Sie sind auf Seite 1von 59

Nedjeljka Dubroja, profesor hrvatskog jezika Puko otvoreno uilite Pula

SKRIPTA IZ HRVATSKOG JEZIKA ZA IV. RAZRED (KOMERCIJALISTI, HTT, TZOI)

Pula, 2010.

LEKTIRA mogui naslovi: 1) Sofoklo: Antigona / Kralj Edip / Eshil: Okovani Prometej (tragedije) 2) Dante: Boanstvena komedija (Pakao) /Boccaccio: Decameron (izbor pripovjetki) 3) W. Shakespeare: Hamlet (tragedija) / San ivanjske noi (romanca) /Cervantes: Don Quijote (roman) / M. Dri: Dundo Maroje / Novela od Stanca (komedije) 4) E. A. Poe: Crni maak/ Krabulja crvene smrti (izbor pripovjetki) /J. W. Goethe: Patnje mladog Werthera (roman) 5) H. de Balzac: Otac Goriot/ L. N. Tolstoj: Ana Karenjina/ F. M. Dostojevski: Zloin i kazna/ V. Novak: Posljednji Stipanii (romani), J. Kozarac: Tena (pripovijetka) 6) H. Ibsen: Nora / A. P. ehov: Tri sestre, M. Begovi: Bez treega / Pustolov pred vratima (drame) 7) F. Kafka: Proces (roman) / Preobraaj (pripovijetka) / A. Camus: Stranac (roman) / M. Krlea: Gospoda Glembajevi (drama), I. Andri: Prokleta avlija (roman), R. Marinkovi: Ruke (izbor pripovjetki), P. Pavlii: Koraljna vrata (roman)

Obavezno proitati i napisati 3 lektire, koje treba predati posljednji dan predavanja. Lektire trebaju biti iz razliitih razdoblja . Sadraj lektire: bibliografski podaci, kratak sadraj, psiholoki portret likova uz mogue citate; opirnije o temi, ideji, problemu djela, i svom miljenju o djelu. Obavezno pisati lektiru svojim rijeima, a ne prepisivati iz Vodia kroz lektiru, sa Interneta i sl.

HRVATSKI JEZIK Ponavljanje prethodnih razdoblja (priprema za maturu) I. KNJIEVNOST 1. Podrijetlo i pojam Knjievnost je sveukupnost pisanih predloaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga, civilizacije Knjievnost je zbir tekstova pedagokog, filozofskog, religijskog, openito humanistikog znaenja za razliku od djela ue znanstvene, tehnike ili praktine naravi. Knjievnost ine djela tzv. lijepe knjievnosti (beletristika), umjetnost rijei. Po podrijetlu knjievnost je narodna (anonimna, puka, usmena, nastala putem predaje) ili umjetnika (poznatih autora). Knjievnost se ostvaruje u pojedinanim jezicima kao izraz nacionalnoga duha, pa se prouava kao hrvatska, talijanska, njemaka Knjievnost se ostvaruje u razliitim oblicima rodovima i vrstama, kao pjesniki i prozni govor. Stvarana je u razliito vrijeme. Stoga govorimo o klasinoj, modernoj i suvremenoj knjievnosti.

2. KNJIEVNI RODOVI etiri su knjievna roda: lirika, epika, drama i diskurzivni knjievni oblici. Lirika dolazi od grke rijei lyra (iani instrument) - nastala je sjedinjenjem glazbe, glume, govora i plesa; - subjektivna, iznosi osjeaje (doivljaj), zasniva se na ritmu, odlikuje se kratkoom vanjske forme, bogatstvom pjesnikih slika i motiva te uporabom stilskih sredstava. Podjela lirike: a) prema sadraju: domoljubne, ljubavne, pejzane, socijalne, misaone (refleksivne), religiozne pjesme. b) prema obliku (tradiciji): - ditiramb pjesma u kojoj se slavi priroda i ivot; - himna -pjesma posveena domovini (ranije: nekome/neemu tko/to je dostojno najveeg divljenja i potovanja; - oda pjesma posveena nekome/neemu prema kome/emu osjeamo ljubav, privrenost ili neku drugu vrstu sklonosti; - elegija pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nedostinim; - epigram kratka, satirina pjesma koja svojim zakljukom iznenauje itatelja; - epitaf natpis na nadgrobnom spomeniku. Epika dolazi od grke rijei epos (rije, pjesnika pripovijest); -objektivna, iznosi dogaaj, koristi se pripovijedanjem i opisivanjem; -za nju je znaajno postojanje likova i duina vanjske forme. Podjela epike: a) epsko-lirske vrste: - poema iznosi dogaaj, sadri i elemente lirskog izraza; -balada tunog raspoloenja s traginim zavretkom; -romanca ljubavnog sadraja, bez traginog zavretka; b) epsko pjesnitvo: -epska pjesma krae djelo u stihovima pripovjednog karaktera; -epopirnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera; - epopeja u epu prikazana djela nekog junaka koji se stavlja u slubu svog naroda (nacionalna epopeja); c) jednostavni prozni oblici Znaajke: oblikuju i izraavaju neku ivotnu pojavu, a izvorno pripadaju usmenoj knjievnosti. 4

Vrste: -mit na temelju mitskog iskustva govori najee o postanku svijeta, bogovima,..; - legenda najee govori o ivotu kranskih svetaca; - bajka djelo u kojem se isprepliu stvarni i nestvarni dogaaji; - basna djelo u kojem su glavni likovi ivotinje, nosioci ljudskih osobina, ima pouku; - saga govori o dogaajima iz obiteljskog ivota; - vic kratka jezina tvorevina koja izaziva smijean dojam; - zagonetka poseban oblik postavljanja pitanja i traenja odgovora; - poslovica u obliku tvrdne izraeno neko ivotno iskustvo; d) sloeni prozni oblici: novela, pripovijetka i roman. Drama: -dolazi od gre rijei drama (in, gluma, igrokaz) -iznosi radnju u dijalokom smislu i namijenjena je izvoenju na pozornici; -drama predstavlja knjievni tekst i scensko djelo, bitno joj je obiljeje dramska napetost i dramski sukob. Podjela drame: a) tragedija dramsko djelo sa sukobima koji na kraju vode do smrti (propasti) glavnog/glavnih junaka. Nastala je u staroj Grkoj u vrijeme sveanosti posveenih bogu Dionisu, kada mu se, uz ples i pjesmu, prinosio jarac kao rtva (gr. tragos= jarac, tragodia= jareva pjesma). b) komedija dramsko djelo s ugoajem kominosti. Vrste komedije: komedija karaktera, intrige (zapleti), situacije, konverzacije(razgovora). Podvrste komedije: farsa, lakrdija, vodvilj. c) drama u uem smislu scenski tekst u kojem se prikazuje ozbiljan dogaaj vezan za neke osobe i drutvenu sredinu. U njoj moe biti duhovitosti, ali ne u takvom intenzitetu kao u komediji, te nema tragian zavretak. Diskurzivni knjievni oblici Karakteristike: diskurzivni (lat. diskurs =govor, razmiljanje) knjievni oblici povezuju znanstveni izraz s elementima lirike, epike i drame, a tee pouavanju. Vrste: esej-tekst u kojem se neko znanstveno ili knjievno pitanje obrauje na umjetniki nain; ostale vrste: putopis, dnevnik, memoari, autobiografija, biografija,

3. KNJIEVNA RAZDOBLJA: 3.1. Antika knjievnost (grka, rimska; od 8.st.pr.n.e. do 5.st.) 3.2. Srednjovjekovna knjievnost (5. do 15.st.) 3.3. Humanizam i predrenesansa (13. i 14. st.) 3.4. Renesansa (14. do 16. st.) 3.5. Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo (17. do kraja 18.st.) 3.6. Romantizam (1800. do 1830.) 3.7. Realizam i naturalizam (1830. do 1890.) 3.8. Modernizam (kraj 19.st.) 3.9. Knjievnost 20.st. - Avangarda, modernistiki pravci poetka 20.st. - Knjievnost 1914. do 1929. (suvremena proza, ekspresionizam u hrvatskoj knjievnosti) - Knjievnost II. razdoblja (od 1929. do 1952.) - Knjievnost druge moderne (od 1952. do 1968.) - Postmodernizam (od 1968. do danas)

ANTIKA KNJIEVNOST (8.st.pr.n.e. do 5.st.) 1) Grka knjievnost dijeli se na nekoliko razdoblja: a) Arhajsko razdoblje (750. 450.pr.n.e.) Dominantne knjievne vrste u ovom razdoblju su epovi i lirske pjesme. U 8.st.pr.n.e. nastaju Homerovi epovi Ilijada Odiseja. Homer je bio slijepi pjeva koji je putovao od mjesta do mjesta i govorio svoje stihove. Lirika se dijelila na monodijsku i korsku. Predstavnici su Alkej, Sapfa, Anakreont, Pindar. b) Klasino razdoblje (450.-323.pr.n.e.) Glavno kulturno i knjievno sredite Grke bila je Atena. Osobito su razvijene tragedija i komedija. U ovom razdoblju djeluju i veliki grki filozofi Platon i Aristotel. Najpoznatiji pisci tragedija su Eshil, Sofoklo, Euripid; najpoznatiji komediograf je Aristofan. c) Helenistiko razdoblje (323.-30.pr.n.e.) Najpopularnija knjievna vrsta u tom razdoblju je epigram, pojavljuje se i pastirska pjesma. d) Rimsko (carsko) razdoblje (30.pr.n.e.-529.g.) Grka se knjievnost razvija unutar rimske drave. Najveu popularnost u tom razdoblju doivljava roman

- Predstavnici grke knjievnosti i kratki pregled njihovih djela: 6

Homer nema mnogo podataka o njegovom ivotu; pretpostavlja se da je bio slijep i pjevao svoje pjesme putujui od mjesta do mjesta. Sumnja se i u autorstvo Ilijade i Odiseje. Svi dosadanji istraivai mogu se podijeliti na pluraliste, koji govore o kolektivnom autorstvu i unitariste, koji govore o jednom stvaraocu. Pitanje autorstva tih epova u znanosti je poznato kao homersko pitanje. Ilijada sadraj je uzet iz prie o Trojanskom ratu izmeu Ahejaca i Trojanaca. Ilij je drugi naziv za Troju. Homer prikazuje 51 dan u zavrnoj, desetoj godini rata, koji se u antici smatrao povijesnom injenicom. Povod rata bila je Parisova otmica Menelajeve ene Helene. Pokretaka snaga djela je Ahilejova srdba. U prvom pjevanju on je povrijeen Agamemnovom bahatou kojom mu uzima robinju Briseidu. Zato on odustaje od borbe i ostaje tome dosljedan sve dok mu Hektor ne ubije prijatelja Patrokla. Tada se vraa u borbu, ubija Hektora. Njegov otac, kralj Prijam dolazi moliti za sinovljevo tijelo. Ahilej se smiluje oaloenom ocu. Struktura epa: Ilijada je pisana u heksametrima (estomjer: stih koji se sastoji od 6 stopa/ mjera), ima 24 pjevanja. Sofoklo uvodi u dramu treeg glumca: napisao je 123 drame, od kojih je sauvano samo 7. Najpoznatije su mu drame Kralj Edip, Antigona, Elektra. Antigona Polinik i Eteoklo, dva brata glavne junakinje poginuli su borei se na razliitim stranama. Njihov ujak Kreont, sada vladar, odlui sahraniti Eteokla uz sve poasti, a zabranjuje pokopati Polinika kao izdajnika domovine. Antigona boje/moralne zakone stavlja ispred dravnih, iako je Kreont za taj prekraj odredio smrtnu kaznu. Njena sestra Izmena iz straha joj se odbija pridruiti. Kreont odlui kazniti Antigonu, ne vidjevi da je narod podrava. To mu pokuava rei i Hemon, njegov sin i Antigonin zarunik. Kreont mijenja miljenje tek dolaskom vraa Tiresija, no prekasno je: Antigona se ubila sama, zatim Hemon, te na kraju njegova majka i Kreontova ena, Euridika. Kreont ostaje iv, ali moralni pobjednik je Antigona. Djelo problematizira odnos pojedinca i vlasti, odnos prema moralnim i boanskim zakonima, zbog ega je i danas aktualno. 2) Rimska knjievnost takoer se dijeli na nekoliko razdoblja: - Arhajsko razdoblje (240.-80.pr.n.e.) U ovom razdoblju osobito je razvijena komedija. Najznaajniji komediografi su Plaut i Terencije. - Zlatni vijek (80.pr.n.e. 14.g.) Knjievnost je u procvatu. Razvijena je epika (poznat je Vergilije, autor epa Eneide, o Eneju, praocu grada Rima), ali i lirske vrste, elegija i epigram (Katul, Horacije, Vergilije, Ovidije) - Srebrno razdoblje (14.-117.) Razvijene su mnoge knjievne vrste, osobito roman, basna, epigrami, satire. - Kasno carstvo (117. 476.) Ovo razdoblje obiljeava pomirenje dvaju svjetonazora: rimskog (paganskog) i kranskog. 7

Predstavnik rimske knjievnosti Tit Makcije Plaut Najpoznatije njegove komedije su krtac ili up(Aulularija), Hvalisavi vojnik, sunji, krtac - Starac Euklion uva blago koje je naao u kunom ognjitu, no svima se predstavlja kao siromah. Ker Fedru eli udati za starog Megadora, a ona voli mladia Likonida. Mladiev sluga Strobil krade Euklionu novac(Zavretak komedije je izgubljen, no sve zavrava sretno: Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida.) Glavni lik komedije je Euklion, koji je opisan kroz svoju osobinu krtosti, opsjednut je novcem i ne uiva u njegovu troenju nego gomilanju, te je u neprestanom strahu za taj novac, koji mu je jedini smisao ivota. Zbog novca zanemaruje ker, grub je prema slugama, sumnjiav prema blinjima. Temu o krtom starcu od Plauta su preuzeli M. Dri (Skup) i Moliere (krtac).

SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST U EUROPI (5. do 15. st.) Obiljeja: Knjievnost ovog razdoblja vezana je za crkvu. Sveenici su zapisivai, prepisivai i prevoditelji. Piu latinskim jezikom, koji je jezik tadanje uene Europe. Ovo je razdoblje poetka pismenosti i knjievnosti mnogih naroda, te vrijeme nastanka prvih znaajnih nacionalnih epova. Od 4. do 9. st. pie se iskljuivo na latinskom, a kasnije i na narodnim jezicima. 1. Epika Nastaju nacionalni epovi i romani. Veliki nacionalni epovi su: 1) Beowulf, staroengleski ep iz 8.st. Najstarije sauvano djelo na narodnom jeziku. Govori o junaku Beowulfu, koji pomae kralju Hrotgaru i ubija movarno udovite Grendela; 2) Pjesan o Rolandu, starofrancuski ep iz 10.st., govori o Rolandu, vojskovoi Karla Velikoga koji junaki gine zbog izdajstva svog ouha; 3) Pjesan o Cidu, staropanjolski ep iz 12.st. koji govori o Cidu, panjolskom junaku koji je oklevetan i prognan, ali na kraju uspijeva obraniti svoju ast, te ast svojih keri; 4) Pjesan o Nibelunzima, staronjemaki ep iz 13.st., koji se sastoji od dva dijela: prvi opisuje podvige, enidbu i smrt Siegfridovu, a drugi je vezan za dvor kralja Atile i propast burgundskih vladara. Obje se teme povezane likom Kriemhilde, ene Siegfridove i poslije Atiline, koja u prvom dijelu nenamjerno skrivi smrt svoga mua, a u drugom je dijelu krvavo osveuje ubojstvom vlastite brae. Srednjovjekovni ideal je hrabri vitez koji se bori protiv sila zla (i prirodnih i natprirodnih) iskazujui svoje junatvo i veliinu. Romani srednjega vijeka piu se u stihovima i obrauju teme iz antike knjievnosti (Roman o Troji, Roman o Aleksandru, Roman o Tristanu i Izoldi ).

Roman o Tristanu i Izoldi - obrauje poznatu legendu o ljubavi koja zavrava tragino, njihovom smru. Oni nisu mogli ozakoniti i ostvariti svoju ljubav jer se Izolda trebala udati za Tristanova strica, kralja Marka. Tristan oajan odlazi u rat i u jednoj je bitci teko ranjen, posljednja mu je elja vidjeti Izoldu. Na obali eka da je njegovi prijatelji brodom dovezu. Ipak umire, nakon to mu ena koja ga voli lae da Izolda ne dolazi. Tristan umire, dolazi Izolda, od tuge umire i ona. Pokopali su ih odvojeno, ali je preko noi narasla kupina i povezala njihova dva groba. Drugog dana posjekli su kuoinu, ali se dogodilo isto. To udo objavili su kralju Marku i on je naredio da se kupina vie ne sijee. 2. Lirika U 11.st. u junoj Francuskoj javljaju se trubaduri plemii, pjesnici i skladatelji (dananji kantautori) koji su pjevali o vitekoj ljubavi prema uzvienoj i nedostinoj gospi. U slubi trubadura (trobar pronalaziti, izmiljati glazbu i stihove) esto su bili ongleri (franc. jongleur =aljivac) , koji su postali njihovi pratioci i samostalni izvoai njihovih djela. ongleri su inae bili putujui pjevai i svirai, mnogostruki zabavljai koji su se bavili pjesnitvom i glazbom, plesom, glumom, te izvodili maioniarske trikove i toke s dresiranim ivotinjama. Trubadurska poezija se razvila i u Njemakoj u 14. i 15.st., a njihovi trubaduri su se zvali minnesangeri (minne ljubav, sanger pjeva), ija je lirika proeta mistikom i simbolikom, ponekad i moralizatorska. 3. Drama u staroj Grkoj, uz tragediju i komediju, postojao je i mim, kao poseban oblik pukog kazalita. Mim postoji i u srednjem vijeku, a izvode ga ongleri i histrioni (putujui glumci). U 15.st. iz mima se razvijaju farse i sotije. Farsa uzima temu iz svakodnevnog ivota, prikazuje brane probleme, sudsku praksu. Najznaajnija je sauvana farsa iz 15.st. o metru Pathelinu, odvjetniku koji nasamari bogatog trgovca. Sotije se pojavljuju u dvorskim krugovima; to su predstave u kojima su glavni likovi dvorske lude koje su otro kritizirale drutvene pojave. Od 9.st. izvode se liturgijske drame na latinskom jeziku, osobito za Uskrs i Boi; te prikazuju poklonstvo triju kraljeva, roenje Kristovo, Kasnije u liturgijske drame ulaze i svjetovni motivi, te se poinju izvoditi na narodnom jeziku ispred crkve, a te poluliturgijske drame nazivaju se crkvena prikazanja. Crkvena prikazanja dijele se na misterije (pokazuju muku Kristovu), mirakule (legende o ivotima svetaca) i moraliteti (moralno pouavanje). 4. Diskurzivni oblici Od filozofa u ovom razdoblju osobito je znaajan sv. Aurelije Augustin (354.430.), najpoznatije mu je djelo Ispovijesti, njegova duhovna biografija. 5. Prijevodi Jedan od najvanijih sveenika ovoga doba je sv. Jeronim, koji je preveo Bibliju na latinski jezik (Vulgata).

