Sie sind auf Seite 1von 32

TEORIJA TROKA

Klasina funkcija tro trokova izvodi se iz klasine proizvodne funkcije, koju je na temelju svojih istra istraivanja u poljoprivredi 1768. godine postavio Turgat, Turgat, ministar financija Ludwiga XVI.

Ovako definirana proizvodna funkcija daje ovisnost prinosa i proizvodnih faktora. Dvodimenzionalna proizvodna funkcija
fiksni proizvodni faktor "zemlja" (obradiva povr povrina),

koji je preduvjet proizvodnje, ali koji samostalno ne utjee na visinu prinosa i

koji direktno utjee na razvoj prinosa i to po jednoj prirodnoj zakonitosti tako da u poetku porastom prinos raste progresivno, zatim gotovo proporcionalno i na kraju digresivno u obliku funkcije SS-oblika.

varijabilni faktor "rad" (radna snaga),

Ako se koliine faktora proizvodnje pomnoe s cijenama faktora, dobit e se funkcija istog oblika - monetarna proizvodna funkcija. Apscisa predstavlja ukupne trokove kao monetarni izraz za koliinu faktora proizvodnje. Dio troka koji se odnosi na fiksni faktor proizvodnje tvori fiksne trokove, a dio koji se odnosi na varijabilni faktor, varijabilne trokove.

Proizvodna funkcija u monetarnom obliku


KOLIINA PRINOSA

FIKSNI FAKTOR

VARIJABILNI FAKTOR

VRIJEDNOST FAKTORA PROIZVODNJE

Da bi klasina proizvodna funkcija postala klasina funkcija trokova, treba apscisu zamijeniti ordinatom, odnosno rotirati funkciju oko pravca koji pod kutom od 45 izlazi iz ishodita koordinatnog sustava. Dobije funkcija sa suprotno usmjerenim zakrivljenjima tako da je sada degresivni razvoj funkcije na poetku, a progresivni na kraju.

Tu
DIGRESIVNI TRO TROKOVI PROGRESIVNI TRO TROKOVI

TRO KOVI VARIJABILNI TRO

45o

FIKSNI TRO KOVI TRO

TRO KOVI UKUPNI TRO

Industrijska proizvodnja
fiksni trokovi predstavljaju grupu trokova nepromjenjivog karaktera (najam, amortizacija i dr.) varijabilni trokovi predstavljaju grupu trokova varijabilnog karaktera (sirovine, energiju i dr.).

Ovaj oblik klasine funkcije troka polazi od homogene proizvodnje, odnosno od proizvodnje jednog proizvoda kod kojih se proizvodnja iskazuje u jednoznanim jedinicama (komada, t, m3 i dr.) Pored apsolutnih trokova (npr. u kn) u ekonomskim analizama naroito su interesantni jedinini trokovi (npr. u kn/ m3).

Jedinini trokovi mogu biti:


prosjeni fiksni trokovi prosjeni varijabilni trokovi prosjeni ukupni trokovi granini ili marginalni trokovi

Prosjeni fiksni troak (tf) se dobije kada se apsolutni fiksni troak (Tf) podijeli s proizvodnjom (x). Oito je taj odnos tanges kuta sekante (). Ako je x=1, onda je Tf = tf.

Funkcija fiksnih tro trokova

Tu

TA AN K SE

tf Tf

Prosjeni varijabilni trokovi (tv) dobiju se kada apsolutni varijabilni troak (Tv) podijeli s proizvodnjom (x). Ovdje ovaj odnos predstavlja tanges kuta sekante (). Ako je x = 1, onda je i Tv = tv.

Funkcija varijabilnih tro trokova

Tv

1 Tv

x2

Prosjeni ukupni troak (tu) dobije se kada se apsolutni ukupni troak (Tu) podijeli s proizvodnjom (x). I ovdje je ovaj odnos tanges kuta sekante (). Ako je x = 1 onda je i Tv=tv.

SE KA N TA

TA N GE N TA

tv

Funkcija ukupnih tro trokova


TA N G EN TA

Tu

SE KA NT A

tu

Tu

x3

Granini ili marginalni troak (tm) je stvarni jedinini troak svake jedinice, odnosno gledano sa stajalita prirasta proizvodnje, posljednje proizvedene jedinice. Prikazano u smislu "stepenica, marginalni troak je promjenjive visine "stepenica", pri emu je "stepenite" sama funkcija apsolutnih varijabilnih trokova.

