Sie sind auf Seite 1von 3

CUENTOS=LEMA Ri ral k Ko jun bey jun xti ral k, xti kool raqn chuqa qn rubonil ri ral k yalan nibison,

ruma ruyonil, majun rute, majun rutata ruma ri nibison chuqa ruma majun rachbil ta rija majun nirajo netzan ruma ko ruyonil pa jun jay, rija jantape choj tzuyul ruma nibison. Jun qij taq nibyaj chwajay xutzet juley taq aqn chuxe jun che taq xutzet jun patix ka ri xkikot ruma xril jun rachbil, kari xetzanqa, chuqa xbyaj, chuqa nitzijon rikin ri patix xubij chire akuchi at ko wi ka- nicha ri ral k. Yin xikanejkan nuyon pa jun choy ruma nute xerkanuj nuway taq majun soqata ruma xinelpe chiri chuqa xinkanuj wachoch matyox chire ri Ajaw xan wil. Wakamin oj kai , tz yojetzan xcha ri patix tz ka! xubij ri ral k ka ri xekikot ruma majun chik kiyonil. Yalan yekikot ruma ri yetzan chuqa yetzijon ruma majun chik kiyonil e ko. (Silvia Chal) Cancin infantil= bix Jun xti kotzij
Jun xti kotzij jun xti kotzij kan jebel kan jebel ko pa jun chakch ko pa jun chakch ko chila ko chila. Trabalenguas= suqaq Ri qanqoj qoq ko chwaqij Ko chwaqij ri qanqoj qoq. Ri ixq nuloq ruqos Nutej pa lq ruqos ri ixq. Adivinanzas= tawila Lajun ik e ko akwala chupam Kai ik majun e ko ta chupam Achike ri? R// Ri tijobl (Silvia Chal)

(Silvia Chal)

(Silvia Chal)

Leyendas de Comalapa Ko jun bey jun achin xbe jukumaj pa juyu rija beneq chi raqn, ruyonil beneq ri achin taq xu tzet juley taq aqn xuxij ri yalan kool ri xtaq aqn ri xutzet rija, ka ri xutzet akuchi ni kis ri juley taq aqn xbe ri achin pa ruxibiril xu tzeq jun rasadon ka ri xtzolimpe che ru kanuxik ka ri xebe jun bey che ru kanuxik ri xtaq aqn, taq xutzet jun kool jay rija nirajobi nukempe taq xutzet xelpe oxi achia e kool kaqn xuxij ri ka ri xtzolimpe chi rachoch ruma ri ruxibiril bama xtzaq keri xoqa chi rachoch chuqa xutzijoj ronojel che rixjayil. Ri rixjayil xubij chire ri rachjil chi ri achia xutzetpe jari rubI rajabal ri juyu chuqa pa kaxlan nibij chike (duendes) ruma ri majun bey xechik ruyon pa juyu. Historias de Comalapa Ko jun bey juna chin ko chirachoch rija kotzol pa ruchat taq rija xoraxaj jun oqej kan kow, rija xoraxaj chi ko chuchi jay ri uchi ko bi, rija choj xutzet jun qq xiko pa rusaqijal taq ka ri pa jun bey xoqpe jun ixq pa ruchijay ka ri xuxij ri. Xukusaxtaj ruxajab xqape rikin rixjayil rija nikemon bi chwajay ka ri xukutuj chire - rat xatoqpe majun yin choj yikemon- xchari ixq. Achike ruma ka- xukutuj ri ixq kari ri achin xutzijoj chire rixjayil ronojel ri, xoraxaj- kari ri ixq xuya raqon ri achin chuqa xubij chire,- chi ri ixq nuyik jun oqej achikela nukanuj ruma noq chukanuxik.

Poema=PACHUN TZIJ Ri che Jun xti che ko paruwi ri ulew Ri xti raqn qankoj rubonil Ri xti ruxaq rx yalan jebel Chuqa rukotzij yalan jebel runojsan chi bonil Ti qachajij ri xti che ruma nuya ri qaqq majun ti qachoy ruma yalan okel Ruma ri xti che rachoch che ri chikopi ruma ti qachajij Ri xti cheyalan katzinel chupam ri qakaslem. (Silvia Chal) Chiste Ko ka jun bey jun achin xtzolimpe pa juyu ruma rukosik Xkotze jun ramaj chuqa xubij che rixjayil chi nirajo niwa tz ka xchaqa ri ixq Tzay ka rukosik taq xkotze xqajqa ruchat cuqa rija xpunupuqa pa ulew kari xraxaj ri ixq taq xutzet choj xtzenqa chij la rachjil chuqa xpe royowal ri achin taq xu ya ru qutun xqajqa rulq xkatqa ri achin xpe royowal ri ixq choj xtzempe chirij. (Silvia Chal)

Dinamica o juego Re jun etzanin re yalan jebel rubi rixti oxox nabey konojel e ko pa jun setesik kari konojel nkichop kiqa, rubi oxox ruma yojqetej kow pa ka ka yoj qetej wi ruma yojsurin pa molaj ruma ri yojqetej kow. Ri majun nuqetejta kow che ri rachbil majun nuchekta xa nikanejkan ri winq chuqa ri akwala nikanejkan pa rukisibl nuchek ri etzanik.

Frase Taq niya jun asamaj majun nabijta man wajota roma ri samaj yalan katzinel chupam ri qakaslem jantame tz yojsamj ruma cheri yojwa. (Silvia Chal)

Das könnte Ihnen auch gefallen