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST 9

1) Vremenski okvir Hrvatska srednjovjekovna knjievnost poinje s pojavom pismenosti (8. st.) i traje do 15. stoljea. Kao poetak ovog razdoblja uzima se 8. st. jer se pretpostavlja da je u to vrijeme bilo tekstova, iako nisu sauvani. Ovo je razdoblje stvaranja hrvatskoga kraljevstva hrvatske dravnosti (X. St.), prihvaanja kranstva, ukljuivanja u zapadno - europski kulturni i duhovni krug. Krajem 15. st. dolazi do humanistiko renesansnog preobraaja. 2) irilova i Metodova djelatnost iril i Metod dolaze na poziv moravskog kneza Rastislava (9./10. st.) iriti kranstvo meu Slavenima. Prevode najznaajnije crkvene knjige na opeslavenski knjievni jezik na osnovici jednog narjeja iz okolice Soluna. Sastavljaju i pismo glagoljicu. 3) Nositelji (prepisivai, prevoditelji) Nositelji knjievnog ivota (knjievne djelatnosti) bili su sveenici (pripadnici crkvenih redova benediktinci i franjevci), te svjetovni sveenici. Meu nositeljima crkvenog ivota istiu se glagoljai (popovi glagoljai) uvari crkvenostarohrvatskog jezika. Oni su prepisivali i prevodili tekstove iz zapadnoeuropskih izvora (latinskog, talijanskog, ekog) i time Hrvatsku ukljuili u zapadnoeuropski duhovni obzor. 4) Jezik i pismo Prvi tekstovi pisani su glagoljicom, hrvatskim pismom koje su smatrali svetim. Glagoljicom su se sluili i svjetovni ljudi (feudalni gospodari). Jezik je crkvenostarohrvatski. Narjeje je akavsko s elementima tokavskoga i kajkavskoga. 5) Knjievni rodovi Hrvatska srednjovjekovna knjievnost razvila je lirsko pjesnitvo, dramu i epske vrste (pripovijetku i roman). Knjievnost u irem smislu ine i neknjievni (nebeletristiki) tekstovi (liturgijski i biblijski tekstovi, pravni spisi, praktini tekstovi, listine, zakonici, statuti i sl.). Hrvatska knjievnost srednjega vijeka ima znaajke prema kojima se ukljuuje u europski kulturni krug a istodobno oituje vlastite nacionalne znaajke.

a) Proza - povijesni tekstovi Baanska ploa iz 1100. g. pronaena je u Jurandvoru pokraj Bake na otoku Krku; zapis o darivanju zemljita od strane kralja Zvonimira crkvici sv, Lucije. 10

To je zapisao otac Driha. Na ploi se nalazi i podatak da je opat Dobrovit zidao crkvu sa svoje devetoro brae. Ploa je pisana uglatom glagoljicom i hrvatskom redakcijom staroslavenskog jezika ( u staroslavenski prodiru elementi hrvatskog jezika). Ljetopis popa Dukljanina nastao je sredinom 12. st. i sadri rodoslov dukljanske dinastije. Pretpostavlja se da je spis najprije napisan slavenskim jezikom koji je u svojoj starosti na latinski preveo neki dukljanski sveenik. U 14. st. je na splitskom podruju s latinskog preveden na hrvatski. Pritom su dodani neki dijelovi iz hrvatske povijesti, taj se dio naziva Hrvatska kronika. U tom dijelu nalazi se i predaja o pogibiji kralja Zvonimira. Zapis popa Martinca nastao je 1493. g. Pop Martinac pisao je u Grobniku glagoljski brevijar, koji se u znanosti naziva Drugim novljanskim brevijarom i uva u Novom Vinodolskom. Dok je pisao zbila se bitka na Krbavskom polju (9. rujna 1493.). Zbog toga Martinac ostavlja prigodan zapis o ovoj bitci koja daje potresnu sliku stanja u Hrvatskoj zbog turskih osvajanja. - pravni tekstovi Vinodolski zakonik sastavljen je u Novom Gradu 6. sijenja 1288. g. Kralj Andrija II. Darovao je dotad slobodnu vinodolsku opinu krkom knezu Vidu i njegovim potomcima. Zbog toga je u novonastaloj situaciji trebalo normirati pravne odnose. - romani Od romana znaajni su prijevodi Romana o Troji (Rumanac trojski) i romana o Aleksandru (Aleksandrida). Rumanac trojski preveden je s talijanskog jezika oko 1300. g. Sadri priu o roenju i mladosti Parisa, Prijamova sina. U priu je ukljueno jo nekoliko epizoda: suenje trima boicama, otmica Menelajeve ene Jelene, trojanski rat pad Troje. Autor je nepoznat. U oblikovanju romana slijedi grke prie i Ilijadu. - pouna proza Lucidar je enciklopedija srednjovjekovnog znanja pisana u obliku dijaloga izmeu uenika i uitelja. U dijalogu se tematizira teoloki i prirodoslovni sadraj. Prevedena je s latinskog na njemaki, s njemakog na eki, s ekog na hrvatski. Prevodi je hrvatski glagolja u 12. st. na akavsko narjeje, s dosta crkvenoslavenskih elemenata. b) poezija Najstariji zapis boine pjesme Va se vrime godia datira iz 15. st. U primorskim gradovima razvila se posebna vrsta lirike pohvalne molitve, puke litanije po uzoru na latinske i talijanske pjesnike. Najpoznatija meu njima je ibenska 11

molitva ili Gospina pohvala najstariji latiniki tekst na hrvatskom jeziku. Tekst je zapisao fra Pavle ibenanin 1347. g., autor je nepoznat glagolja. Primjer satirine pjesme je pjesma Svit se kona koja govori o pokvarenosti sveenstva koje ne slijedi duhovne vrijednosti, zadovoljava samo tjelesne prohtjeve te unitava svakoga tko je drukiji od njih. Za srednjovjekovno pjesnitvo vane su i laude pokornike i pohvalne pjesme koje su pjevale bratovtine (udruenja puana u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima). Iz njih su se razvile dramatizacije kranskih misterija i srednjovjekovnih legendi. c) drama Osim lirskih i epskih tekstova, hrvatska srednjovjekovna knjievnost obuhvaa i dramske tekstove. Ta prikazanja ili skazanja, ondanje je gledateljstvo rado gledalo. Bili su to dramatizirani biblijski tekstovi, dramatizacije legendi o svecima i dijaloke pjesme. Od dramskih tekstova najpoznatiji je Muka svete Margarite iz 15. st., dramatizirana latinska legenda o Margariti koja radije umire u mukama nego da prijee na vjeru svog muitelja Olibrija.

HUMANIZAM I PREDRENESANSA U EUROPI I. Trajanje : 13., 14. stoljee II. Znaajke 1. Prijelaz iz srednjeg vijeka u novo doba Razdoblje europske umjetnosti i kulture XIII. i XIV. st. izraava nove poglede na ivot, novo shvaanje svijeta i ovjeka koje se najcjelovitije oituje u umjetnikim djelima. To je prijelaz iz srednjeg vijeka u novo doba, iz jeseni srednjeg vijeka u proljee novoga doba, predrenesansnoga doba, doba humanizma. Razvija se graansko drutvo koje zamjenjuje viteki stale. Ve od XI. st. u talijanskim gradovima Veneciji, Pizzi, Genovi i dr. oblikuje se graanski sloj koji razvija nove oblike drutvenoga, kulturnoga i gospodarskoga ivota. 2 Znanstvena otkria

Usporedo s drutvenim i gospodarskim promjenama nastaju promjene u kulturnom (znanstvenom i umjetnikom) ivotu. U znanosti se primjenjuju nove metode 12

(induktivno-empirijska). Dolazi do revolucionarnih otkria, koja potkopavaju temelje srednjovjekovnoga dogmatizma. Nositelj nove znanstvene orijentacije bio je Roger Bacon (oko 1214. 1294.), engleski filozof i znanstvenik koji se slui eksperimentalnom metodom. Nikola Kopernik (1473.-1543.) utemeljuje heliocentrini nazor (Sunce je sredite svijeta), Kepler utvruje zakone o kretanju planeta, a Galileo Galilei (1564.-1642.) zakone padajuih tijela.

3 Novi svjetonazor Graansko drutvo naputa srednjovjekovni ivotni nazor / svjetonazor (pasivnost, sklonost trpljenju, u oekivanju zagrobnog ivota, prihvaanje crkvenih tumaenja kao istinitih, bez provjeravanja). Novi svjetonazor temelji se na optimizmu, aktivizmu, kritinom odnosu prema svijetu, intelektualnoj znatielji i elji za uivanjem u zemaljskim ljepotama (hedonizam). U oblikovanju humanistikog i predrenesansnog svjetonazora graanstvo se nadahnjuje novim znanstvenim spoznajama, novim oblicima drutvenoga i gospodarskoga ivota, te bogatom duhovnom batinom antike. Predrenesansni pisci i umjetnici prouavaju antike pisce i filozofe, te se nadahnjuju njihovim idejama i nainom izraavanja. Zemaljski ivot i ovjek postaje sreditem zanimanja svekolike duhovne djelatnosti. 4Umjetniki izraz predrenesansnoga doba Knjievnost naputa alegorinost, didaktinost, moralistike teme. ovjekovo duhovno oslobaanje znai i njegovo zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski ivot. Dante Alighieri, Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio utemeljitelji su novovjekovne knjievnosti. U njihovim djelima saeto je iskustvo srednjovjekovne knjievnosti, ali se najavljuje i novo doba s drugaijim svjetonazorom. Dante Alighieri(1265.-1321.) Najvei talijanski nacionalni pjesnik koji svojim knjievnim djelima alje ovjeanstvu univerzalnu poruku o miru na zemlji, jedinstvu svih ljudi, pravdi i ovjekovoj zemaljskoj srei. U svom najznaajnijem djelu Boanstvena komedija sakupio je cjelokupno znanje iz teologije, astronomije, knjievnosti, mitologije, politike, fizike i povezao ga sa svojom sudbinom prognanika, domoljuba, vjernika, uenog ovjeka i zaljubljenika.

Boanstvena komedija 1) Tumaenje naslova 13

Prema srednjovjekovnoj poetici tako se nazivalo pripovjedako djelo u stihu napisano jednostavnim, svima razumljivim jezikom , koje zapoinje tuno, a zavrava sretno. Pridjevom boanstvena htio se naglasiti uzvieni sadraj. 2) Jezik Djelo je pisano firentinskim narjejem koje postaje temelj talijanskoga knjievnoga jezika. 3) Struktura djela Boanstvena komedija se sastoji od 3. dijela: Pakao, istilite i raj. Svaki dio ima 33 pjevanja, ali ukupno ih je 100 jer je jedno pjevanje uvodno. Dante se na poetku nae u mranoj umi to je alegorija grjenog ivota. Da bi se spasio od opasnih zvijeri koje su mu se isprijeile na putu, odlui slijediti Vergilija (simbol razuma i Danteov uzor). Francesco Petrarca(1304.-1374) Danteov suvremenik Petrarca izrazio je duh novog doba u Kanconijeru, pjesnikoj zbirci na talijanskom jeziku koja se sastoji od 366 pjesama, uglavnom soneta. 1) Struktura Zbirka se dijeli na dvije cjeline: a) pjesme ispjevane za Laurina ivota b) pjesme nastale nakon Laurine smrti Pjesme su rasporeene tako da pokau kronoloki tijek pjesnikove ljubavi, kao i njegov duhovni razvitak od isto fizikih do duhovnih stremljenja. Kanconijer po prvi put u povijesti lirske poezije predstavlja cjelovito djelo koje registrira unutarnji svijet jednog ovjeka. 2) Laura simbol U liku Laure Petrarca je ostavio ne samo spomenik voljenoj eni, ve i trajni simbol tenje prema nedostinoj ljepoti, koja se pred kraj Kanconijera sve vie pretvara u nebesku. 3) petrarkizam Mnogim je piscima Petrarca bio pjesniki uzor, a pisanje pjesama na Petrarcin nain zove se petrarkizam. Pisci uglavnom opjevavaju svoju ljubav prema prekrasnoj, uzvienoj eni koja je savrenstvo, ali pjesnicima ne uzvraa ljubav, te oni pate i liju suze. Oni u toj patnji uivaju jer im je nadahnue za umjetniko stvaranje. Mnogi od njih oponaaju i Petrarcin stil koriste sline poredbe, metafore i pjesnike oblike. Giovanni Boccaccio (1313.-1375.) Boccaccio je napisao Decameron (knjiga deset dana), koji sadri stotinu novela zaokruenih jedinstvenim okvirom. 1) sadraj Pisac zapoinje pripovijedanje realistinim opisom poasti kuge u Firenci 1348. g. No, njegova reakcija na strani dogaaj nije mistina skruenost i pesimizam, ve 14

naprotiv himna vitalnoj snazi mladosti i neunitivosti prijateljstva. Zato on zamilja da se u jednoj crkvi sastalo sedam djevojaka i tri mladia. Da bi im bre prolo vrijeme svatko od njih svaki dan treba ispriati jednu priu na temu koju zadaju kralj ili kraljica bezbrinog skupa. Npr. pria o hirovima Fortune (sree), prie o traginim ljubavima, o velikim i plemenitim djelima, o brzim i duhovitim odgovorima, RENESANSA U EUROPI I. II. Trajanje: sredina 14. do kraja 16.st. (Italija, zatim panjolska, Francuska, Engleska, Njemaka, Austrija,) Znaajke: rije renesansa dolazi od franc. renaissance , to znai preporod, ponovno roenje. Mijenja se ovjekov nain razmiljanja i javlja se: zanimanje za ljepotu prirode i ovjekova unutranja proivljavanja zanimanje za ivot openito pronalaenje uzora u antikoj knjievnosti promjena naina ivota i razmiljanja na koju utjee: razvoj gradova, nastajanje graanske klase, nova znanstvena i zemljopisna otkria. Znanstvena otkria Renesansa je primala stalne poticaje u ozraju velikih otkria. Najznaajnija su Kolumbova putovanja i otkria, putovanja Vasca de Game i Magellana koja su ostvarila nove vidike. Znanstvena i tehnika dostignua posebno su utjecala na brzinu razmjene misli. Npr. Gutenbergov stroj za tiskanje omoguio je vrlo brzo irenje knjiga. Anatomija i kirurgija postizale su izvanredne uspjehe. IV. Knjievnost U knjievnom stvaralatvu u razdoblju renesanse ponovno se pojavljuju odavno zaboravljeni knjievni oblici: ep, lirska pjesma, satira, epigram, ali i komedija, drama, poslanica. Stvara se uglavnom na narodnom jeziku, unato poveanom zanimanju za grki i latinski. Tematika knjievnih djela tie se svagdanje ovjekove zbilje, istie se duevna ljepota i snaga, radost ovozemaljskog ivota i ovjekova vjena nadanja u bolji svijet. Najvei predstavnici renesanse su Ludovico Ariosto, Francois Rabelais, Miguel Cervantes i William Shakespeare. 1) Ludovico Ariosto , talijanski predstavnik renesanse, autor je epa Bijesni Orlando, koji se sastoji od 46 pjevanja, a temeljni mu je sadraj borba krana i Saracena u blizini Pariza. U djelu se isprepliu ljubavna tematika i pustolovine kranskih i saracenskih vitezova. U ovom je djelu, silnom ironijom, Ariosto promijenio odnos prema srednjovjekovnom vitetvu istiui pojedinanu osobnost, ljude s odrednicama renesansnoga ovjeka. Pomijeao je prolost i sadanjost, uzdigao pravo na ivotnu radost, proslavljenim povijesnim osobama pripisao normalne ljudske slabosti.

III.

15

2) Francois Rabelais, francuski predstavnik, u svom romanu Gargantua i Pantagruelzagovara osloboenje ljudskog tijela i due od srednjovjekovnih stega, veliko povjerenje u prirodu i neogranien napredak. Divovstvo je simbolino; zaeo bi se divovski svijet. 3) Miguel de Cervantes, panjolski predstavnik, autor je romana Don Quijote u kojem je glavni junak tragian lik (jer je poludio: pomijeao je stvarnost i matu), ali i uzvien (jer eli promijeniti svijet, unititi nepravdu). Nain koji odabire da bi ostvario svoj uzvieni stil je viteka borba. Na kraju shvaa svoju glupost i umire sa spoznajom o nemogunosti promjene svijeta i o promaenosti svoga ivota. Cervantes je svojim prvim novovjekim romanom oznaio prekretnicu u odnosu prema sukobu mate i zbilje. 4) William Shakespeare, engleski predstavnik, veliki je pjesnik i dramatiar, autor brojnih tragedija (Hamlet, Kralj Lear, Machbeth,), komedija (Ukroena goropadnica, Na tri kralja,), romanci (Zimska pria, Romeo i Julija), povijesnih drama (Richard II., Richard III., Henrik IV.,), te zbirke pjesama (Soneti). Shakespeare je najbolji tragiar u povijesti svjetske knjievnosti, u svoja je mnogobrojna djela s velikim brojem likova nastojao unositi zbiljski ivot, predstaviti to istinskije duu suvremenog ovjeka, pa je za svoja djela preuzimao prie iz antike, srednjovjekovlja i suvremenog doba, predaja i legendi. Renesansna naela ivljenja i umjetnikog stvaranja izvanredno su oivotvorena u svim njegovim djelima. Hamlet tragedija o danskom kraljeviu Hamletu koji od oeva duha saznaje da on nije umro prirodnom smru, nego ga je ubio brat Klaudije. Nakon toga kraljevi se oenio Hamletovom majkom, a bratovom enom. Od tog susreta s oevim duhom Hamlet ivi samo za osvetu. Najprije se pravi ludim, a kralj i kraljica to ludilo tumae Hamletovom ljubavlju prema Ofeliji, keri dvorskog savjetnika Polonija. Nakon to s glumcima pripremi predstavu Miolovka ili Ubojstvo Gonzaga, hamlet uvia da je Duh govorio istinu; potom ubija Polonija koji, skriven iza zavjese, slua njegov razgovor s majkom. Stric ga odlui poslati u Englesku u smrt, ali Hamlet se uspijeva spasiti i vraa se. U meuvremenu se Ofelija utopila, a Laert (Ofelijin brat) se eli osvetiti Hamletu. Na kraju svi pogibaju: Laert i Hamlet u dvoboju, kraljica popije otrovano vino, a stric umire od uboda zatrovanog maa. Hamlet umirui moli prijatelja Horacija da ispria svijetu pravu istinu. Hamlet je, kao lik, osjetljiv i plemenit, u dvojbi kako se boriti protiv zla. Osveta postaje osnovni smisao njegova ivota, ona potiskuje ljubav prema Ofeliji, izaziva u njemu ak i mrnju prema enama koje nisu vjerne i kojima se ne moe vjerovati (kao i njegovoj majci). Jedino svijetlo u njegovom ivotu prijateljstvo je s Horacijem, koje dokazuje da pozitivne ljudske vrijednosti jo nisu nestale. Svijet koji pokazuje Hamlet je zao, pun zapletenih odnosa, mjesto u kojem se pojedinac teko snalazi. Problemi s kojima se ovjek suoava su: osveta, ubojstvo, ljubav, prijateljstvo, preljub, brak, vlast, Dakle, Hamlet govori o nama i naoj stvarnosti.