Granini tro trokovi kao tro trokovi posljednje jedinice

TANG ENTA

Tu

TA EN G N TA

tu 1

Marginalni troak tm je takoer je tanges kuta (), ali ne sekante, nego tangente u svakoj toki funkcije. Ako se radi o vrlo maloj jedinici proizvoda u mnotvu proizvoda, onda se moe rei da je marginalni troak: dTv tm = dx dakle derivacija funkcije varijabilnih trokova, tj. tanges tangente u svakoj toki te funkcije.

Prirastom proizvodnje kut tangente (), a time i tanges tog kuta, odnosno marginalni troak postaje sve manji (trokovi su digresivni). Najmanji kut je kada se radi o tangenti u toki infleksije, odnosno prijevojnoj toki, a to je kod proizvodnje x1, tu su dakle marginalni trokovi najmanji. Daljnjim prirastom proizvodnje (x) kut postaje sve vei, a time rastu i marginalni trokovi (trokovi su progresivni).

Tu
TRO KOVI VARIJABILNI TRO

Tf

tm tu tv tf tm tu tv tf x1 x2 x3 tf tv tf x1 x2 x3

tm = tvmin; tm = tumin

FIKSNI TRO KOVI TRO

tu

TRO KOVI UKUPNI TRO

10

Ukupni tro trokovi:

Tu = Tf + Tv Tf = Fiksni tro troak, Tv = Varijabilni tro troak


Prosjeni fiksni tro trokovi: Prosjeni varijabilni tro trokovi: Granini (marginalni) tro trokovi:

tf = tg Tf tf = x

tv = tg Tv tv = x
Prosjeni ukupni tro trokovi:

tm = tg dTv tm = dx

tu = tf + tv =

Tf Tv Tu + = x x x

Ako se kod izrauna prosjenih ukupnih trokova izostave svi oni jedinini trokovi (tu) koji se ne mijenjaju prirastom proizvodnje, a to su nepromjenjivi dijelovi, tj. proporcionalni dijelovi varijabilnih trokova (tu, tp) (npr. sirovina, energije i dr.), dobit e se nova funkcija prosjenih ukupnih trokova (tu') kod koje e minimum biti kod iste proizvodnje (x3). Funkcija prosjenih ukupnih trokova smanjena ja za veliinu tu=tp.

11

Tu Tf tpmax Tv

Tu

tpmax 1 x3 tm tu tv tf tu tpmax tu tf ZA tu = tp = tpmax = tP Tf

x3

ZAMJENA STROJA
Zamjena dvaju istih strojeva zbog istroenosti vri se kod ukupnog uinka rada stroja (vremena rada) kod kojih se postigne minimum prosjenih ukupnih trokova.

12

Harmonizacija agregata tu tu A+B tuA tuB

x = x3A = x3B = x3 tu tu A+B tuB tuA

x3B

x3 x3A

Prag uinka tu

tuB

tuA

POVOLJNIJI STROJ A

POVOLJNIJI STROJ B

13

IZBOR STROJA
Izbor izmeu dva stroja koja slue istoj svrsi, a razliitih su kapaciteta, odreuje se prema njihovim prosjenim ukupnim trokovima u ovisnosti o planiranoj proizvodnji. U kalkulaciji trokova uobiajeno je uzeti troak kamate na prosjenu vrijednost stroja, koja za vijek trajanja stroja iznosi polovicu nabavne vrijednosti. Na ovaj nain se u stvari uzima u obzir dobit (kamate), koju dotini stroj treba ostvariti.

PRIMJER: Ulazni podaci:


Proizvodnja Nabavna vrijednost: - stroj A = 232.500 kn - stroj B = 316.200 kn Stopa amortizacije 10 % Kamatna stopa 6 % Ostali fiksni tro trokovi: - stroj A = 120.900 kn - stroj B = 279.000 kn 100 kom 200 kom. 300 kom. 400 kom. 500 kom. Varijabilni tro troak za stroj A 74.400 kn 134.850 kn 390.600 kn 967.200 kn 2.176.200 kn Varijabilni tro troak za stroj B 60.450 kn 116.250 kn 199.950 kn 349.680 kn 1.028.850 kn

14

Fiksni tro trokovi (kn):

Stroj Nabavna vrijednost (N) Amortizacija = N x 10 % Kamate = N/2 x 6 % Ostali fiksni tro trokovi Ukupni fiksni tro trokovi

