You are on page 1of 17

1.

UVOD
Djelovi podcrtani crveno se esto nalaze u testu; Naviknete se na kratice tipa (k - 1000; pr. - pr.n.e, BP - prije sadanjosti); Skripta nije savrena, pa je svaka nadopuna dobro dola =)

Znatielja o vlastitom podrijetlu, razvoju ovjeka i ljudskog drutva je jedinstveno obiljeje ljudi... 555-539. pr. babilonski kralj Nabonid; Njegova ki Ennigaldi Nanno - imala je zbirku starina u svojoj sobi (palaa u gradu Uru); A on je dao iskopavati humak u Agadu i otkrio temelje hrama boice Itar (2200 g, ranije ) 5 st. pr. Tukidid - Povijest peloponeskog rata (pie o maloazijskim Karanima koji su prije Grka nastanjivali otok Del; na temelju pronaenog oruja u grobovima na otoku) 23-79. Plinije Stariji - Naturalis historia (pronaene kamene sjekire iz prapovijesti; Cerauniae) 4.st Helena, majka cara Konstantina, je kopala na mjestu raspea u Jeruzalemu.... Arheologija - u prvobitnom, doslovnom smislu 'prianje starih pria' (Arheolozi su u antikoj Grkoj bili glumci koji su priali stare prie); u dananjem smislu: Sustavno istraivanje i prouavanje cjelokupnog proteklog ivota ovjeanstva. 17. st Jacques Spon - Miscellanea eruditae antiquitati (1685; ponovo oivio rije Arheologija) Prapovijest - prolost ovjeanstva prije pojave pisma, iako su postojali narodi koji su poznavali pismo, a ivjeli su na prapovijesni nain (Nastariji pisani izvori - sumeranske ploice iz Kia 3500. pr.; Piktogrami; Stariji kandidati: ploice iz Tartarije u Transilvaniji - 'podunavsko pismo'; i ploice s lokaliteta Jerf-el-Ahmar ukazuju na neku preteu pisma; u svakom sluaju - SUMERANI) 1833. Paul Tournal (1805-1872) - prijanji izraz za prapovijest: Periode de anti-histoire Povijest - prolost ovjeanstva nakon pojave pisma Kraj 19. st. W.Taylor - smatra arheologiju samostalnom disciplinom, ali zamjera arheolozima promatranje kulture kao klasifikacijske djelatnosti, zalae se za promatranje u funkc. perspektivi Gordon Willey i Philip Philips - 1958. M&T in American Archeology (Arheologija = Antropologija) Tolstoj: Povjesniari - gluhi ljudi koji odgovaraju na pitanja koja im nitko nije postavio... Lewis Binford - Arheologija je prolo vrijeme od antropologije... (Amerika arheologija u kulturnoj antropologiji amerikih domorodaca) (Europska arheologija proizlazi iz prouavanja geolokih vremenskih relacija i klasinih starina, pa se smatrala dijelom povijesti ili paleontologije) Temeljna definicija - Arheologija prouava ljudska drutva i kulturne sastave koja vie ne postoje, a to radi pomou analize i interpretacije njihovih materijalnih ostataka.....

Gordon Childe (1892-1957) - unio koncept kulture u prapovijesnu arheologiju 1960-e: Procesualna 'nova' arheologija - Lewis Binford, razvijanje istraivakih hipoteza...

1985. Postoprocesualna arheologija - Ian Hodder, kritika na procesualnu arheologiju... Kronoloka podjela arheologije: 1. PRAPOVIJESNA - kasnije e biti govora o unutarnjim podjelama 2. POVIJESNA - A) Arheologija prvih visokih civilizacija; B) Antika ( Grka i rimska arheologija; Provincijalna Arheologija); C) ranokrscanska arheologija; D) Srednjovjekovna (Rani srednji vijek, visoki srednji vijek); E) Arheologija novog vijeka; F) Industrijska arheologija Arheoloke specijalizacije - Arheologija i okoli; Podvodna arheologija (1854. Adolphe Morlot); Etnoarheologija; Zrana arheologija; Arheometrija; Eksperimentalna arheologija; Teorijska; Arheozoologija; Arheobotanika ili paleobotanika... 2. POVIJEST PROUAVANJA I ISTRAIVANJA PRAPOVIJESTI SPEKULATIVNA FAZA 17. st. irski nadbiskup James Usher - svijet je stvoren 4004. pr. Rosmus Nyerup (1759-1829) - ...koliko je svijet stariji od krscanstva, moemo samo nagaati... 7. st. pr. Hesiod - Poslovi i Dani (1. Doba zlata; 2. srebra; 3. bronce; 4. epskih junaka 5. eljeza) 5. st pr. Demokrit - prvi ljudi nisu ivjeli u kuama, niti su imali vatre; nego su se postupno razvijali Tit Lukrecije Kar (98-55 pr.) - De rerum natura (opisuje postupni razvoj ovjeka) KOLEKCIONARSKA FAZA 15.st - poetak ozbiljnih istraivanja spomenika i artefakata; Osnutak kabineta kurioziteta i muzejskih zbirki - Cosimo I. u Medici u Firenci, papa Siksto 4. u rimu... Andrea Palladio istrauje graevine u Palestrini i Rimu, a Pirro Ligorio iskopava Hadrijanovu vilu u Tivoliju; Napuljski kraljevi(dinastija Burbon) potie iskopavanje Herkulaneja 1709. i Pompeja 1748. Engleska: zanimanje starina proisteklo iz topografskih pregleda tijekom 16. st; Kraljevski antikvar John Leland je proputovao Englesku i Wales u potragu za spomenicima (Stonehenge, Hadrijanov zid) Francuska: u 17. st. zanimanje za arheologiju proisteko iz otkria Hilderikova groba, franakog kralja iz 5. st.; Nakon toga iskopavanje megalitikih spomenika pokraj Carnaca Amerika: Thomas Jefferson (1743-1826) - iskopavanje jarka u grobnom humku na svom posjedu u Virginiji 1784; Priao je tome znanstveno, te je razbio la o mitskim biima Mound Builderima ANALIZIKA FAZA Spoznaja o starosti ovjeka, mnogo veoj od 6k godina; 1846. Jacques Boucher de Perthes - pronalazi artefakt od mamutove kljove ( La Madelaine); Prije toga - 1841. ustanovljuje stratigrafiju (utvruje da su kosti i artefakti iz istog sloja jednake starosti) Niels Stensen 1669. - Gornji geoloki slojevi su mlai a donji stariji...; William Smith (otac engleske geologije) - po slojevima zakljuio da su se ivotinjse vrste mjenjale kroz vrijeme James Hutton 1784. i Charles Lyel (Principles of Geology) 1833. - Zemlja je formirana iskljuivo prirodnim procesima 1870-ih Edward Taylor - 3 faze razvoja ovjeka: 1.DIVLJATVO (lovci i sakupljai); 2. BARBARSTVO (poljodjelci i stoari); 3. CIVILIZACIJA (naraniji Sumerani i Egipani) PERIODIZACIJA: 1734. Bernard de Montfaucon prvi klasificira prapovijest na osnovi prevladavajuih sirovina; 1776. P.F. Suhm u djelu History of Denmark, Norway and Holstein zakljuuje da su pradavni ljudi najprije izraivali orue od kamena, zatim od bronce, pa od eljeza; 1836. danski arheolog Christian JrgensenThomsen definirao i razvio troperiodni sustav: kameno, bronano, eljezno doba; 1865. John Lubbock u svom djelu Prehistoric Times kameno doba dijeli na starije kameno doba - paleolitik i mlae kameno doba - neolitik; 1872. H. M. Westropp ubacuje srednje kameno doba - mezolitik