RENESANSA U HRVATSKOJ

16

I.

II.

Trajanje: 16.st., gradovi uz more (Dubrovnik, Zadar, Split, ibenik, Hvar, zbog utjecaja Italije i zbog toga to nije bilo turskih osvajanja). Osobito je pogodan za razvoj knjievnosti i umjetnosti bio Dubrovnik, koji je sauvao samostalnost i slobodu. Knjievnost 1. Lirika Mnogi su hrvatski pjesnici toga doba pisali po uzoru na Petrarcu (o ljubavi prema prelijepim gospama koje im tu ljubav ne uzvraaju, o svojoj patnji i nemoi da savladavaju osjeaje, te nastojanjima da preko umjetnikog dijela ostave spomenik ljubavi), te ih nazivamo hrvatskim petrarkistima.To su bili iko Meneti, Dore Dri, Hanibal Luci, Mavro Vetranovi. Hanibal Luci u svojoj pjesmi Jur nijedna na svit vila nabraja detalje ljepote voljene ene i kako ta ljepota utjee na druge. Na kraju moli Boga da je sauva od prolaznosti i smrti. Mavro Vetranovi pie misaone pjesme, te u pjesmi Moja plavca usporeuje svoj ivot sa splavi koja trai smirenje i pronalazi ga u okrilju Boga i vjere. Renesansni duh u Dubrovniku pridonio je stvaranju pokladnih pjesama. aljive pjesme bile su namijenjene obinom puku, a pisali su ih Naljekovi i Pelegrinovi. Renesansni oblik komuniciranja meu pjesnicima bilo je dopisivanje pjesnikim poslanicama. U poslanicama pjesnici predstavljaju sebe, svoju obitelj, svoje okruenje, Najvie su pisali poslanice: Nikola Naljekovi, Hanibal Luci, Petar Hektorovi, Najvaniji predstavnici duhovno-religiozne lirike su: Marko Maruli, Juraj igori, 2. Epika Epsko pjesnitvo pisalo se sjevernije od Dubrovnika, npr. u Splitu i Zadru, zbog vee prijetnje Turaka. Marko Maruli, otac hrvatske knjievnosti, pie na latinskom i hrvatskom jeziku. Na hrvatskom pie poznati ep Judita (kopija), pjesmu Molitva suprotiva Turkom, a na latinskom ep Davidias. Petar Hektorovi napisao je epski spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje o ribarenju s dvojicom ribara Nikojem i Paskojem. Djelo sadri opis trodnevnog putovanja od Hvara do Neujma na olti. U djelu je Hektorovi zabiljeio dvije bugartice (starinske hrvatske usmene balade dugoga stiha) i dvije puke lirske pjesme. Zato ga smatramo prvim naim folkloristom. Brne Karnaruti u svom epu Vazetje Sigeta grada govori o obrani Sigeta i junakoj smrti Nikole Zrinskog. 17

Petar Zorani je napisao Planine, prvi roman u starijoj hrvatskoj knjievnosti koji govori o Zoranievu putu u planine kamo odlazi da bi se izlijeio od ljubavne boli, ali na kraju shvaa da bit ivota nije u tjelesnim uicima, nego u pobonosti i duhovnim vrijednostima. Zorani govori i o aktualnoj stvarnosti, stao je u obranu hrvatskoga jezika. 3. Drama Hanibal Luci je autor Robinje, jedne od prvih hrvatskih srednjovjekovnih drama. Marin Dri autor je brojnih komedija (Dundo Maroje, Skup,), farse(Novela od Stanca) i jedne tragedije (Hekuba). Dundo Maroje - komedija zapoinje Prologom negromanta (arobnjaka) Dugog Nosa koji govori da je putujui svijetom u Starim Indijama sreo ljude nazbilj(prave ljude; tihe, mudre, razumne) i ljude nahvao (loe, nitavne, zle). Ti su ljudi izmijeani u svim zemljama, oni se meusobno sukobljavaju u svakodnevici kako e se sukobiti u komediji. Ljudi nahvao su pohlepni, rastroni, sebini ili razvratni, ali nesposobni i intelektualno bezizraajni (Po Driu, dubrovaka vlastela). Ljudi nazbilj su bistri, duhoviti, snalaljivi, inteligentni i sposobni. Sadraj: Dundo Maroje dolazi u Rim u potrazi za sinom Marom koji je trebao trgovati, a umjesto toga troi oeve dukate na kurtizanu Lauru. S Marojem dolazi i njegov sluga Bokilo koji uvijek guna jer bi stalno jeo i pio, a krti Maroje mu to ne doputa. Maro troi novac ispunjajui sve Laurine skupe prohtjeve, a njegov sluga Popiva se udvara Petrunjeli, Laurinoj slukinji. U nastojanju da sina vrati kui Maroju pomae Pomet, sluga Uge Tudeka, njemakog plemia koji je takoer zaljubljen u Lauru. Sve zavrava sretno prema Pometovoj zamisli (peti in je ostao nedovren, ali ga je dopunio M. Kombol): Pomet dobiva Petrunjelu, Laura (za koju se otkriva da je Mandaljena ki njemakog plemia) Uga Tudeaka, Maroje plaa Marove dugove, a Maro se vraa zarunici Peri kojoj je umrla teta u Dubrovniku ostavivi joj nasljedstvo. Pomet tipian renesansni ovjek: Jedini ovjek nazbilju komediji je Pomet sluga, ali tipian renesansni ovjek koji istie da je uzalud i pamet i talent i hrabrost i obrazovanje ako pojedinac nije virtuoz koji e svojom spretnou i inteligencijom okrenuti sreu u svoju korist. A srea su uici jelo, pie, ljubav i novac. BAROK, KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO u Europi I. BAROK naziv dolazi do portugalske rijei barocco (vrsta bisera nevelike vrijednosti i nepravilna oblika). Time se naglaavalo da je stil neobian i bez posebnog znaenja. Barok je stil u graditeljstvu, slikarstvu, kiparstvu, glazbi i knjievnosti. Trajanje: kraj 16. do sredine 18. st. Znaajke: bogata kienost, majstorsko gomilanje ukrasa, poboni naglasci, reprezentativan i dekorativan sjaj, razigrana duhovitost, raskona i neobina metaforika. Religiozna tematika ponovni ulazak religiozne tematike u knjievnost posljedica je protureformacije ili katolike obnove (reakcije katolike crkve na protestantizam odnosno reformaciju koju pokree Martin Luther elei reformaciju katolike crkve; zahtjeva da sveenici ive skromno, da se bogosluje obavlja na narodnom 18

jeziku i da se vjeruje samo onome to stoji u Svetom pismu). Protureformacijom katolika crkva eli iskoristiti knjievnost za prenoenje svojih ideja i povratak grjenika u krilo crkve. Najznaajniji predstavnici: 1. Lirika 1.1. Talijanska knjievnost Giambattista Marino je zaetnik pjesnikog smjera marinizma koji odlikuje naglaena uporaba neobinih motiva, sloenih i neobinih metafora i zvunih ponavljanja. Autor je mitolokog spjeva Adonis. 1.2. panjolska knjievnost Luis de Gongora je zaetnik pjesnikog smjera gongorizma zasnovanog na starim panjolskim pukim oblicima (romancama). 2. Epika 2.1. Talijanska knjievnost Torquato Tasso, talijanski pjesnik, autor epa Osloboeni Jeruzalem u kojem u 20 pjevanja pjeva Prvi kriarski rat koji je trajao od 1096. do 1099. i zavrio oslobaanjem Jeruzalema. Tematika je bila u duhu protureformacije, ali i aktualna s obzirom na tursku opasnost. U djelu se isprepliu povijesni dogaaji s ljubavnim zapletima i fantastinim dogaajima (aneli, arobnjaci,). Voa kriarskog pohoda bio je vojvoda Goffredo, a meu njegovim vitezovima osobito su se isticali Tancredi i Rinaldo. Ideja: Jedinstvo krana u prolosti trebalo bi biti uzorom razjedinjenim kranima Tassovog doba. 2.2. panjolska knjievnost Pedro Calderon de la Barca, panjolski pisac, autor drame ivot je san s mnotvom refleksija o prolaznosti i nestalnosti svega, o snazi razuma, o odgoju, o sudbini, o snu i stvarnosti. Zakljuak je da je ivot stvarno san koji se brzo raspline te umjesto ovozemaljskih vrijednosti, treba traiti trajne duhovne vrijednosti. II. KLASICIZAM smjer koji je javlja u Francuskoj u 17. st. U klasicizmu vie nije bitna kvantiteta(gomilanje i opsenost), nego kvaliteta razmiljanja (utjecaj Descartesove filozofije racionalizma). Naputa se barokna kienost, a zalae se za jasnou stila (sve mora biti jasna i skladna cjelina), savrenstvo forme i uzvien govor. Uzor klasicizmu je antika knjievnost; sam naziv dolazi od latinske rijei classici scriptores (pisci prvog reda, antiki pisci). U klasicizmu je vana filozofija racionalizma (pitanja i probleme ovjekove egzistencije racionalisti istrauju oslanjajui se na razum, tj. vlastite spoznajne mogunosti). Najznaajniji predstavnici: 1. Teoretiar klasicizma je Boileau koji u svom djelu Pjesnika umjetnost savjetuje piscima da prije nego to ponu pisati naue ispravno misliti. Pjesnici moraju zavoljeti razum da bi im od njega djela stekla slavu i vrijednost. 2. Tragiari Jean Racine (Fedra) i Pierre Corneile (Cid) u svojim djelima vraaju se antikim uzorima, govore o razapetosti likova izmeu ljubavi i dunosti (Cid), odnosno izmeu strasti i krivnje (Fedra). U oba djela se u skladu s racionalizmom naglaava potreba racionalistikog razmiljanja, a osuuje krenje drutvenih normi i obiaja. 19

3. Najznaajniji predstavnik klasicizma je francuski komediograf Jean Baptiste Poquelin Moliere, autor brojnih komedija (krtac, Mizantrop, kola za ene,) krtac je komedija karaktera nastala po uzoru na rimskog komediografa Plauta. krtac je stari Harpagon koji skriva svoj novac, pravi se siromaan, a toliko je opsjednut novcem da mu je na prvom mjestu. Zbog toga zapostavlja osjeaje i ljubav prema djeci smatrajui ih, kao i sve ostale, opasnou za svoj novac. Harpagon se ak eli oeniti djevojkom u koju je zaljubljen njegov sin, a kad mu ukradu krinjicu postaje oajan. Zavretak je ipak sretan, nakon mnogih peripetija, jer svi dobiju ono to ele: Harpagon krinjicu, a njegova djeca ljubav. Moliere u ovom djelu govori o gubljenju plemenitosti zbog krtosti, osuuje takvo ponaanje i upozorava da krtost deformira ljudski karakter. III. PROSVJETITELJSTVO opi kulturni graanski pokret u europskim zemljama 18. st. Zapoeo je u Engleskoj, a najpotpunije je ostvaren u Francuskoj. Jedinim obrascem ponaanja smatra se razum, istie se znanstveni duh i uenost, kao i potreba prosvjeivanja naroda. Predstavnici i djela: Za ovo razdoblje osobito su znaajni Voltaire, Diderot i Rousseau. Voltaire je autor romana Candide ili optimizam u kojem se ruga Leibnizovoj filozofiji optimizma. Candide putujui upoznaje taj dobar svijet: ratove, ubojstva, inkviziciju, te uvia da je svijet zao, a u sitnim stvarima lee srea i zadovoljstvo. Pojedinac ne moe promijeniti svijet, ali u okviru svog malog ivota moe biti sretan. Diderot je pokreta francuske Enciklopedije u kojoj su obuhvaena sva znanja, te razmiljanja samog pisca o moralu i drutvenim odnosima. Rousseau je pretea romantizma svojim romanom Julija ili Nova Heloiza zbog naglaene sentimentalnosti. BAROK I PROSVJETITELJSTVO U HRVATSKOJ I. BAROK traje tijekom 17. stoljea, vezan je za protureformaciju (katoliku obnovu) kojom se nastoji suzbiti protestantizam. Osnovan je isusovaki red koji u svojim kolama iri duh katolike obnove. Prve takve kole osnovane su u Varadinu, Poegi, Zagrebu (1607.) Hrvatsku knjievnost baroka moemo podijeliti na nekoliko krugova, obzirom na podruje stvaranja knjievnih djela: 1. Dalmatinsko-dubrovaki krug Predstavnici: Ivan Gunduli(ep Osman, pastirska igra Dubravka, poema Suze sina razmetnoga), Junije Palmoti (melodrama Pavlimir, tema iz Ljetopisa popa Dukljanina), Ivan Bui Vui (zbirka Plandovanja u petrarkistikoj tradiciji, ali i s baroknim obiljejima: refleksije o prolaznosti, metafore, kontrasti,), Ignjat urevi (zbirka pjesama Pjesni razlike, poema Uzdasi Mandalijene pokornice) Ivan Gunduli: Suze sina razmetnoga (poema) 20

Tema djela preuzeta je iz Lukina evanelja, a govori o izgubljenom sinu koji se skrueno vraa ocu nakon to je potroio novac od imanja, a on ga prima u svoje okrilje. Djelo je religijska barokna poema koja se naziva i plaem, jer se govori o grjeniku koji se plaui kaje. Poema ima tri dijela (plaa): Sagrjeenje, Spoznanje, Skruenje. Zavrno pomirenje razmetnog sina s ocem oznaava i pomirenje s Bogom. To je alegorijska poruka svima koji su skrenuli s pravog puta u protestantizam da se mogu vratiti u krilo Crkve i da e im biti oproteno. Obiljeja Gundulieva stila su brojne metafore, poredbe, refleksije o prolaznosti ivota, kontrasti, (mogue je govoriti i o nekom drugom Gundulievom djelu po izboru) 2. Ozaljski krug pisaca Predstavnici ovog kruga su Petar Zrinski (prevodi s maarskog ep svoga brata Nikole Adrianskoga mora sirena), Fran Krsto Frankopan (zbirku pjesama Gartlic za as kratiti pie u zatvoru u Bekom Novom Mjestu; prevodi i Molierova djela), Ana Katarina Zrinski (molitvenik Putni tovaru).

Zrinsko-Frankopanska urota Zrinski i Frankopani bili su hrvatski plemii koji su se istaknuli u borbi protiv Turaka. Nikola Zrinski pobijedio je Turke branei svojom vojskom Novi Zrin u Meimurju te spalivi Sulejmanov most kod Osijeka. Petar Zrinski potukao je tursku vojsku kod Otoca. Usprkos oduevljenju, europski vladari tonije, austrijski vladar Leopold I. sklapa s Turcima sramotni Vasvarski mir. Hrvatski velikai sa Zrinskim i Frankopanom na elu od tada ele osloboenje i od Turaka i od Austrije. Da bi se oslobodili Austrije, pregovaraju s mnogim vladarima (francuskim, mletakim), ali u tome ne uspijevaju. Na kraju su spremni i na sporazum s Turcima. Uviajui da nee uspjeti, odlaze u Be nadajui se oprostu od kralja. Nakon istrage proglaeni su veleizdajnicima i osueni na smrt. Pogubljeni su 30. travnja 1671. u Bekom Novom Mjestu. Ana Katarina Zrinski je nakon mueve smrti liena svih dobara te s najmlaom kerkom dospijeva u jedan samostan u Grazu. U veljai 1672. Katarinu razdvajaju od kerke Zore Veronike koju odvode u samostan u Celovcu. Ne mogavi to podnijeti, Katarina umire 16. 11. 1673. u Grazu. 3. Kajkavski krug pisaca Isusovac Juraj Habdeli autor je religijsko-moralizatorskog djela Zrcalo mariansko, crkvene propovijedi Pervi oca naega Adama greh, te kajkavsko-latinskog rjenika Dictionar. 4. Slavonski krug pisaca Isusovac Antun Kanili znaajan je po svom epu Sveta Roalija, stihovanoj pripovijesti o Roaliji, svetici iz Palerma. 5. Djelatnost vjerskih redova

21

a) Isusovci uz spomenute Jurja Habdelia i Antuna Kanilia, djeluju i leksikografi Jakov Mikalja, autor hrvatsko-talijansko-latinskoga rjenika Blago jezika slovinskoga; i Juraj Kriani, misionar, zalagao se za jezik kojim je i pisao sveslavenski, mjeavinu staroslavenskoga, ruskoga i hrvatskoga. b) Pavlini Pavlinski zbornik je rukopisni zbornik pjesama na kajkavskome koje su se pjevale tijekom liturgije. Ivan Belostenec autor je dvojezinoga kajkavsko-latinskog rjenika Gazophylacium (Riznica). c) Franjevci U Bosni, gdje su franjevci razvili knjievnu i kulturnu, djeluje Matija Divkovi, autor nabonih tekstova Beside. II. PROSVJETITELJSTVO javlja se u 18. stoljeu; knjievnost u ovom razdoblju ima moralno-didaktiki karakter i uvia se znaenje prosvjete i kulture, te se knjievnim djelima eli prosvijetliti narod. Titu Brezovaki je autor dviju kajkavskih komedija Diogene i Matija grabancija dijak, u kojima glavni likovi upuuju na poroke koji postoje u njihovim sredinama (prijevare, potkupljivosti, lai, pohlepa, praznovjerje,..), a koje treba kazniti i iskorijeniti. Matija Antun Relkovi je autor djela Satir iliti divji ovik u kojem satir u desetercima govori Slavoncuto treba promijeniti u svom nainu ivota i kakve su tete od zaostalih turskih obiaja. Osnovni preduvjeti napretka su obrazovanje i marljivost, te pobonost. Andrija Kai Mioi napisao je Razgovor ugodni naroda slovinskog, zbirku sastavljenu od epskih pjesama u desetercu i proznih tekstova. Kai na tokavtini opjevava povijesne dogaaje, osobito o borbi s Turcima, kako bi politiki i moralno osvijestio hrvatski narod. Djelo je bilo popularno zbog stila koji podsjea na narodno pjesnitvo. Matija Petar Katani autor je zbirke stihova Jesenji plodovi, na latinskom i hrvatskom jeziku. Osobito je znaajan po tome to je preveo Bibliju na hrvatski jezik, objavljenu 1831. godine.