A
232.250 23.250 6.975 120.900 151.125

B
316.200 31.620 9.486 279.000 320.106

Prosjeni fiksni tro trokovi (kn/kom.): STROJ A STROJ B Tf t =t +t x u f v


3.806 2.182 1.734 1.674 2.697

X
100 200 300 400 500

tv =

Tv tf = x

Tf Tv tf = = t t = t + t v x u f v x
2.255 1.430 1.806 2.796 4.654 605 581 667 874 2.057

744 674 1.302 2.418 4.352

1.511 756 504 378 302

3.201 1.601 1.067 800 640

15

kn/kom
5000 4000

3000 2000 1000

100

200

POVOLJNIJI STROJ A

285

300

400

500

kom

POVOLJNIJI STROJ B

LINEARNA FUNKCIJA TROKA

16

Tu Tf
TRO KOVI PROPORCIONALNI TRO

tu tP tf

tP

tu tf tf tf tP
X

FIKSNI TRO KOVI TRO

tu

x1

x2 x3

Ukupni tro trokovi:

Tu = Tf + Tp Tf = Fiksni tro troak, ak, Tp = Proporcionalni tro troak


Prosjeni fiksni tro trokovi: Prosjeni proporcionalni tro trokovi:

tf = tg Tf tf = x

tp = tg Tp tp = x

Prosjeni ukupni tro trokovi:

tu = tg = tf + tp =

Tf Tp Tu + = x x x

TRO KOVI UKUPNI TRO

17

LINEARNA FUNKCIJA PRIHODA

Prosjeni prihodi (cijena):

p = tg P p= x
P = prihod x = uinak
X

p
X

18

BREAK-EVEN ANALIZA

DOPRINOS POKRIA
Pod doprinosom pokria misli se na doprinos za pokrie fiksnih trokova, a podrazumijevamo prihod umanjen za proporcionalne trokove.

19

DP Tf P
PROPORCIONALNI TRO TROKOVI Tp

DOPRINOS POKRIA - DP

FINANCIJSKI REZULTAT - FR FIKSNI TRO TROKOVI - Tf

X0

Doprinos pokria: DP = P - Tp

Prosjeni doprinos pokria: DP = tg = dp = x = P - Tp P T - p = x x x

= p - tp

Funkcija doprinosa pokria za homogenu proizvodnju FR

FINANCIJSKI REZULTAT - FR

FIKSNI TRO KOVI - Tf TRO

X0

+ DP0

dp

tft tf

DOPRINOS POKRIA - DP

Prag dobitka: x0 = Tf Tf = dp p - tp

tf

dft
X

20

Izraunati prag poslovanja: Fiksni tro troak: Tf = 93.000 kn Prosjeni prihod (cijena): p=2.323 kn/kom Prosjeni proporcionalni tro troak: tp = 465 kn/kom FR kn

Tft= 93.000

X0

kom.

dp = tg = p tp = 2325 465 = 1860 kn/kom.

Prosjeni doprinos za pokrie fiksnih tro trokova:

Prag poslovanja:

x0 =

Tf 93.000 dp = 1.860 = 50 kom.

Izraunati proizvodnju kod koje se ostvaruje rentabilnost ukupnog kapitala od 20%: Ukupni kapital UK = 279.000 kn; kn; dp=1860 dp=1860 kn/kom.; Tf = 93.000 kn FR kn

FR20 Tft= 93.000


X20

X kom.

Financijski rezultat ( dobit) pri rentabilnosti od 20%: FR20 = 279.000 20% = 55.800 kn Prag rentabilnosti: x20 = 93.000 + 55.800 1.860 = 80 kom.

21

Izraunati rentabilnost za zadanu proizvodnju : Proizvodnja X = 93 kom. kom. ; dp= dp= 1860 kn/kom.

FR

kn

FR93 Tft= 93.000


X93

X kom.

DP93

Doprinos za pokrie fiksnih tro trokova za x = 93: DP93 = 1860 93 = 172.980 kn Financijski rezultat za x = 93: FR93 = DP93- Tf = 172.980 93.000 = 79.980 kn Rentabilnost za x = 93: r93 = FR93 UK = 79.980 = 28,7% 279.000

PRAENJE POSLOVANJA - CONTROLLING

22

Ulazni podaci:

PLAN Prihod Proporcionalni tro trokovi Fiksni tro trokovi Proizvodnja 103,00 kn/kom 36,60 kn/kom. 18.135 kn 939 kom.

OSTVARENJE 109.740 kn 73.526 kn 32.922 kn 1.214 kom.

