Knjievnost

1.razred

Pripremila: Marta Lon arevi , prof.

ROENJE UMJETNOSTI

PRAOVJEK JE PREST AO BITI MAJMUN U ALTAMIRSKOJ SPILJI, ZAUSTAVIV I VRIJEME NA STIJENI KADA JE PRVI P UT OTISNUO SV OJU, OD LJUDSKE KRVI JO MASNU RUKU, O KAMEN SVOG VJERSKOG ZAKLONA.

VRSTE UMJETNOSTI
UMJETNOS T = stvaralaka djelatnost Djela koja proizlaze iz umjetnos ti slue kao IZVOR s poznaje i zadovoljstva. Zato ovjeku treba umj etnost?
Jedan od mogu ih odgovora: Kako bi zadovoljio svoju duhovnu potrebu za ljepotom i da bi preko te ljepote osjetio unutarnje ispunjenje i doao do nove spoznaje.

VRSTE UMJETNOSTI
KNJI EVNOST (IZRA AJNO SREDST VO JE RIJE ) PLES FILM UMJETNIKA FOTOGRAFIJA SLIKARST VO KIPARSTVO ARHITEKTURA GLAZBA GLUMA

ZATO POSTOJI KNJI EVNOST FUNKCIJE KNJI EVNOSTI

IZRA AVANJE SVOGA UNUTARNJEGA SVIJETA SPOZNAVANJE OVJEKA, IVOTA, DRUTVA... VREDNOVANJE POJAVA U LJUDSKOM DRUTVU ZABAVA- KNJIEVNOUMJETNIKO DJELO NASTOJI ZABAVITI ITATELJA ESTETSKA FUNKCIJA KNJIEVNOSTI: podrazumijeva ljepotu, filozofiju.

Znanost o knji evnosti

Pojmovi: Knjievnost = cjelokupna tiskana beletristika svijeta Recipijent = primatelj nekog knjievnog djela, itatelja ili sluatelja. Jezik/rije = njime je oblikovan svijet knjievnog djela. Pjesni ki jezik ima ekspresivnu, komunikacij sku i umjetni ku funkciju. Teorija knjievnosti bavi se razvojem knjievnih smjerova, k njievnim oblicima, funkcijom knjievnog djela.

LIRIKA
ZNA AJKE LIRIKE Iznosi osjeaje Subjektivna je Zasniva se na ritmu Jezini izraz je saet Uglavnom je pisana u stihovima Versifikacija se bavi prozodijom i metrom, as onancijom i oblicima stiha, prozodijom i metrom

LIRSKE PJESME PREMA TRADICIJI DITIRAMB ELEGIJA HIMNA ODA EPITAF EPIGRAM (naite primjer za svaku od ovih vrsta lirskih pjesama)

LIRIKA
Knji evna vrsta koju obilje ava prevladavanje osje aja, misli, pjesni kih figura, slikovnost, ritam Uglavnom je rije o kratkim formama izraenim stihom. Pjesnik pi e lirsku pjesmu o ne emu to je zaokupilo njegovu panju, imaginaciju.
Gledan van, ludilo je dan Al' to je normalno skroz jer je kolovoz I smokve cide med, u ai topi se led Tako brzo to ne mo vie pit, (Brad) Manistra od juer i salata k tome Od kapule i pome, zatim kava, dabome Po' ekipe je ve na tekatu, Na makijatu, di oni i ja tu Veliki pauk gmi e mi po vratu Gadno mi ga taknit ima dlaka I tlaka mi se maknit zbog tlaka u zraku Sunce pretv ara mozak mi u vaku Pa san se zavalija, totalno pasivan Sluam Marleya i Attack koji je masivan (pod maju ti s e zavuka!) Ma neka pauka stari Nita mi nee ovi dan pokvarit TBF, Alles Gut

TEMATSKA PODJELA LIRIKE

LIRIKA

DOMOLJUBNA

LJUBAVNA

SOCIJALNA

RELIGIOZNA

MISAONA

PEJZANA

LIRSKE VRSTE PREMA OBLIKU

PJESMA U PROZI

SONET

SLOBODAN STIH

PETRARKIN ILI TALIJANSKI SONET

ELIZABETINSKI ILI SHAKESPEAREOV SONET

LIRSKE VRSTE PREMA TRADICIJI

DITIRAMB pjesma u kojoj se slave priroda I ivot

ELEGIJA

HIMNA

ODA

EPITAF

EPIGRAM

to zna i interpretirati (tuma iti) lirsku pjesmu

Jesenje vee Olovne i teke snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju, utom rijekom meu golim granama. Iza mokrih njiva magle skrivaju Kuice i toranj; sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju Vrbe, crnei se crnim vranama. Sve je mrano, hladno; u prvom sutonu Tek se slute ceste, dok ne utonu U daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem ape o ivotu mrakom gluhijem, Kao da je samac usred svemira. A. G. Mato

