeliranje
Psihodinamska teorija
Imitacija i identifikacija s roditeljem
Biosocijalni model razvoja spolnih uloga, Money i Erhradt, 1985.
Money i Erhradt, 1972,
1987.
Razvoj djevojica s
kongenitalnom adrenalnom
hiperplazijom
odgajane kao djeaci ILI
pravovremene kirurke
intervencije + socijalizacija
poticanja enske uloge =
114
XX i XY
kromos
omi
Razvoj spolnih
lijezda
Izluivanje
hormona
Razvoj spolnih
organa
Reakcija
drugih
Reakcija
djeteta
na tijelo
Bazini
spolni
identitet
Razvoj
spolnih
razlika u
mozgu
Hormoni
u
pubertet
u
Spolno

isticanje
Spolni
identitet
odraslog
mukobanjaste uslijed prenatalne izloenosti androgenima
Pria Davida Reimera: Kakvog ga je priroda stvorila
Ne prihvaa enski identitet;
Nelagodno se osjea uz djevojice
Ponaa se vie kao djeak
Crte ovjeka- mukarac
Odluka za promjenom spola nakon 14. god. - David Reimer
Suicid u 38.god.
Kognitivno razvojni model
Kohlberg (1966)
Model stadija:
Spolni identitet: Ja sam djevojica/djeak! (do 3 god.)
Stabilnost spola: Kad narastem bit u ena/mukarac (4-5 god.)
Spolna dosljednost: Ne mogu promijeniti svoj spol. (6-7 god)
Doivljaj spolne nepromjenjivosti:
spol kao trajni dio identiteta
Teorija spolnog tipiziranja
Model obrade informacija
Bem, 1981, Martin, 1993
Sheme:
kognitivna struktura organizacije podatka o spolu
Razvoj spolnog ponaanja prema kognitivnoj razvoj
teoriji i teoriji spolne sheme
Teorija Procesi Ishodi
Kognitivno
razvojna
teorija
Razvoj spolne konstantnosti oko
7 god.
usvajanje konzistentnog
doivljaja sebe kao
djeaka ili djevojice
odraava se na
organizaciju okruenja na
temelju pripadnosti spolu
Kognitivna
spremnost
facilitira
identitet
spola
Teorija
spolne
sheme
Sociokulturalni naglasak
na spolno baziranim
standardima i stereotipima
Djetetova panja i
ponaanja internalno
motivirana ka
konformiranju standardima
Spolne
sheme
pojaavaju
spolno
ponaanje
115
Kulturalni
utjecaji
Spolna shema
doivljaj kroz
spolna
obiljeja
Nain
miljenja
+
Spolno tipina
ponaanja
Interpretacija informacija
kroz spolne sheme
Djeje procjene kompetentnosti mukaraca i ena u spolno stereotipnim
zanimanjima
M
maskulina zanimanja
% procjena mukarca kao kompetentnijeg
% procjena ene kao kompetentnije
87
13
70
30
feminina zanimanja
% procjena mukarca kao kompetentnijeg
% procjena ene kao kompetentnije
35
64
8
92
Razvoj spolnog tipiziranja
Razlike u procesu socijalizacije
Reagiranje odreeno spolom djeteta:
116
tehnika nepoznate bebe
Poticanje na aktivnosti odreeno spolom djeteta
Djevojicama doputen vei raspon ponaanja
Modeliranje: pozornost prema istospolnom modelu
Rano djetinjstvo: manje razlike u ponaanju
Predkolska dob: ponaanja sukladno spolnoj ulozi
Preferencija igraaka i aktivnosti
Asimetrian obrazac spolnog tipiziranja
Razdvajanje spolova /segregacija
Razumijevanje spolnih uloga i stereotipa
Svijest o spolnim ulogama
Razlikovanje spolnih kategorija:
Razlikovanje glasova (2 mj); uparivanje glasa i lika odreenog spola (9 mj)
Znanje o spolnoj ulozi:
igrake (3 god.); boje (4 god.)
Prihvaanje spolnih stereotipa
Spolne oznake utjeu na ponaanje
Odrednice usvajanja spolne uloge
Uloga obitelji
Uloga vrnjaka
Uloga kole/nastavnika
Uloga mediji: stereotipi spolnih uloga
- Knjige
- TV
- Video i kompjutorske igrice
Uloga obitelji
Uloga oeva u spolnom tipiziranju
Manji spolni stereotipi u obitelji vieg SES, obitelji s jednim roditeljem,
zaposlenom majkom
Uloga vrnjaka
Mehanizam potkrepljivanja/kanjavanja
Vana povratna informacija od djeteta istog spola
Razliiti obrasci igre djeaka i djevojica
Starija braa
117
Odnos nastavnika prema djeci s obzirom na spol
Diferencijacija u odnosu- naglasak na poslunosti i konformiranju s pravilima
U niim razredima djevojice postiu bolji uspjeh, kasnije zbog konformiranja i
zavisnog ponaanja ne razvijaju motivaciju za postignuem i djeaci ih sustiu u uspjehu
ee kritiziranje i opominjanje djeaka od djevojica
Odnos nastavnika prema djeci s obzirom na spol
kole kroz neke predmete vie favoriziraju djevojice: djevojice u niim
razredima vie vole kolu
Djeaci koji ne percipiraju pozitivno kolu manje se trude (problemi s itanjem u
niim razredima)
kolsko okruenje mjesto neravnopravne raspodjele uloga: ravnatelji mukarci, a
nastavnici dominantno ene
Odnos nastavnika prema djeci s obzirom na spol
Vie poticanje djeaka u matematici- djevojice ranije odustaju zbog uobiajenih
stereotipa
ee poticanje informatike pismenosti kod djeaka nego kod djevojica
Razlike izmeu spolova
Utvrene razlike u psiholokim obiljejima- razlike u prosjenim postignuima
Spolne razlike u rjeavanju problema
Razina testosterona i uradak na nekim
zadacima: razliiti efekt kod ena i mukaraca
Efekt kod spacijalnih zadataka
Nema efekta kod perceptivne brzine
Spolne razlike
Dokazane spolne razlike:
tjelesni, motoriki, osjetilni razvoj
djevojice fiziki i neuroloki naprednije
kod roenja; ranije prohodaju, ranije uu u
pubertet
djeaci imaju zreliji miini razvoj, pri roenju manje osjetljivi na bol
djeaci s dobi superiorniji u aktivnosti koje zahtijevaju snagu i grube motorike
vjetine