ROMANTIZAM U EUROPI I. Trajanje: romantizam je opekulturni i umjetniki pokret koji se javlja potkraj 18.st., a punu afirmaciju doivljava izmeu 1800. do 1830. II. Drutveno-politika situacija: Romantizam se javlja u vrijeme velikih drutvenih promjena, npr. Francuske revolucije (1789.), Napoleonov uspon, ratovanja, poraz. Sve je to utjecalo i na ivotni nazor u kojem ovjek vie ne vjeruje u sklad ivota kako ga je prikazao klasicizam, odrie se ideala o vrhunskoj vlasti razuma i trai uporite u emociji i jakom individualizmu. III. Znaajke: - suprostavljanje klasicizmu - oslanjanje na matu i osjeaje - individualizam - pesimizam (nastao iz nesklada osobnih i drutvenih interesa) 22

- isticanje prirode u kojoj romantiari pronalaze spas za svoju ranjenuduu (oni bjee u prirodu koja im postaje zamjena za ljudsko drutvo odnosno pejza je odraz stanja pjesnikove due) - javljanje pojma svjetska bol ili romantiarskog pesimizma - jaanje openitog zanimanja za nacionalnu povijest i folklor IV. Tematika: - okultna(nedokuiva) i mistina (tajanstvena) tematika (E. A. Poe) - intimne teme (Alphonse de Lamartine, J.W.Goethe) - nacionalno-povijesni tematski krug (V. Hugo) - daleki nepoznati krajevi (G.G. Byron) - odmetnitvo i sukob sa zakonom (F. Schiller V. Pretee romantizma: 1) Francuska: Zaetke romantizma nalazimo u djelima francuskog prosvjetitelja J. J. Russoa (Julie ili Nova Heloiza; Ispovijedi) 2) Njemaka: Pojavljuje se predromantiarski pokret Sturm und Drang (oluja i nagon). Unutar tog pokreta razvijaju se J. W. Goethe i F. Schiller. 3) U Engleskoj je predromantizam prepoznatljiv u zanimanju za folklor, u nastanku pjesnitva grobljanskog ugoaja i u tzv. gotikom romanu(mrano-fantastinom romanu ija se radnja zbiva u egzotinim zemljama). V. Knjievne vrste: Lirika ulazi u ostale knjievne rodove, osobito u epiku, pa tako nastaje poema koju su romantiari osobito njegovali. Pojavljuje se i umjetnika bajka (H. C. Andersen) i povijesni roman (V. Hugo i W. Scott). Predstavnici i djela: 1) Njemaka knjievnost: Johann Wolfgang Goethe Patnje mladog Werthera, Dr. Faustus,..;Friedrich Schiller Razbojnici; Johann Gotfried Herder, sakuplja narodnih pjesama( i Hasanaginice u Goetheovu prijevodu). 2) Engleska knjievnost: George Gordon Byron Hodoae Childea Harolda; William Wordsworth- Narcisi, 3) Francuska knjievnost: Alphonse de Lamartine Jezero, Victor Hugo Jadnici, 4) Ruska knjievnost: Mihail Jurjevi Ljermontov Junak naeg doba, I. Sergejevi Pukin Jevgenije Onjegin, 5) Amerika knjievnost: Edgar Allan Poe Crni maak, Gavran,

VI.

JOHANN WOLFGANG GOETHE (1749.-1832.) 23

Roen je u Frankfurtu na Maini u uglednoj i obrazovanoj obitelji. Studirao je pravo u Leipzigu, a snaga njegove pjesnike linosti najvie dolazi do izraaja u lirici. Od 1775.g. boravi na weimarskom dvoru obavljajui razliite dravnike dunosti. Patnje mladog Werthera roman je pisan u epistolarnoj formi (u obliku pisama prijatelju) koji prikazuje hipersenzibilnog, matanju sklonog i umjetniki nastrojenog pojedinca koji uiva u prirodi, eli slobodu, ne potuje drutvene konvencije, a zbog nesretne ljubavi ivot zavrava samoubojstvom. Werther se na prvi pogled beznadno zaljubi u Lottu, koja mu se ukazuje kao aneo milosra, okruena djeicom, svojom mlaom braom i sestrama. Cijela njena obitelj obasipa Werthera panjom i simpatijama. No, Lotta je zaruena za Alberta. Werther je pokua zaboraviti, promijeniti svoj ivot, odlazi poslom u drugi grad. No, sve je beznadno. Saznaje da su se Lotta i Albert vjenali, ponovo dolazi, posjeuje ih, no Lotta ga moli da vie ne dolazi. On pie oprotajna pisma, posuuje Albertove pitolje i ubije se. Opteretivi ih krivicom, Werther samoubojstvom kanjava prvenstveno sebe. Werther je tipian romantiarski lik ispunjen svjetskim bolom, koji je postao uzorom Getheovih suvremenika. EDGAR ALLAN POE (1809. 1849.) Roen je u Bostonu. Bio je dijete putujuih glumaca koji umiru od tuberkuloze kada je imao samo dvije godine. Nakon toga dospijeva u obitelj imunog trgovca. Na sveuilitu zapoinje Poeov neuredan ivot: opijanje, kartanje, zaduivanje, Zatim ga upisuju na vojnu akademiju iz koje biva izbaen. Zatim odlazi teti u Baltimore i eni se svojom malodobnom sestrinom Virginiom. ive od novinarstva i u siromatvu. Virginija umire od bolesti 1847., a Poe dvije godine kasnije. Crni maak Pripovijetka prikazuje ljudsku sklonost zlu, nanoenju zla bez pravog motiva. Nastranost i zlo su najiskonskiji poriv ljudskog srca, a ovdje se javljaju u razliitim oblicima: kao mrzovoljnost, razdraljivost, bezobzirnost, okrutnost i na kraju hladnokrvno ubojstvo. Crni maak je materijalizacija pripovjedaeve zle udi i u njemu se javlja elja da je uniti. Vjeala na makovu trbuhu upozoravaju ga da je zloinac, ali i da e biti kanjen. Maak pobjeuje, ali i pravda zlo e biti kanjeno (policija zahvaljujui maku otkriva pripovjedaev zloin).

HRVATSKI NARODNI PREPOROD (romantizam u Hrvatskoj) I. II. Trajanje: Hrvatski narodni preporod traje od 1830. do 1860. godine. Osim knjievnosti i kulture, pokret obuhvaa gospodarstvo i politiku. Znaajke: Pokret zapoinju mladi intelektualci koji se koluju u Beu ili Peti, gdje se zanose idejom sveslavenstva (panslavizam), idejom o ujedinjenju svih junih Slavena. No, shvaaju da prije politikog ujedinjenja trebaju jezino ujediniti Hrvate. Njihova najvea zasluga je stvaranje jedinstvenog knjievnog jezika na tokavskoj osnovici. 24

III.

Ostvarenja: 1. 2. 3. 4. Ostvareni su jedinstveni knjievni jezik i pravopis Poetak novije hrvatske knjievnosti Osniva se Matica ilirska i narodne itaonice Osnovana je Katedra za hrvatski jezik

IV.

Predstavnici, pisci, djela: 1. Ljudevit Gaj - idejni i stvarni nositelj pokreta - 1830. izdaje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja, u kojoj uvodi dijakritike znakove (, , ) - 1835. pokree Novine horvatske sa sadrajem politikog i gospodarskog karaktera, te s knjievno-zabavnim djelom Danica horvatska, slavonska i dalmatinska (kasnije se nazivaju i Novine ilirske s Danicom ilirskom, te opet u Novine horvatske, zbog zabrane ilirskog imena); 2. Stanko Vraz - Slovenac, pravim imenom Jakob Frass - Pie pjesme, putopise, kritike, lanke o jeziku - Djela: ulabije, Gusle i tambure (pjesme); Put u gornje strane (putopis). - U pjesnikoj zbirci ulabije, svojoj najpoznatijoj zbirci pjesama, povezuje dvije ljubavi ljubav prema eni (Ljubici Cantilli) i ljubav prema domovini. ulabije dolaze od turske rijei ul= crvene jabuke mirisne poput rue; ovdje su jabuke pjesnikovi osjeaji koje poklanja voljenoj eni. Struktura: Prva dva dijela zbirke nastala su za Ljubiina ivota, druga dva nakon njene smrti. Stih je poljski krakovjak (esteraki katreni s rimom abcb). Vraz je bio i urednik knjievnog asopisa Kolo.

3. Ivan Maurani (1814.-1890.) Rodio se u Novom Vinodolskom, poznat kao knjievnik i politiar; bio je prvi hrvatski ban puanin. Po zanimanju je bio odvjetnik. Djela: pisao je pjesme, napisao je 14. i 15. pjevanje Osmana, politiki spis Hrvati Maarom, a najpoznatiji je po svom epu Smrt Smail-age enjgia (vidi kopija) 4. Ostali predstavnici: Pavao toos, Matija Maurani, Petar Preradovi, Antun Nemi, Ivan Kukuljevi Sakcinski,

REALIZAM U EUROPSKOJ KNJIEVNOSTI

25

I. II.

III.

Trajanje: Realizam u europskim knjievnostima traje od 1830. do 1870. godine. Znaajke: Dolazi od lat. rijei res realis= stvaran; upuuje na zanimanje pisaca za drutvenu stvarnost sa svim njenim dobrim i loim stranama (suvremeni, kulturni, drutveni, gospodarski, politiki i moralni ivot). U knjievna djela uvode se ljudi iz svakodnevnog ivota i svih slojeva drutva. Detaljno se opisuje sredina i svi trenuci koji utjeu na moralno i psiholoko oblikovanje lika (npr. Dostojevski Zloin i kazna). Realistini pisci nastoje prenijeti i autentian govor likova (argon, dijalekt), prikazati prostor u kojem se kreu (opisi interijera imaju socijalnu pozadinu). Likovi tee za drutvenim usponom i kritiki se odnose prema stvarnosti (npr. H. de BalzacOtac Goriot). Knjievne vrste: Realizam , prije svega, afirmira drutveni roman (drutvo je predmet pieva interesa, u njegov vidokrug ulaze svi drutveni slojevi, jer se drutveni problemi najbolje mogu iznijeti u sloenom i opsenom obliku, kao to je roman).

IV.

Predstavnici i djela: ruski ( Nikolaj Gogolj Kabanica; Ivan Sergejevi Turgenjev Lovevi zapisi, Oevi i djeca; Fjodor Mihajlovi Dostojevski Zloin i kazna, Braa Karamazovi, Idiot; Lav Nikolajevi Tolstoj Ana Karenjina, Rat i mir, Uskrsnue; francuski (Honore de Balzac Ljudska komedija, Gustav Flaubert Gospoa Bovary; engleski (Charles Dickens Oliver Twist, Velika oekivanja,)

1) Fjodor Mihajlovi Dostojevski (1821.-1881.) Ruski romanopisac svjetskog glasa. Roen u Moskvi, sin lijenika. Studirao je vojno inenjerstvo na Vojnoj akademiji u Sankt Peterburgu. Osuen je na smrt kao pripadnik kruga socijalista Petraevskog, a pomilovan prije samog izvrenja kazne (zamjena za smrtnu kaznu: pet godina robije i etiri godine progonstva u Sibir). Na povratku iz progonstva mijenja politike nazore, prihvaa kranstvo kao temelj svog ivota i rada. Uz mnotvo pripovijesti i romana pie raznovrsne lanke, osvrte, ureuje asopise. Neizmjeran je njegov utjecaj na modernu knjievnost, posebno na pripovjednu prozu (prethodnik modernog monoloko-asocijativnog romana). Zloin i kazna Raskoljnikov, siromani petrogradski student, odlui ubiti lihvaricu Aljonu Ivanovnu smatrajui je utjelovljenjem nemoralnosti drutva. No, s njom ubije i njezinu sestru Lizavetu, koja se nala u krivo vrijeme na krivom mjestu. Ubojstvom Aljone on eli osloboditi jedne ui, smatrajui sebe neobinim ovjekom kojem je to doputeno uiniti. Naime, Raskoljnikov dijeli ljude na obine i neobine. Prvi moraju ivjeti u pokornosti i nemaju pravo kriti zakon, dok drugi imaju pravo dopustiti savjesti da preskoi neke zapreke; kad ele ostvariti spasonosnu ideju za cijelo ovjeanstvo. 26

No, ubivi starice Raskoljnikov psihiki ubija i sebe. Nakon ubojstva pratimo njegovu unutarnju borbu, razmiljanja i previranja. Budui da ne moe smiriti i savladati svoju savjest, priznaje zloin. Osuen je na robiju u Sibiru kamo ga prati Sonja. Sonja je prva osoba kojoj Raskoljnikov priznaje zloin smatrajui da su oboje zloinci ona je poinila zloin nad svojim tijelom i postala prostitutka. Razlog njena zloina je potreba da spasi obitelj od gladi. Usprkos prostituciji Sonja ostaje pobona, skromna, dobra, puna ljubavi i razumijevanja za svoje blinje. Zahvaljujui njezinoj podrci i vjeri, Raskoljnikov doivljava unutarnju promjenu koja je nagovijetena na kraju dijela (prihvaanje vjere i ljubavi). Vjera i ljubav temeljne su vrijednosti koje e u njegov i Sonjin ivot unijeti smisao. 2) Lav Nikolajevi Tolstoj (1828.-1910.) Ruski pripovjeda i dramatiar. Roen u Jasnoj Poljani u staroj plemikoj obitelji. koluje se u Sankt Peterburgu. Od rane mladosti iskazivao je nezadovoljstvo svojom okolicom, kritizirao vlasnitvo (zemlje) i nastojao uspostaviti moralnije odnose izmeu plemia i kmetova. Putovao je po zapadnim zemljama i vratio se razoaran graanskim drutvom. Stalno se nastanjuje u Jasnoj Poljani i bavi se pedagokim radom, uzdizanjem seljaka, posveuje svojoj obitelji i knjievnom poslu. Tolstojev bogat knjievni rad (veliki romani, pripovijesti, lanci, drame, rasprave) i ideologija znaajno su utjecali na europsku misao i knjievnost krajem 129. i poetkom 20.st. Ana Karenjina Sve sretne obitelji sretne su na isti nain, a svaka nesretna nesretna je na svoj nain: osnovna tema romana je problem braka. Brak Ane i Karenjina temelji se na potovanju. Ona ivi u iluziji sretnog braka, koju rui Vronski. Ona prema Vronskom osjea istinsku ljubav, odluuje rtvovati ugled, naputa mua i sina da bi ostvarila osobnu sreu. Vremenom se zbog nenaklonjenih okolnosti udaljuju (ne smije ii u drutvo, viati sina), te ona bira smrt kao jedini izlaz. Brak Doli i Oblonskog, Anina brata, temelji se na navici. Oblonski sreu pronalazi u kartanju i ljubavnim aferama, a Doli u obitelji s djecom. Kada saznaje da je mu vara s guvernantom, ona je povrijeena, ali pristaje ostati u braku zbog djece. Brak Kitty i Levina prikazan je kao idealan brak: miran ivot na selu, harmonian i lijep. Moto romana Osveta je moja i ja u je vratiti uzet je iz Biblije i govori nam da ovjeku osveta donosi nesreu, a jedini koji na nju ima pravo je Bog. Tolstoj je u ovom romanu prikazao rusko visoko drutvo, koje je osudio odnosei se prema pripadnicima aristokracije s ironijom i prijezirom.

NATURALIZAM U EUROPSKOJ KNJIEVNOSTI 27

I. II. III.

IV.

Trajanje: Naturalizam traje od 1870. do 1890. godine. Javlja se u Francuskoj odakle se iri u druge europske zemlje. Utjecaji: Na razvoj naturalizma utjee razvoj prirodnih znanosti, te teorija miljea kritiara Hyppolyta Tainea prema kojoj je ovjek bioloko bie odreeno naslijeem, sredinom (socijalnom) i trenutkom (vremenom). Znaajke: Naziv dolazi od latinske rijei naturalis to znai prirodan. Knjievnici ovog razdoblja nastoje uvesti znanstvene metode u knjievnost, nastojei vie biti znanstvenici nego umjetnici. Moraju otkrivati bolesti drutva (prikazuju najnie drutvene slojeve), kako bi se ono lake izlijeilo. Tematski ih zaokupljaju problemi zloina, duevne bolesti, nastranosti zato se s njima povezuje pojam estetika runoe. Predstavnici i djela: Guy de Maupassant Na vodi(novela); Emile Zola Therese Raquin, Nana, Germinal (romani).

REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI I. Trajanje: Od 1880. do 1895. ili od 1881. do 1892. godine Prema miljenju nekih povjesniara knjievnosti poetna godina realizma je 1880. kad se pojavljuje nekoliko knjievnika novog knjievnog narataja, a prema miljenju drugih to je 1881. godina enoine smrti. Isto tako, zavrnom godinom neki smatraju 1895. kada su studenti iz protesta prema Khuenu Hedervaryju spalili maarsku zastavu na Trgu bana Jelaia , a drugi 1892. kada je objavljena Matoeva pripovijetka Mo savjesti koja nagovjetava modernu. II. Znaajke: - graa iz suvremenog ivota - socijalna tematika - uzrono-posljedini slijed dogaaja - likovi su socijalno-psiholoki motivirani; IV. Teme: propadanje plemstva (V. Novak, K. . Gjalski, E. Kumii) povijesne teme (K. . Gjalski, E. Kumii) odnos sela i grada (J. Kozarac, A. Kovai, V. Novak) psiholoka tematika (J. Kozarac);

V. Regionalna tematika: zagorska (A. Kovai, K. . Gjalski) slavonska (J. Kozarac) istarsko-primorska (E. Kumii, V. Novak, S. S. Kranjevi)

VI. Pisac, djelo (moe i dr. pisac, po izboru): Vjenceslav Novak: Posljednji Stipanii (roman) 1. Tema djela: roman o propasti senjske patricijske obitelji 28

Stipani 2. Likovi sadraj djela: Ante Stipani predstavlja lik strogog i patrijahalnog oca koji sve svoje imanje i nade ulae u sina, a kerku potpuno zanemaruje. Propada u svojim politikim nastojanjima, te umire slomljen vlastitim materijalnim, poslovnim neuspjesima i sinovljevim moralnim padom. Lucija mu prije smrti pokuava dokazati svoju vrijednost i iznosi svoje miljenje, ali bez ikakvog uspjeha. On se ne mijenja, tj. ne uvia svoju nepravednost. Lucija Stipani je tragian lik jer se ne moe ostvariti i dokazati u strogoj patrijahalnoj obitelji u kojoj je zapostavljena samo zato to je ensko dijete. Slama je i ljubav prema Alfredu (Jurjevu prijatelju), koji ju je zaveo i napustio. Ona je oboljela od tuberkoloze, a jedino to je odrava na ivotu bila su Alfredova . No, ta pisma nije pisao Alfred, nego Martin Tintor koji je u nju bio zaljubljen, a na lana pisma je pristao na Valpurgin nagovor. Kad to otkrije, Lucija umire, shrvana boleu i bolom. Valpurga Stipani takoer umire u bijedi, kao prosjakinja. Ona je u brak stupila vrlo mlada, prihvaala je sve to je dolazilo od mua, te iako je uviala nepravilnosti njegovih odgojnih postupaka, nije imala snage oduprijeti se. Juraj Stipani nije ostvario oekivanja svoga oca, a na oevo ulaganje u njega uzvratio je ravnodunou, naputanjem vlastite obitelji i odnaroenjem. 3. Problemi u djelu: Osim opeljudskih problema (problem odgoja, roditeljske ljubavi, osobne sree, odnosa pojedinca i drutva), djelo prikazuje i prodor ilirskih idejau Senj, te odnaroivanje stanovnitva (nacionalno-politiki aspekt teme) i propadanje plemstva, uspon graanstva, lihvarenje. Zbog svega toga roman ima znaajke psiholokog, povijesnog i socijalnog romana.