INTERPRETACI JA
Utvr ujemo smisao djela u cijelosti te ulogu pojedinih dijelova u cjelini djela. POLAZI TE ZA INTERPRETACIJU: raspolo enje koje u tebi izaziva pjesma. Ne istraujemo to je pjesnik htio rei (to nitko, osim njega, ne moe znati); istraujemo to je on tebi odreenom pjesmom rekao. Prema temi (ONO O EMU PJESMA GOVORI) i dominantnim motivima (NAJMANJE TEMATSKE JEDINICE) u pjesmi, odreujemo vrstu lirske pjesme. Interpretacijom treba obuhvatiti i ritam (IZMJENJIVANJE NAGLASAKA, PAUZE, IDTIH GLASOVA, ISTIH RIJEI-MO E BITI SPOR, BRZ, UJEDNA EN, JEDNOLI AN...) te jezino-stilska obiljeja (VRSTA STIHA, STROFE, RIME, UPORABA ODREENIH LEKSEMA I STILSKIH IZRA AJNIH SREDSTAVA).

Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca, ko uspavanku i maj ino bu enje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemo ne u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u ijim se kosama migoljila magla, nju, iji je vrat skladni snop ita, iji je hod etnja paprati.

Nazivao sam je vidrom i lasicom, rijekom i panjakom, srnom i janjetom. Jer se svlaila kao zora, jer se podavala kao s vijea i otimala kao ivica. Volio sam je kao enu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak ; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.
Zaljubljen u ljubav, Josip Pupai

ZADATAK: interpretiraj lirsku pjesmu slu ei se sljede im smjernicama:

Odredi temu Izdvoji motive kojima je izraena tema Uoi osobitosti pjesnikog jezika (stilske figure: glasovne figure asonancija, aliteracija, onomatopeja, aliteracija, epifora, anadiploza; figure rijei metafora, metoni mija, personifikacija, epitet, alegorija, simbol; figure misli poredba, antiteza, hiperbol a, litota, gradacija, ironija, oksimoron...; odabir rijei, ritam) Uoi oblik pjesme (strofe, stihovi, rima) Pokuaj ustanoviti vezu izmeu oblika i sadr aja pjesme
Nikola op: GDJE BIH VODIO ISUSA Isuse blagi, u doba kasnih sati, Kad jo bdiju siromasi tvoji, Skromnom krojau odvest u te da ti Jedno obino odijelo skroji. I obuaru malom, koji svu no kuje Otre avle u teki potplat. Dok tvornice cipela uno bruje, Milijun pari skuju za jedan sat. Zatim ovjeku, koji eire pravi Sa sputenim obodom da skriju bol. Jedan e da se nakrivi i na tvojoj glavi Prostran da u se primi i tvoj aureol. Onda emo poi u kr mu kraj grada Koja lii na stari, nasukani brod. Gdje braa za stolom od silnog jada Bacaju ae i eire na pod. Prvi krik pijetla bit e britka strijela Od koje e ti srce da krvari. Drugi krik pijetla bit e mrak u d nu ela. Prepoznat nee ni ljude ni stvari. A treim krikom kad se pijetli jave, O Isuse, zateturat e od bola. Tvoj eir e pasti s glave. eir i aureola.

EPIKA

PODJELA EPIKE

POEZIJA

PROZA

LIRSKO-EPSKE VRSTE Balada Romanca poema

EPSKO PJESNITVO Ep Epopeja Epska pjesma

JEDNOS TAVNI EPS KI OBLICI

Mit Legenda Bajka Basna Vic...

SLO ENI EPSKI OBLICI Pria Novela Pripovijetka Roman

OSNOVNI POJMOVI

TEMA ono o emu djelo govori FABULA- kronoloki slijed doga aja SIE slijed doga aja kako su se doga ali u knjievnom djelu LIKOVI nositelji fabule PRIPOVIJEDANJE (NARACIJA) nizanje doga aja RETARDACIJA usporavanje radnj e DIGRESIJA udaljavanje pripovjedaa od glavnog fabularnog tijeka EPIZODE sporedne radnje koj e prekidaju glavnu radnju, ve e udaljavanje od glavnog fab. tijeka Nastala je od gr ke rijei epos , to zna i pjesma ili pjesni ka pripovijest. Ona obuhva a svu pripovjednu knjievnost u stihu i prozi. Vrste su: epske pjesme, epovi, romance, balade, poeme, novele, romani, bajke, legende, basne, crtice, memoari i ivotopisi.