vea vjerojatnost pobaaja mukog fetusa, vea stopa smrtnosti muke
novoroenadi, vea osjetljivost djeaka na nasljedne bolesti- vea vulnerabilnost
muke djece
kognitivni razvoj:
od roenja djevojice verbalno superiornije (rjenik, itanje, verbalna kreativnost)
srednje djetinjstvo i adolescencija male spolne razlike
118
od 10-e godine djeaci imaju razvijene vizualno spacijalne sposobnosti
(manipulacija objektima u 2 ili 3-dimenzionalnom prostoru, itanje mapa, pogaanje
cilja)
od 12 godina djeaci bolji u matematici posebice rezoniranju i geometriji
Potvrene spolne razlike:
socijalni i emocionalni razvoj
Djeaci
openito, posebice fiziki, agresivniji i ee rtve agresije;
Djevojice
koriste indirektne oblike agresivnosti
poslunije (od 2.-e godine);brinije prema manjoj djeci
atipian razvoj
Djeaci vie: nasljednih oboljenja, tjelesnih potekoa, skloniji mentalnoj
retardaciji, tekoama itanja, govornim poremeajima, problemima u koli i
emocionalnim problemima
Spolne razlike potvrene u nekim istraivanjima
Razina aktivacije: djeaci aktivniji
Zavisnost: djevojke i ene se procjenjuju zavisnijima
Strah, srameljivost, anksioznost: djevojice i ene se procjenjuju bojaljivijima
djeaci skloniji rizinijim ponaanjima
Aktivnosti istraivanja: najee se ne potvruju spolne razlike- kad postoje-
djeaci znatieljniji i spremnije napadaju prepreke do cilja
Osjetljivost na stres: djeaci osjetljiviji na obiteljske probleme i interpersonalni
stres
Orijentacija na socijalne podraaje: bebe djevojice vie usmjerene na lica i ranije
prepoznaju majino lice
Kod djece slabija samoregulacija povezana s agresivnou, pretjeranom
reakcijom na frustraciju, nesposobnou odgode zadovljstva (Block i Block, 1980)
Pogrena oekivanja spolnih razlika
Nisu potvrene razlike u:
drutvenosti;
sugestibilnosti i konformnosti;
stilovima uenja;
postignuu;
samopotovanju
Klasifikacija spolnih uloga
Bem (1979.) Inventar spolnih uloga
Maskulinost
dominacija instrumentalnih obiljeja
Femininost
dominacija ekspresivnosti
119
Androginost
Obiljja i maskulinosti i femininosti
Razliiti rezultati o prirodi prilagodbe s obzirom na dominantna obiljeja
Odnosi s vrnjacima
Definicija
Vrnjaci (peers):
Osobe ije je ponaanje na slinoj razini ponaajne kompleksnosti
Isti, jednaki (socijalni status)
Vrnjaki odnosi omoguuju vie interpersonalnog eksperimentiranja u odnosima
koji promoviraju jednakost
Interakcija adolescenata s drugima
(prosjean dan)
Teorijsko objanjenje vrnjakih odnosa
Teorija grupne socijalizacije (GS),
Harris, 1995., 1998.
Psiholoka obiljeja djece oblikovana poticajima iz okoline
Uloga istospolne i grupe iste dobi
Vanost socijalizacije u vrnjakoj grupi
Uloga direktno i indirektno nasljea; utjecaj vrnjake grupe roditelja
Teorijska objanjenja vrnjakih odnosa
Kognitivno razvojni pristup
Piaget, Vigotski, Kohlberg
vrnjaci potiu promjene u kognitivnom razvoju i prosocijalnom rezoniranju
Teorijska objanjenja vrnjakih odnosa
Teorija socijalnog uenja
potkrjepljenje/ kanjavanje
modeliranje
izvor procjene samoefikasnosti
120
29%
2%
23%
19%
27%
prijatelji
ostali
razred
obitelj
sami
reciproni determinizam: osoba, njeno ponaanje i okolina u interakciji
Teorijska objanjenja vrnjakih odnosa
Etoloki pristup
evolucijski znaaj odnosa s vrnjacima
znaaj prirodnog opaanja
Odnosi s vrnjacima: Razvojne promjene
Nain interakcije razliit s obzirom na
dob
male bebe i interes za drugu djecu;
predkolski uzrast i promjena vrste igre;
kolska dob: formalne i neformalne grupe
situacijski faktor
socijalna okolina
kognitivna razina
situacijski faktor:
fizika okolina: poznatost,
veliina prostora
dostupnost materijala: manje igraaka potie svae ali i razvija kooperativnu igru
i konverzaciju
socijalna okolina:
broj i poznatost djece: manje grupe, poznate djece potiu intenzivniju i
kooperativniju izmjenu
dobno mjeovite grupe poticajne za razvoj i starije i mlae djece
Igra
Oblik aktivnosti koja je intrinzino motivirana
Vanije znaenje od krajnjeg ishoda
Slobodna od nametnutih pravila
Visoko angairajua
Funkcija igre
Facilitira kognitivni i socijalni razvoj
Eksperimentiranje s razliitim ulogama i predmetima u relativno sigurnom
okruenju bez ozbiljnih posljedica
Vrsta igre
Podjela s obzirom na spoznajnu razinu (Smilansky, 1968)
Podjela s obzirom na socijalnu razinu
(Partenm 1932)
Dobna promjena u spoznajnoj sloenosti igre
Razmatranje i socijalnog i spoznajnog aspekta igre
Igre s obzirom na spoznajnu razinu
121
Funkcionalna: isprobavanje sposobnosti, ponavljanje jednostavnih miinih
pokreta (1-2 god.)
Konstruktivna: upotreba predmeta s ciljem stvaranja (3-6 god.)
Igra pretvaranja (Kao da): upotreba predmeta ili osoba kao simbola za neto
(3-7 god.)
Igre s pravilima: igranje u skladu s unaprijed definiranim pravilima (6-11 god.)
Promatranje - gledanje bez ukljuivanja
Samostalna igra - nezavisna igra
Usporedna igra - zajedniki materijal, bez druenja
Povezujua igra - zajednika aktivnost
Suradnika igra - zajedniki cilj
Dobna promjena u socijalnoj igri predkolaca, Barnes, 1971., Rubin i sur., 1978.
3-4 god. 5-6 god.