GODINA 2000
PRIHOD (p, P) PROPORCIONALN I TRO TROKOVI (tp, Tp) DOPRINOS ZA POKRIE FIKSNIH TRO TROKOVA (dft, dft, DFT) FIKSNI TRO TROKOVI (tf, Tf) FINANCIJSKI REZULTAT (fr, fr, FR) PROIZVODNJA (kom.) PRAG POSLOVANJA

PLAN kn / kom
103,00

OSTVARENJE kn kn / kom kn
109.740 UTJECAJ ODSTUPANJA PROIZVODNJE

ODSTUPANJE
UTJECAJ ODSTUPANJA CIJENA

UKUPNO

36,60

73.526

18.135

32.922

939

1.214

23

GODINA 2000
PRIHOD (p, P) PROPORCIONALN I TRO TROKOVI (tp, Tp) DOPRINOS ZA POKRIE FIKSNIH TRO TROKOVA (dft, dft, DFT) FIKSNI TRO TROKOVI (tf, Tf) FINANCIJSKI REZULTAT (fr, fr, FR) PROIZVODNJA (kom.) PRAG POSLOVANJA

PLAN kn / kom
103,00

OSTVARENJE kn kn / kom
90,40

ODSTUPANJE
UTJECAJ ODSTUPANJA PROIZVODNJE +28.325 275 103,00 +10.065 275 36,60 UTJECAJ ODSTUPANJA CIJENA -15.302 1214 12,60 +29.094 1214 23,97

kn
109.740

UKUPNO
+13.023

96.717

36,60

34.367

60,57

73.526

+39.159

18.135

32.922

939

1.214

+275

GODINA 2000
PRIHOD (p, P) PROPORCIONALN I TRO TROKOVI (tp, Tp) DOPRINOS ZA POKRIE FIKSNIH TRO TROKOVA (dft, dft, DFT) FIKSNI TRO TROKOVI (tf, Tf) FINANCIJSKI REZULTAT (fr, fr, FR) PROIZVODNJA (kom.) PRAG POSLOVANJA

PLAN kn / kom
103,00

OSTVARENJE kn kn / kom
90,40

ODSTUPANJE
UTJECAJ ODSTUPANJA PROIZVODNJE +28.325 275 103,00 +10.065 275 36,60 UTJECAJ ODSTUPANJA CIJENA -15.302 1214 12,60 +29.094 1214 23,97

kn
109.740

UKUPNO
+13.023

96.717

36,60

34.367

60,57

73.526

+39.159

66,40

62.350

29,83

36.214

+18.260

-44.396

-26.136

18.135

32.922

939

1.214

+275

24

GODINA 2000
PRIHOD (p, P) PROPORCIONALN I TRO TROKOVI (tp, Tp) DOPRINOS ZA POKRIE FIKSNIH TRO TROKOVA (dft, dft, DFT) FIKSNI TRO TROKOVI (tf, Tf) FINANCIJSKI REZULTAT (fr, fr, FR) PROIZVODNJA (kom.) PRAG POSLOVANJA

PLAN kn / kom
103,00

OSTVARENJE kn kn / kom
90,40

ODSTUPANJE
UTJECAJ ODSTUPANJA PROIZVODNJE +28.325 275 103,00 +10.065 275 36,60 UTJECAJ ODSTUPANJA CIJENA -15.302 1214 12,60 +29.094 1214 23,97

kn
109.740

UKUPNO
+13.023

96.717

36,60

34.367

60,57

73.526

+39.159

66,40

62.350

29,83

36.214

+18.260

-44.396

-26.136

19,31

18.135

27,12

32.922

+14.787

+14.787

47,09

44.215

2,71

3.292

+18.260

-59.183

-40.923

939

1.214

+275

GODINA 2000
PRIHOD (p, P) PROPORCIONALN I TRO TROKOVI (tp, Tp) DOPRINOS ZA POKRIE FIKSNIH TRO TROKOVA (dft, dft, DFT) FIKSNI TRO TROKOVI (tf, Tf) FINANCIJSKI REZULTAT (fr, fr, FR) PROIZVODNJA (kom.) PRAG POSLOVANJA