Analizirati epsko djelo zna i:

Odrediti vrstu epskog djela Temu : jedinstveno znaenje djela, ono o emu djelo govori Motiv: najmanje tematske jedinice Motivacija : Poticaj zbog kojih likovi ine ba to to ine Kompoziciju : nain na koji je knji. djelo sloeno od nekih dijelova Fabulu : kronolo ki slijed dogaaja Tipove (karaktere): uobiajen skup osobina (krtac, junak, hvalisavac, glupan, detektiv, lukavac...) Likove: nositelji odreenih prepoznatljivih fizikih i psihikih osobina Karakterizaciju : opis psihikih osobina likova; socijalnih osobina, moralna naela likova (proizlaze iz postupanja lika u djelu), govor likova ( esto oznaava kraj iz kojega lik dolazi, socijalno podrijetlo) vanjski opis lika, ... Ideju djela Jezik i stil

HOMER, Ilijada
Na po etku europs ke knjievnosti bio je Homer; s lijepi pjesnik koji je postavio temelje epske knjievnosti. Homersko pitanje: je li Homer uop e postojao ili je rije o vi e razliitih pjesnika (postavlja se u 18.st.) EP opirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera EPOPEJA (naci onalna) ako se u epu prikazuju djela nekog junak a koji se stavlja u slubu svog naroda EPSKA PJESM A krae djelo u stihovima ILIJADA I ODISEJA su grki epovi iz 8.st. pr.n.e. Ilijada govori o posl jednjim danima 10-godi njeg Trojanskog rata

SUKOB U ILIJADI:
Doga a se izmeu Ahejaca i Trojanaca. Povod ratu: lijepu Helenu, enu ahejskog kralja Menelaja, otima trojanski kraljevi Paris. To je povod sukobu Ahejaca i Trojanaca.

AHEJCI

TROJANCI

Menelaj

Agamemnon

Ahilej

Kralj Prijam

Sin Paris

Sin Hektor

STILSKE ZNA AJKE EPA In medias res (lat. u sredite zbivanja): pisac nas izravno uklkuuje u samo sredite dogaaja. Invokacija zazivanje bogova i muza u pomo pri pisanju epa. Ustaljeni epiteti neki se epiteti stalno ponavljaju uz odreene imenice (npr. Bjeloruka Hera, daljnometni strelja Apolon). Perifraze stilske figure koje se sastoje u tome da se neki obini pojam izraava irim, opisnim izriajem, npr. Perifraza za Apolona jest Zeusov i Letin sin. STIH ILIJADE i ODISEJE HEKSAMETAR. Temelji se na izmjeni dugih i kratkih slogova. Sastoji se od 6 stopa (mjera), pet daktila i jednog troheja

NOVELA
G. Boccaccio je tvorac nove knjievne vrste novele (novus=nov), u 14.st. Novela je prozna vrsta, kraa od pripovijetke, s manjim brojem likova, kraeg vremenskog trajanja i u eg mjesta radnje. U noveli se opisuje jedan doga aj Neke od novela: Gost (V. Kaleb), Kraa (M. Jergovi); Kao i u ostalim proznim vrstama, i u noveli odreujemo kompoziciju, temu, motive, fabulu, karakterizaciju likova, jezik i stil pisanja novele (= interpretacija novele).

PRIPOVIJETKA prozna vrsta du a od novel e,

a kra a od romana
Pripremite umnu mapu. U sredite napiite naslov djela pa izdvajajte granice na koje ete upisivati ono to vas tijekom itanja intrigira te povezujte svoje asocijacije. Za likovno rjeenje posluit e vam naslov djela. Razdvojite sadrajnu analizu i strukturu teksta (izraz). Sadr ajna analiza mora sadravati temu, fabularne tokove, glavna lica, karakterizaciju, mjesto i vrijeme radnje, poruku. Strukturalna analiza mora sadravati kompoziciju fabule, pripovjedne postupke, jezik i stil. Kontrast to je sve u suprotnosti (likovi i njihovi postupci, sredina, svjetonazor)? Obrazlo ite. Kompozicija novele dva dijela: 1. Janiin ivot i njena smrt , 2. Marko u svatovima Jezik i stil kajkavski dijalekt (govorno oblikovanje likova), humor (ironija, crni humor). Navedite primjere. Ova je novela samo naoko smijena (humor atmosfere=vedra atmosfera oko konkretnih zbivanja ime situacija postaje humanija). Ona se zapravo bavi rtvama. Tko su najvee rtve u ovom djelu? to vi mislite o problemu braka iz koristi? to mislite koliki utjecaj ima sredina/drutvo na ponaanje pojedinca? Prema Kolarovim pripovijetkama Breza i enidba Imre Futaa, Ante Babaja snimio je film 1967. godine. Odabrane dijelove moete pogledati na You Tubu, a o filmu moete vie saznati na Film.hr, te na Internet Movie Databaseu ( traite pod nazivom The Birch Tree ).