Kriteriji za podjelu prapovijesti 1. PUKA KONVENCIJA: prema dogovoru (najbesmisleniji kriterij); 2. KRONOLOKO ODREENJE: grupiranje kultura odreenog vremenskog odsjeka (izmeu...) 3. STILSKA OBILJEJA: npr. Rani neolitik je doba slikane keramike 4. NOVE SIROVINE: nedostatak - pojava neke sirovine nije dovoljna za promjenu kulture... 5. UVOENJE NOVE TEHNOLOGIJE: slian nedostatak kao i prethodna podjela 6. DRUTVENO GOSPODARSKI KRITERIJI 3. RAZVOJ PRAPOVJESNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Konstantin Porfirogenet - 10. st. De administranto imperio (opis nekih spomenika na istonoj jadranskoj obali - PRVI PISANI SPOMEN ARHEOLOKIH SPOMENIKA) Toma Arhiakon - 13. st; opisuje ostatke Salone i Dioklecijanove palae... Ostala spominjanja - Pizziocolli Ancotanitus (15 st); Jacques Spon (16 st); Alberto Fortis (18 st) Oko 1510. - Lapidarij epigrafskih ulomaka u dvoritu palae Papaliu Splitu; 1750. - Zbirka nadbiskupa Pacifika Bizzeu njegovoj palai u Splitu; 1802. - Lapidarij u Augustovu hramu u Puli (osnovao maral A.F.L. Niessede Marmont) 1820. (1.) Split - osnovan prvi pravi specijalizirani arheoloki muzej (potakao Franjo Josip prilikom posjeta u Saloni, kasnije odlukom zemaljske vlade); 1821. smjeten u zgradi uz ist. zidine Dioklecijanove palae, a poetkom 20. st. preseljen u dananju zgradu 1832. (2.) - osnovana arheoloka zbirka u Zadru 1836. (3.) - osnovan arheoloki muzej u Zagrebu (kao dio Narodnog muzeja) - Zrinjevac 19 24.08.1893 (4.) - osnovan Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u Kninu (danas preseljen u Split) 1902. (5.) - osnovan arheoki muzej Istre u Puli; 2007. (6.) - Arheoloki muzej Narona (Vid kod Metkovia); U osnivanju: Arheoloki muzej Slavonije u Osijeku; Muzej antikog stakla u Zadru Ostale arheoloke institucije: Institut za arheologiju u Zagrebu (Ulica grada Vukovara 68); Odsjek za arheologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Zagreb, Ante Kovaia 5); Hrvatsko arheoloko drutvo (Tomaieva 6/4); Ministarstvo kulture Republike Hrvatske (Runjaninova 2) Dravna uprava za zatitu kulturne batine: Konzervatorski odjeli Prvi hrvatski arheolog - Matija Petar Katani (1750-1825): Dissertatio de columna milliaria ad Eszekum reperta don ime Ljubi - kustos i potom ravnatelj Arheolokog odjela Narodnog muzeja u zagrebu; 1876. objavljuje katalog svih dotad prikupljenih prapovijesnih graa; Istraivao neolitiko naselje u Samatovcima kod Osijeka te veliko japodsko groblje u Prozoru kod Otoca u Lici 1870. - Jean Victoire: Le Pelerin Slave (Slavenski putnik) - prvi pokuaj prikaza neolitikog nasljea u Slavoniji; 1893. - Izidor Krnjavi utemeljio Arheoloki zavod kao samostalnu nastavno-znanstvenu jedinicu na tadanjem Mudroslovnom Fakultetu te na taj nain odjelio studij arheologije od studija PUm-a Lipanj 1896. - Josip Brunmid odrava nastupno predavanje kojim zapoinje studij arheologije 1897. Prvo veliko istraivanje u Slavoniji - Vjekoslav Celestin (osjeki muzej) u tadanjem vinogradu Dragutina Herrmana na Filipovici, juno od Gornjeg Grada u Osijeku SOPOTSKA K. 23.8.1899. - Dragutin Gorjanovi - Kramberger otkriva neandertalske ostatke u Krapini, te zapoinje iskopavanja koja traju sve do 1905; 1913. ivot i kultura diluvijalnog ovjeka iz Krapine u Hrvatskoj 1902. - Josip Brunmid: Colonia Aurelia Cibalae - Vinkovci u staro doba (Naglasak je na antici; ali se spominju 'prethistorika selita' - danas uveni lokaliteti: Trnica, Hotel, Jugobanka, Ervenica, Sopot) 1948. - osnovana samostalna Katedra za prethistorijsku arheologiju, ali je zaivjela tek 1954. dolaskom Stojana Dimitrijevia 1956. - izdan prvi broj Opuscule Archeologice

Bitne linosti Josip Brunmid (1858-1929): Vinkovci; prvi profesor arheologije u Hrvatskoj, te ujedno ravnatelj Arheolokom muzeja u Zagrebu; Doktorirao 1895. u Beu ( Zur Geschichte der griechischen Colonien in Dalmatien); Krajem 19. st zapoeo s istraivanjima japodskih lokaliteta u Lici. 1897. godine prvi je poeo istraivati lokalitet Vuedol. Viktor Hofiller (1877-1854): Vinkovci; studirao u Beu; 1900. doktorirao na temi Traki konjanik; 1901. kustos Narodnog muzeja u Zagrebu; Nasljeuje Brunmida na obje njegove pozicije... Duje Rendi Mioevi (1916-1993): Split; Ravnatelj arheolokog muzeja; Bitan za poetak studija prapovijesti na Odsjeku; dovodi Vladimira Mirosavljevia i Stojana Dimitrijevia na katedru Stojan Dimitrijevi (1928-1881): Horgo (Vojvodina); Gimnazija u Vinkovcima; Zasluan za prve sintezne prikaze neolitika i eneolitika prostora sjeverne Hrvatske; Temeljni radovi o Starevakoj kulturi s naglaskom na problem njezina stupnjevanja, razrada periodizacije vinanske, badenske, i vuedolske kulture; Definirao korenovsku, lasinjsku kulturu, brezovljanski tip S kulture; Retz-Gajary; ime Batovi (1929-____): Arheoloki muzej u Zadru; bavio se problemima svih prapovijesnih epoha od paleolitika do eljeznog doba, dao sinteze pojedinih razdoblja i kultura te pojedinih uih jadranskih regija. 4 PERIODIZACIJA PRAPOVIJESTI Bernard de Montfaucon, Frederik Suhm i C.J. Thomsen su ve bili spomenuti. Jens Jacob Asmussen Worsaae(1821-1885): daljni razvitak troperiodnog sustava Prapovjesna razdoblja PALEOLITIK - starije kameno doba, zapoinje u kvartaru (etvrtom odsjeku geoloke prolosti); Kvartar se dijeli na pleistocen (ledeno doba) i holocen (toplo doba); Pleistocen je obiljeen snanim klimatskim izmjenama. etiri velike pleistocenske oledbe su: Gunz, Mindel, Riss i Wrm. Paleolitik se djelli na Donji (2,5-0,2 mil. BP), Srednji (200-40k BP) i Gornji (40-10k BP). BP znai prije sadanjosti, odnosno - prije 1950. godine. Izrada kamenog orua se pripisivala iskljuivo pripadnicima roda Homo. Najranija vrsta za koju se smatralo da izrauje kameno orue je bio Homo habilis (spretan ovjek, a najstarijim poznatim oruem se trenutno smatraju rukotvorine s nalazita Gona u Etiopiji (2,6 mil. BP). Iz Homo habilisa se razvio Homo erectus(uspravan ovjek) koji se esto usporeuje sa Homo ergasterom (radnikom). Homo erectus/ergaster je naselio suna i vrua podruja Afrike te je bio prvi ovjek koji ju je napustio Afriku i doao na sam prag Europe (1,7 mil BP Dmanisi, Gruzija). O paleolitku moete vie saznati iz istoimenog kolegija, jer meni se ovo vie neda pisat.... MEZOLITIK - srednje kameno doba; uveo ga je M.H. Westropp 1872. no uao je u iru uporabu tek 1893. zahvaljujui radu J.A Browna. Poetak mezolitika je uvjetovan zavretkom ledenog doba 10k BP, ime zapoinju mnogobrojne klimatske promjene, globalno zatopljenje, povlaenje ledenog pokrova i podizanje morske razine (Jadransko more 100m). Najbolje sauvano mezolitiko naselje na kojem mezolitika populacija ivi sjedilakim ivotim jest Lepenski Vir na Dunavu u Srbiji. EPIPALEOLITIK - termin koji se prvi puta pojavio 1921. (Robert A.S. Macalister) koji se odnosi na one lovako-sakupljake zajednice koje u godinjem ciklusu iskoritavaju biljna i ivotinjska bogatstva na odreenom teritoriju. U gospodarskom pogledu to je nastavak kasnog paleolitikog L-S sustava... PROTONEOLITIK - je prijelazni ili uvodni dio u neolitiko razdoblje kada u nekom podruju kasni mezolitik vie ne zadrava izvorne osobine klasinoga mezolitika, kada se ve nazire prijelaz sa stadija skupljanja i lova na stadij proizvodnje hrane, odnosno pojavljuju se prvi uspjesi na planu kultivacije biljaka i domestikacije ivotinja; Pojava prvih domesticiranih ivotinja u podruju Kurdistana arheoloki je potvrena (Zagroz planine), ali nema neposrednih dokaza o kultivaciji biljaka; Arheoloki nalazi koji posredno svjedoe o promjenama u gospodarstvu: kameni rvnjevi, muari, satirai, batovi i brusevi, jame za zalihe i otrica za srpove vaan izvor prehrane postaju divlje, samonikle itarice ija je postojbina upravo u podruju Bliskog i Srednjeg istoka; Sedentizam tj. sjedilaki nain ivota sugeriraju jasni tragovi prvih trajnih naselja; Arheoloki je vidljiv u tragovima i ostacima trajnih nastambi, njihovom pregraivanju i obnavljanju, u viekratnom