MODERNIZAM U EUROPSKOJ KNJIEVNOSTI I. Trajanje: Obuhvaa posljednja dva desetljea 19.stoljea. Javlja se u Francuskoj, a kasnije iri i na ostale zemlje Europe. Naziva se i novi romantizam. II. Znaajke: U ovo vrijeme u europskoj knjievnosti zbivaju se vane promjene; odbacuje se prevelik utjecaj znanosti (realizam i naturalizam), a zagovaraju se osjeaji, mata, intuicija, zanimanje za unutarnja ovjekova proivljavanja. III. Utjecaji: Povijesna prekretnica dogodila se ponajprije u pjesnitvu, a zatim u prozi i dramskoj knjievnosti. Na pjesnitvo utjee Edgar Allan Poe, na prozu F. M. Dostojevski, te na dramu H. Ibsen i A. Strindberg. IV. Smjerovi modernizma Modernizam moemo podijeliti na etiri smjera, a unato razlikama zajedniko im je uzdizanje ljepote kao zadae i svrhe umjetnikog stvaranja.

29

smjerovi PARNASOVCI umjetniki pokret u Francuskoj, nazivaju se po planini Parnas u Grkoj, obitavalitem muza boga Apolona. Izdaju pjesnike zbirke Suvremeni Parnas.

znaajke

predstavnici Leconte de Lisle (zaetnik i teoretiar parnasovaca) Sully Prudhomme Jose Maria de Heredia TheophileGautier Paul Verlaine Charles Baudelaire

- kult savrene forme - larpurlartizam (umjetnost radi umjetnosti) - depersonalizacija pjesnitva - izbjegavanje suvremene tematike DEKADENCIJA - duboko nezadovoljstvo - oznaava fazu knjievnoi osjeaj propadanja umjetnikog razvoja simbolizma postojee zapadne - franc. decadance =opadanje, kulture, tjeskoba, propadanje, nazadovanje beznae, briga za formu - ima odjeka diljem Europe, i stil ali uskoro je zamjenjuje simbolizam -asopis Dekadent SIMBOLIZAM - nastoje predstaviti duu - javlja se 80-tih godina 19.st. stvari, pritom se slue sim- Jean Moreas objavljuje bolima, nastoje sjediniti simbolistiki manifest pjesnitvo i glazbu, te sauvati - prethodnik simbolizma je tajanstvenost u pjesnitvu Edgar Allan Poe BEKA MODERNA - javlja se u svim umjetnostima - umjetniki pokret u Beu (kiparstvo, slikarstvo, arhitekoji se javlja potkraj 19.st. ktura, knjievnost,) - u Beu se odvija bogat - utjecaj impresionizma umjetniki ivot Charles Baudelaire (1821. 1867.)

Arthur Rimbaud Paul Verlaine Charles Baudelaire

Herman Bahr, ideolog beke moderne Arthur Schnitzler

Francuski pjesnik i kritiar, jedan od zaetnika modernog pjesnitva u svijetu. Roen u Parizu, sin 60-godinjeg filozofa, koji se bavio i slikarstvom. U njegovoj estoj godini umire mu otac. Majka mu se preudala za budueg vojnika i generala s kojim je Charles bio vjeno u sukobu. Kao 18-godinjak prikljuuje se knjievnicima bohemima u parikoj latinskoj etvrti. Obitelj ga alje u Indiju, on se vraa, trai dio nasljedstva, provodi se kao bogati bohem; obitelj mu sudski zabranjuje troenje novca, te ubudue ivi siromano. Svoj sukob sa ouhom projicira na sukob sa cijelim svijetom. Izdaje zbirke pjesama Cvijetovi zla i Spleen Pariza. Za razliku od romantiarskog pjesnitva koje govori o ljubavi kao o najuzvienijem ljudskom osjeaju i prirodi kao utoitu za vlastitu duu, Baudelaire velia tjelesnu ljubav, strast, ne istie ljepotu prirode, a pjesme mu nisu osobne ispovijesti. Osjeaji koje prepoznajemo su: oaj, mrnja, prkos, prijezir ili oduevljenje(najgore je biti ravnoduan).On trai ljepotu u runoi, ali istodobno trai uzdizanje idealne ljepote apstraktne i boanske. Pjesme: Albatros, Suglasja, Stranac. 30

HENRIK IBSEN (1828.-1906.) Norveki dramatiar, zasluan za razvoj europske moderne drame. Roen u Skienu, koluje se u domovini, ali gotovo 30 godina ivota provodi u inozemstvu. Prvim pjesmama i dramama pripada romantici. Brak i drutveni poloaj ene izazov su njegovoj analizi u komediji ljubavi, ali najuspjenije u Nori ili Lutkinoj kui. Nora/Lutkina kua psiholoka drama u kojoj nema osobite dramske akcije, naglasak je na psiholokim dogaajima, drama se odvija izmeu dvoje ljudi (Helmera i Nore) i u njima samima. Drama prikazuje proces samoosvjeivanja glavne junakinje Nore koja osam godina ivi u braku sa Torvaldom Helmerom u iluziji sree (briga za djecu, kuu, mua), ali tih osam godina ivi u lai ne elei priznati muu da je krivotvorila oev potpis posudivi novac da bi mu spasila ivot. No, ovjek od kojeg je posudila novac (Krogstad) trai od nje da zamoli mua (koji je postao direktor banke) da ga ne otpusti s posla (on je inovnik u toj banci), u protivnom e Helmeru otkriti istinu. Mu iz Krogstadova pisma saznaje istinu, preneraen je i spoznajom o Norinom inu, ali i injenicom da Krogstad moe ugroziti njegov poloaj u banci. On ne oprata Nori, vrijea je i istie da ona nema pravo odgajati njihovu djecu. Nora je oekivala udo oprost i potporu, a dobila je osudu. Nakon to dobiva pismo po kojem za njega i njegov poloaj nema opasnosti, jer Krogstad vraa mjenicu, Helmer se mijenja. On oprata Nori tek sada shvaajui to ju je motiviralo da krivotvori potpis i posudi novac. Ali, Nora shvaa istinu i odluuje se za odlazak od mua. elei pronai sebe, ona naputa obitelj koja je sputava, gui njezinu slobodu, te kree u potragu za vlastitim identitetom. Zavretak drame otkriva istinu o trajnoj ljudskoj usamljenosti bez obzira na brak i prijateljstvo te potrebu da pojedinac (bez obzira na spol) treba otkriti svoj vlastiti identitet i istie pravo pojedinca na slobodan izbor. MODERNA U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI I. Trajanje: a) jedni smatraju da traje od 1892. (izlazi Matoeva pripovijetka Mo savjesti) do 1916. (Donadini izdaje asopis Kokot) b) drugi smatraju da poinje 1895. (kad studenti pale maarsku zastavu na Jelaievu trgu) i traje do 1914.g.(Matoeva smrt, izlazi almanah Hrvatska mlada lirika). Skupine mladih: Mnogi su mladii nakon prosvjeda protiv Khuenove vlasti protjerani i nastavili su kolovanje u Beu ili Pragu. a) beku skupinu inila su bogatija djeca koja se zalau za simbolizam i dekadenciju, te slobodu umjetnikog stvaranja. Izdaju asopis Mladost, predvode ih kritiari Milivoj Deman Ivanov i Branimir Livadi. b) praku skupinu ine djeca radnika, koja smatraju da u knjievnosti mora biti vie istine, te njena naglaena tendencioznost. Predvodi ih kritiar Milan ari i izdaju asopis Hrvatska misao Sukob starih i mladih Dolazi do sukoba starijih i mlaih pisaca oko naina pisanja. Stari zamjeraju mladima to piu istinito, opisujui i dobre i loe strane hrvatskog ovjeka. Mladi zamjeraju starima papirnati idealizam (prikazuju samo dobro, pravei se da loe ne postoji). 31

II.

III.

IV.

Predstavnici i djela proza Janko Leskovar Dinko imunovi Antun Gustav Mato Ivan Kozarac drama Ivo Vojnovi Milan Begovi

pjesnitvo Antun Gustav Mato Vladimir Vidri Janko Poli Kamov dijalektalno pjesnitvo Dragutin Domjani Vladimir Nazor Fran Galovi

ANTUN GUSTAV MATO (1873.-1914.) Pjesnik, novelist, kritiar, putopisac, feljtonist, polemiar; najizrazitiji predstavnik hrvatske moderne i jedan od najznaajnijih knjievnika uope. Roen je u Tovarniku (Srijem), djetinjstvo i kolovanje provodi u Zagrebu. 1892. objavljuje novelu Mo savjesti kojom, neki smatraju, zapoinje hrvatska moderna. Napisao je oko 80-ak pjesama, npr. Utjeha kose vizija mrtve drage na odru: suoen sa smru, preplavljen je osjeajima spram voljene ene ljubavlju, potovanjem, divljenjem; smrt je tajanstvena, nepokretna, ljubav se mijea s oajem i zaprepatenou. No, javlja se utjeha: smrt je san. U pjesmi Jesenje vee Mato iznosi sliku atmosfere u prirodi: jesenje sivilo, tmurni oblaci, magla, Povezuje taj sumorni pejza sa ljudskim nemirima, sebe usporeuje s jablanom, osamljenim pojedincem u svemiru.

32

AVANGARDA U SVJETSKOJ KNJIEVNOSTI skupni naziv za nove pokrete i smjerove u svjetskoj knjievnosti 20. st. Smjerovi: EKSPRESIONIZAM, FUTURIZAM, DADAIZAM, KUBIZAM, NADREALIZAM, IMAINIZAM, SOCREALIZAM, EGZISTENCIJALIZAM. Znaajke: ugroenost ovjeka, osjeaj nemoi, kaosa, krik, bunt, spas u umjetnosti (umjetnik = mesija) Uzor: F. Nietzsche (Nie) teorija o nadovjeku (iz sveopeg unitenja /kaosa treba nastati novi, bolji ovjek / poput feniksa) 1) futurizam: (lat. futurus budui); Italija, Rusija - znaajke: velianje energije, brzine, moi, nacionalne snage, rata, industrijske civilizacije - zaetnici: T. Marinetti (Italija), V. Majakovski (Rusija) 2) ekspresionizam: (ekspresija vanjski doivljaj svijeta) - asopisi: Der Sturm, Die Aktion - znaajke: sablasni doivljaj svijeta, nastojanje da se umjetniki prikae svijet vlastite due, ideja vjenosti 3) dadaizam (1916., Zurich) - idejni zaetnik: T. Tzara - znaajke: ruenje svih tradicionalnih vrednota graanskog drutva, odbacuje se kontrola razuma, logika, isti automatizam (nizanje samoglasnika i suglasnika) 4) nadrealizam: Francuska, Andre Breton - nastavlja se na dadaizam, povodi se za Freudovom psihoanalizom - znaajke: teite na iracionalnom, podsvjesnom i halucinantnom, nesvjesne ovjekove reakcije, automatsko ispisivanje poezije (podsvjesna halucinantna stanja, snovi) 5) kubizam : Pariz, prisutniji u slikarstvu (P. Picaso, apstraktno slikarstvo / lat. cubus kocka) - knjievnost: G. Apollinaire grafiki izgled pjesme 6) imaizam (franc. image = slika), Engleska, Rusija - predstavnici: Ezra Pound, Sergej Jesenjin - slikovitost pjesnikog izraza 7) egzistencijalizam (franc. egzistence=postojanje) - Francuska, filozofske ideje - predstavnik: Jean-Paul Sartre 8) socijalistiki realizam Rusija, Francuska - socijalistika ideologija/ politiki obojen smjer - predstavnik: Maksim Gorki

33

SUVREMENA PROZA, VRSTE MODERNOG ROMANA 1. SUVREMENA PROZA Najpoznatiji predstavnici su: MARCEL PROUST, VIRGINIA WOOLF, JAMES JOYCE, FRANZ KAFKA, ERNEST HEMINGWAY. 1) Marcel Proust (1871.-1922.)- pisac je romana-rijeke - ciklusa romana pod naslovom U potrazi za izgubljenim vremenom, koristi tehniku psiholokog promatranja (samopromatranja), te reminiscenciju (ponovno oivljavanje prolosti) i retrospekciju ( povratak u prolost). Trai smisao ljudskog postojanja i nalazi ga u umjetnosti. 2) Virginia Wolf (1882.-1941.) teoretiar i pisac romana tzv. toka (struje) svijesti. Napisala je programatski lanak Moderna umjetnika proza u kojem se zalae za opis unutranjenjeg, psiholokog ivota glavnog junaka, tokova njegove svijesti. Gospoa Dalloway je njen najpoznatiji roman (odbacuje tradicionalnu, realistinu fabulu, romane gradi na bazi motivacije asocijacijama i simbolima, pie tehnikom unutarnjeg monologa. 3) James Joyce (1882.-1941) pie tehnikom tzv. toka (struje) svijesti. Najpoznatiji mu je roman Uliks (moderni Odisej). Smisao fabule je u promatranju neprekinutog i simultanog protjecanja posve raznih dojmova i asocijacija u ovjekovoj svijesti. 4) Ernest Hemingway (1899.-1961.) pisac tzv. dokumentaristikog (novinarskog) stila pisanja, predstavnik tzv. izgubljene generacije (djeluju izmeu dva svjetska rata), dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost (1954.); djela: Kome zvono zvoni, Sunce se ponovo raa, Zbogom oruje, Snjegovi Kilimanara, Starac i more. VRSTE MODERNOG ROMANA: a) monoloko-asocijativni (prethodnik: Dostojevski Zloin i kazna; predstavnik: Marcel Proust), b) roman struje svijesti (James Joyce, Virginia Woolf), c) egzistencijalistiki roman (Jean Paul Sartre Munina; iznosi filozofske ideje), d) roman-ideja (Andre Gide), e) dokumentaristiki tip proze (Ernest Hemingway), f) kafkin tip proze (Franz Kafka). FRANZ KAFKA (1883.-1924.) knjievnik njemakog jezinog izraza roen u Pragu u ortodoksnoj idovskoj obitelji djetinjstvo provodi u sjeni oeva autoriteta, to ostavlja neizbrisiv trag na njegovoj osjetljivoj psihi, te e do kraja ivota ivjeti kao osamljenik - nakon zavretka studija radi kao inovnik u uredu za osiguranje od nesretnih sluajeva (mrzi svoj posao, svi njegovi likovi su inovnici nezadovoljni svojim poslom/ otac je omaloavao njegovo pisanje, govorio da je bezvrijedno, prije smrti rekao je svome prijatelju Maxu Brodu da spali njegova neobjavljena djela, no on ga nije posluao i objavljena su posthumno). - Za ivota objavio je dvije zbirke pripovjedaka (Promatranje, Seoski uitelj), te neke pripovjetke u asopisima (Preobraaj).

Preobraaj - U osnovi pripovijetke je fantastini motiv: preobraaj trgovakog putnika Gregora Samse u golemog kukca. Pripovijedanje se temelji na uzrono-posljedinom nizanju dogaaja pa postoji nesklad izmeu nerealnog sadraja i realistinog naina njegove obrade. Kafka je intervenirao u logiku svijeta, u prirodne zakone da bi taj svijet sagledao iz jedne druge, ivotinjske perspektive. Temelj njegova prouavanja je odnos pojedinca i obitelji. Obitelj, koja bi trebala biti nositelj sigurnosti, ljubavi, pomaganja, sklada, je hladna, okrutna, ne pokuava otkriti ljudsko 34

u Gregoru, ne prihvaa ga i na kraju je sretna to umire. Obitelj tako unitava svoje vlastito dijete zato to je drukije.

EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI Smru A. G. Matoa (1914.), te izlaskom antologije Hrvatska mlada lirika (Andri, Ujevi, Galovi) dolazi do kraja hrvatske moderne i zapoinje novo razdoblje u hrvatskoj knjievnosti: ekspresionizam. Nove knjievne tendencije: - razmiljanja o ratu (I. svj. Rat) - nemiri, lutanja, traenja, stranputice Javljaju se dvije tendencije/struje: artistika - Matoevi sljedbenici (Ljubo Weisner, Zvonko Milkovi,) - ne donose nita novo, gase se i zbog rata koji daje opi peat vremenu - asopis Gri nacionalistika - jugoslavenski orijentirana - okupljeni oko V. erine i njegovih asopisa Val i - uzor im je Nazorova poezija

Centralni asopis toga doba je Suvremenik(1914.), okuplja pisce starije/novije generacije. 1917. godina prekretnica : javljaju se Ulderiko Donadini i Antun Branko imi. Oni utiru put hrvatskom ekspresionizmu koji se protivi artizmu i projugoslavenstvu. Kasnije se javljaju Ivo Andri i Miroslav Krlea. Ulderiko Donadini (1894.-1923.) - sljedbenik Matoa, larpurlartist - urednik asopisa Kokot (karakteristike: bunt, borbenost, tenja za aktualnou), - odjeci futurizma i ekspresionizma; - djela: Kamena s ramena, Sablasti, Vijavice,

ANTUN BRANKO IMI (1898.-1925.) pjesnik, kritiar, urednik asopisa Vijavica, Juri i Knjievnik najoriginalnija linost hrvatskog ekspresionizma nemir koji donosi Donadini, imi pretvara u buru imi dobro poznaje modernistike avangardne stilove u Europi, alki e s iznimnim knjievnim darom nastupiti ve na poetku samosvojno, sa samopouzdanjem koje e najvie iritirati starije pisce. 35

U prvom programatskom napisu u Vijavici pie: Umjetnost, jer je vjena, ne moe ostarjeti ni zastarjeti; ona zapravo ne moe biti ni stara ni nova. Dakle, imi nije poput Donadinija, nije antitradicionalist. Govori da je umjetnost ekspresija umjetnikovih osjeaja, utjelovljenje umjetnikove unutranjosti u zvucima, bojama, linijama i rijeima u ekspresiji. Umjetnost se, dakle, otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepoti.