ZADACI UZ ITANJE:

ROMAN

VRSTE ROMAN A

ROMAN

PREMA TEMI:
ljubavni, povijesni, SF, psiholoki, pustolovni,...

PREMA TONU :
satirini, humoristini, sentimentalni

PREMA TEMELJNIM FABULARNIM ELEMENTIMA :

roman karaktera; roman prostora; roman zbivanja(krimi, SF roman, povijesni, viteki); roman vremena

ODNOS TR ADICIONALNOG I MODERNOG ROM ANA

TRADICIONALNI ROMAN:
Javlja se u 19.st. u prvom planu je fabula Likovi su socijalno-psiholoki okarakterizirani Pripovjeda je u 3. licu, sveznajui pripovjeda

MODERNI ROMAN:
Javlja se u 20. st. Fabula nije u prvom planu Naglasak je na liku, odnosno na psiholokoj karakterizaciji Pripovjeda je u 1. licu, nepouzdani pripovjeda

Primjer: svi romani H. de Balzaca svi romani A. enoe ...

Primjer: J. D. Salinger. Lovac u itu G. Orwell, ivotinjska farma ...

DRAMA

DRAMA
= radnja Naziv za knji evni rod (tragedija, komedija, drama u u em smislu) Naziv za knji evnoumjetniko djelo: pisano u obliku dijaloga i namijenjeno prikazivanju na pozornici; podijeljena ja na inove; na po etku drame popis je dramskih lica; u didaskalijama (tekst u zagradama) pisac daje upute glumcima i redatelju. Naziv za scensko djelo u ijem stvaranju sudjeluju: dramaturg, redatelj, glumci, scena, mizanscena, scenograf, kostimograf, majstor svjetla, inspicijent.

TRAGEDIJA

DRAMA DRAMA U UEM SMISLU

KOMEDIJA

TRAGEDIJA
ZNA AJKE TRAGEDIJE: TRAGI AN JUNAK osoba koja tragino strada zbog svojih uvjerenja i postupaka TRAGI NI SUKOB sukob traginog junaka s osaltim likovima koji imaju razliita uvjerenja od njegovih TRAGI NA KRIVNJA razlog sukoba traginog junaka s okolinom TRAGI AN ZAVR ETAK posljedica sukoba i razliitog miljenja likova UZVI EN STIL svean, dostojanstven izraz KATARZA proienje osjeaja

Sofoklo (496.pr. Kr. 406.pr. Kr.): Antigona

TEMA: sukob pojedinca i vlasti Razlog: vladar (Kreont, kralj Tebe) ne uvia da je njegov zakon u suprotnosti s boanskim zakonom. Posljedica: tragian zavretak Antigona je eljela pokopati svoju brau, Eteokla i Polinika, koji su se u borbi na suprotnim stranama meusobno poubijali. Kreont izdaje zapovijed kako se Polinikovo tijelo mora ostaviti pticama i ivotinjama, dok Eteokla pokapa uz visoke po asti. Antigona se tome usprotivi i, unato Kreontovu zakonu, pokapa Polinika. Stoga ju stie kazna samica i smrt. Antigona : pokree ju ljubav, najvanija joj je obitelj, vjerna je bo anskim zakonima i zanemaruje Kreontove, zemaljske. Kreont : pokree ga mrnja, va nija mu je vlast od obitelji, ne uvia da je zemaljski zakon, kojega je sam proglasio, u suprotnosti od bo anskog.

Anti ka tragedija nastala je iz obreda posveenog bogu Dinozu bogu vina i ivotnog vesel ja. U staroj Grkoj organizirala su se natjecanja u izvoenju tragedija, trajala su danima i tada su se prekidali ratovi. U publici su mogli sjediti samo mu karci, ak i zatvorenici koji su se tih dana pu tali iz zatvora. I glumci su smjeli biti samo mu karci. Anti ka tragedija se sastoji od pjevanih i govorenih dijelova. Prolog je dio tragedije koji prethodi ulasku kora u orhestru. Pjevane dijelove izvodi KOR : 1. ulazak KORA ulazna pjesma zove se parod 2. KORSKE PJ ESME dijelovi izme u korskih pjesama zovu se epizodiji 3. IZLAZAK KORA IZ ORHESTRE izlazna pjesma k ora zove se eksod