Promatranje
Samostalna igra
Usporedna igra
Suradnika igra-
19 %
22%
22%
37%
14%
20%
23%
43%
Pripadnost vrnjakoj skupini
tenja pripadnosti grupi djece iste dobi s kojima imaju sline interese i stavove
potreba za pripadanjem vrnjacima u adolescenciji rezultat prijelaznog razvojnog
statusa kada djeca ulaze u pubertet i njihove elje da se odvajaju od roditelja
vrijeme kada se ne ele vie doivljavati djecom, a nisu jo ni odrasli- praznina u
ivotu koju se moe ispuniti prijateljskim odnosima
popunjavanje emocionalne praznine radi udovoljenja potrebe za pripadanjem
ukljuivanje u grupe omoguuje preuzimanje odgovornosti
eksperimentiranja u suoavanju s novim situacijama, uenje na tuim
pogrekama;
formiraju se pravila ponaanja u podrujima gdje ne ele traiti savjet roditelja
odreuje se stil odijevanja, frizure, muzike i slobodnog vremena razliit od ukusa
odraslih
grupna pripadnost omoguuje mladima donoenje vlastitih odluka, osjeaj
pripadnosti grupi koja se razlikuje od odraslih
Vrnjake grupe u adolescenciji
Osnovna grupa od nekoliko vrnjaka (do 6) najee istog spola, veinu vremena
provode zajedno, esto iz iste kole ili susjedstva: klika
Vei broj vrnjaka (od 15-30) esto iz razreda, kole, ili iz istog kafia, slinih
interesa, podrazumijeva zajednike grupne norme ili aktivnosti: kvadra, kompa
facilitacija razvoja heteroseksualnih odnosa
Vea grupa mladih najee devijantnog ponaanja koja titi svoje lanove u
definiranom teritoriju: banda
122
Funkcija vrnjake grupe
Kontrola agresivnih impulsa kroz uenje rjeavanja sukoba
Socijalna i emocionalna podrka vrnjaka esto kao zamjena za roditeljsku
podrku
Razvoj socijalnih vjetina- diskusije, rjeavanje problema
Razvoj stavova o odnosu prema suprotnom spolu i seksualnosti
Razvoj moralnog rezoniranja
Razvoj samopotovanja kao rezultat prihvaenosti od vrnjaka

Teorijski model odnosa s vrnjacima

Odrednice poloaja u vrnjakim grupama
Najee tehnike- sociometrija, odreivanje prihvaanja i odbaenosti u grupi
Tehnika imenovanja:
emocionalni i funkcionalni kriterij
ogranieni i neogranieni izbor
Tehnika procjene
Sociometrijski status
Popularna djeca (puno pozitivnih procjena, malo negativnih procjena)
Odbaena djeca (malo pozitivnih, puno vie negativnih biranja)
Izolirana djeca (openito malo biranja i pozitivnih i negativnih)
Kontroverzna djeca (podjednaki broj pozitivnih i negativnih biranja)
Determinante popularnosti
Prihvaenost - odbijenost
Uzajamnost
Broj uzajamnih
odnosa
Kvaliteta prijateljstva
123
Odnosi s vrnjacima
Popularnost
Odnosi u grupi
Prijateljstvo
Odnosi u dijadi
redoslijed roenja,
intelektualne sposobnosti,
fizika atraktivnost,
kod mlae djece kolski uspjeh,
kasnije uspjeh u sportskim aktivnostima
socijalne vjetine: vjetine u zapoinjanju interakcije, vjetine odravanja
interakcije, vjetine rjeavanja sukoba
Popularnost djece i socijalne vjetine
2-5 godina: sve uestalija interakcija s drugom djecom; zajednika igra, prva
prijateljstva
osnovna obiljeja za preferenciju vrnjaka i popularnost: ovisi i ukupnoj razini
davanja i primanja pozitivnih ponaanja (pokloni, panja, prihvaanje)
negativna ponaanja (agresija odbacivanje, neposluh) povezana sa
odbacivanjem
Masters i Furman, 1981. istiu razliku izmeu popularnosti i prijateljskih odnosa-
pozitivniji odnosi s prijateljima
predikcija socijalnog statusa djece u koli na temelju njihovih reakcija na
eksperimentalnu situaciju
reakcije na problematine socijalne situacije
npr., netko trai pomo u igri - traeno je objanjenje reakcije - djeca koja ulaze u
grupu vrnjaka koristei relevantnu u konverzaciju kasnije vjerojatnije imaju vii
sociometrijski status-
vanost tone percepcije trenutnog ponaanja u grupi
djeca koja imaju irelevantne izjave ili nastoje prekidati vjerojatnije su kasnije
odbaeni
nepopularna djeca se ee ignoriraju kada se priblie nekoj dijadi
odbaena djeca ee pokazuju neodgovarajua i agresivna ponaanja u
razredu i na kolskom igralitu
djeca sama prepoznaju negativna obiljeja slabog statusa:
odbaenu djecu vide kao vie iritirajue, agresivne, stalno se ale, nameu,
naruavaju ili mijenjaju pravila igre i smetaju drugima dok rade
kolska dob: raste efikasnost interpersonalne komunikacije i preuzimanje uloga,
raste prosocijalno a opada agresivno ponaanje
istraivanje Dodga, 1983. pokazalo da djeca s neodgovarajuim socijalnim
ponaanjem na poetku kasnije su odbaeni ili zanemareni
nepopularna djeca u igri ee pokazuju neslaganje, ne daju razloge neslaganja
niti nude konstruktivne alternative kada kritiziraju vrnjake
Obiljeja djece razliitog statusa,
J.J. Cogner (1991)
Popularni: drueljubivi, ivahni, poduzetni, optimistini, vjeto komuniciraju, sa
smislom za humor, visoko samopotovanje, niska anksioznost
124
Zanemareni: neasertivni, niska samosvijest, socijalno pasivni, skloni uzmicanju
pred tekoama
Odbaeni: usredotoeni na sebe, snano tee za panjom drugih, precjenjuju se,
egoistini su, vrlo agresivni, zanemaruju potrebe drugih, sarkastini
Kontroverzni: slabije razvijene sposobnosti uivanja u tui poloaj, teko
procjenjuju namjere druge djece (esto uzrok vee agresivnosti), slabije razvijene
vjetine rjeavanja drutvenih problema
Konformnost
sklonost djelovanja na nain kako to ine drugi ljudi, ili na temelju onoga to se
smatra da drugi oekuju od pojedinca, ili s ciljem ostavljanja povoljne impresije
vanost vrnjake prihvaenosti kod mnogih mlaih adolescenata uvjetuje
potrebu za konformiranjem grupnim standardima
promjene u srednjoj koli kada se postupno ira grupna pripadnost zamjenjuje
selektivnijim izborom prijatelja
adolescenti vie od drugih uzrasta zabrinuti bliskim konformiranjem vrijednostima
i ponaanju vrnjaka
podlonost vrnjakom utjecaju
primjena paradigme Aschovog eksperimenta konformiranja u procjeni duljine
tapa
konformiranje je najvee u dobi od 11-13 godina u odnosu na skupinu od 7-9 ,
15-17 i 19-21 godinu
Sklonost konformiranju
isti razvojni uzorak za djevojice i deke
neto vea sklonost konformiranju kod djevojica
konformnost opada u vrijeme srednje kole, nakon vrhunca u viim razredima
osnovne
utjecaj vrnjaka vei u ranoj adolescenciji (Youniss, Smollar, 1989)
125
Pritisci od strane vrnjaka:
1) za ukljuivanjem- provoenjem slobodnog vremena- najvei osjeaj pritiska
2) sudjelovanje u kolskim i vankolskim aktivnostima
3) konformiranje normama vrnjaka u odijevanju
4) za neodgovarajuim oblicima ponaanja (droga, alkohol, seksualna sloboda i
delinkventno ponaanje)
ostali pritisci (od 2-4) manje snani u odnosu na 1.
utjecaj adolescenata jednih na druge nije nuno asocijalan i kontra obitelji
Konformiranje vrnjacima za razliita ponaanja
Vrnjaki pritisak
podlonost adolescenata pritiscima
hipotetike situacije u kojima ih dobar prijatelj moli da neto uine
istraivanje potvrdilo da su adolescenti od 12-18 godina manje spremni uiniti
neto asocijalno u odnosu na neto neutralno (Brown, i sur, 1986)
Spolne razlike u konformiranju vrnjacima
djevojicama vie vana vrnjaka pripadnost, vie se konformiraju oekivanjima
grupe, ee imaju problema zbog vrnjakog pritiska
deki se vie konformiraju kod neodgovarajuih oblika ponaanja
126
djevojice vie zabrinute zbog posljedica slaganja ili smanjenog slaganja s
prijateljima (Pearl i sur, 1990);
vea ukljuenost djevojaka povezana s veom intimnou u prijateljskim
odnosima
sposobnost preuzimanja tue perspektive povezuje se sa sposobnou
odravanja prijateljstava
bolja sposobnost onih koji mogu zauzeti tuu ulogu- bolje zakljuuju o potrebama
drugih- fleksibilnost u preuzimanju uloge objanjava njihovu popularnost
Odrednice potrebe za konformiranjem
povezanost obiljeja linosti i sklonosti konformiranju: djeca s viim stupnjem
samookrivljavanja sklonija konformiranju, kao i djeca s niim socijalnim statusom
djeca s viim samopotovanjem i osjeajem kompetentnosti manje se
konformiraju
mladi su manje pod utjecajem onoga to ini vea grupa nego pod utjecajem
stavova prijatelja
pitanje jesu li bliski prijatelji sliniji jer utjeu jedni na druge znatno ili slinost
izmeu njih dovodi do toga da postanu prijatelji
konflikti su vie povezani s odbacivanjem od agresije- vana je procjena
opravdanosti nekog ponaanja
starija djeca bolje rjeavaju konflikte od mlaih
vjetina upravljanja konfliktom u atmosferi otvorenih potenih ravnopravnih
odnosa
Uloga vrnjaka i roditelja u delinkventnom ponaanju
Program of Research on the Causes and Correlates of Delinquency. 1993.