obnavljanju podova nastambi i ognjita; Sedentizam potvruje i obiaj skladitenja i uvanja hrane, te ostaci flore i faune koji ukazuju na godinje izmjene, a i pokapanje mrtvih u sklopu naselja; U Europi protoneolitikomrazdoblju pripada kultura Lepenskog Vira ije je gospodarstvo (lov i ribolov) tipino mezolitiko, ali trajni sjedilaki nain ivota u tipiziranim naseljima s karakteristinom strukturom i objektima blii je neolitikom poimanju; ZAJEDNICE: Karim Shahir kultura u podruju Kurdistana (Zagrosplanine: Karim Shahir, Zawi Chemi - 8900 pr., Shanidar); Natufijenska kultura na podruju dananjeg Izraela i Jordana(Ejnan, Jerihon i Beidha: 10k -8,3k pr.); _______________ _ Zakljuak: Protoneolitik je prijelazni ili uvodni dio, u neolitiko razdoblje kada u nekom podruju kasni mezolitik vie ne zadrava izvorne osobine klasinoga mezolitika, kada se ve nazire prijelaz stadija skupljanja i lova na stadij proizvodnje hrane, odnosno pojavljuju se prvi uspjesi u kultivaciji biljaka i domestifikaciji ivotinja. NEOLITIK - mlae kameno doba; razdoblje prvih prapovijesnih zajednica utemeljenih na na proizvodnji hrane, odnosno kultivaciji biljaka i domestifikaciji ivotinja. Nije se ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta, a niti na europskom tlu. Novine koje bitno odreuju neolitik i temeljito ga razlikuju od prethodnih razdoblja po danas uobiajenoj definiciji jesu: Gospodarstvo zasnovano na poljodjelstvu i stoarstvusjedilaki nain ivota u naseljima ruralnog tipa kultura: proizvodnja lonarske, odnosno keramike robe, primjena tehnike glaanja i poliranja pri izradbi kamenog orua i oruja, tehnologija odbijanja i okresivanja kamena i dalje u uporabi i ostat e prisutna sve do u bronano doba.. Neolitika revolucija - pojam uvodi Gordon Childe: prva revolucija u povijesti ljudskog roda koja ima drutveno gospodarski karakter. To je poetak organizirane, odnosno planirane privredne djelatnosti. Neolitiki paket - skup svih elemenata karakteristinih rane neolitike zajednice, sve se zapravo svodi na mogunost proizvodnje hrane, Teorijski modeli procesa neolitizacije: 1. KOLONIZACIJSKI (migracija polj. populacija); 2. AUTOHTONI (lokalni razvoj); 3. AKULTURACIJSKI/MODEL FILTERA (pogledati u knjizi); 4. MODEL KERAMIKOG MEZOLITIKA (prvo izum keramike, a onda prihvaanje neolitikog paketa od drugih populacija); 5. MODEL MREE (razmjenjivanje inovacija meu populacijama) Pretkeramiki neolitik: Ovim se nazivom obiljeavaju one ljudske zajednice koje su u razliitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima (gospodarskom, drutvenom, duhovnom) osim u poznavanju keramike proizvodnje. Najprije je ta pojava uoena na Bliskom istoku -pretkeramiki Jerihon A i B, Jarmo(Zagroz), Hacilar, ayn, Aikly Hyki atal Hyk (Anatolija) gdje vrlo stabilne klimatske prilike poetkom holocena(vlanije nego danas) pogoduju razvoju zajednica koje kultiviraju biljke, poglavito itarice, i nastavljaju s domestikacijom ivotinja. Pretkeramiki neolitik A (PPNA) - Jerihon A (8350-7350 pr); zavala rijeke Jordan, - 233 m Pretkeramiki neolitik B (PPNB) - 8 tis. pr.; irenje sa sjevera u dolinu rijeke Jordan koja ne poznaje keramiku; ITARICE: Triticum dicoccum i Triticum monoccocum (itarice), Pisum sativum(graak), Lens Culinaris (Lea) HALKOLITIK - bakreno doba (poznato i pod imenom eneolitik); Jednostavna dioba prapovijesti na kameno, bronano i eljezno doba ubrzo nije mogla odraziti sve mijene u kulturnim pojavama i sve one fine nijanse u njihovim smjenama jer se itav niz novih kultura nije mogao po svojoj gospodarskoj i drutvenoj strukturi, a ni po materijalnoj i duhovnoj ostavtini u potpunosti izjednaiti s neolitikom, ali niti s bronanim dobom. Postalo je jasno da izmeu ova dva razdoblja postoji i neko prijelazno vrijeme koje e tek utrti put razvijenim metalnim razdobljima. 1. Proizvodnja i uporaba metalnih predmeta (bakreni, zlatni, srebrni). 2. Promjene u gospodarskom pogledu - dominacija stoarstva nad poljodjelstvom; 3. Intenziviranje razmjene i trgovine; 4. Podjela rada prema specijalizacijama; 5. Promjene u drutvenim odnosima: raslojavanje drutva, stvaranje vre povezanih i bolje organiziranih plemenskih zajednica; Podruje napretka i inovacija: maloazijski i egejski prostor, podruje Ponta, zakavkazja i junoruskih stepa, a put vodi preko umovitih i Erdeljskih Karpata uz donji tok Dunava. Colin Renfrew- Pravci irenja indoeuropskih jezika: Hipoteza A (irenje iz istone Anatolije tijekom 6. tis. pr.); Hipoteza B(irenje nomadskih stepskih populacija tijekom 2. tis. pr.)