PLAN kn / kom
103,00

OSTVARENJE kn kn / kom
90,40

ODSTUPANJE
UTJECAJ ODSTUPANJA PROIZVODNJE +28.325 275 103,00 +10.065 275 36,60 UTJECAJ ODSTUPANJA CIJENA -15.302 1214 12,60 +29.094 1214 23,97

kn
109.740

UKUPNO
+13.023

96.717

36,60

34.367

60,57

73.526

+39.159

66.40

62.350

29,83

36.214

+18.260

-44.396

-26.136

19,31

18.135

27,12

32.922

+14.787

+14.787

47,09

44.215

2,71

3.292

+18.260

-59.183

-40.923

939 18.135 /66.4=273 66.4=273

1.214 32.922 / 29,83 = 1.103

+275 +830

25

x = +275 kom. ukljuenje novih tr trita Tf = +14.787 kn nerealno planiranje fiksnih tro trokova tp = +23,97 kn/kom. nastao kart p = -12.60 kn/kom. pala cijena proizvoda zbog pojave konkurencije

KALKULACIJE U GRAEVINARSTVU

26

OSNOVE KALKULACIJA
Kalkulacije slue u prvom redu da se odredi cijena proizvoda, koja je zbroj ukupnog jedininog troka i udjela dobiti u jedinici proizvoda. Kako dobit ovdje ima fiksni karakter, jer ovisi samo o visini kapitala i ciljnoj rentabilnosti, u kalkulaciji ima isti tretman kao i fiksni troak (neizravni troak).

Kod kalkulacije se lako mogu odrediti proporcionalni troak (izravni troak). Prosjeni fiksni trokovi i prosjena dobit ovisi o ukupnom uinku poduzea. Zato se kod kalkulacija polazi od jednog odreenog pretpostavljenog ukupnog uinka poduzea. Uz ovu pretpostavku moe se stvoriti relacija izmeu fiksnih (neizravnih) i proporcionalnih (izravnih) trokova.
Tf Tp = tf tp tf = tp Tf Tp

27

MODELI KALKULACIJA

Kalkulacijom definiramo cijenu prodaje, a ona se moe prikazati u obliku funkcije trokova i dobiti prema slijedeem: Cp= TRi + A
i

Cp - cijena prodaje TRi - tro trokovi A - dobit

28

Tro Trokovi se u graditeljstvu strukturiraju na slijedei nain: Cp = DTR + ITR +A CK = DTR + ITR CP = CK + A DTR - izravni tro trokovi ITR - neizravni trokovi CK - cijena ko kotanja

Izravni trokovi se sastoje od trokova rada (izvedba objekta i unutarnji transport na gradilitu), materijala i strojeva. Neizravni trokovi se izraunavaju pomou kalkulacijskog koeficijenta s kojim se mnoe trokovi rada. Kalkulacijski koeficijent se sastoji od opeg koeficijenta poduzea i gradilinog koeficijenta.

29

U praksi se za proraun prodajne cijene koriste razliiti postupci, meutim dva temeljna pristupa su:

metoda prodajne satnice i metoda obraunskog faktora.

PRORAUN CIJENE POMOU PRODAJNE SATNICE


Prodajna satnica izravnog rada na izradi proizvoda sagledava se na slijedei nain: INtr + Pldir N

PS =

= Kuna / sat

PS - prodajna satnica INtr - zbroj svih neizravnih tro trokova PIdir - plae djelatnika iz neposredne proizvodnje (izravni tro troak) N broj sati iz neposrednog rada potreban za izradu jedinice proizvoda proizvoda

30

Cijena kotanja jedinice proizvoda iznosi:


CK = DTR1 + PS x n = Kuna / jedinica proizvoda
CK - cijena ko kotanja jedinice proizvoda DTR1 - ostali izravni tro trokovi n - broj sati iz neposrednog rada potreban za izradu jedinice proizvoda

Prodajna cijene jedinice proizvoda je:


CP = CK + Ajp = Kuna / jedinica proizvoda Ajp - dobit po jedinici proizvoda

PRORAUN CIJENE POMOU FAKTORA: Obraunski faktor ili faktor cijene kotanja fck, izraunava se na slijedei nain:
Tf + Pl Pldir Tf Pldir

fck =

dir

+1

Tf - tro trokovi faktora (tro (trokovi sredstava rada + re reijski tro trokovi + plae posrednih djelatnika + posredne plae + posebne naknade)

31

Kada se faktoru cijene ko kotanja doda planirana dobit Apl i odnosu na plae iz neposrednog rada dobije se prodajni obraunski faktor fp:

fp = fck + Apl

Tada je prodajna cijena po jedinici proizvoda:

Cp = DTR1 + (BS x n) x fp = Kuna / jedinica proizvoda


BS vrijednost bruto satnice za neposredni rad na proizvodu

32

Bewerten