KOMEDIJ A

Vrste komedija : Komedija karaktera (u sreditu je ljudski karakter) Komedija intrige (smijeno izvire iz zapleta koji su esto posljedica nesporazuma) Komedija konverzacije (smijeno se temelji na duhovitim dosjetkama i razgovorima) Komedija situacije (smijene su neo ekivane situacije u kojima se na u likovi) Razine prikazivanja smije nog : Humor ismijavaju se ljudske i drutvene slabosti Satira otro ismijavanje i kritiziranje ljudskih slabosti i drutvenih pojava Sarkazam zlobna, zajedljiva i pakosna poruga Groteska izoblieno prikazivanje osoba i pojava

Marin Dri (1508. -1567.), SKUP (komedi ja)

Ova je komedija nastala po uzoru na Plautovu (Plaut starorimski komediograf). Skup krti starac opsjednut tezorom (blagom) Andrijana ki Skupova Kamilo mladi zaljubljen u Andrijanu Zlati Kum starac kojemu je Skup obe ao k i Ovo je komedija karaktera; osuuje se karakterna osobina krtost. ovjek zbog opsjednutosti novcem zanemaruje ljubav i prijateljstvo. Qui pro quo situacija = jedno od osnovnih sredstava postizanja komike: nesporazum u dijalozima u kojima jedan od likova misli jedno, a drugi, vjerujui da govore o istome, misli na drugo.

DISKURZIVNI KNJI EVNI OBLICI: knjievnoznanstveni oblici i publicistika

KARAKTERISTIKA: objedinjuje knjievnoumjetnike i znanstvene znaajke. ESEJ zaetnik je M.de Montaigne, 16.st. PUTOPIS AUTOBIGRAFIJA BIOGRAFIJA MEMOARI DNEVNIK PISMO PUBLICISTI KE VRSTE: FELJTON ILI PODLISTAK REPORTA A POLEMIKA

KNJI EVNOUMJETNIKE ZNA AJKE: SUBJEKTIVNOST SLIKOVITOST POVEZIVANJE ELEMENATA RAZLI ITH KNJIEVNIH RODO VA

ZNANSTVENE ZNA AJKE: OBJEKTIVNOST ZNANSTVENI PRISTUP RAZLIITOST TEMA

VRSTE ESEJA NA DR AVNOJ M ATURI INTERPRETATIVNI KOLSKI ESEJ temelji se na interpretaciji lirske pjesme, ulomka iz pripovjednog ili dramskog teksta. Njime se pokazuje sposobnost interpretacije teksta, poznavanje odreenih knjievnoteorijskih i knjevnopovijesnih injenica te omoguuju izricanje vlastitog miljenja. RASPRAVLJAKI KOLSKI ESEJ donosi ulomak nekog djela u kojem se problematizira neka drutvena pojava. U tom je eseju va no prepoznati temu i odreena miljenja te znati izraziti vlastiti stav, odnosno miljenje. USPOREDNO-RALAMBENI KOLSKI ESEJ donosi dva teksta koja su povezana nekim obiljejem (tema, oblik pjesme, motivi...) Potrebno je uoiti slinosti i razlike te ih povezati sa znanjem o knjievnopovijesnim, odnosno knjievnoteorijskim pojmovima. kolski esej objedinjuje znanje koje je uenik dobio u koli sa sposobno u objedinjavanja tog znanja s osobnim iskustvom. Esej mora biti u skladu s normom standardnog jezika.

KLASINA KNJI EVNOST

Ep(epopeja) o Gilgame u je najstarije knjievno djelo za koje znamo. Smatra se praizvorom ukupne epske poezije. Iako ne moemo precizno odrediti vrijeme njegovog nastanka, pretpostavlja se da je puno stariji i od Homerovih epova, Starog zavjeta ili Veda i Upaniada. Ovaj sumersko-babilonski ep stvoren je i zapisan u Mezopotamiji, podruju izmedu rijeka Eufrata iTigrisa.

Ep u 12 pjevanja govori o prijateljstvu kralja Gilgamea i poludivljeg ovjeka Enkidua. Gilgame traga za travom besmrtnosti. Smatra se da je ovaj ep nastao u 7.st.pr. Kr.