Kao kriterij za poetak eneolitika procjenjuju se novine u sljedeim sferama ivota: 1. nain stanovanja; 2. nain pokapanja ; 3. specijalizacije i nove pojave u okviru gospodarstva (A -rudarstvo i obrada kovina; B- poljodjelstvo i stoarstvo, C - ostale aktivnosti: obrada kamena, kosti itd.): 4. Trgovina i komunikacije; 5. Duhovni ivot BRONANO DOBA -vrijeme izmeu 2500. i 800. pr. u srednjoj Europi; Vana su leita bakra i kositra koji se ponekad ne nalaze vrlo blizu to uzrokuje razvitak prometa i trgovine kako bi se pribavile sirovine nune za proizvodnju; Promet razmjena sirovina, roba, ideja razvoj metalurgije i privrede razvoj drutva drutveno raslojavanje; Isprepleteni procesi tehnoloke, kulturalne ili ideoloke i drutvene prirode koji definiraju bronano doba; Obrtnici izrauju proizvode koji omoguuju diferencijaciju pojedinaca ili grupe od drugih Kontrola resursa i distribucija -mehanizam preko kojeg raste drutvena mo BRONCA: legura bakra i kositra; KARAKTERISTIKE BRONCE: vra od bakra i lake se brusi, nie talite (bakar 1100C, bronca 950C); SIROVINE: azurit, malahit i halkopirit Rasprostranjenost bakra u Europi: Karpati(Transilvanija, Slovaka); Balkanski poluotok(Bugarska, Srbija, Albanija); Alpe(Salzbukopodruje); Srednja Europa(Harz i Ore gorje u Njemakoj); Zapadna Europa(Francuska, panjolska, Britanija i Irska) Istoni Mediteran(Cipar, Timna, istona pustinja u Egiptu);; Rasprostranjenost kositra u Europi: Cornwall (najvee leite kositra); Britanija; Iberski poluotok; Toskana; Sardinija; Zapadna Srbija (Bukulja); Ore (Erzgebirge); Taurusplanina(Turska); Afganistan... Erzgebirge: Ore planina; Leita bakra i kositra; Rana proizvodnja bronce Ingoti: komadi metala koji se dobiju izljevanjem iz taljevine u neki oblik, najee ipke ili bloka, prije daljnje obrade. Tipini bakreni i bronani ingoti su bili u obliku ivotinjskog krzna, odnosno ovakvom obliku Trgovina sirovinama: na primjeru brodoloma Ulu Burun (14. st. pr.) Proizvodnja bronanih predmeta: u procesu vaenja, proiavanja i prerade sirovine bila je potrebna brojna radna snaga koja je morala biti dobro organizirana; Childe je dao model metalurga koji je bio specijaliziran za proces lijevanja bronce i izrade predmeta te je imao posebno mjesto u svojoj zajednici -metalurg putnik; metalurke radionice (Kalnik-Igrie, Sv. Petar Ludbreki); znaaj ljevaa -metalurki pribor u grobovima u srednjoj Europi Reinecke = Re: Paul Reineckeje desetljeima radio na periodizaciji bronanog i eljeznog doba; Na zatvorenim nalazima grobova i ostava u Bavarskoj nainio je podjelu bronanog doba koju je finalizirao 1924. g.; Bronano doba (Bronzezeit, Bronze Age) podijelio je na Br A, Br B, Br C, Br D; Kasniji istraivai razraivali su pojedine faze s obzirom na recentne rezultate istraivanja (K. Willvonseder, F. Holste, W. Torbrgge, A. Toik); Periodizaciju eljeznog doba Reinecke je nainio prema nalazima iz velikog groblja Hallstatt u Austriji koji su ukljuivali i eljezne nalaze zbog ega je ovo groblje u osnovi pripisano eljeznom dobu; eljezno doba (Hallstattzeit, HallstattAge) podijelio je na Ha A, Ha B, Ha C, Ha D; Kasniji istraivai razradili su pojedine faze (H. Mller-Karpeza kasno bronano doba); Vremenom je spoznato da faze Ha A i Ha B prema podjeli P. Reineckea pripadaju vremenu kulture polja sa arama (Urnenfelderzeit, Urnfieldperiod) koja oznaava kasno bronano doba; Stoga faze Br A-Br D, Ha A - Ha B u osnovi pripadaju bronanom dobu, a faze Ha C i Ha D oznaavaju eljezno doba; Br A = rano bronano doba; Br B i Br C = srednje bronano doba; Br D, Ha A i Ha B = kasno bronano doba; Rano bronano doba u Hrvatskoj: 1. VINKOVAKA KULTURA (sjeverna Hrvatska -Br A1: 25002200. pr.); 2. VATINSKA KULTURA(istona Slavonija - Br A2); 3. LITZEN KERAMIKA (Podravina: Br A2-Br B1) 4. TRANSDANUBIJSKA INKRUSTIRANA KERAMIKA (Baranja - Br A2 i B1); 5. RANO BRONANO DOBA(Istra); 6. JADRANSKI TIP LJUBLJANSKE KULTURE (istona obala Jadrana - Br A1); 7. CETINSKA KULTURA (srednja Dalmacija s otocima - Br A1A2); 8. POSUKA KULTURA( srednja Dalmacija, zapadna Hercegovina -Br A2-Br B1)

Srednje bronano doba u Hrvatskoj: 1. VATINSKA KULTURA, KULTURA TRANSDANUBIJSKE INKRUSTIRANE KERAMIKE I LITZEN KERAMIKA (istona Hrvatska - kontinuitet iz ranog bronanog doba); 2. BELEGII KULTURA (istona Slavonija i Srijem - Br B-Ha A1); KULTURA GROBNIH HUMAKA (Lika - Br B1-B2); SREDNJE BRONANO DOBA(Istra) Kasno bronano doba u Hrvatskoj: 1. KULTURA POLJA SA ARAMA(sjeverna Hrvatska - Br D-Ha B3: 1300.-800. g. pr.); 2. BELEGI KULTURA(kontinuitet iz srednjeg bronanog doba istona Hrvatska); 3. KASNO BRONANO DOBA U ISTRI; 4. KASNO BRONANO DOBA U LICI; 5. KASNO BRONANO DOBA NA HRVATSKOM PRIMORJU I SJEVERNOJ DALMACIJI; 6. KASNO BRONANO DOBA U SREDNJOJ I JUNOJ DALMACIJI ELJEZNO DOBA - razdoblje prapovijesti u kojem se eljezo upotrebljavalo kao najkvalitetnija, a u nekim sluajevima i najrairenija sirovina za izradu orua i oruja kojim se ovjek sluio u svakodnevnom ivotu; Na prostoru sredinje Europe poinje oko 800. pr. (1200. pr. u Anadoliji i kavkaskom podruju); Razvoj metalurgije eljeza; Pojava novih oblika materijalne kulture(prvenstveno ratnika i konjska oprema; funkcionalni i dekorativni dijelovi nonje; keramiki oblici); Naglasak s metalurgije bronce prelazi na metalurgiju eljeza - promjena mree i strukture kontakata u itavoj Europi; Trako-kimerskiudar (u ranijoj literaturi poetak eljeznog doba u Europi i pojava velike koliine konjske opreme istonih karakteristika vezivala se uz prodor nomadskih ratnika s Istoka - Kimerana; sada znamo da nikakvog veeg prodora nije bilo i da je veina tih pojava rezultat daleko kompleksnijih procesa vezanih uz ekoloke, drutvene, tehnoloke i materijalne imbenike koji su kulturu kasnog bronanog doba na podruju sredinje Europe transformirali u onoto nazivamo eljeznim dobom; Promjene drutvenih odnosa; Raspad sustava kasnog bronanog doba i uspostava novih odnosa; Rudarstvo i trgovina/razmjena + drugi drutveni utjecaji (Istok); Pojava drutvenog raslojavanja i ratnikih elita koje kontroliraju te aktivnosti stvaranje (utvrenih) naselja = sredita te moi; Bogati grobovi pod tumulima (pojava prisutna i na Balkanu u to doba); Odraz moi i bogatstva nove ratnike aristokracije; Vrhunac su tzv. kneevski grobovi s bogatim prilozima ratnike i konjske opreme, nakita, pribora za pie, rijetke i uvozne robe, plemenitih metala, keramikih posuda; Konj - visoko cijenjen kao statusni simbol ratnika-konjanika; PROMJENE SE NISU DOGAALE U ISTO VRIJEME ILI S ISTIM INTENZITETOM U SVIM ZAJEDNICAMA ONOGA DOBA!!!; Haltatska kultura: Sinonim za starije eljezno doba sredinje Europe; Ime dobila po groblju i rudniku soli Hallstatt kod Innsbruckau Austriji; Od Francuske do Karpatske kotline; Dijeli se na istoni i zapadni krug (granica otprilike ide preko samog Hallstatta); Relativne kronol. faze (Reinecke): Ha C i Ha D; Od 9. do 5 st. pr.; Poznata velika kneevska sredita i monumentalni kneevski grobovi koji pripadaju uglavnom razdoblju kasnog haltata; Hochdorf, Vix, Heuneburg, Ipf, Magdalenenberg, Asperg; Istoni haltatski krug: Naselja nisu tako velika niti su grobovi tako bogati uvoznom robom sa Sredozemlja kao na Zapadu; Kneevski grobovi pod tumulima se javljaju ranije (tijekom Ha C); Uglavnom je rije o paljevinskim ukopima pod tumulima koji na najveem dijelu ovog podruja naglo nestaju polovicom Ha D (prodori Skita?!); Kleinklein, Sopron, Nove Koariska, Pecs Jakabhegy, Stina, Novo Mesto; Sjeverna Hrvatska pripada ovom krugu Kulturne grupe starijeg eljenzog doba u Hrvatskoj: KONTINENTALNI DIO (Daljska grupa; Grupa Martijanec-Kaptol /Jalabetnajvei tumul u Hrvatskoj/; Grupa Budinjak; Japodska grupa); OBALNI PROSTOR( Istarska grupa; Liburnska grupa; Srednjodalmatinska grupa - Delmati; Junodalmatinska grupa) Latenska kultura: Sinonim za mlae eljezno doba sredinje Europe; Ime dobila po nalazitu La Tene u vicarskoj; esto se poistovjeuje s Keltima koji se u tom sluaju uzimaju kao njezini nositelji i iritelji po itavoj Europi (PROBLEM: LATENSKE KULTURE IMA NA NEKIM MJESTIMA I U NEKIM VREMENIMA GDJE I KADA KELTA ZASIGURNO NIJE BILO); Latenska kultura se ne moe (barem u potpunosti) poistovjetiti s Keltima; Relativne kronoloke faze: Lt A, Lt B, Lt C, Lt D; Otprilike od 4. do 1. st. pr../1. st. nakon...; NOVAC: Keltski novac uglavnom oponaa oblike i vrijednosni sustav Grka; Poeci novane privrede u Sredinjoj Europi ; KERAMIKA: prva keramika raena na kolu u sredinjoj Europi