(November). Urban Delinquency and Substance Abuse,
PRIJATELJSTVO
Razliite definicije
127
Interpersonalan odnos produktivan za pojedince u odnosu okarakteriziran
pozitivnim nagradama
Damon(77)
1. Prijateljstvo kao dostupnost partnera u igri (5-7 god)
2. Prijateljstvo kao uzajamno povjerenje i podrka (8-10 god)
3. Prijateljstvo kao intimnost i uzajamno razumijevanje (11-15 god i stariji)
Formiranje prijateljstva u djetinjstvu
0 stadij: Egocentrinost djeteta razlog da su mu prijatelji oni koji blizu ive ili se s
njim igra
1. stadij: dijete je sposobno prepoznati da njegov prijatelj ima drugaije emocije i
namjere, prijatelj je bilo tko pokua uiniti neto lijepo za njega
2. stadij: prijateljstvo podrazumijeva recipronost, dijeljenje, uzajamno
potovanje, ljubaznost i osjeajnost
3. stadij kod predadolescenata: svijest o linosti i preferencijama vrnjaka,
prijatelji su oni koji imaju sline interese i vrijednosti, uzajamna podrka i dijeljenje
intimnih osobnih informacija
4. stadij: rana adolescencija: odnosi su istodobno meuovisni i intimni, uz
potivanje autonomije drugoga
Odnosi s prijateljima
Razliita ponaanja s prijateljima od onih koji nisu prijatelji
ee prosocijalno ponaanje: dijeljenje, pomaganje, uspjenije rjeavanje
sukoba; dijeljenje intimnih informacija
Prijatelji postaju integralni dio veine socijalnih mrea i znaajan su izvor podrke
kad treba
Funkcija prijateljskih odnosa u adolescenciji,
Wright i Bergloff, 1984.
Druenje
Stimulacija
Podrka egu
Socijalna usporedba
Potvrivanje
Sigurnost
Intimnost/emocionalnost
ADOLESCENCIJA
ZATO INFORMIRANJE O ADOLESCENCIJI ?
Poznavanje specifinosti razvoja olakava interakciju s mladima
Bolje razumijevanje ponaanja mladih- NORMATIVNE PROMJENE
Uvaavanja specifinosti pojedinaca- INDIVIDUALNE RAZLIKE
Trend istraivanja o adolescenciji
128
veliki broj istraivanja
novi asopisi
najee teme (Steinberg, 2001):
1. razvoj u obiteljskom okruenju
2. problematina ponaanja
3. utjecaj pubertetskih promjena
Adolescere (lat.) = odrastanje;
rast u zrelost
1 trajanje : cca. 12-20 god.
meukulturalne razlike odrastanje u primitivnijim drutvima
1 poetak:
- bioloke promjene: PUBERTET
hormonalne promjene; fizike promjene
kraj:
socijalne promjene; kriteriji socijalnih institucija
(kraj srednje kole; zakonske odredbe o krivinoj odgovornosti; mogunost
zapoljavanja i sl.);
socijalne uloge i ponaanja odrasle osobe
Adolescencija je ivotno razdoblje koje zapoinje pubertetom i zavrava kada je
pojedinac nezavisan i preuzima uloge odrasle osobe
PRIJELAZNO RAZDOBLJE
razdoblje promjene, rasta i neravnotee, most izmeu dva stabilnija kvalitativno
razliita razdoblja
unutranji i vanjski uzroci prijelaza
normativne promjene i individualne specifinosti
oekivani (na vrijeme) i neoekivani (prerani ili prekasni) prijelazi
RAZVOJNI MODELI ADOLESCENCIJE
Bioloki: sazrijevanje; pubertet
Etoloki: evolucijska perspektiva
Kognitivni: promjene u nainu razmiljanja
Psihodinamski: uloga seksualnih impulsa
Model uenja: okolinski utjecaji
Psihosocijalni: razvojni zadaci i razvojne krize
Egzistencijalistiki: smisao u ivotu
Ekoloko-interakcijski: multipla razina utjecaja
129
Bioloko sazrijevanje
Glavno obiljeje:
Postizanje seksualne zrelosti
(reproduktivna sposobnost)
PUBERTET
razdoblje prijelaza iz reproduktivne nezrelosti u reproduktivnu zrelost (Cameron,
1990)
prosjeno trajanje 4 godine
nagli rast, kod djevojica poinje oko 9-10 godi, kod djeaka oko 11 godina
seksualna zrelost: sposobnost reprodukcije
Tjelesni razvoj u adolescenciji
Nagli rast u visinu; nagle promjene poinju kod djevojica oko 9-10 god., kod
djeaka oko 11 god.
menarha: prva menstruacija (prosjek 12.5 godina)
Menarhe razmjerno je kasni dogaaj u pubertetu i uvijek nastupa kad je proao
najvei zamah rasta u visinu.
130
Prosjena dob nastupa menarhe 12,6 godina u Hrvatskoj (Dabo).
primarne seksualne promjene: promjene reproduktivnih organa
sazrijevanje jajnika; ovulacija obino nekoliko mjeseci nakon menarhe
spermatogeneza: produkacija spermija u testisima, oko 11 godina, prve
ejakulacije kasnije
Sekundarne spolne karakteristike:
tjelesna dlakavost;
rast prsiju
facijalna obiljeja odraslih
produbljivanje glasa (deki)
poveanje masnog tkiva (djevojke)
Pokretai puberteta
kontrola fizikog razvoja kroz ivani sustav;
regulirano endokrinim lijezdama i razinom hormona
dva hormonalna sustava u regulaciji pubertetskih promjena:
hipotalamus-hipofiza-nadbubrene lijezde
hipotalamus- hipofiza- spolne lijezde
model kritine teine
kritian postotak masnog tkiva od 23,5% potreban da bi dolo do menarhe.
izuzetno mrave djevojice, kao i one koje se intenzivno bave tjelesnom
aktivnosti, imaju kasnu menarhu i sekundarnu amenoreju.
pretile (gojazne) djevojice (vie od 30% masnog tkiva), kao i dijabetiarke,
takoer imaju kasniju menarhu.