Antun Branko imi roen je u Drinovcima (Hercegovina). koluje se u irokom Brijegu, Mostaru i Zagrebu. Posljednji gimnazijski razred ni zavrni ispit nije poloio: ravnateljstvo Donjogradske gimnazije u Zagrebu nije doputalo uz kolovanje istodobno izdavanje knjievnog lista, te se on posveuje samo knjievnom radu. ivi teko. Sve rtvuje za knjievnost. Obolijeva od tuberkuloze i umire u svojoj 27-oj godini. Djela: Preobraenja (zbirka pjesama) Ciklusi pjesama: Pjesme o tijelu, O siromasima. Preobraenja: - u samom nazivu zbirke moemo prepoznati imievo shvaanje umjetnosti: Slika svijeta i ivota preobraava se u umjetnikovu unutranjosti ponovno izraava u umjetnikom djelu. - imi iznosi motive karakteristine za ekspresionizam (strah, nemir, bol due, smrt) - nain iznoenja ovih motiva: slobodan stih, odbacivanje interpunkcije, naputanje opisivanja i pojednostavljivanje izraza. - Pjesme: Opomena, Smrt i ja, Ruak siromaha, Pjesnici, MIROSLAV KRLEA (1893.-1981.) Sredinja linost hrvatske knjievnosti 20.st., s iznimno opsenim i raznovrsnim knjievnim opusom. Pjesnik, dramatiar, romanopisac, novelist, kritiar, esejist, putopisac, urednik asopisa, enciklopedist. Roen je u Zagrebu, u obitelji gradskog redarstvenog nadstraara. koluje se u Zagrebu, te u Kadetskoj koli u Peuhu i Vojnoj akademiji u Budimpeti, koju naputa. Osim viemjesenih putovanja u Rusiju, Austriju, Njemaku i Poljsku i Francusku neprekidno ivi i radi u Zagrebu. Bio je urednik knjievnih asopisa: Plamen, Knjievna republika, Danas, Peat. Njegovo knjievno stvaralatvo moe se podijeliti na tri faze: 1) ekspresionistika faza (simbolistika) - pjesme (zbirke: Tri simfonije, Pan,) - drame (Kraljevo, M. Buonarroti, Saloma,) 2) ratne novele i drame zbirka novela Hrvatski bog Mars drame. Golgota, Galicija, Vujak (vie realizma) 3) glembajevska faza 36 -

dramska trilogija Gospoda Glembajevi (Leda, Gospoda Glembajevi, U agoniji) zbirka kajkavskih pjesama Balade Petrice Kerempuha prvi hrvatski moderni roman Povratak Filipa Latinovicza

Krleina kritiko-esejistika proza: eseji, kritike, polemike, putopisi, dnevniko-memoarska proza (Eseji, Moj obraun s njimaDeset krvavih godina, Predgovor Podravskim motivima Krste Hegeduia,). U toj prozi Krlea se bavi razliitim temama iz razliitih podruja (umjetnost, filozofija, znanost, kultura, politika,). Posebno mjesto pripada Predgovoru Podravskim motivima Krste Hegeduia u kojemu se Krlea bori za autentinu, a ne utilitaristiku umjetnost, za umjetniku slobodu To je poetak sukoba na knjievnoj ljevici; Krlein obraun sa zastupnicima tzv. socijalne literature iz tridesetih godina koju predvodi Stevan Galogaa. Krleina ekspresionistika faza: pjesma Snijeg - misaona pjesma (intelektualna), ekspresionistika (njegova vizija stvarnosti) Pjesnike slike: 1) bijeli transparent snijega > prljave maske, pojave lijepe ene > votano su sive, truli zubi, IZVANA IZNUTRA Kontrasti: Izvana je bjelina, snijeg koji sve pokriva, a iznutra prljavtina. (Dakle, ljudi se prikrivaju, nose maske) 2) glasovi su tupi i prazno zvone (nedostatak komunikacije) - duga kao varka sedmerostruka la boja 3) u bijeloj, umnoj tiini snijega / ja hodam i osjeam jalovu bol (tiina koja potie na razmiljanje, besmislena, uzaludna bol) 5) prolaznost ovjeka (brine ga to e jednostavno nestati, izbrisati e se njegove stope ovjek je prolazan). GOSPODA GLEMBAJEVI kritika, analitika studija gornjogradske feudalne i donjogradske graanske sredine nastajanje, uspon i pad Glembajevih Krlea eli analitiki pokazati uzroke tragedije hrvatskog ovjeka s poetka 20. st. do koje su doveli razni Glembajevi, degenerirani drutveni sloj Isticanje argona (zagrebako-agramerski) zbog stvaranja autentine atmosfere Sukob oca i sina: otac Ignjat i sin Leone (sin mu zamjera ponovnu enidbu, nova ena barunica Castelli ga vara to Ignjat ne eli priznati; ne razumije sina Leone je apstraktni slikar, majine senzibilnosti; otac umire od sinovljevih rijei i spoznaje da ga barunica zaista vara) Sin dokazuje da je glembajevske krvi jer je sposoban ubiti: ubija barunicu koja isprovocirana vijeu da nema novaca pokazuje svoje pravo lice Jedini pozitivan lik je sestra Angelika, udovica Leonova pok. brata Ivana

37

IVO ANDRI (1892.-1975.) pjesnik, pripovjeda, romanopisac, esejist, nobelovac roen u Docu kraj Travnika, djetinjstvo proveo u Viegradu gimnaziju zavrio u Sarajevu; studira filozofiju u Zagrebu, Beu, Krakovu, Grazu na poetku I. sv. rata uhien (nekoliko godina u zatvoru) radi u diplomaciji (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca/ Kraljevina Jugoslavija), bio poslanik u Berlinu Andriev knjievni rad: Od 1911. objavljuje pjesme u Bosanskoj vili, Vihoru, te je predstavljen ciklusom pjesama u Hrvatskoj mladoj lirici, 1914. U prvih desetak godina knjievnog stvaranja pie stihove i pjesme u prozi (Ex Ponto, Nemiri), a zatim se uglavnom usmjerio na pripovjednu prozu (ivot u Bosni: Travnika hronika, Prokleta avlija, Na Drini uprija). Nobelovu nagradu i svjetsku slavu donose mu romani: Na Drini uprija i Travnika hronika, 1961.

Djela iz ekspresionistike faze: Ex Ponto, Nemiri. Ex Ponto je naslov preuzet iz djela rimskog pjesnika Ovidija (Rimski pjesnik kojeg je car August prognao iz Rima na Crno more. Zemlje oko Crnog mora nazivaju se Pont, gr. Pontos. Ovidije je u progonstvu napisao djelo Epistular ex Ponte = Pjesme sa Crnog mora, u prenesenom znaenju Iz progonstva. Andriev Ex Ponto usmjeren je na opeljudske motive i ivotne probleme; govori o osobnim doivljajima i dojmovima iz zatvora i progonstva. Pjesma Epilog napisana je u obliku dijaloga izmeu Oca i Sina. Otac alje sina u svijet; ovaj zakljuuje da je ivot teak, kratak , ivjeti znaislagati varku na varku,Ipak on odluuje ivjeti (optimizam). Prokleta avlija - naziv turskog zatvora, prikaz totalitarne drave u kojoj su krivi i nevini zajedno i jednako stradaju. U takvoj dravi postoji samo privid pravde jer vlast uklanja sve koji su (makar i fiktivna) prijetnja prijestolju. Prokleta avlija kao pria u prii: fra Rastislav pria o fra Petru, fra Petar o Prokletoj avliji, Haim pria o amilu, a amil o Dem-sultanu (princip kruga: krug simbol ovjekova kretanja i simbol njegova ivota). Fra Petar se naao na krivom mjestu u krivo vrijeme, u zatvoru se drui sa amilom koji je razoaran svijetom koji ga okruuje poeo ivjeti u knjigama, te se poistovjeuje sa Demsultanom. Karaoz je upravitelj zatvora koji sve gleda iz svoje perspektive biveg delikventa. ivot je kruno kretanje, ne znamo kad dolazimo na cilj, ne znamo postoji li on uope. Moemo ostati na povrini, a moemo prodrijeti i u dubinu. Traimo smisao unutar vlastitog kruga i zbog toga moemo biti kanjeni. Protjecanjem vremena krugovi se ire, ali oni imaju neto zajedniko: dekor se mijenja, ali bit ostaje svaki krug dotie neko bitno pitanje: ljubavi, mrnje, osvete, pravde, sree, Zadaa je knjievnog dijela prikazati probleme proivljene u drugim drutvima i vremenima kako bismo bolje razumjeli i primijenili tua iskustva i spoznaje u vlastitom ivotu. Bez obzira jesu li ta iskustva stvarno proivljena ili ne, ona predstavljaju ljudsku istinu, a itajui o njoj, itamo o sebi. 38

Svjetska knjievnost u II. razdoblju (1929. 1952.) 1) Proza Roman je najitanija knjievna vrsta (promijenjene tematike i tehnike pripovijedanja). Roman se pribliava eseju, isprepliu se elementi proze i poezije, novinarskih vrsta (reportaa). Avangardni romanopisci odbacuju razvijanje fabule, usredouju se na subjektivnu svijest, psiholoka stanja, podsvijest; oituju se u unutarnjim monolozima. Pripovjeda je esto u ulozi komentatora/izvjestitelja. Vrste modernog romana (kao i u avangardi): roman ideja, reporterski, monolokoasocijativni, egzistencijalistiki, kafkin tip proze, U ovom razdoblju piu i pisci iz doba avangarde (M. Proust U potrazi za izgubljenim vremenom, Virginia Wolf Valovi; J. Joyce Finneganovo bdijenje; E. Hemingway Starac i more, Kome zvono zvoni; W. Faulkner Krik i bijes; J. P. Sartre Munina, Zid; A. Camus Kuga, Stranac; te noviji pisci: Hermann Hesse Igra staklenih perli, Stepski vuk, Siddartha; T. Mann Budenbrokovi, Smrt u Veneciji; B. Pasternak Dr ivago, 2) Poezija Raznovrsna je, zastupljene su sve lirske vrste; misaona, filozofina, osjeajna, muzikalna, nerazumljiva (intelektualna poezija). Pjesnici: T. S. Eliot Pusta zemlja; F. G. Lorca Pjesnik u NY (nadrealistiki stihovi); P. Neruda 20 ljubavnih i jedna oajna pjesma, 100 ljubavnih soneta, panjolska u srcu; J. Prevert Za tebe, ljubavi moja. 3) Drama Modernistiki pokreti daju snane poticaje stvaranju moderne drame. Dolazi do novih pokuaja oivljavanja kazalita. Najvaniji pisci dramskih tekstova 20-tih godina su: Luigi Pirandello, George Bernard Shaw, Paul Claudel, Drame piu i istaknuti pjesnici i romanopisci, npr. J. P. Sartre Muhe (biblijski, povijesni motivi; njima pokuava predstaviti svoju filozofiju, napadnutu ironijom); Albert Camus Nesporazum, Caligula (odnos prema apsurdnosti, apsurdnom ovjeku). Albert Camus, francuski romanopisac, esejist, kritiar, dramatiar i filozof rodio se 7. studenoga 1913. u Mondovi (Alir). Osnovnu, srednju kolu te studij filozofije i knjievnosti zavrava u Aliru. Ukljuio se u krug istaknutih intelektualaca (knjievnika i novinara). Radio je kao novinar, u kazalitu, 1940. dolazi u Francusku kao izgraeni filozof i knjievnik. U Francuskoj se prikljuuje Pokretu otpora i aktivno sudjeluje u drutveno-politikom i kulturnom ivotu. Tragino je stradao u automobilskoj nesrei 1960. na vrhuncu stvaralake snage. 1957. dobio je Nobelovu nagradu za knjievnost. Roman Stranac - fabula romana dogaa se u Aliru. Glavni lik je Mersault iji ivot pratimo od trenutka kad mu umire majka. Pratimo njegovu svakodnevnicu i poznanstvo s Marijom. Odluujui trenutak u njegovu ivotu je ubojstvo Arapina, za koje ne moemo sa sigurnou rei je li sluaj ili namjera. Nakon sudskog procesa Mersaulta osuuju na smrt zamjerajui mu bezosjeajnost, koju je pokazao na majinu sprovodu, injenicu da se nakon ubojstva nije pokajao te da je u Arapina ispaljeno pet hitaca, po emu je ubojstvo okvalificirano kao namjera. Mersault cijelo suenje doivljava kao neto normalno, ne 39

pokuava se izvui, a na kraju ne prihvaa niti vjeru koja bi mu moda probudila nadu i olakala pomisao na smrt. On je zadovoljan i eli da to vie ljudi doe na njegovo smaknue. Ve sam naslov govori da je Mersault stranac u svijetu koji ga okruuje: ravnoduan je, ne pokuava kontrolirati dogaaje u svom ivotu, ne odreuje vlastitu budunost, ne odreuje ivotne ciljeve, okrenut je sadanjosti. On se zbog smrtne kazne ni po emu nije osjeao zakinut u odnosu na druge ljude: svi su osueni na smrt. Mersault je shvatio apsurd ivota koji ga okruuje, on je probuen jer ne trai smisao izvan sebe nego u sebi samome. Zato mu ne treba vjera, on je sretan usprkos injenici da e drugi dan biti pogubljen. To znai da postoji srea u apsurdu ako ovjek prihvati da njegovo postojanje u svijetu nema vieg cilja ili smisla izvan njega samoga. Svijet/ drutvo u kojem Mersault ivi pun je dvolinosti, lai, lanog morala, relativnosti pravde i sudstva. Lake je osuditi Mersaulta nego mijenjati ljudsku svijest. Najvaniji predstavnici AVANGARDNOG KAZALITA /KAZALITA APSURDA su Samuel Beckett i Eugene Ionesco. Oni piu antidrame(jer drama znai radnju, a u njihovim djelima drame nema). Razlika u odnosu na klasinu dramu: - nema radnje u tradicionalnom smislu rijei (poetak, sredina, zavretak) - proturjenost replika uvjetovana je odsutnou uzrono-posljedine veze i zato ne moemo pratiti logiki slijed - postupci se ne mogu razumom objasniti (apsurdnost/besmislenost) E. Ionesco: Stolice Tema drame nije poruka, ni neuspjesi u ivotu, ni moralna katastrofa starih, ve doista stolice, tj. odsutnost ljudi, odsutnost cara, odsutnost Boga, tema drame je nita. Glavni likovi su Stari(95 g.) i Stara (94 g.), brani par, pazikue neke stare kue- Za neko izmiljeno predavanje oni postavljaju stolice. Na tom predavanju Stari misli izrei svoju poruku koja moe donijeti spas ovjeanstvu. Stari i Stara primaju izmiljene goste, pozdravljaju se s njima, donose im stolice, priaju s njima, ali stolice ostaju prazne. Scena je ispunjena praznim stolicama. Pojavljuje se govornik. On je, meutim, nijem i ne izrie Starevu poruku. Nakon govornikove pojave, Stari i Stara se bacaju, svaki kroz svoj prozor. ivotni stav autora U naem svijetu nema komunikacije (samo govorenje), ivot nam se svodi na gomilanje predmeta (prikazano preko praznih stolica); dakle promjene u drutvu su samo kvantitativne, a ne kvalitativne. Postoji ubrzanje ovjekova ivota od djetinjstva prema smrti (ubrzano noenje stolica), ovjek traga za porukom o smislu ivota, ona moda i postoji, ali je nema tko izrei (Govornik je nijem). Uz avangardno/apsurdno imamo i epsko kazalite: tvorac je njemaki dramatiar B. Brecht. On usporeuje glumca epskog i dramskog kazalita te trai od njega aktivnost, misaonu suradnju, angairanost, navodi na razmiljanje. Uvodi efekt zaudnosti: italac se ne smije uivjeti u likove, zbivanja (identifikacija), ve biti iznenaen i razmiljati kako bi se likovi promijenili/popravili (nepristrano gledanje). Njegova najpoznatija drama je Majka Hrabrost i njena djeca koja opisuje fiktivni rat u 17.st. u Poljskoj, Njemakoj, vedskoj,koji je trajao 30 godina. Majka eli profitirati u ratu, te pritom zatiti djecu; ne uspijeva, djeca pogibaju od svojih vrlina: potenja vicarski sir, hrabrosti Eili, majinskog osjeaja Kattrin.

40

Hrvatska knjievnost u drugom razdoblju (1929. 1952.) Knjievne pojave i procesi (vidi kopija) Pisci ovog razdoblja: a) Miroslav Krlea (2. i 3. faza stvaralatva) Iako izraziti ljeviar i zagovornik socijalnih tema, pa i tendencioznosti u knjievnosti, ustajao je protiv jednostranosti. Njegovo izlaganje na skupu knjievnika 1952. u Ljubljani utjecalo je na sudbinu hrvatske knjievnosti. b) Tin Ujevi znameniti hrvatski pjesnik, roen u Vrgorcu, studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, boravio nekoliko godina u Parizu to je na njega imalo presudan utjecaj (visoki zahtjevi prema hrvatskoj knjievnosti), Apolitian, najvei boem meu hrvatskim knjievnicima, teio idealu i nije pristajao na kompromise, prouavao budizam,,, Napisao je zbirke pjesama: Auto na korzu, Ojaeno zvono; knjige kritika i eseja Ljudi za vratima gostionice, Skalpel kaosa. c) Ivo Andri 2. faza stvaralatva: pripovijetke i romani : Na Drini uprija, Travnika kronika, Gospoica (ljudska povijest, bosanski prostori i povijesne, dugovjeke kronike) d) Dobria Cesari (zbirke pjesama: Spasena svijetla, Izabrani stihovi, Pjesme); jednostavni i glazbeni stihovi, puni lirskih/socijalnih/spoznajnih motiva (pjesme: Oblak, Povratak, Balada iz predgraa. Pjesnik koji na jednostavan nain pie o opeljudskim temama, njegova lirika izrasta iz konkretnog doivljaja, pjesnik ljepote trenutka (Voka poslije kie, Slap). e) Dragutin Tadijanovi (Lirika, Sunce nad oranicama, Dani djetinjstva,..; pjesme: Dugo u no,..(ruralna, intimna), Veer nad gradom (urbana), Prsten (refleksivna).

DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI (od 1952. do 1968.) I. Obiljeja: zajednika usmjerenost na europsku i svjetsku knjievnost, najznaajniju ulogu su odigrala dva asopisa: Krugovi(1952.-1958.) i Razlog(1961.-1968.) - oslobaanje knjievnosti - promie pjesnitvo od utjecaja politike knjievnu kritiku i (soc-realistike tematike), esejistiku, - dolazi do estetske obnove - poezija se naziva knjievnosti (koja postaje razlogovskom, prostor traenja, kreacije, pjesnitvom 60-ih eksperimenta, isprepletanja godina i filozofskim i suoavanja suprotnih pjesnitvom jer se uvjerenja) izjednauju knjievna - otvaranje hrvatske knjievi filozofska nastojanja; nosti vanjskim utjecajima - procvat pjesnitva i knjievne kritike; - predstavnici: Nikola Milievi - Dubravko Horvati 41

Slobodan Novak Ante Stama Josip Pupai Zvonimir Mrkonji Slavko Mihali Igor Zidi, Ivan Slaming, - Opa obiljeja U prozi su znaajni i : Miroslav Krlea, Petar egedin, Ranko Marinkovi, Slobodan Novak, U drami je najznaajniji Ivo Brean (Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja). Poinju se itati J. P. Sartre, A. Camus, A. Moravia, P. Neruda, F. G. Lorca,Dolazi do prevrednovanja vlastite knjievne tradicije, te postaju popularni (prije su bili marginalizirani): A. B. imi, M. Krlea, D. Cesari, D. Tadijanovi,

II. Poezija druge moderne: - prednost forme nad sadrajem (eksperimentiranje formom, to dovodi do nekomunikativnosti/ neitljivosti poezije; to je odlika svekolike moderne poezije) - intelektualna, filozofska lirika - predstavnici: J. Katelan, V. Parun, J. Pupai. III. Proza druge moderne: - roman najitanija knjievna vrsta - antiroman: ruenje znaajki tradicionalnog romana - defabularizacija romana - zastupljenost motiva, asocijacija, toka svijesti, - meditativnost - teite na unutarnjem ivotu Romanopisci: R. Marinkovi, P. egedin, V. Desnica RANKO MARINKOVI (1913.-2001.) roen na otoku Visu hrvatski prozni i dramski pisac, esejist gimnazija u Splitu, Zagrebu; diplomira na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu direktor drame u HNK profesor Akademije za kazalinu umjetnost djela: - romani: Kiklop; Zajednika kupka, Never more; pripovjetke: Ruke, Ponienje Sokrata; drame: Albatros, Glorija, Pustinja; eseji Geste i grimase izrazito mediteranski (otoki) pisac ve u poetku svoga stvaranja njeguje paralelno otoko(viko) i velegradsko, kontinentalno (zagrebako)

42

KIKLOP - njegov najbolji roman - moderan roman sloenog ustrojstva - teko izdvojiva fabula: mozaina slika zagrebakoga intelektualnoga i poluintelektualnoga svijeta u oekivanju totalnog, stranog rata (II. svj. rat = Kiklop) _ opi strah i beznae oduzimaju snagu razumu i ljudi se preputaju sitnim nagonima jer se ne mogu oteti skorom nadolasku rata > slijepom Kiklopu - glavni lik romana je novinar Melkior Tresi, uz mnotvo isprepletenih ljudskih sudbina, te okruje povijesne i druge simbolike - Melkior je zabrinut, prestraen oekivanim vojnim pozivom, ne eli u rat, glumi ludilo, kasnije eli, ali ga oni ne ele, te na kraju nervno oboli - osnovni motivi romana: STRAH, LJUBAV, SMRT - Marinkoviev svijet u Kiklopu podsjea na svijet Dostojevskog, ali bez Boga (kod Marinkovia: Bog = Strah) Strah, paradoksalno, postaje dokaz postojanja, jer moderni ovjek zna da postoji zato to se boji, a ne zato to misli (time podsjea na Kafku)

VLADAN DESNICA (1905.-1967.) hrvatski moderni pripovjeda i esejist roen u Zadru (obitelj politiara i odvjetnika Uroa Desnice) kolovanje: Zadar, ibenik, Split pravni fakultet u Zagrebu, filozofija na Sorbonni (Pariz) radi kao odvjetnik, ef pravnog odjela Ministarstva financija Hrvatske, kasnije kao profesionalni knjievnik pie pripovijetke, romane, eseje, drame, pjesme djela: romani- Zimsko ljetovanje, Proljea Ivana Galeba, novele: Olupine na suncu, Tu, odmah pored nas, zbirka pjesama: Slijepac na alu obiljeava ga mirno pripovijedanje, psiholoka zapaanja, intelektualnost skeptik, relativist, razoarani humanist ne podnosi idealizaciju, ne prihvaa teoriju o tipinome prema kojoj nita osobeno i individualno ne moe biti umjetniki uvjerljivo

PROLJEA IVANA GALEBA najbolje djelo utjecaj Proustovog narativnog postupka (nekronoloko pripovijedanje, ispreplitanje prolosti, sadanjosti i budunosti) esejistiko, meditativno pripovijedanje o ivotu, smrti, umjetnosti, gl.lik. Ivan Galeb koji se nalazi u bolnici i preispituje svoj ivot (sjea se prolosti, razmilja o budunosti, smislu postojanja,)

43

IV. Najznaajniji predstavnici: Jure Katelan, Vesna Parun, Josip Pupai, Ranko Marinkovi, Vladan Desnica, 1) Jure Katelan (1919.-1990.) - hrvatski pjesnik, esejist, kritiar, dramski pisac - roen u Zakucu, kraj Omia - klasinu gimnaziju zavrio je u Splitu - sudjeluje u II. sv. ratu - studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - radi kao novinar, urednik, sveuilini profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - u knjievnosti se javlja zbirkom pjesama Crveni konj(1940.), koju ondanje vlasti zabranjuju, prepoznavi u njoj zabranjenu ideologiju. Knjievni kritiari uoili su njegov nov, moderan izraz. - Zbirke pjesama: Crveni konj, Pijetao na krovu, Malo kamena i puno snova,.. - Kritike, eseji: Pribliavanje, Lirika A. G. Matoa; - Pie originalnu poeziju, asocijativno-metaforinu; pjesnik je ovjeka i njegove egzistencije; - pjesme: Tifusari, Rastanak, Jadikovka kamena, Tvrava koja se ne predaje, Jadikovka kamena - pobuna protiv nepravde i zla u svijetu - poezija tzv. romantike ironije - pobuna, kao i svaki romantiki revolt, osuena na propast - kako bi izbjegao propast, pjesnik se pretvara u kamen - kamen alegorija ovjeka - Moli vladare zemlje da ga izvade iz plonika i ulica, iz pragova tamnica i katedrala i vrate natrag u prirodu, jer ne eli gledati zloin. 2) Vesna Parun (1922.) najpoznatija hrvatska pjesnikinja u drugoj polovici 20.st. roena je u Zlarinu. Otoanka po roenju, a po ivljenju Zagrepanka. nekoliko je godina ivjela u Bugarskoj pohaala je gimnaziju u ibeniku i Splitu, a studirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prije svega je pjesnikinja, ali pie i eseje, drame i tekstove za djecu zbirke pjesama: Zore i vihori, Crna maslina, Vidrama vjerna, Koralj vraen moru, pjesme: Mati ovjekova, Ti koja ima nevinije ruke,

Ti koja ima nevinije ruke - Pjesnikinja se obraa svojoj suparnici, ali ne s mrnjom i ljutnjom, nego puna razumijevanja s molbom da usrei voljenog mukarca, kad ona to nije mogla. - Rije je, dakle, o pobjedi ljudskosti, topline i ljubavi nad vlastitom sebinou i povrijeenom ponosu. Kad bi svaki pojedinac to postigao, svijet ne bi bio ruan i ne bi bilo gorko biti ovjekom. - Zbog afirmiranja pozitivnih ljudskih vrijednosti, jednostavnog izraza i opeljudskih tema, pjesme Vesne Parun bliske su mnogim itateljima i stoga rado itane.

44

3) Josip Pupai (1928.-1971.) - rano umrli hrvatski pjesnik (poginuo sa suprugom i keri u zrakoplovnoj nesrei na Krku) - roen u Slimenu, pokraj Omia - zavrio klasinu gimnaziju u Splitu, studij hrvatskog jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - urednik, gimnazijski profesor, te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za stariju hrvatsku knjievnost - Njegovo rano pjesnitvo (Kie pjevaju u jablanima, 1. zbirka pjesama), nadahnuto je zaviajem i oslanja se na tradiciju, posebno na usmenu lirsku pjesmu. - Pupai je pjesnik lirskih i spoznajnih preokupacija; lirske ugoaje prate unutarnji nemir, bol, razmiljanja o smrti, smislu postojanja. - U posljednjoj fazi stvaralatva nastale su zbirke pjesama Ustolienje, Moj kri svejedno gori s uoljivim povijesnim tematiziranjem hrvatske zemlje (Baanska ploa, steak, usmeno pjesnitvo,); - Pjesme: Tri moja brata i ja, More, Moj kri svejedno gori, SUVREMENA HRVATSKA KNJIEVNOST (postmodernizam) I. Trajanje: Od 1968. do danas II. Drutveno-politika situacija: Godine 1968. slomom Prakog proljea propala je svjetskopovijesna ideja komunizma, a sa slomom Hrvatskog proljea i lokalna ideja o idealnoj balkanskoj dravi Jugoslaviji. Godine 1991. ta se drava raspada. Sve to djeluje na ovjeka i njegov osjeaj kako je svijet nesiguran, krhak i na razliite naine poljuljan. III. Znaajke: raznovrsnost stilova i brojnost djela. Djeluju i stariji (Katelan, Parun, Marinkovi,) i noviji narataji (Majdak, Tribuson, Brean,..). Knjievno se stvaralatvo nakon Krugova i Razloga naziva poslijerazlogovskim. Od starih asopisa izlaze Kolo, Republika, a od novijih Quorum, Off,

IV. Predstavnici, djela, vrste: 1. Mlada proza (proza u trapericama) javlja se 70-tih godina, likovi su mladi ljudi iz gradske sredine koji u knjievnost unose govor gradske mladei (sleng). Pisci: Alojz Majeti angi off Gottoff Zvonimir Majdak Kui, stari moj Ivan Slamnig Bolja polovica hrabrosti 2. Fantastiari pisci roeni izmeu 1945. i 1950. godine; ne zanima ih zbilja i unutarnji duhovni svijet, nego se usmjeruju na fantastiku. Pisci: Stjepan ui, PavaoPavlii, Goran Tribuson. 3. ensko pismo u proznim djelima ene iznose razmiljanja o biografiji i vlastitoj intimi. Pisci: Irena Vrkljan, Slavenka Drakuli, Julijana Matanovi, Vinja Strahuljak. 45

4. Proza povijesne tematike opisuju odnos vlasti prema pojedincu, aktualiziraju i nedavnu prolost, posebno kult linosti i ivot u totalitarnim reimima. Pisci: Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio, Zvonimir Majdak. 5. Pjesnici: Josip Pupai, Slavko Mihali, Ivan Slamnig, Danijel Dragojevi, Ante Stama, 6. Dramatiari: Ivo Brean, Miro Gavran, Slobodan najder,

46

JEZIK 1. Fonem, fonetika, fonologija JEZIK skup jezinih znakova koji slue za sporazumijevanje meu pripadnicima iste jezine zajednice; FONEM najmanja jedinica jezika, - najmanja jezina jedinica koja nema svoje znaenje, ali ima funkciju razlikovanja rijei, - npr. /mir/ - /sir/ ; /biti/ - /piti/ ; /duga/ - /tuga/: dakle, samo od glasova /m/ i /s/, /b/ i /p/, /d/ i /t/ zavisi hoe li se te rijei razlikovati; - glasovi koji razlikuju rijei, uvjetuju promjenu znaenja dviju suprotstavljenih rijei, - najmanji odsjeak govornog lanca, bez znaenja, ali ima razlikovnu (distinktivnu) ulogu; FONOLOGIJA znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem funkcionalnih svojstava glasova (fonemima) GLAS / FON - najmanja jedinica govora GOVOR FON ALOFON - ostvarenje jezika - ostvarenje fonema, pie se u uglatim zagradama - npr. {lie : meki izgovor ), {uma : jai izgovor ); - glasovna razlika uvjetovana mjestom, pozicijom u rijei (varijanta fonema) : uma > // , lie > /s/; // i /s/ su alofoni . - znanstvena disciplina koja se bavi prouavanjem akustikih (zvunost) i artikulacijskih (mjesto tvorbe) svojstava glasova;

FONETIKA

2. Naglasci hrvatskog jezika S obzirom na naglaenost rijei mogu biti: TONIKE one koje imaju vlastiti naglasak ATONIKE one koje nemaju vlastiti naglasak;

Atonike dijelimo na proklitike i enklitike. A) proklitike (prislonjenice, prednaglasnice) su prijedlozi (pred, mimo, nad, pod,), veznici (a, i, ni, da, kad,), negacija ne; - proklitike se s rijeju iza sebe stapaju u jednu naglasnu cjelinu - npr. u vodi (uvodi), bez nade (beznade), po ljepoti (poljepoti); grad (ugrad), zoru (uzoru), vodu (povodu), 47

C) enklitike (naslonjenice, zanaglasnice) su zamjenike (nenaglaeni oblici linih zamjenica : ja, me, te, ga, nas, vas,) - enklitike se s rijeju ispred sebe stapaju u jednu naglasnu cjelinu - npr. vidim ga (vidimga), sreo sam ga (sreosamga), NAGLASAK nadodsjena govorna jedinica - isticanje sloga u rijei - istodobni ostvaraj jaine, tona i trajanja - u hrvatskom jeziku imamo 4 naglaska : dugosilazni (majka) kratkosilazni (cvijet) kratkouzlazni (prepjev) dugouzlazni (prijepis); Pravila o mjestu naglaska u hrvatskom standardnom jeziku : 1. Jednoslone rijei mogu imati samo silazne naglaske (pas, pas, no, san); 2. Dvoslone rijei mogu imati sva etiri naglaska, ali samo na prvom slogu (majka, tama, ena, riba); 3. Troslone i vieslone rijei mogu na prvom slogu imati sva etiri naglaska (godina, prilika, posljedica, majstorica), a na unutarnjem samo uzlazne naglaske (nakupovati, poduzee);

3. Glasovne promjene A) Promjena jednog glasa pod utjecajem drugog : 1. Sibilarizacija : velari k, g, h se ispred i mijenjaju u c, z, s; - npr. majka majci, pruga pruzi, duh dusi, 2. Palatalizacija : velari k, g, h se ispred e ili i mijenjaju u , , . - vojnik vojnie, drug drue, duh due; 3. Jotacija : stapanje glasa j s nekim drugim glasom u jedan novi glas (nepalatalni suglasnik + j ine palatalni suglasnik : ut + ji = ui, crn + ji = crnji,;palatali su: , , , d, j, nj, lj, , . 4. Jednaenje po zvunosti a) bezvuni suglasnik se ispred zvunog zamjenjuje svojim zvunim parom - npr. top + dija = tobdija svat + ba = svadba naru + ba = narudba b) zvuni suglasnik ispred bezvunog zamjenjuje se bezvunim 48

parom npr. slad + ka = slatka drug + iji = drukiji te + ka = teka iz + tui = istui;

5. Jednaenje po mjestu tvorbe a) nepalatalni suglasnici s, z, h ispred palatalnih (, , , , d, , lj, nj) zamjenjuju se nepanim , , - npr. nos +nja = nonja voz + nja = vonja orah + i = orai ;

b) nosni suglasnik n ispred dvousnenih b ili p zamjenjuje se dvousnenim m npr. zain + ba = zaimba nastan + ba = nastamba stan + beni = stambeni ; iznimke: mjesno jednaenje ne provodi se na zavretku prvog dijela polusloenice (samo u izvedenoj rijei) : jedanput, izvanbrani,

B) Nepostojani samoglasnici : 1. Nepostojano a neke rijei imaju u pojedinim oblicima samoglasnik a , a u drugima nemaju npr. N jd. daska > G mn. dasaka N jd. poetak > G jd. poetka > G mn. poetaka N jd. sestra > G jd. sestre > G mn. sestara ;

2. Nepostojano e neka kajkavska prezimena i mjesna imena imaju u zadnjem slogu nominativa nepostojano e npr. Vrabec Vrapca, Gubec Gupca, akovec akovca, Klanjec Klanjca,

C) Ostale promjene 1. Vokalizacija (zamjena l u o ) u nekih rijei glas l se mijenja u o npr. N jd. slualac G jd. sluaoca N mn. sluaoci G mn. slualaca ;

2. Gubljenje suglasnika kad se u standardnom jeziku nau dva ista suglasnika, jedan kraj drugog, jedan od njih se gubi npr. bezzvuan > bezvuan 49

preddvorje > predvorje bezzakonje > bezakonje iznimke : poddijalekt, naddrutven; superlativi najjasniji, najjai;

3. Ostale promjene: smjenjivanje ije je e i ( ije > je, je > ije, ije > ije), te navezak ili pokretni samoglasnik (tvog tvoga, dobrog dobroga).

4. Morfem, morfologija Morfem je najmanji odsjeak rijei koji ima svoje znaenje. Rije je najmanja samostalna jezina jedinica koja ima znaenje. Morfologija je znanost koja se bavi morfemima (oblicima rijei). Vrste morfema : a) prefiksalni (predmetak) : najbolji, predkolski, uzglavlje, b) korijenski (osnova) : najbolji, predkolski, uzglavlje, c) sufiksalni ( nastavak) : predkolski, uzglavlje, d) gramatiki : najbolji, predkolski, uzglavlje, Npr. ne prefiks ne vid korijenski vid ljiv sufiksalni ljiv a gramatiki 0

Npr. /stol/0/ /stol/n/a/ / stol/n/i/ /stol/ar/ /stol/njak/ /stol/ar/sk/i/ - alomorf je varijanta morfema izazvana glagolskim mijenama - npr. zvuk, zvui, zvuci; poruka, poruiti, 5. Tvorba rijei Promjena oblika rijei po kojoj dobivamo nove rijei, dio gramatike koji prouava naine kojima na osnovi dosadanjih rijei postaju nove. Prema tome nastaje li nova rije na osnovi jedne ili vie rijei, razlikujemo dva osnovna naina tvorbe: izvoenje i slaganje.

a) izvoenje takav nain tvorbe u kojoj nova rije nastaje na osnovi jedne rijei, tako da se iza osnove dodaju jedinice koje same nisu ni rije ni njezina osnova (sufiksalna tvorba); 50

Npr. sretn ik star- ac hrvat ski crt - a mlad - ost prsten ast igr a maslin - ast osnova nastavak osnova nastavak osnova nastavak (sufiks) (sufiks) (sufiks) rije nastala izvoenjem od osnove i sufiksa naziva se izvedenica;

b) slaganje nain postanka rijei u kojemu nova rije nastaje na osnovi dviju ili vie rijei, - najee se sloenice tvore spojnim samoglasnikom (spojnikom o), - tako nastala rije naziva se sloenica, - npr. ruk o pis , list o pad , sunc o kret , jug o istok, kol o voa, crn o kos , ku e vlasnik , ku e pazitelj, Ostali naini tvorbe: c) prefiksalna tvorba poseban oblik slaganja kad u prvi dio sloenice dolaze prijedlozi ili prilozi (funkcionalne gramatike rijei) npr. ne znan ac , za miris ati , ne djel o , pod as nik (prefiks + korijen + )

d) prefiksalno sufiksalna tvorba na osnovu se istodobno dodaju prefiks i sufiks Npr. more > pri mor je glava > uz glav lje nada > bez nad an ime > po imen - ce prefiks korijen sufiks

e) sloeno-sufiksalna tvorba tvorenica nastane istodobnim djelovanjem slaganja i sufiksalne tvorbe Npr. dug o kos 0 srednj o kol ac srednj o vjekov an korijen infiks korijen sufiks Ova tvorba ea je od istog slaganja, njome je tvorena veina sloenica.

f) srastanje ponekad se dogodi da dva leksema srastu i tako nastane tvorenica npr. dangubiti: dan + gubiti blagdan: blag + dan tvorenica nastala srastanjem dvaju leksema naziva se sraslica. sraslice su i neki ojkonimi (imena gradova), npr. Biograd, Starigrad; 51

g) pomoni nain tvorbe: preobrazba (konverzija) prelazak rijei iz jedne vrste u drugu npr. Novi (Vinodolski), imenica nastala od pridjeva nov (Novi, Novoga, Novome,) od pridjeva mlad nastala je imenica mlada (mladenka, nevjesta), npr. Naa mlada nije ba mlada. Zbog toga to se ne mijenja fonemski (glasovni) sastav rijei (ne nastaju nove rijei), preobrazba je pomoni nain tvorbe rijei.