Mahabharata indijska knji evnost Prie su nastajale izmeu 4.st. pr. Kr. do 4. st. Govori se o borbi za vlast dviju loza plemena Bharata. Mahabharata nije samo ep ve je i knjievnost jednog vremena koja ukljuuje povijesnu kroniku, filozofska razmiljnja, ljudska vjerovanja, mitove i legenda

KURAN sadr i Muhamedove izreke skupljene izmeu 612. i 632. g. Alah je preko an ela Gabrijela prenio tekstove proroku Muhmedu koji ih je izravno diktirao posebnim pisarima. Tekst u Kuranu je podijeljen na 114 sura (poglavlja) nejednake duljine i raznolike po tematici, a sastoje se od moralnih, pravnih i religioznih poruka. Kuran je sveta knjiga islama.

BIBLIJA hebrejska knji evnost

Biblos je stara feni ka luka, a Feni ani su bili posrednici u izvozu pisaeg materijala. Zato je ime te luke u gr kom jeziku odredilo naziv knjige: he biblos (knjiga). Biblija je zbirka vi e knjiga koje su nastajale izmeu 1300. g. pr. Kr. i 100 g. poslije Krista. Sastoji se od: STAROG ZAVJETA 46 knjiga. Pisan je hebrejskim jezikom. NOVOG ZAVJETA 27 knjiga. Pisan je grkim jezikom. Najstariji prijevod: VULGATA ILI Prijevod Sv. Jeronima prijevod na latinski jezik. U Hrvatskoj je prvi preveo Bibliju Matija Petar Katan i 1831.g.

KOMPOZICIJA BIBLIJE 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. STARI ZAVJET (46 knji ga): PETOKNJI JE POVIJESNE KNJIGE (Judita) PSALMI MUDROSNE KNJIGE (Pjesma nada pjesmama) PROROCI NOVI ZAVJET (27 KNJIG A) EVAN ELJA DJELA APOSTOLSKA POU NE KNJIGE (Poslanice Apostola) PRORO KE KNJIGE (Apokalipsa)

Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bi imao, bio bih mj ed to je i, ili cimbal to zvei. Kad bih imao dar proric anja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere, tako da bih brda premjetao, a ljubavi ne bih imao, bio bih nita. Kad bih na hranu s iromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje predao da s e saee, a ljubavi ne bih imao, ni ta mi koristilo ne bi. Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se, nije nepristojna, ne tra i svoje, ne razdra uje se, zaboravlja i pra ta zlo; ne raduje se neprav di, a raduje se is tini. Sve ispriava, sve vjeruje, svemu se nada, s ve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. Proro tva? Ona e is eznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavreno je na e znanje, i nesavreno na e proricanje. Kad doe to je savreno, i eznut e to je nesavreno. Kad sam bi o dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao dijete. Kad sam pos tao zreo ovjek, odbacio sam sto je djetinje. Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nes avreno poznajem, a onda u savreno spoznati kao to sam spoznat (od Boga). Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali je najvea me u njima ljubav . /Poslanica apostola Pavl a ,Hvalospjev ljubavi/

ANTIKA KNJI EVNOST /8.st.pr.Krista do 5. st./ Podrazumijeva knji evnost i umjetnost stare Gr ke i Rima Tri razdoblja: arhajsko epovi (Homerovi ) i lirske pjesme (Alkej, Sapfa, Pindar, Anakreont) klasi no tragedija (Eshil, Sofoklo, Euripid) helenisti ko i rimsko epigram

24 pjevanja Odisej, nakon Trojanskog rata, luta morima. Boginj a Atena odlui mu pomo i vratiti se na Itaku gdje ga eka vjerna ena Penelopa. Ep Odiseja opisuje posljednjih 40 dana njegova lutanj a, boravak na otoku Fea ana i borbu s Penelopinim proscima. 1.do 4. pjevanje: Odis ejev sin Telemah kree u potragu za oc em. U 5. pjevanju nimfa Kalipso osloba a Odiseja. Od 6. do 8. pj evanja Odisej boravi u kraljevstvu Fea ana Od 9. do 12. pj . pripovijeda o Kiklopu Polifemu Od 13. do 24. pj . Odisej na Itaci uz pomo Telemaha i dvojice odanih slugu ubija prosce svoje ene Penelope . U domovini i uz svoju obitelj naao je svoj mir.