Latenska kultura u Hrvatskoj: Nositelji se naelno dijele na plemenske saveze Tauriska (sredite u Sloveniji) i Skordiska (sredite u Podunavlju); Granica izmeu ta dva saveza su Mons Claudius (hipoteza: sustav Papuk-Psunj); STARA GRADIKA kaciga tipa Novo Mesto (Lt D); 5. ARHEOLOKI IZVORI U prvom redu neposredni materijalni izvori, ali i prirodoznanstveni; svi mogui tragovi bilokakve ljudske aktivnosti; Od tragova stopala do sloenih graevinskih struktura Tri kategorije: a) pisani izvori; b) neposredni materijalni izvori; c) prirodoznanstveni izvori (antropoloki, faunistiki, botaniki geoloki) Osnovne vrste arheolokih izvora: nalazi i nalazita; Do njih se dolazi Do njih se dolazi terenskim pregledom terenskim pregledom (rekognosciranjem) i/ili iskopavanjem Nalazi: Nekad - svi pronaeni stari predmeti (artefakti); Danas - predmeti koji su svojim fizikim obiljejima ili svojim mjestom u prostoru vezani uz aktivnost ovjeka (tzv. pokretni inventar). Oni su proizvod ljudskih ruku, proiziao iz ideja koje su ljudi imali o tome kako bi odreeni predmet trebao izgledati. Nalazi mogu biti: Ostaci razliitih objekata koje je podigao ili iskopao ovjek(nastambe, fortifikacije, pei, ognjita, otpadne jame, grobovi), ostaci ljudske hrane (prelomljene ivotinjske kosti, kotice pojedenog voa ili zrnja i sjemenke prikupljene kao zalihe hrane), otisci stopala, tragovi bilokakve ljudske aktivnosti( paljenje, obrada zemlje, vaenje kamena itd.); Artefakti - pokretni inventar; mogu biti od razliitih materijala, pa o tome, kao i okolnostima u kojima su se nalazili(klima, kemijski sastav tla itd) ovisi njihova ouvanost. Najbolje su ouvani oni izraeni od kamena, kosti, koljaka, pueva, keramike, metala i, mnogo rjee ili samo izuzetno - oni od koe, tekstila i drveta (u specifinim okolnostima ouvanja, vrlo vlanim ili vrlo suhim uvjetima); Organski materijali su posebno dobro sauvani u sojenikim naseljima na alpskim jezerima te u tresetitima sjeverne europ, primjerice amci-monoksili ili mumije rtvovanih ljudi koji su baeni u movaru (Znameniti nalaz ovjeka iz Tollunda ije je tijelo bilo tako dobro ouvano da je ustanovljen njegov posljedni obrok - zobena kaa; tzi - 1991. naen ledeni ovjek iz Tirola, star 5k godina; 1938. u Vuedolu naen koni opanak koji se ubrzo raspao nakon nagloz izlaganja kisiku) Artefakti se nalaze u nalazitima. Ali nalazita nisu tek puka zbirka nalaza. Svaki artefakt, svaka slomljena kost, pa i najmanja sjemenka, svaka nastamba ima odreeni odnos u vremenu i prostoru prema svim drugim nalazima istoga nalazita. To je arheoloki kontekst. On je vrlo vaan, i za modernu je znanost danas nalaz sam po sebi, bez arheolokog konteksta gotovo bez vrijednosti, on je tek puki predmet. Suprotno tome artefakt paljivo iskopan iz brino dokumentiranog konteksta integralni je dio nae prolosti i kao takav ima puno veu vanost nego li je njegova materijalna vrijednost. Mnogobrojni su arheoloki nalazi otkriveni, sluajno, najee od strane laika, esto na povrini tla, bez ikakvog iskopavanja. Tada govorimo o pojedinanim nalazima, sluajnim nalazima i povrinskim nalazima. Za modernu znanost je danas, nalaz sam po sebi, bez arheolokog konteksta gotovo bez vrijednosti, on je tek puki predmet. Suprotno tome artefakt paljivo iskopan iz brino dokumentiranog konteksta je integralni dio nae prolosti i kao takav ima puno veu vanost nego li je njegova materijalna vrijednost. Arheolozi posebno znaenje pridaju tzv. zatvorenim nalazima, predmetima koji ine intaktnu i koherentnu cjelinu, a koje su takvom homogenom cjelinom drali oni koji su ih ostavili u jednom odreenom trenutku. To mogu biti ceremonijalni kompleksi (grobovi ili svetita), razliita blaga Za njih je mogue ustvrditi da svi pripadaju istom vremenu, istom kulturnom krugu isl. Nalazite ili lokalitet: mjesto s manjom ili veom koncentracijom nalaza, odnosno mjesto gdje se nalaze tragovi drevnih ljudskih aktivnosti. Neki arheolozi rabe i izraz habitat; Po svojoj funkciji prapovijesna nalazita mogu biti: 1. openita nalazita(naselja, stanita); 2. nalazita posebne namjene (grobovi, odnosno groblja; ostave; svetita; kamenolomi i rudnici; ostalo - mjesta ulova i komadanja ivotinja, radionice, luke, brodolomi....)