Efekt hormona
DIREKTNI EFEKT
hormonalne promjene
raspoloenje i ponaanje
POSREDUJUI EFEKT HORMONA
131
DVOSMJERNI EFEKT HORMONA
Hormonalne razine kod djevojaka i mladia
u razliitim stadijima
Slijed tjelesnih i fiziolokih promjena u djevojica
Promjene hormonalne ravnotee
Poetak naglog rasta kostura
Poetak rasta grudi
Poetak pigmentacije stidnih dlaica
Ubrzani tjelesni rast
Potpuno pigmentirana pubina dlakavost
Prva menstruacija
Rast dlaica ispod ruku
Slijed tjelesnih i fiziolokih promjena u djeaka
Promjene hormonalne ravnotee
Poetak rasta kostura
Poveanje genitalija
Pojava poetne pigmentacije stidnih dlaica
Rane promjene glasa
hormonalne promjene
raspoloenje i
ponaanje
Unutranje stanje
sekundarne
spolne
karakteristike
hormonalne promjene
raspoloenje i
ponaanje
Unutranje stanje
sekundarne
spolne
karakteristike
132
Prva nona ejakulacija
Potpuno pigmentirana pubina dlakavost
Ubrzani tjelesni rast
Poetak rasta dlaica na licu i bradi
Rast dlaica ispod ruku i na prsima
Kasne promjene glasa
Gruba pigmentirana dlakavost lica i brade
Procjena pubertalnog statusa
The Self-Rating Scale for Pubertal Development
Petersen AC, Crockett L, Richards M & Boxer A (1988). A self-report measure of
pubertal status: reliability, validity, and initial norms. Journal of Youth and Adolescence,
17, 117-133
Skala procjene pubertalnog statusa
bodovanje:
Deki:
3-prepubertalni status
4-5 rani pubertet (bez odgovora 3)
6,7,8 srednji
9-11 kasni pubertet
12- postpubertalni status
bodovanje:
Djevojke:
2 i nema menstruacije- prepubertalni status
3 i nema menstruacije - rani pubertet (bez odgovora 3)
> 3 i nema menstruacije- srednji
<=7 i menarha - kasni pubertet
8 i menarha- postpubertalni status
Tannerove skale za razvoj djevojaka

133
Sekularni trend: trend sve ranije maturacije
Efekt promjena
Povezanost tjelesnog razvoja i slike o sebi
Vea nespretnost zbog neproporcionalnog rasta
Zabrinutost zbog teine- vie od 50% adolescentica ele smraviti
Vea potreba za spavanjem
Individualne razlike u vremenu sazrijevanja:
Medijatori u objanjenju utjecaja puberteta na prilagodbu
Uloga moderatora u objanjenju efekta puberteta na prilagodbu
Stadij 1 Stadij 2 Stadij 3 Stadij 4 Stadij 5
Visoki deki Visoki deki
djevojke djevojke
Niza Niza
k k
rano rano
kasno kasno
Osjeaj privlanosti Osjeaj privlanosti
i vrijeme i vrijeme
sazrijevanja sazrijevanja
razliite reakcije razliite reakcije
djevojka i mladia djevojka i mladia
koji ranije ili koji ranije ili
kasnije sazrijevaju kasnije sazrijevaju
134
Subjektivne reakcije adolescenta

Fizike promjene Priprema u obitelji Prilagodba
adolescenta
Povratna informacija od
znaajnih drugih

Prijelazi/promjena kole
Fizike promjene u pubertetu Prilagodba adolescenta
Promjene vrnjake grupe
Samopotovanje
Psiholoke posljedice biolokih promjena
emocionalna nestabilnost
nagle reakcije; impulzivnost
promjene raspoloenja
promjena slike o sebi
promjene u odnosima s roditeljima
promjene u odnosima s vrnjacima i suprotnim spolom
svijest o vlastitoj seksualnosti
ADOLESCENCIJA
Specifinosti rjeavanja razvojnih zadataka:
Autonomija od roditelja
Odnosi s vrnjacima
Problemi prilagodbe
ODNOSI S RODITELJIMA
Konflikti zbog razliitih oekivanja (nesklad izmeu izgleda odrasle osobe i
psiholoke nezrelosti)
Ambivalencija izmeu potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja
Neprihvaanje odgovornosti odraslih
generacijski jaz
Razvojni zadatak adolescenata-
stjecanje nezavisnost od roditelja
Razliita teorijska objanjenja
Tradicionalni, psihodinamski modeli i novija objanjenja
Separacija-individuacija
Razvoj autonomije
135
Vanost privrenosti
Odnos s roditeljima,
Smollar i Youniss (1989)
transformacija u doivljaju roditelja: razlikovanje od roditelja kroz njihovo
deidealiziranje
oslobaanjem od utjecaja "sveznajuih" roditelja - osjeaj gubitka sigurnosti
istodobno stjecanje autonomije i gubitak internaliziranog roditelja
P otreba za autonomijom
sloboda odluivanja za sebe, kako se osjeaju, misle i ponaaju
nezadovoljstvo adolescenata zbog ograniavanja slobode
postupno osamostaljivanje adolescenta sve vei osjeaj odgovornosti i
samopouzdanja
Roditeljska nedoumica
pustiti ih da odrastu
gurnuti ih u svijet ili drati uz sebe
Umjesto da ih uimo letjeti, podrezujemo im krila i onemoguujemo ih u
pokuajima uzlijetanja prema visinama odraslosti
ODNOSI S VRNJACIMA
Vrnjaka grupa kao izvor informacija o sebi
priklanjanje vrnjacima zbog separacije od roditelja
traenje idola
pritisak vrnjaka i sklonost konformiranju s ciljem prihvaenosti od drugih
slika o sebi ovisno o pripadnosti vrnjakoj grupi
heteroseksualna i homoseksualna orijentacija
prvo spolno iskustvo
pseudoseksualnost
nedovoljna seksualna educiranost
spolno zlostavljanje
promiskuitetno ponaanje kao znak emocionalnih problema
IZVORI STRESA U ADOLESCENCIJI
NORMATIVNI STRESORI
zahtjevi kole, testovi, ispiti znanja
nesigurnost zbog tjelesnog izgleda
136
problemi u odnosima s prijateljima
konflikti s roditeljima
problematini obiteljski odnosi: odnosi izmeu roditelja
izbor i promjena kole
NENORMATIVNI STRESORI
smrt lana obitelji ili prijatelja
zdravstveni problemi (osobna kronina bolest ili bolest lana obitelji)
fizika nesposobnost
siromatvo
obiteljsko nasilje
razvod roditelja
PRILAGODBA ADOLESCENATA
Optimalno psiholoko funkcioniranje, Waterman, 1992.:
samoprihvaanje- osjeaj osobne dobrobiti
prihvaanje od strane drugih
realiziranje ciljeva od osobne i drutvene vanosti
model deficita u adolescenciji: neprilagoenost u adolescenciji je normativna,
neizbjena i univerzalna
upitnost mita o "turbulentnom" razdoblju: prema rezultatima istraivanja veina
dobro prilagoena
esto oteano razlikovanje normalnog od problematinog ponaanja
povremeno iskazivanje neodobravanog ponaanja adolescenata
u procjeni odstupanja vanost uestalosti i ozbiljnosti problematinog ponaanja
iskustvo normativnih i nenormativnih stresora
Podruja optimalne prilagodbe, Wagner, 1996.