HOMER, ODISEJ A (ep)

Rimska knji evnost: Plaut, krtac (komedija)

KNJIEVNI ROD: drama VRSTA DJELA: k omedija karaktera MOTIVI: zlato, krtost TEMA: udnja za zlatom

Starac Euklion uva blago koje je pronaao u kunom ognjitu. Usprkos tome, on se svima predstavlja kao siromah. Kerku Fedru eli udati za starog Megadora, ali ona voli mladi a Likonida (trudna je s njim). Likonidov sluga Strobil krade Euklionu novac. Zavretak je komedije izgubljen, ali u prologu je navedeno da je sretan: Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida. Ova je Plautova komedija nadahnula mnoge pisce, meu ostalima Marina Dria, za njegovu komediju ''Skup'' i Moliera za njegovu komediju 'krtac''. U Hrvatskoj je prevedena pod naslovima: ''Tvrdica'', ''krtac'', ''up''. Njezin je naslov u izvorniku ''Aulularia'', to bi u doslovnom prijevodu glasilo ''Komedija o loniu''.
KOMPOZICIJA DJELA: Dvije dramske radnje: 1. krti starac Euklion i njegovo blago 2. Udaja Fedre

SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST - RAZDOBLJE IZME U ANTIKE

I HUMANIZMA

Obiljeja: ratovi, bolesti, siromatvo, feudalni drutveni poredak. Knjievna djela moraju biti u funkciji crkve : pouna i s religioznim temama. Djela sa svjetovnom tematikom su uglavnom ljubavne pjesme i viteki romani Jezici u uporabi: latinski NABO NA KNJIEVNOST jezik i narodni jezici. Lirika pjesme uz liturgije

KNJI EVNE VRSTE u srednjem vijeku

SVJETOVNA KNJI EVNOST Lirika trubadurska

Epika ispovijesti i ivotopisi svetaca Drama religiozna tema

Epika nacionalni epovi i Viteki romani Drama mim (kratki prizori iz ivota puka)

TRUBADURSKA LIRIKA
Nastajala je od 11. do 13.st. trubaduri su uveli nove lirske vrste (sirventes, alba, pasorala, romanca) Novo shvaanje ljubavi proizlazi iz odnosa prema eni koja je posebna i uzviena; zadatak je srednjovjekovnog viteza da bude njen zatitnik. Konvencionalno izraavanje: opisuje se zaljubljivanje pjesnika, neuzvra ena ljubav, doivljaj ljubavi. Teme : osim ljubavne, vanu ulogu su igrali i zavjeti vjernosti i odanosti, religijski motivi isprepleteni s uzvienom ljubavi prema eni, kao i slavljenje vitetva. Pjesnici: Guillaume de Poitiers, Bernart de Ventadorn, Walther de Vogelweide.

Posebna vrsta liriara: VAGANTI, klerici i studenti. Putovali su od grada do grada i pjevali pjesme po krmama. Najpoznatije djelo: Carmina Burana

Najstariji hrvatski pisani spomenici

Baanska ploa, 1100.; glagoljica Vinodolski zakonik, 1288.g.; glagolj ica

Ljetopis popa Dukljanina, 12.st., najstariji sauvan je na latinskom jeziku

Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom polju godine 1493., na gl agoljici.

HUMANIZAM I RENESANSA

PREDRENESANSA
nagovjetaj novoga stila renesanse predstavnici su Dante Alighieri (1265.-1321.) Francesco Petrarca (1304. 1374.) Giovanni Boccaccio (1313. 1375.) Obilje ja: Humanizam istie ovozemaljske, ljudske vrijednosti Uzor: antiko stvaralatvo i nain ivota Sredi te humanizma: Italija

DANTE ALIGHIERI
Roen je u Firenzi Najpoznatije djelo:

Boanstvena komedija Sastoji se od tri dijela: Pakao, istilite i Raj Struktura epa: Svaki dio ima 33 pjevanja a Pakao ima i jedno uvodno. Stih: tercina (tri stiha) U sred.vijeku broj tri je smatran sretnim brojem a simbolizira Sveto Trojstvo Komedija ima 100 pjevanja. Pisao ju je 14 godina.

Boanstvena komedija

PAKAO

 Glavni protagonis t Bo anske komedije jest ljudsko bie, znati eljno i eljno novih spoznaja, kriti kog duha Aluzije na dramati na zbivanja u Italij i tog vremena (ratovanje izme u gradova dravica) Dante je udio za pravedno u i istinom, prognan je iz Firenze, osuivan tri puta na s mrt.
Put u Pakao nastavlja se vizijom istilita te Raja gdje pronalazi spasenje ovjeanstva Na svojem putu susree rimskog pjesnika Vergilija simbol razuma te svoju ljubav Beatrice (simbol mil osti i dobrote)

Pakao

Putovanje Paklom zapoinje 1300.g. ulaskom u tamnu umu koja simbolizira ovjeanstvo ogrezlo u zlu, bez svjetla Boje ljubavi i dobrote Kroz Pakao Dantea vodi rimski pjesnik Vergilije i to od predvorja Pakla pa do prvog kruga (Limba) i sve do kraja najstranijeg devetog kruga (tu je Lucifer)

Tema: alegorijski prikaz cjeline svijeta

qNie slike i prizore paklenih muka: prostor je pun movara, ledenjaka,potresa, plamena, vjetra,; posvuda su udovita, nakaze, Paklom odzvanjaju psovke, jauci, krikovi grenika. Pakao predstavlja zemaljski svijet, njegovu izopaenost, ljudske strasti i poroke.