NASELJA I STANITA S obzirom na topografiju mogu biti: a) Pripeak-abri i pilja - uglavnom tijekom paleolitika; koriste se prirodne udubine u stijeni ili prednji dijelovi piljskih prostora, a kao tragovi ljudskog boravka uoavaju se ostaci vatrita, ognjita, otpaci od jela, kameno i kotano orue. Katkad su vidljivi i ostaci nekih pregradnji i dogradnji od iblja, granja, kolaca i koe kao na primjeru Grotte du Lazaret kod Niceu Francuskoj. pilje su ljudima sluile za boravak i u kasnijim razdobljima, ali rijetko kao trajno naselje, vekao povremena ili sezonska boravita pastirima i lovcima ili kao pribjeita u vrijeme opasnosti b) Ravniarska naselja - najee su smjetena uz obale rijeka, jezera, mora, kako zbog zatite tako i iz gospodarskih razloga (voda, ribolov, promet). Takva su naselja prisutna u svim prapovijesnim razdobljima. Mogu biti jednoslojna ili vieslojna. Vieslojna ili tel naselja - nastaju kada je isto mjesto nastanjivano stoljeima, katkad i tisuljeima. Generacije i generacije podiu svoje nastambe i druge objekte povrh onih svojih prethodnika. Rezultat toga je postupna akumulacija svekolikog naseobinskogotpada i stvaranje breuljka, odnosno TELA. - Naziv dolazi od arapske rijei tell = breuljak, ostali izrazi: hyk (tur.), tepeh(iranski?), magoula(gr.), mogila (bug.), tumba (mak.), moundsettlement(engl.) c) Gradine - naselja na uzvisinama (kasteljer, Wallburg, Burgwall, hillfort) podizana su na istaknutim, povienim poloajima koji omoguavaju dobru i uinkovitu obranu ili zatitu od poplava itsl. S obzirom na tip mogu biti: a)Stanite, logor (campsite) - vee se uz zajednice koje nisu sjedilake, pojavljuju se u svim razdobljima, zapravo je rijeo boravitu, odnosno odmoritu na otvorenome gdje su se mogle odvijati razliite aktivnosti. Jedno od najstarijih takvih stanita, ija se starost procjenjuje na 1 750 000 godina, jest Olduvai Gorgeu Tanzaniji gdje su Louis i Mary Leakey otkrili kamena orua, ivotinjske kosti i ostatke fosilnih ljudi kao i polukruno kameno poploenje koje je moglo biti temeljem kakvoga sklonita. U Europi su najstariji tragovi kolibe na otvorenome, na obali mora, otkriveni u TerraAmatakraj Nice. Vijenac kamenja podupirao je atorastukonstrukciju od kolaca i iblja. Pripada vremenu donjeg paleolitika. b) Selo - vie samostalnih stambenih objekata i prateih gospodarskih objekata te zajednikih objekata od opeg znaenja za cijelu zajednicu c) Grad - vea povrina s veom koncentracijom stanovnika koji su socijalno razliiti -sredita obrta, trgovine, kulta i politike vlasti. Gradovi su u tom smislu obiljeja visoko razvijenih kultura. Neolitiki telovi Bliskoga istoka pokazuju razvoj prema gradskoj naseobinskoj strukturi. d) Burg - naselje na manjoj povrini, ali osobito dobro utvreno kao sjedite drutveno izdvojenih pojedinaca odn. obitelji. Mogu biti izolirani, ali i unutar nekog veeg naselja (poput akropole u antikoj Grkoj, ali i Vuedola u eneolitiku Podunavlja) e) Refugij - naselje koje slui kao pribjeite ili sklonite u vrijeme ratnih opasnosti. Obino je smjeteno izvan glavnih komunikacijskih putova, na prirodno dobro zatienom poloaju. OBJEKTI U NASELJU a) Nastambe: Tragovi najstarijih nastambi arheoloki potvreni veu vrijeme donjeg (starijeg) paleolitika: koliba iz Terra Amata i Grotte du Lazaret. Znatno su brojniji primjeri izgradnje nastamba iz vremena mlaeg (gornjeg) paleolitika: razliiti tipovi lako prenosivih atora konstruiranih od drvenih kolaca i ivotinjskih koa -jedini pokazatelj velike nakupine mamutovih kostiju (Meiri u Ukrajini) b) Zemunice i poluzemunice: Tipne za razdoblje neolitika, ali ponegdje se grade i tijekom kasnijih razdoblja; Jamski stambeni objekti, nepravilnog ovalnog ili krunog oblika, ponekad sastavljeni i od vie jama razliite razine; Tragovi gornje, nadzemne konstrukcije zidova i krova mogu biti vidljivi u obliku tragova stupova ili kolaca koji su je sainjavali, ali esto nisu vidljivi, pa su istraivai u nedoumici mogu li uope te jame interpretirati kao stambene objekte.

c) Nadzemne kolibe: Krunog, pravokutnog ili trapeznog tlorisa; Pod od nabijene zemlje, ponekad dodatno premazan ilovaom, poploen kamenom ili keramikim ulomcima, a vjerojatno su mnogi podovi bili i drveni (to se meutim rijetko moe utvrditi na terenu) Konstrukcija zidova razliita, ovisno o okoliu i raspoloivom materijalu; Najranije nadzemne nastambe u nekim dijelovima tzv. plodnog polumjeseca (Levant) imale su kruni tloris i kamene temelje na kojima su se podizali zidovi od iblja, trske itsl (Ejnan); U Anatoliji etverokutne graevine s kamenim temeljima i zidovima od nepeene cigle (erpi), te ravnim krovom preko kojega se i ulazilo u kuu pomou ljestava; Nastamba u ostalim dijelovima jugoistone, a potom i u srednjoj i zapadnoj Europi jest pravokutna graevina s dobro nabijenim zemljanim podom, nosivom konstrukcijom od drvenih stupova i kolaca, te zidovima nainjenim od pletera (preplet od iblja ili prua izmeu stupova premazuju se blatom; Ostaci toga prepleta u kojem su drveni dijelovi istruli, pa su ostali samo njihovi otisci i udubine u glini = kuni lijep; Krov - dvoslivan, odnosno na dvije vode, nainjen od iblja, granja, slame, trske itd; Od takvih se nastambi najee sauvaju tragovi nabijenog zemljanog poda, osobito ako je kua izgorila, rupe ili jarci koji ukazuju na stupove i kolce to su nosili gornju konstrukciju zidova i krova, te kuni lijep, manji ili vei komadi zidova nainjenih od pletera omazanogzemljom U krajevima bogatim umom grade se i brvnare od kojih se isto tako sauvaju samo podovi od nabijene zemlje, a tek iznimno i jasni tragovi drveta, dasaka i greda. Sojenice: Kolibe podignute iznad vode na drvenim platformama koje nose stupovi odn. Sohe; O takvim graevinama izvjeuju ve grki pisci (Herodot, Hipokrat); Mnogobrojni nalazi ostataka takvih graevina u jezerskim i movarnim podrujima: alpska jezera (juna Njemaka, vicarska, sjev. Italija, Slovenija) Jame: stambene jame (zemunice); otpadne jame; jame za zalihe; obredne i rtvene jame Ostali naseobinski oblici: Vatrita; ognjita; pei (krune, lonarske i metalurke); Mogui objekti u naseljima su takoer bili hambari, torovi za stoku, bunari itd. NALAZITA POSEBNE NAMJENE

Grobovi i groblja: Znaajan izvor arheolokih podataka, kako materijalnih (ostaci ljudskog tijela, hrane, razliiti predmeti priloeni u grob), tako i spoznaja o drutvenoj organizaciji, ali i duhovnom ivotu; in pokapanja podrazumijeva odreenu vrstu tovanja ili osjeanja prema umrlim osobama, ali i daje naslutiti kako je ovjek odavno vjerovao u postojanje due i razmiljao o onome poslije ivota (naravno to je nemogue striktno dokazati); Ljudski ostaci kreu se u rasponu od potpuno sauvanih tijela (prirodno ili umjetno mumificiranih) preko kostura i pojedinanih kostiju do spaljenih ostataka ili tek mrlje u tlu. Iz tih se ostataka moe doznati spol, dob, visina, teina, pa ak i izgled pokojnika. Moe se ustanoviti od ega je bolovao i koji je bio neposredni uzrok smrti. Sadraj eluca ili stanje zubi i kostiju mogu dati odreene podatke o ishrani. Danas je u odreenim sluajevima mogue ustanoviti i krvnu grupu, pa takve analize kao i DNA analize omoguuju rekonstrukciju rodbinskih i plemenskih odnosa. ak i u sluajevima kada je tijelo potpuno propalo, odreena se saznanja mogu crpiti iz oblika i grae groba, iz predmeta s kojima je pokojnik pokopan itd; Prvi sigurni podaci o namjernom, svjesnom pokapanju ovjeka potjeu iz vremena srednjega paleolitika i veu se uz nenadertalskog ovjeka i musterijensku kulturu (LaFerrasieu Francuskoj, Teik-Tau Uzbekistanu, Karmelgora u Izraelu, Kebara, Shanidaru Iraku). NAIN POKAPANJA: Dva su osnovna naina pokapanja pokojnika koja se arheoloki izravno mogu registrirati - ako se pokapa
tijelo govorimo o kosturnom (skeletnom) ukopu ili inhumaciji. Ukoliko se pokojnik najprije spali, a potom pokapaju pepeo i spaljeni ostaci, rije je opaljevinskom ukopu ili incineraciji. INHUMACIJA: Iako je rije o pokapanju tijela pokojnika, razliiti su pristupi tome inu. Ukopi se meusobno mogu razlikovati po: poloaju tijela (zgreni Hocker, isprueni i sjedei), poloaju ruku (ispruene uz tijelo, prekriene na prsima, prekriene ispod tijela), orijentaciji (u vezi s odreenim vjerskim poimanjima i predodbama: glava i lice gledaju prema odreenom smjeru - prema suncu ili odreenoj strani svijeta ili odreenoj zemljopisnoj toki); opremi (Lijes -drveni sanduk: pojavljuje se veu neolitiku, ali je openito rijedak u starijim razdobljima... dobro sauvani lijesovi poznati su iz