6. NEPROMJENJIVE VRSTE RIJEI To su: prilozi, prijedlozi, uzvici, veznici, estice a) prilozi izraavaju okolnost vrenja radnje (prilozi mjesta, vremena, naina, uzroka, koliine,) b) prijedlozi izraavaju odnose meu biima, stvarima, pojavama (npr. prijedlozi s dativom: k, suprot, nasuprot, unato, usprkos; prijedlozi s lokativom: na, o, po, prema, pri, u) c) veznici rijei koje povezuju dvije rijei ili dvije reenice ( npr. i, ali, ve, no, ili, a,) d) usklici izraavaju neki osjeaj, raspoloenje, doziv ili zvuk u prirodi e) estice rijei koje slue za oblikovanje i preoblikovanje reenica i dijelova reenica (zar, ne, li, god) 7. PROMJENJIVE VRSTE RIJEI To su: imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli a) imenice rijei kojima imenujemo bia, stvari, pojave Dijele se na ope(ovjek, mu, ena,) i vlastite (Ivan, Velebit,), te na konkretne(stol, stolica, knjiga,) i apstraktne (mata, dua, bijeg,..). Gramatike kategorije imenica: rod (m.,.,s.r.), broj (jednina, mnoina), pade (N,G,D,A,V,L,I). b) zamjenice rijei koje zamjenjuju druge rijei. Vrste zamjenica: line (ja, ti, on, ona, ono; mi, vi, oni, one, ona), povratne (sebe, se), posvojne (moj, tvoj, njegov, njezin; na, va, njihov), povratno-posvojna (svoj), pokazne (ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav, ovolik, tolik, onolik), upitne i odnosne (tko, to, koji, iji, kakav, kolik), neodreene (netko, neto, neiji, nekakav, nitko, nita, niiji, itko, ita, svatko,) Gramatike kategorije zamjenica: rod, broj, pade. c) pridjevi - rijei koje kazuju kakvo je to, ije je to i od ega je to. Podjela pridjeva: opisni ili kvalitativni (oznauju kakvo je to; velik, malen, dobar,), gradivni ili materijalni pridjevi (oznauju od ega je to; drveno, kameno), posvojni ili posesivni pridjevi (oznauju ije je to; bratov, sestrin). Po obliku pridjevi se dijele na neodreene (crven, ut,) i odreene (crveni, uti,).

52

Pridjevi se dekliniraju i kompariraju. U komparaciji pridjeva razlikujemo tri stupnja: pozitiv (lijep, dobar,), komparativ (ljepi, bolji,) i superlativ (najljepi, najbolji,). Gramatike kategorije pridjeva: rod, broj, pade. d) glagoli - izriu radnju, stanje i zbivanje.

Podjela glagola: 1. glagoli po znaenju ( gl. radnje, stanja, zbivanja) 2. glagoli po vidu (svreni, nesvreni, dvovidni) 3. glagoli po predmetu radnje (prelazni, neprelazni, povratni) 4. glagolska stanja (aktiv, pasiv) 5. glagolski naini (imperativ, kondicional I., kondicional II.) e) brojevi izriu koliko ega ima i koje je to po redu; Brojevi koji izriu tonu koliinu ega zovu se glavni brojevi (jedan, dva, tri,), a oni koji izriu koje je to po redu zovu se redni brojevi(prvi, drugi, trei, etvrti,). Rijei koje su po znaenju brojevi, a po obliku imenice zovu se brojevne imenice (stotina, tisua, milijun, milijarda,) Rijei koje su po znaenju brojevi, a po obliku pridjevi zovu se brojevni pridjevi (dvoji, dvoja, dvoje; troji, troja, troje,) 8. GRAMATIKO USTROJSTVO REENICE Gramatiko ustrojstvo reenice ine samostalni (S, P, O, PO) i nesamostalni (At., Ap.) lanovi. Padei se takoer dijele na samostalne(N, V) i nesamostalne(G, D, A, L, I). Kategorije: lice, broj, vid, vrijeme. a) predikat (radnja), glavni u reenici, otvara mjesto ostalima b) subjekt (vritelj radnje); kategorije: rod, broj, pade. c) objekt (predmet radnje); dijeli se na izravni (blii, u A; On vozi auto. ) i neizravni (dalji, u ostalim padeima; Upravlja letjelicom.) d) prilone oznake (okolnosti vrenja radnje); vrste: PO mjesta, PO vremena, PO naina, PO koliine,Npr. Pisati ovdje., Pisati u uionici.,) e) atribut (dodatak imenici, poblie oznaava imenicu); moe biti pridjevski (pridjev, zamjenica, imenica, broj; npr. arena haljina, star ovjek, prvi dan,) i imeniki (imenica; npr. Dodaj mi au vode.) f) apozicija ( imenica koja poblie oznaava imenicu; slae se u rodu, broju i padeu; npr. sin Ivan, grad Zagreb; iznimke: rijeka Dunav, grad Poega, grad Vinkovci,) 9. NEZAVISNO SLOENE REENICE reenice koje se sklapaju povezivanjem pomou veznika (osim reeninog niza) i neovisne su jedna o drugoj.

Vrste: a) reenini niz nezavisnosloene reenice u kojoj su nanizane reenice bez veznika; npr. Dajte mu zraka, dim e ga zaguiti. 53

b) sastavne reenice povezuju se veznicima: i, pa, te, ni, niti; Sjede i piu. c) rastavne reenice povezuju se veznikom ili; npr. Ili jesmo, ili nismo. d) suprotne reenice povezuju se veznicima: a, ali, nego, no, ve; npr. Sjede ali ne piu. e) iskljune reenice povezuju se veznicima: samo, samo to, jedino, jedino to, tek; npr. Svi su spavali , jedino je Marija bila budna. f) zakljune reenice povezuju se prilozima: dakle, stoga, zato; npr. Mislim, dakle postojim. 10. ZAVISNO SLOENE REENICE reenice koje se sklapaju uvrtavanjem (osim reenica bez veznika)pomou veznika i jedna reenica (zavisna) ovisi o drugoj (glavnoj). Vrste: predikatne, subjektne, objektivne, prilone (mjesne, vremenske, nainske,), atributne, a) predikatne - zavisna reenica se odnosi prema glavnoj kao imenski dio njezina predikata; povezuju se odnosnim zamjenicama (tko, to, koji, iji,) u slubi veznika.Npr. Ja sam koji jesam. b) subjektne zavisna reenica slui glavnoj kao subjekt i odgovara na pitanja tko? to? Npr. Tko eka, doeka. c) objektne zavisna reenica se prema predikatu glavne reenice odnosi kao objekt; odgovara na pitanja koga? to? Npr. Ispriat u ti to sam doivio. Zamjenom upravnog govora neupravnim nastaje objektna reenica: npr. On ree: Idem u kolu. On je rekao da ide u kolu.

54

LEKSIKOLOGIJA, LEKSIKOGRAFIJA 1. leksem (gr. lexis rije) ukupnost svih oblika koje ima jedna rije 2. leksik (gr. lexikos koji se odnosi na rije)tvore svi leksemi hrvatskoga jezika (Dijelimo ga na opi ili opeuporabni leksik i struni leksik) 3. leksikologija znanstvena disciplina koja prouava individualnu osnovu rijei; zajedniki naziv za niz posebnih disciplina (leksika semantika/ prouava znaenje rijei, tvorba rijei, onomastika/prouava znaenje i tvorbu vlastitih imena, frazeologija/prouava frazeme, jezino posuivanje, jezini purizam/istunstvo). 4. leksikografija disciplina nerazdvojno povezana uz leksikologiju, znanost o naelima i metodama sastavljanja rjenika. SINONIMIJA (SINONIM) Sinonim leksem istog sadraja, razliitog izraza; npr. muzika glazba, sat ura, tuga alost, veselje radost, Sinonime moemo podijeliti na bliskoznanice (meusobno zamjenjive samo u nekim kontekstima, npr. narataj, pokoljenje, generacija) i istoznanice (meusobno zamjenjive u svim kontekstima, npr. ljekarna apoteka, povijest historija, sustav sistem). Primjer bliskoznanice: leksem mu ima etiri znaenja: oenjen mukarac/ odrastao mukarac/ hrabar ovjek, junak/ seljak, siromah; a leksem suprug ima samo jedno znaenje: oenjen mukarac. HOMONIMIJA (HOMONIM) Homonim leksem istog izraza, a razliitog sadraja; npr. kosa kosa kosa, atlas atlas, Homonimi se dijele na obline (morfoloke; vezane uz odreene morfoloke kategorije: Moj djed ima pet unuka (m. ili . roda), para : G mn. para ili 3.l. jed. prezenta gl. parati) i leksike( podudarnost nije morfoloki uvjetovana; atlas/zbirka zemljovida atlas/tkanina, bor/ vrsta etinjae bor/ kemijski element). Podvrste: a) homografi (istopisnice/razlikuju se u naglasku) npr. pas pas, grad grad, luk luk,) b) homofoni (istozvunice/ razlikuju se u pisanju, npr. u velikom ili malom slovu) npr. Vinja vinja, Rijeka rijeka,) ANTONIMIJA, ANTONIMI Antonimi kontrasti/ suprotnosti/ opreke Antonimski par dva leksema suprotnih znaenja (dan no, crn bijel, kupiti prodati,) Podjele antonima: 1. Podjela po podrijetlu: a) raznokorijenski (istina la, iv mrtav,) b) istokorijenski (nadvonjak podvonjak, naoruati razoruati,) 2. Podjela po naravi znaenjske opreke : a) binarni (znaenjski suprotni: djeak djevojica, istinit laan, istina la,) b) stupnjeviti (izmeu njih postoji srednji lan: malen velik, mlad star, visok nizak) 55

c) obratni ( pradjed praunuk, ispod iznad, izgubiti dobiti,)

viestruka antonimija: jednim znaenjem vieznanica je suprotna jednom, a drugim drugom leksemu; Npr. pridjev star: a) koji je u kasnijoj ivotnoj dobi < opreka: mlad b) koji je rabljen/ upotrebljavan < : nov c) koji po osobinama pripada prolom vremenu < : moderan oksimoron : povezivanje znaenjski suprotstavljenih leksema ( gr. oksvs = otar + moros = lud: npr. luda pamet, stara mladost, skromna rasko, pametna glupost,)

LEKSIKO POSUIVANJE svako preuzimanje neke jezine jedinice iz jednog jezika u drugi posuenice: sve jedinice posuene iz nekog jezika

Podjela posuenica: a) primljenice: rijei koje smo uzeli jer nismo imali svoje; primljene su vrlo rano i danas neprepoznatljive kao rijei stranog podrijetla. Npr. turski: boja, arapa, eer, bubreg, elav njemaki: unka, minka, puka, krumpir, palainke ruski: iskren, odlian, toka talijanski: baraka, banka, makaroni/pageti, pizza, avao grki: livada, krevet maarski: cipele, var (varo: grad): Bjelovar,Varadin b) tuice (barbarizmi): prepoznatljive su u jeziku, nisu potrebne jer imamo svoju rije Npr. turcizmi: sokak, avlija, pekir rusizmi: izviniti, podozrivost (sumnjiavost), dozvoliti (dopustiti), tjelohranitelj germanizmi: oferajba, hauba, dinstati(pirjati), fairati, nicla, pohati(pirjati), knedle(okruglice), najder, rafciger(odvija), talijanizmi: manetra, prea, ufit, ugaman, kantat, pjaat, (ak. dijalekt) c) internacionalizmi posuenice koje u vie jezika imaju isto osnovno znaenje i u osnovi isti izraz (javljaju se najmanje u tri jezika) - preteno potjeu iz grkog i latinskog (europeizmi; npr. stil, valcer, viza,) - internacionalizmi iz ivih jezika: talijanizmi: iro, saldo, banko-mjenica (bankarstvo, pjano, pjanisimo, solfeo, opera (glazba) anglizmi (engleski): golf, faul, aut, time-aut, bake-hand, for-hand (sport); miting, lider, budet (politika) galicizmi (francuski): akvarel, gva, retu (likovne umjetnosti); atae (diplomacija) bohemizmi (eki): robot (rabotati- raditi) hrvatski: kravata 56

RASLOJENOST LEKSIKA 1. Vremenska raslojenost leksika pokazuje kako se leksik razvijao u povijesnim tijekovima, kako je pratio povijesna, drutvena i kulturna zbivanja 1) aktivni leksik ine rijei koje su este u upotrebi Dijele se na: a) povratnice (ponovno vraene iz pasivnog leksika: putovnica, pristojba, tisua,) b) pomodnice (rijei koje su u modi: minker, panker, bitlesice,) c) novotvorenice (neologizmi; novostvorene rijei) d) individualne tvorenice ( novostvorene rijei nekog pisca, znanstvenika, djece) 2) pasivni leksik ine rijei koje su rijetke u upotrebi Dijele se na: a) historizme (nisu u upotrebi zbog promijenjenih drutveno-povijesnih okolnosti: ban, kmetstvo, mjesna zajednica,) b) arhaizmi ( zastarjele rijei: -izrazno: lisje < lie; - sadrajno: vra >lijenik; - tvorbeno: lipost > ljepota) 2. Prostorna raslojenost leksika - pokazuje kako je leksik rasprostranjen u odreenom prostoru 1) lokalizmi rijei koje pripadaju mjesnom govoru ( npr. gospar Dubrovnik, eloija Split,) 2) regionalizmi rijei zajednike jednoj regiji (npr. poret/ paher Istra) 3) dijalektizmi rijei koje pripadaju jednom hrvatskom narjeju (kajkavskom/ akavskom/ tokavskom) Prema nazivu narjeja u hrvatskom jeziku razlikujemo: akavizme (tovar > magarac), kajkavizme (hia > kua), tokavizme (bjeva > arapa). 3. Funkcionalna raslojenost leksika pokazuje kako je leksik rasporeen u funkcionalnim stilovima zbog svog funkcionalnog ogranienja sve se rijei ne pojavljuju jednako esto u svakom kontekstu; izbor rijei ovisi o funkciji teksta -

funkcionalni stilovi hrvatskog jezika su: knjievno-umjetniki/ beletristiki (znaajke: subjektivnost, osjeajnost, prenesena znaenja,), novinarski/ publicistiki (znaajke: objektivnost, aktualnost, pristupanost,), znanstveni (znaajke: objektivnost, struni pojmovi, nema prenesenog znaenja,), poslovni/ administrativni (objektivnost, kratke reenice, stereotipne fraze, upotreba skraenica,), razgovorni/ kolokvijalni (subjektivnost, slobodan izraz, kratke reenice,).

57

K NJ I E V N O S T I. KNJIEVNI RODOVI: 1. LIRIKA 2. EPIKA 3. DRAMA (obiljeja, vrste) II. KNJIEVNA RAZDOBLJA: 1. Antika knjievnost ( trajanje: 8. st. pr. n. e. do 5. st.), opa obiljeja grke ili rimske knjievnosti ili glavni predstavnici i djela) 2. Srednji vijek u Europi (trajanje: 5. do 15. st., obiljeja, osnove epike, lirike i drame) 3. Srednji vijek u Hrvatskoj (trajanje: 8. do 15. st, obiljeja, proza- povijesni tekstovi/Baanska ploa, poezija, drama) 4. Humanizam i predrenesansa u Europi (trajanje: 13. i 14. st., Italija, obiljeja, nabrojiti predstavnike, izabrati jednog i njegovo djelo) 5. Renesansa u Europi (trajanje: sredina 14. do kraja 16. st., znaajke, predstavnici, izabrati jednog i njegovo djelo) 6. Renesansa u Hrvatskoj (trajanje: 16. st., obiljeja, predstavnici, izabrati jednog i njegovo djelo) 58

7. Barok, klasicizam i prosvjetiteljstvo (trajanje: barok- 16. do 18. st., klasicizam 17. st., prosvjetiteljstvo 18. st., opa obiljeja i kratka usporedba sva tri smjera, predstavnici, izabrati jednog predstavnika iz bilo kojeg smjera) 8. Barok u hrvatskoj knjievnosti (trajanje: 17. st. , obiljeja, krugovi, predstavnici, izabrati jednog i njegovo djelo) 9. Romantizam u Europi (trajanje: 1800. do 1830., obiljeja, tematika, predstavnici, izabrati jednog i njegovo djelo) 10. Hrvatski narodni i knjievni preporod (trajanje: 1830. do 1860., obiljeja, obavezno spomenuti da tada nastaje hrvatski knjievni jezik na tokavskoj osnovici, predstavnici i djela) 11. Realizam u Europi ( trajanje: 1830. do 1870., obiljeja, predstavnici, odabrati jednog i njegovo djelo) 12. Realizam u Hrvatskoj (trajanje: 1880. do 1895., obiljeja, teme, tematika, predstavnici, odabrati jednog i njegovo djelo) 13. Modernizam u Europi (trajanje: posljednja dva desetljea 19. st., obiljeja, smjeroviukratko, predstavnik i djelo) 14. Moderna u Hrvatskoj (trajanje: 1895. do 1914., obiljeja beka i praka skupina, mladi i stari, predstavnici, odabrati jednog i njegovo djelo) 15. Knjievnost avangarde u Europi (trajanje: oko 1. svjetskog rata, obiljeja, smjerovi, navesti znaajke dva smjera) 16. Suvremena proza, vrste modernog romana (nabrojiti predstavnike, odabrati dva za interpretaciju) 17. Ekspresionizam u Hrvatskoj (trajanje: 1914. do 1928., obiljeja struje: artistika i nacionalistika, predstavnici, A: B: imi pjesme) 18. Franz Kafka ili Albert Camus odabrati jednog predstavnika, rei neto o njegovoj biografiji i odabranom djelu 19. Miroslav Krlea (ukratko o biografiji, faze stvaralatva i djela, odabrati jedno djelo za interpretaciju) 20. Ivo Andri (ukratko o biografiji, djela odabrati jedno za interpretaciju) 21. Drama 20. stoljea u Europi (dva moderna kazalita: kazalite apsurda i epsko kazalite, predstavnici, obiljeja, usporedba) 22. Hrvatska knjievnost od 1929. do 1952. (obiljeja, smjerovi, predstavnici, odabrati pjesmu jednog pjesnika za interpretaciju) 23. Druga moderna u hrvatskoj knjievnosti (trajanje: 1952. do 1968., obiljeja, asopisi, predstavnici, odabrati pjesmu jednog pjesnika za interpretaciju) 24. Ranko Marinkovi ili Vladan Desnica (odabrati jednog autora i njegovo djelo za interpretaciju) 25. Suvremena hrvatska knjievnost (obiljeja, vrste predstavnici i djela nabrojiti)

59