Bioloko
Zdravlje, tjelesna zrelost, odgovarajue prehrambene navike i tjelesne aktivnosti
Kognitivno
Sposobnost apstraktnog miljenja usmjereno budunosti; zavrena srednja kola
Emocionalno
Emocionalna svjesnost, osjeaj sigurnosti i samopouzdanja; optimizam glede
budunosti, otpor
Socijalno
137
Sposobnost angairanja u kooperativnim, povjerljivim interakcijama s prijateljima i
romantinim partnerima
Moralno
Internalizirani osobni sklop moralnih prinicipa; odgovornost za osjeaje i potrebe
drugih
Profesionalno
Osvjetenost osobnih jedinstvenih potencijala, pokazivanje profesionalne
spremnosti; posjedovanje profesionalnih vjetina i planova za ivot
Dobro prilagoen adolescent:
Ne ugroava svoje zdravlje i sigurnost
Osjea se ugodno s lanovima obitelji i prijateljima
Ima realno samopotovanje
Postie odgovorajui uspjeh u koli
Postavlja si realne ciljeve
Sudjeluje u bliskim prijateljskim odnosima
Dobro se nosi s neizbjenim promjenama/ izazovima
RANJIVOST/OTPORNOST ADOLESCENATA
Rizini imbenici: osobni ili situacijski, poveavaju vjerojatnost neprilagoenog
ponaanja
Vulnerabilnost: podlonost razvoju problema prilagodbe
Adolescencija kao prijelazno razdoblje- vea podlonost neprilagoenosti
Zatitni imbenici:
ublaavaju efekt stresora
Otpornost posjedovanje osobnih obiljeja uz situacijske imbenike
MODEL RIZINOG PONAANJA ADOLESCENATA
PSIHOSOCIJALNI FAKTORI, Jessor, 1992.
Rizini i zatitni imbenici:
biologija/nasljee; socijalno okruenje; linost; ponaanje
Ponaanja: ivotni stil:
problematina ponaanja, zdravstvene navike
Ishodi:
zdravlje, socijalne uloge, osobni razvoj, priprema za odraslu dob
UOBIAJENI POKAZATELJI PROBLEMA U PRILAGODBI
osjeaj bezvoljnosti, besperspektivnosti
povlaenje
depresivnost
agresija (suprotstavljanje, bijes, nasilje)
zanemarivanje kolskih obaveza
138
bijeg iz kole
somatske pritube
imbenici rizinog funkcioniranja
Rano javljanje problematinog ponaanja
Slab kolski uspjeh i niska oekivanja
Asocijalna ponaanja i ispadi ponaanja
Neotpornost na pritisak devijantnih vrnjaka
Neodgovarajui odnos s roditeljima
NEPRILAGOENO FUKCIONIRANJE MLADIH
oko 10-20% mladih razvija neprilagoeno funkcioniranje
vanost uestalosti i ozbiljnosti problematinog ponaanja za procjenu
odstupajuih ponaanja
uoavanje imbenika rizika i prepoznavanje zatitnih mehanizama
OBLICI NEPRILAGOENOG FUNKCIONIRANJA MLADIH
Usamljenost
Depresivnost
Suicidalnost
Delinkventna ponaanja
Ovisnosti
Poremeaji hranjenja
Sindrom multiplih problema ponaanja
SINDROM MULTIPLIH PROBLEMA PONAANJA
Kombinacija povezanih ponaanja i osobina linosti:
asocijalnost
kolski neuspjeh i odustajanje od kole
podlonost devijantnom vrnjakom utjecaju
zlouporaba droga
ASOCIJALNA PONAANJA
modeli razvoja delinkvencije
izostanak razvoja prosocijalnog ponaanja + neodgovarajue roditeljstvo
(nekonzistentna preblaga ili prekanjavajua disciplina) + agresivnost prema vrnjacima
i njihovo odbacivanje;
lanovi devijantnih grupa modeliraju i potkrepljuju devijantno ponaanje
139
Poinitelji 1/3 ozbiljnijeg kriminala su mlai od 21 god. (USA)
USAMLJENOST
nerealizirana poveana elja za intimnou
nezadovoljstvo kvantitetom i kvalitetom socijalnih kontakata
20-50% umjereno usamljeno
normativna potreba za osamljivanjem
DEPRESIJA
zbog stereotipa o promjenjivosti raspoloenja adolescenata ne uoava se
umjerena depresija i ne lijei
SUICIDALNOST
1 od 6 adolescenata pomilja na samoubojstvo, ee djevojke, ali mladii ee
i realiziraju
osjeaj bespomonosti zbog obiteljskih i problema s vrnjacima, te kolskih
pritisaka
obitelj i prijatelji esto ne uviaju upozoravajue znakove
POREMEAJI HRANJENJA
anoreksija nervoza i bulimija
multifaktorijalni model:
nasljee;
vanjski pritisak ka mravosti;
izmijenjena predodba o prehrani i teini
interpersonalni stresori;
nisko samopotovanje; nezadovoljstvo tijelom i preokupiranost izgledom;
strah od odbacivanja;
neodgovarajue navike hranjenja i dijete;
traume u djetinjstvu; iskustvo zlostavljanja, obiteljski faktori
OVISNOSTI
eksperimentiranje s legalnom ili ilegalnom drogom normativno u adolescenciji
sve ranija dob prve upotrebe
porast uestalosti konzumiranja lakih droga
multipli imbenici, rizini faktori
dio asocijalnog i autodestruktivnog ponaanja
IMBENICI POVEZANI SA ZLOUPORABOM DROGA
140
Kimmel i Weiner, 1995
Osobni:
obiljeja linosti
Socijalni imbenici
Obiljeja linosti i ovisnosti
Visoko izraeni:
otvorenost ka iskustvima
tolerancija na devijacije
traenje uzbuenja ("senzation seeking")
impulzivnost
nekonvencionalnost
buntovnitvo
Obiljeja linosti i ovisnosti
Nisko izraeni:
socijalna inhibiranost
motivacija ka postignuu
religioznost
Obiljeja linosti i ovisnosti
Razlozi uzimanja droga i status identiteta:
ee kod onih u statusu difuzije identiteta nego zatvorenog identiteta
Kod ostvarenog identiteta i moratorija: primarni razlog je znatielja
Vei rizik za razvoj ovisnosti kod onih koji oekuju da e im droga pomoi u
boljem funkcioniranju
Socijalni imbenici u razvoju ovisnosti
O dnosi s vrnjacima
ee konzumiranje uz prijatelje kojima su bliski i ijem odobravanju tee
najvei pritisak vrnjaka za konzumiranjem droga u ranoj adolescenciji i prijelaz u
srednju adolescenciju
Obitelj
primjer roditelja
obiteljska klima ( roditelji okupirani osobnim problemima)
neorganizirane obitelji
imbenici u razvoju ovisnosti
Brook i sur., 1992., meukulturalne slinosti u relevantnosti imbenika
C vea vjerojatnost drogiranja kod vee zastupljenosti svih rizinih imbenika
C dovoljan je i jak utjecaj samo jednog imbenika
C posebno pozitivan utjecaj jednog aspekta kao zatita od drugih rizika (dobri odnosi s
roditeljima tite od tetnog utjecaja vrnjaka)
141
OBILJEJA USPJENIH INTERVENCIJSKIH PROGRAMA
rana identifikacija i intervencija
dostupni onima kojima su najpotrebniji
prepoznavanje meusobne povezanosti problematinih ponaanja
suradnja meu institucijama
programi unutar kola
treninzi socijalnih vjetina
vrnjake intervencije
ukljuenost roditelja
profesionalna orijentacija i priprema
najvea efikasnost multidimenzionalnih prevencijskih programa koji poinju u
osnovnoj koli
Vanost razlikovanja uobiajenih razvojnih promjena od ozbiljnijih problema
ZAKLJUAK:
Adolescencija je razdoblje intenzivnih fizikih i psihikih promjena
Nije nuno razdoblje bura i oluja
Uz uobiajene razvojne promjene i normativne izazove, vano je razumijevanje i
individualnih specifinosti radi pravovremene intervencije
ADOLESCENCIJA
Medijatori u objanjenju utjecaja puberteta na prilagodbu
142
Subjektivne reakcije adolescenta

Fizike promjene Priprema u obitelji Prilagodba
adolescenta
Povratna informacija od
znaajnih drugih
Uloga moderatora u objanjenju efekta puberteta na prilagodbu
Psiholoke posljedice biolokih promjena
emocionalna nestabilnost
nagle reakcije; impulzivnost
promjene raspoloenja
promjena slike o sebi
promjene u odnosima s roditeljima
promjene u odnosima s vrnjacima i suprotnim spolom
svijest o vlastitoj seksualnosti
RAZVOJNE TEORIJE O ADOLESCENCIJI
Hall, 1904. Adolescencija prvi sustavan pristup
tradicionalno vienje adolescencije

storm und stress