vremena nordijskog bronanog doba; Deblo - sauva se samo u iznimnim sluajevima; Glineni tzv. larnakes - eneolitik Bliski istoka, Kreta; Velike keramike posude: pithoi, amfore -za pokop djece. Ponekad se ukapaju samo pojedini dijelovi tijela - tada govorimo o parcijalnim ukopima. Najee su to cijele lubanje ili samo mandibula(donja vilica), te pojedini udovi. Takvi su ukopi ujedno i sekundarni jer se tijelo najprije ostavi da istruli ili da ga ivotinje oiste, a potom se skupe samo spomenuti dijelovi kostura i pokopaju uz odreene obrede. Simbolini ukopi bez tijela pokojnika nazivaju se kenotafima. Ukopi, odnosno grobovi mogu biti pojedinani, ili skupni (tj. dvostruki, trostruki itd.) to znai da je vie osoba istovremeno ukopano. Skupne grobnice pak oznaavaju grobove u koje je vie osoba ukopano u razliito vrijeme (katkad se stariji ukopi ne oteuju, a ponekad se samo gurnu u stranu kako bi oslobodili prostor za nove). INHUMACIJA: Kod nekih se ljudskih zajednica spaljivanje pokojnika primijenjuje istovremeno s inhumacijom. Najstarija pojava spaljivanja pokojnika dokumentirana je na Vlascu, jednom od erdapskih nalazita kulture Lepenskoga vira. Ondje su veu najstarijem naselju (Vlasac Ia) otkrivene krune i eliptine jame koje su sadravale spaljene ostatke pokojnika te gari pepeo s lomae; Nakon spaljivanja pokojnika prikupljeni se pepeo i kalciniranekosti pohranjuju u: Obinu jamu (tzv. Brandsch tungsgrab ili rastresiti grob); aru - odnosno bilo kakvu, najee keramiku posudu; Prilozi se ponekad spaljuju zajedno s pokojnikom, a ponekad se naknadno prilau u aru s paljevinom ili pokraj nje. OBLICI GROBOVA: 1. Jednostavni ukopi u jami - ne znamo jesu li bili na neki nain oznaeni na povrini, ponekad se u raci uoava kameni vijenac ili kameno poploenje, odnosno pokrovna kamena ploa; 2. Pod humkom -tumul-nad grobom u jami ili na razini zemlje nasipava se kameni ili zemljani humak. Prva pojava velikih i uoljivih grobnih humaka pada u vrijeme sve jasnije izraene drutvene diferencijacije (eneolitik) kada se i vanjskim obiljejem nastojalo istaknuti vanost i drutveni poloaj pokojnika. No kasnije e u nekim razdobljima i kod nekih zajednica pokapanje pod humcima postati opi i ire prihvaen obiaj. 3. Zidane grobnice -u najstarijim razdobljima uglavnom su zidane od kamena, a kasnije se pojavljuju i one zidane od opeke ili dasaka ili balvana. No potonje se najee mogu otkriti samo u tragovima, a tek iznimno i dobro ouvane drvene konstrukcije. Ovom tipu pripadaju i krune kamene grobnice s kupolom, tzv. tolos graevine, grobne komore uklesane u ivu stijenu ili sagraene od velikih kamenih blokova (tzv. megalitske graevine -prisutne u zapadnoj i sjevernoj Europi od neolitika preko bakrenog do bronanog doba). Ljudi su najprije pokojnike pokapali unutar svoga boravita, dakle u pilji, u naselju, u vlastitoj nastambi, negdje ispod praga, ispod ili uz ognjite ili pak u naputenom stambenom objektu. Tek se kasnije poinju pokapati u posebno odreenim prostorima, najprije takoer u sklopu naselja, a potom izvan granica naselja. Takve izdvojene i organizirane prostore za pokapanje nazivamo grobljem. esto se rabi i termin nekropola, ali on je primjereniji antikoj arheologiji iz koje i potjee (gr. = mrtvac, pokojnik i = grad). U najstarijim grobljima nisu uoena neka strogo odreena i dosljedno primijenjena pravila pokapanja, ali u razdoblju razvijenog eneolitikato postaje sve ea pojava. GROBNI PRILOZI I OPREMA: Ve od najstarijih, dakle neandertalskih ukopa, pratimo obiaj prilaganja razliitih predmeta u grob, bilo da je rijeo osobnom nakitu ili dijelovima nonje, o oruu ili oruju ili pak o razliitim posudama (kamenim, keramikim, bakrenim, bronanim, zlatnim itd.), hrani pa i cvijeu (to je primjerice ustanovljeno peludnim analizama ve kod jednog neandertalskog pokojnika). Opremom pokojnika nazivamo osobni nakit i nonju odn. dijelove nonje, dok prave grobne priloge predstavljaju orue, oruje, posue, obredne posude za libacije, kadionice, rtve paljenice, hrana, pie. Bogatstvo, odnosno siromatvo grobnih priloga, njihova vrsta, te oprema groba mogu mnogo toga otkriti o pojedincu (njegov spol, zanimanje, bogatstvo, drutveni poloaj) ali i o drutvenim strukturama prapovijesnih zajednica. SVETITA: Religija je skup vjerovanja ili dogmi i obreda (ili kultova) koji predstavljaju odnose izmeu ovjeka i boanske moi ili nadnaravnih moi; Kult ili obred je ritualno ponaanje pojedinca ili zajednice u kojem vjersko dranje pronalazi vidljivi izraaj; Svjedoanstva o religiji i vjerskim obredima moemo arheoloki podijeliti u dvije skupine: Prvu ine ostaci posebnih graevina namijenjenih obavljanju i izvoenju vjerskih obreda, a Drugu ine preivjeli tragovi samoga ina vjerskih obreda u obliku razliitih rtvovanja i obrednih predmeta. Prirodne osobine okolia esto su ukljuivane u vjerske rituale -poput svetih izvora i jezera, jama ili ponora u koje su se bacali zavjetni ili rtveni darovi ili su se ak prinosile ljudske rtve. (Ofnet, Njemaka)

rtvovanje ljudi, osobito djece, ini se da je bilo prakticirano i prigodom osnivanja novih naselja -naime u nekim je prapovijesnim naseljima uoen obiaj pokapanja dojenadi ili sasvim male djece, a kako su to jedini ukopi u tim naseljima pretpostavlja se da su bili dio odreenog rtvenog obreda za prosperitet novoosnovanog naselja.
O tome piu . Batovi i A. Benac. Ovaj je obiaj uoen i na Bliskom istoku (Tepe Gaura - ispod hrama otkriveno je 5 djejih ukopa koji nisu u skladu s uobiajenim nainom pokapanja u spomenutome naselju) u Kirokitijina Cipru (ispod kamena od ognjita pokopano je jednogodinje dijete, a petogodinje dijete lealo je ispod praga kue)

