Primjer 10.1.

Dva tapa, jednake duine i poprenog presjeka, zglobno su vezana u taki B i optereena teretom F = 0,5 kN,
kako je pokazano na slici 10.13. Nai vertikalno pomjeranje take B koritenjem Klapejronove teoreme o
deformacionom radu.
Poznato je: E = 200 MPa, l = 0,5 m, A = 200 mm
2
.
Rjeenje:
Slika 10.13a. Sile u voru B
Deformacioni rad (unutranja energija) za svaki od tapova je prema izrazu (10.6.):
EA 2
l S
W
2
1
1 d
,
a za dva tapa je:
EA 2
l F
EA
l S
W
2 2
1
d
. (a)
Ako se pretpostavi da optereenje lagano raste od nule do konane vrijednosti (statiko optereenje),
rad vanjske sile bie prema izrazu (10.4):
2
F
W

, (b)
gdje je vertikalno pomjeranje take B.
Na osnovu zakona o ouvanju energije:
d
W W
. (c)
Nakon uvrtavanja (a) i (b) u (c) dobija se:
EA 2
l F
2
F
2

,
m 00625 , 0
10 200 10 200
5 , 0 500
EA
Fl
6 6

,
mm 25 , 6
.
1
Iz statikih uslova ravnotee sila dobija
se:
2 1 2 1
S S ; 0
2
2
S
2
2
S + ,

F 2 S ; 0 F
2
2
S
2
2
S
1 2 1
+ .
Sile u tapovima su:

2
2
F S S
2 1
.
1
S

B
2
S

45
0
A
B
C
Slika 10.13. tapna konstrukcija
optereena
silom
F

Primjer 10.3.
Ram prema slici 10.16. optereen je ravnomjerno rasporeenim optereenjem po cijelom rasponu od B
do C. Nai horizontalno pomjeranje zgloba D pomou Kastiljanove teoreme. Uzeti samo uticaj
momenta savijanja.
Rjeenje:
Reakcije u osloncima A i D (slika 10.16.) se dobijaju iz statikih uslova ravnotee:
2
qL
F ; 0
2
L
qL L F ; 0 M
D D A
,
2
qL
F F ; qL F F ; 0 F
A AV D AV V
+ ,
0 F ; 0 F
AH H

.
Da bi se nalo horizontalno pomjeranje zgloba D dodaje se generalisana sila Q. Ova ima za posljedicu
horizontalnu reakciju Q u osloncu A (slika 10.17.).
2
Slika 10.16. Ram optereen
ravnomjerno
rasporeenim
optereenjem q
B
A
C
D
q[N/m
]
L
H
Slika 10.17. Sistem dobijen presjecanjem
rama u B i C i njegovim
oslobaanjem od veza u A i D
B C
q[N/m
]
Q

QH
qL/2
qL/2
QH
F
D
= qL/2
A
D
Q

qL/2
QH QH
qL/2
F
AV
= qL/2
x
y
Prema slici 10.17. u presjeku y je:
y
Q
M
; Qy M

,
a u presjeku z je:
H
Q
M
;
2
qz
z
2
qL
QH M
2

+
.
Horizontalno pomjeranje u D je prema (10.44.):
1
1
]
1

,
_

+ +

Hdz
2
qz
z
2
qL
QH dy Qy 2
EI
1
dz
Q
M
M
EI
1
2
L
o
2
H
o
x
li
i
x
H

.
Prije integriranja treba staviti Q = 0. Pomjeranje je:
x
3 3 2
x
H
EI 12
H qL
3
L
2
qH
2
L
2
qLH
EI
1

,
_

.
3
Primjer 11.4
Za gredu stepenasto promjenljivog presjeka, zadanu i otereenu prema slici 11.22, metodom fiktivne
grede, odrediti ugib u takama C i G kao i nagib u takama A i C. Zadano je F, l, EI
x
.
Rjeenje:
Fiktivne sile iznose:
.
2
3
2
3
;
2
9
3
3
2
1

2
*
2
2
*
1
EI
Fl
l
EI
Fl
F
EI
Fl
l
EI
Fl
F
Iz uslova ravnotee fiktivne grede odreuju se fiktivne reakcije
EI
Fl
EI
Fl
F F F F
2 2
*
2
*
1
*
B
*
A
6
2
12
+ .
Fiktivne transverzalne sile iznose
EI
Fl
F F F
EI
Fl
F F
2
3
;
6

2
*
1
*
A
*
tC
2
*
A
*
tA
.
Fiktivni momenti savijanja iznose
.
EI
Fl

l
F l F l F M
;
EI
Fl
l
EI
Fl
l
EI
Fl
l F l F M
* * *
A
*
G
* *
A
*
C
4
57
2
2 4
2
27
2
9
3
6
3
3
2 1
3 2 2
1



Prema izrazima (11.23b) slijedi da su traeni nagibi

EI
Fl
F ;
EI
Fl
F
* *
2
3 6
2
C t C
2
A t A

i ugibi

EI
Fl
M v ;
EI
Fl
M v
* *
4
57
2
27
3
G G
3
C C
.
Primjer 11.5
4
a)
b)

Greda pravougaonog poprenog presjeka irine b, visine h = 2b optereena je prema slici 11.24
jednom silom F, koja djeluje pod uglom = 30
o
u odnosu na vertikalu. Treba odrediti ukupno
pomjeranje na sredini grede.
Slika 11.24 Koso savijanje grede
Rjeenje:
Komponente sile F u pravcima osa x i y (glavne ose inercije) su:
F F F
F
F F
2
3
cos ,
2
sin
y x
,
a momenti inercije su:
4
3
y
4
3
x
6
1
12
,
3
2
12
b
hb
I b
bh
I
Pomaci v i u na sredini grede odreuju se pomou izraza iz tabele 11.2 . Od komponente optereenja
F
y
dobije se pomjeranje
4
3
x
3
y
64
3

48

Eb
Fl
EI
l F
v .
Analogno se odreuje pomjeranje od komponente optereenja F
x
4
3
y
3
x
64
4

48

Eb
Fl
EI
l F
u
.
Ukupno pomjeranje f je:

648
19

2
3
2 2
Eb
Fl
u v f +
.
5