nesigurno razdoblje intenzivnih, promjenjivih emocija
tjelesne/bioloke promjene uzrok psihikim
M. Mead, 1928., 1935.
antropoloka istraivanja u otoju Tihog oceana
kultura odreuje trajanje adolescencije
Uloga predvidljivih ponaanja odraslih
S. Freud- psihodinamski pristup
Genitalni stadij razvoja
Seksualni nagon usmjeren na socijalno prihvatljiv nain- heteroseksualnost
143

Prijelazi/promjena kole
Fizike promjene u pubertetu Prilagodba adolescenta
Promjene vrnjake grupe
Samopotovanje
Neizbjenost pobune (oluja)
Osjeaj krivnje
A. Freud, 1964.
Uloga adolescencije u razvoju linosti
Pobueni libido prijetnja ravnotei ega i ida
Obrambeni mehanizmi: intelektualizacija; asketizam
Psiholoko udaljavanje kroz ignoriranje roditelja
Prihvaanje stereotipa o razdoblju bura i oluja
proroanstvo koje se samo ispunjava
ignoriranje ozbiljnih problema
pretjerano reagiranje
inhibiranje rasta
RAZVOJNI ZADACI, Havighurst (1972.)
specifina znanja, vjetine, stavovi ili funkcije koje pojedinac treba razviti
rezultat napora pojedinca, fizikog sazrijevanja i socijalnog pritiska
Svaki je adolescent pojedinac s jedinstvenom osobnou i interesima
Svi se suoavaju s razvojnim zadacima kroz tri razvojna stadija adolescencije u
kojima su uobiajena neka ponaanja i osjeaji.
GLAVNI RAZVOJNI ZADACI U ADOLESCENCIJI
Postizanje autonomije i nezavisnosti od roditelja
Formiranje identiteta
osjeaj integriranog selfa (kombinacija razliitih komponenti linosti; jedinstveni sklop
osobina, stavova, uvjerenja)
Tri stadija adolescencije
Rana adolescencija (12-14 god.)
brzi fiziki i intelektualni rast; sekundarna spolna obiljeja prilagodba na promjene
Srednja adolescencija (14-16 god)
tenja ka autonomiji; prisna prijateljstva,
heterosocijalni odnosi
Kasna adolescencija (17-20)
144
ravnotea nezavisnosti i interpersonalne povezanosti; usvojene socijalne uloge i ivotni
ciljevi
Rana adolescencija
pubertet
brzi fiziki rast; razvoj sekundarnih spolnih obiljeja prilagodba na promjene
kognitivni razvoj- intelektualni rast i prilagodba
Usmjerenost na fiziki izgled
Poveana sposobnost apstraktnog rezoniranja i hipotetiko-deduktivno miljenje
Esktremna samosvijest - osobna pria
Sklonost idealiziranju (ako moe- onda treba biti)
Druenje s vrnjacima uz pritisak za konformiranjem
Isticanje razlika meu spolnim ulogama
Srednja adolescencija
tenja ka nezavisnosti od roditeljskih
pravila
prisna prijateljstva, heterosocijalni odnosi
zainteresiranost za seksualnost
vea osvijetenost tuih potreba i spremnost za kompromis
vanost odobravanja znaajnih drugih
poveana diferencijacija od vrnjake skupine; tolerancija na iskazivanje
individualnosti
eksperimentiranja u definiranju identiteta
Kasna adolescencija
razvijen osjeaj identiteta
ravnotea nezavisnosti i povezanosti
usvojene socijalne uloge i ivotni ciljevi: suavanje izbora za budunost
vei kapaciteti za intimnije odnose (ranije kod djevojaka)
manje konflikata s roditeljima, oekivanje roditeljskog uvaavanja individualnosti
djeteta
KOGNITIVNE PROMJENE U ADOLESCENCIJI
hipotetiko-deduktivno miljenje
baratanje apstraktnim pojmovima
145
sustavno rjeavanje problema: kompleksne strategije
efikasniji naini usvajanja i pohranjivanja informacija; razvijena metamemorija
Kognitivne promjene i psiholoko funkcioniranje adolescenata
Razmiljanje o odnosima meu ljudima: zabrinutost za socijalna, politika i
moralna pitanja
Osjeaj neusklaenosti moralnih normi i ponaanja
Sklonost matanju, fantaziranju, idealiziranju
Suprotstavljanje idealnog i realnog: promjene u doivljavanju roditelja
Promjena u odnosu s autoritetom; sklonost kritiziranja institucija
Posljedice kognitivnog sazrijevanja
Poveana sposobnost introspekcije
EGOCENTRINOST ADOLESCENATA
stanje samousmjerenosti i sagledavanja svijeta kroz osobnu perspektivu
Kritiziranje autoriteta
Nespremnost prihvaanja kritike
Procjenjivaki odnos prema drugima
Vjerovanje da su sami u sreditu pozornosti drugih
Elkind, 1967.
fenomen zamiljene publike:
osjeaj stalnog procjenjivanja; zaokupljenost samim sobom
fenomen osobne prie:
osjeaj jedinstvenosti; neshvaenosti; nedodirljivosti
1 Sklonost rizinom ponaanju
OSJEAJ IDENTITETA:
Tko sam ja?