Ostavite svaku nadu v i koji ulazite

Natpis na ulazu u pakao La Divina Commedia (tek joj je Boccaccio dao atribut boanstvena) napisana je na firentinskom narjeju temelju kasnijeg tal.standardnog knjievnog jezika. Izdana je 1555.g. Dante je svijet zamiljao poput kugle s dvije polutke i paklenom provalijom nastalom Luciferovim padom na zemlju

Firenza

ibenska katedrala - detalji

Francesco Petrarca

Francesco Petrarca, Kanconi jer 6. travnja 1327.g. u 13 s ati prvi je put ugledao svoju ljubav, Lauru Kanconijer je zbirka ljubavnih pjesama posveenih gospoi Lauri. Sastoji se od dva di jela: 1. Za ivota gospoe Laure 2. Poslije smrti gospoe Laure Tema: ljubav ,slava Motivi: prvi pogled, slatke patnje, zarobljen u pogledu, zlatne kose, ru iasti prsti, tisubojno cvijee; ... Oblik: sonet ukupno 366 Stih: jedanaes terac Pjesnici u Hrvatskoj koji opona aju Petrarcu zovu s e petrarkisti (iko Meneti , Dore dri, Hanibal Luci, Ivan Buni Vui).

BOCCACCIO, Decameron
Dekameron = deka hemeron = 10 dana. Zbirka od 100 novela koje u 10 dana pripovijeda 7 djevojaka i tri mladi a. 1348.g. Bje e iz Firenze zbog kuge; odlaze na selo. Kako bi im vrijeme bre pro lo, pri aju svaki dan po novelu ne temu k oju taj dan odrede. TEME:hirovi Fortune, ostvarne ljubavne elej, tragi ne ljubavi, podvale ena na ra un glupih mu eva, ale i podvale u kojima stradaju glupani, o velikim i plemenitim djelima. Likovi novela su obi ni ljudi svih dru tvenih slojeva. Boccaccio je prvi poeo pisati novele; prvi uvodi u knjievnost svoga vremena s vjetovnu temati ku.

STARO, SREDNJOVJEKOVNO

AUTOR

DJELO

NOVO, RENESANSNO

ALEGOR INOST, RAZVRST AVANJE GRJE NIKA U SKLAD U S RELIGIOZNIM POIMANJEM GRIJEHA

DANTE ALGHIERI

BOANSTVENA KOMEDIJA 1302.

Kritinost prema crkvi; uzor mu je anti ka knjievnost; pisana narodnim jezikom Ljubav kao tema pjesnike zbirke; pisana narodnim jezikom Velianje ovjekove inteligencije, uivanje u ivotu;pisan narodnim jezikom

NASTAVLJA SREDNJOVJE KOVNU TRUBADURSKU TRADICIJU

FRANCESCO PETRARCA

KANCONIJER 1327.

BOCCACC IO U POTPUNOST I NAPU TA SREDNJOVJE KOVNO NASLIJEE I POSTAJE ZAETNIK NOV IH TOKOVA U KNJ I.

GIOVANNI BOCCACCIO

DEKAMERON 1348. 1353.

HUMANIZAM U HRVATSKOJ KNJI EVNOSTI

Hrvatski humanistiki pisci piu na latinskom jeziku ime su se ukljuili u europski kulturni i knjievni krug. Humanizam je razvijen u priobalju zbog utjecaja Italije, gospodarske razvijenosti i razvijenosti gradova. 4 knjievna kruga: ZADARSKI HUMANISTIKI KRUG (Petar Krava i Juraj Divini) IBENSKI HUMANISTIKI KRUG (Juraj igori ) SPLITSKI HUM ANISTIKI KRUG (Marko Maruli ) DUBROVAKI HUMANISTIKI KRUG (Ilija Crijevi)

Marko Marul i, Davidijada

Ep Davidias pisan je na latinskom jeziku Tema: iz Biblije, starozavj etni kralj David, njegovi sukobi, ratovi i ljubavi. Ep je otkriven tek 1952.g., a tis kan 1954.g. Davidijada se smatra jednim od najveih europskih epova.

Alegorinost

DAVID: Vjeruje u Boga Mlad i nejak Oru je: praka POBJEDA

GOLIJAT: Ne vjeruje u kr.Boga Golem, sna an Oru je: ma GUBITAK