obitelj odnosi s
vrnjacima
moralnost
spolna uloga
fiziki izgled kola
146
zanimanje
Kriza identiteta
Odnos prema sebi: samokritinost; prilagodba na promjene
Odnos prema odraslima
otpor autoritetu
otvoreni: prikriveni:
izazovno ponaanje, nezainteresiranost
neposluh povrnost
Potreba za prihvaanjem pretjerano prilagoavanje tuim zahtjevima
Zbunjenost uoenom razlikom izmeu lanog i pravog selfa
Rjeenje krize identiteta ovisi o iskustvu u prolim razdobljima (osjeaj
pripadanja, povjerenja, kompetentnosti)
Status identiteta, Marcia
Ispitivanje naina rjeenja krize identiteta
4 statusa identiteta s obzirom na:
postojanje krize (razdoblje svjesnog donoenja odluka, preispitivanje starih
vrijednosti i izbora) i
postojanja odluke (ishod preispitivanja kroz konaan izbor uloge i uvjerenja)
Statusi identiteta
Stupanj krize

velika mala
jako
Ostvareni
identitet
Sprijeeni/
zatvoreni
slabo Moratorij Difuzija identiteta
stupanj odluke
Difuzija identiteta - ne razmilja o ulogama i vrijednostima odraslih, bez
dugoronih ciljeva, nezainteresiranost, mala ili nikakva predanost poslu, drugima
Sprijeeni/zatvoreni identitet - nije doivljena kriza, dovoljna je identifikacija s
roditeljskim vrijednostima, prihvaanje odluka koje su donijeli drugi
147
Moratorij razmatranje razliita gledita i eksperimentiranje s ulogama bez
konanih odluka; proivljavanje krize
Ostvareni identitet pojedinac je poao kroz krizu identiteta istraujui razne
opcije i odluio se; predan je poslu, drugim ulogama i odnosima s drugim osobama
ODNOSI S RODITELJIMA
Konflikti zbog razliitih oekivanja (nesklad izmeu izgleda odrasle osobe i
psiholoke nezrelosti)
Ambivalencija izmeu potrebe za odvajanjem i straha od odrastanja
Neprihvaanje odgovornosti odraslih
generacijski jaz
Razvojni zadatak adolescenata-
stjecanje nezavisnost od roditelja
Razliita teorijska objanjenja
Tradicionalni, psihodinamski modeli i novija objanjenja
Separacija-individuacija
Razvoj autonomije
Vanost privrenosti
Smollar i Youniss (1989)
transformacija u doivljaju roditelja: razlikovanje od roditelja kroz njihovo
deidealiziranje
oslobaanjem od utjecaja "sveznajuih" roditelja - osjeaj gubitka sigurnosti
istodobno stjecanje autonomije i gubitak internaliziranog roditelja
Potreba za autonomijom
sloboda odluivanja za sebe, kako se osjeaju, misle i ponaaju
nezadovoljstvo adolescenata zbog ograniavanja slobode
postupno osamostaljivanje adolescenta sve vei osjeaj odgovornosti i
samopouzdanja
ODNOSI S VRNJACIMA
Vrnjaka grupa kao izvor informacija o sebi
priklanjanje vrnjacima zbog separacije od roditelja
traenje idola
pritisak vrnjaka i sklonost konformiranju s ciljem prihvaenosti od drugih
slika o sebi ovisno o pripadnosti vrnjakoj grupi
148
SEKSUALNOST MLADIH
heteroseksualna i homoseksualna orijentacija
prvo spolno iskustvo
pseudoseksualnost
nedovoljna seksualna educiranost
spolno zlostavljanje
promiskuitetno ponaanje kao znak emocionalnih problema
RAZVOJNI ZADACI-
RANA ADOLESCENCIJA
Vanost bliskih prijatelja
Manje paljivi prema roditeljima, uz povremeno otresanje ili osornost
Shvaanje da roditelji nisu savreni, identifikacija njihovih slabosti
Naklonost i prema drugim ljudima
Tendencija ka djetinjastom ponaanju, ali i odbijanje neumjerenih aktivnosti
Vrnjaka skupina utjee na interese i stil odijevanja
Poticaj ka nezavisnosti
Napori u razvoju osjeaja identiteta
Hirovitost, muiavost
Bolje sposobnosti verbalnog samoiskazivanja
Vjerojatnije iskazivanje osjeaja ponaanjem nego rijeima
INTERESI ZA PROFESIONALNI RAZVOJ
Vie zainteresirani za sadanjost i blisku budunost
Vea sposobnost za rad
SEKSUALNOST
Djevojke naprednije od mladia
Istospolni prijatelji i grupne aktivnosti
Srameljivost, postienost i pristojnost
Vea vanost privatnosti
Eksperimentiranje s tijelom (masturbiranje)
Brinu jesu li normalni
ETIKA I SAMOUSMJERAVANJE
Testiranje pravila i ogranienja
Povremeno eksperimentiranje s cigaretama, marihuanom i alkoholom
Sposobnost apstraktnog miljenja
RAZVOJNI ZADACI-
SREDNJA ADOLESCENCIJA
POTICAJ KA NEZAVISNOSTI
Izmjenjivanje nerealnih visokih oekivanja i oskudnog pojma o sebi
149
Pritube na roditeljsko interferiranje s nezavisnou
Ekstremno zabrinuti zbog pojavnosti i vlastitog tijela
Osjeaj neobinosti u doivljaju sebe i svoga tijela
Loije miljenje o roditeljima, manje iskazivanje emocija prema njima
Napori u ostvarivanju novih prijateljstava
Jako naglaavanje identiteta nove vrnjake grupe kroz selektivnost, superiornost
i kompetitivnost
Povremeni osjeaj aljenja zbog psiholokog gubitka roditeljskog mjesta
Preispitivanje unutranjih iskustava (npr. pisanje dnevnika)
INTERESI ZA PROFESIONALNI RAZVOJ
Vanost intelektualnih interesa
Preusmjeravanje seksualne i agresivne energije u kreativne profesionalne
interese
SEKSUALNOST
Zabrinutost zbog seksualne atraktivnosti
Uestalo mijenjanje veza
Pomak ka heteroseksualnosti, uz strah od homoseksualnosti
Osjetljivost i strah prema suprotnom spolu
Osjeaj ljubavi i strasti
ETIKA I SAMOUSMJERAVANJE
Razvoj ideala i izbor modela uloge
Konzistentniji dokazi savjesnosti
Vei kapaciteti u postavljanju ciljeva
Zainteresiranost za moralno rezoniranje
POTICAJ KA NEZAVISNOSTI
Postojaniji, vri osjeaj identiteta
Sposobnost odgaanja zadovoljstva
Sposobnost prorade i verbalnog iskazivanja ideja
Razvijeniji osjeaj humora
Stabilniji interesi
Vea emocionalna stabilnost
Sposobnost donoenja nezavisnih odluka
Sposobnost kompromisa
RAZVOJNI ZADACI-
KASNA ADOLESCENCIJA
Ponos zbog vlastitog rada
Samooslanjanje
Vea briga za druge
150
INTERESI ZA PROFESIONALNI RAZVOJ
Jasnije definirane radne navike
Vea zabrinutost za budunost
Razmiljanja o svojoj ulozi u ivotu
SEKSUALNOST
Vanost ozbiljnijih odnosa
Jasniji seksualni identitet
Kapacitet za njenost i senzualnu ljubav
ETIKA I SAMOUSMJERAVANJE
Sposobnost uvianja i postavljanja ciljeva i njihova slijeenja
Naglaavanje osobnog digniteta i samopotovanja
Prihvaanje socijalnih institucija i kulturalnih tradicija
Samoreguliranje samopotovanja
151