Zaeci vjerovanja i vjerskog ponaanja naziru se ves prvim pokopima ovjeka u srednjem paleolitiku. Misli se da je paleolitika umjetnost bila vaan dio religijskih rituala ukljuujui lov, plodnost i inicijaciju mladei. U prilog tome ide i injenica da je veina piljskih slikarija smjetena u prilino nedostupnim i nepristupanim dijelovima pilja i jama; Mnogi smatraju da su pilje s paleolitikim slikarijama, gravurama i reljefima zapravo najstarija ljudska svetita. Likovi ivotinja i neke scene prikazane na zidovima pilja dovode se u vezu s magijskim obredima koji su trebali osigurati uspjean lov ili plodnost stada ivotinja o kojima je ovisio ivot paleolitikoga ovjeka ili pak mladie uvesti u ivot odraslih. Na Bliskom istoku vese u najstarijim neolitikim kulturama mogu uoiti tragovi kultnih djelovanja i objekata. Preteom svih bliskoistonih svetita i hramova smatra se jednostavno svetite u najdonjemsloju vieslojnog prapovijesnog naselja u Jerihonu. U deset slojeva vieslojnog naselja atal Hyk pokazalo se vie od 50 prostora (od preko stotinu ukupno istraenih kua) koji su oito imali ritualne sadraje posvjedoene u zidnim slikarijama, oslikanim gipsanim reljefima leoparda, bovida ili jelena, ili u oblikovanim velikim bikovskim i veprovskim glavama te rogovlju; U mlaem, akeramikom (pretkeramikom) sloju istoga naselja dvije graevine ne uklapaju se u standarde stambenih objekata. Rije je o etverokutnim prostorima od kojih jedan u sredini ima koritastu udubinu, a drugi na uoj strani jednu zidnu niu u kojoj je smjeten etverokutni kameni stup na kamenoj osnovi, a koji u graevinskom smislu nema nikakvu funkciju. Moda se tu nalazio kao znamen nekog kulta plodnosti. U visokim kulturama Bliskoga istoka oko 3500. g. pr. pojavljuju se u sklopu naselja posebne graevine, na posebno odabranom i istaknutom mjestu, namijenjene tovanju nekog boanstva. Takva mjesta bogosluja nazivamo hramovima (Tepe gawra, Eridu). U Europi se hramovi u orijentalnom smislu tj. kao obredne graevine s kipom ili slikom jednog boanstva, javljaju tek u eljezno doba Grke (Herinhram u Olimpiji). Pa ipak o svetitima, odnosno posebnim prostorima namijenjenim vjerskim obredima moemo govoriti i ranije; Latinska rije templum prvobitno je znaila vidik, mjesto koje se odasvud vidi i s kojeg se sve vidi, odnosno svaki otvoreni prostor, okrug. Potom taj okrug dobiva znaenje svetog mjesta, a tek u konanici zgrade posveene boanstvu, tj. hrama; Kod Rimljana templum je bio dio neba kojega bi auguro crtao tapom, a na kojemu je promatrao odreene prirodne pojave ili let ptica. Predmete koje nazivamo obrednim ili kultnim mogue je podijeliti u tri skupine: predmeti koji su sluili kao instrument izvoenja odreenih obreda tzv. paraphernalia; zavjetni ili rtveni darovi; predmeti neposrednog tovanja (najee kipii antropomorfnog ili zoomorfnogobiljeja). rtvene dae ili darovi mogu biti: 1.krute i krvave ( mactatio) 2.tekue (libatio). (Primitia= prinoenje prvih ubranih ili ponjevenih plodova tekue berbe ili etve .) EUROPSKA SVETITA: Lepenski vir - U uzdunoj osi tlorisa nalazi se ognjite okrueno irokim kamenim ploama (tzv. stolovima) koje zapravo
odvajaju svetilini prostor od stambenoga. Svetilinom prostoru pripadaju jo rtvenik i skulpture nainjene od velikih oblutaka; Predmeti sakralnog obiljeja: Objekti kulta - skulpture od velikih kamenih oblutaka usaene u podove svetita; Magijski instrumenti - predmeti od roga ili kosti, bojani i ukraeni gravurama, palice, ritualni bodei, ritualne lopatice, kamene ploice s gravurama, kameni batovi s urezanim enigmatinim znacima, bojani i gravirani obluci; Skulptura: figuralna, modelirana u naturalistikom stilu, pojavljuje se u Lep. viru Ib; apstraktna; anikonina-ornamentirani obluci (Hajduka vodenica, Padina, CuinaTurcului;) u najmlaim stanitima Lep. vira II nema vie skulpture Vinanska kultura - Jakovo-Kormadin(tzv. kua 1 i 2) svojom veliinom, izgledom i opremljenou razlikuju se od ostalih. Unutranjost im je podijeljena u dvije, odnosno tri prostorije. U jednoj prostoriji kue 1 pronaeni su ulomci monumentalnog rtvenika od peene zemlje s metopamaukraenim razliitim ornamentima. Ulomci kunoga lijepa (dakle oplata zidova i podova) takoer su bili ukraeni reljefnim motivima spirala i meandara, a u obje su kue pronaeni veliki bukraniji(oblikovani od gline na pravoj ivotinjskoj lubanji) postavljeni na posebnom drvenom stupu. Obilje i raznovrsnost antropomorfnih statuetau vinanskoj kulturi zacijelo je imalo svoje korijene u vjerovanjima i duhovnom ivotu vinanskihitelja. Veliki broj statueta, injenica da se mnoge od njih nalaze oteene i odbaene, govori da ih ne moemo interpretirati iskljuivo kao predodbu Velike boice Majke poljodjelskih neolitikih zajednica, nego su one vjerojatno imale svoje mjesto u nizu raznih obreda kao instrumenti izvoenja obreda. Potiska kultura - neke se kue izdvajaju po brojnosti obrednih predmeta iako s druge strane pokazuju sva obiljeja uobiajenih stambenih objekata (primjerice u njima su otkriveni tragovi prostora u kojem se izraivalo kameno orue i oruje, utezi za tkalaki stan, vatrite ili ognjite u svakoj prostoriji, obilje otpada itd.). Jedna od moguih pretpostavki jest da su takve kue pripadale osobama direktno zaduenim za vjerski ivot koje su u njima obitavale, ali i shodno svojoj ulozi imale vei i sloeniji sakralni tj. svetini prostor u kui.

MEGALITI: Ostaci monumentalnih vjerskih graevina - hramova nisu samo privilegija prvih visokih
civilizacija. U sjeverozapadnoj Europi nailazimo na niz takvih impresivnih gradnji podignutih od strane ljudskih zajednica koje jonisu organizirane u vrste dravne cjeline. Pripadaju tzv. megalitskim graevinama ili megalitskoj kulturi. Najstariji od njih podignuti su poetkom 4. tisuljea pr., a najmlai sredinom 2. tisuljea pr. kada prestaje njihova izgradnja. To su Stonehenge i srodne hengerotunde u junoj Engleskoj (Avebury), aleje menhira kod Carnacau Bretanji, bakrenodobnihramovi i hipogeji na Malti - sve su to nesumnjivo graevine vjerskog i ritualnog obiljeja, podizane u vremenu od kasnog neolitika do bronanog doba.

OSTAVE (Depot, Hoard, Hortfunde): zbirke, odnosno skupine predmeta zajedno odloenih, pohranjenih i zakopanih u zemlji najee iz sigurnosnih razloga u vrijeme ratnih ili nekih drugih opasnosti, a s namjerom da ih se kasnije ponovo iskopa. Najstarije ostave uoene su veu paleolitiku (ostave kamenih jezgara i dovrenih i nedovrenih odbojaka). I tijekom neolitika najee su ostave kamenih izraevina (ostava kamenih sjekira Boiankulture, kremenih sjeiva i strugala Bkkkulture, ostave opsidijanskihnoeva). Broj ostava daleko je vei tijekom bakrenog doba (ostave vuedolskih sjekira), a osobito su brojne ostave u kasno bronano doba i starije eljezno doba. Ostava po svojem obiljeju i namjeni moe biti: Osobna ostava - ine je razliiti osobni predmeti (orue, oruje, nakit) zakopani iz sigurnosnih razloga. Ukoliko ostava sadri oruje ili vojniku opremu moemo govoriti i o ratnikoj ostavi. Ostava trgovca - sastoji se od novih predmeta namijenjenih trgovini Radnika ostava - ine ju zastarjeli, istroeni, loe izraeni predmeti (roba s grekom) koji su zapravo sirovina za preradu, odnosno izradu novih predmeta. Iako to mogu biti i kameni predmeti i kamene jezgre, radionike ostave su najee vezane uz metalna razdoblja. One osim rabljenih, polomljenih, istroenih metalnih predmeta sadre i ingotnamijenjen pretopljivanjui ponovnom lijevanju; stoga u njih redovito pripadaju i kalupi za lijevanje novih predmeta, kao i druga orua potrebna u metalurkoj djelatnosti. Zavjetna (votivna) ostava - predmeti pohranjeni za dulje vrijeme u hramovima, piljama, jamama ili bacani u jezera kao vjerski ili rtveni darovi bez namjere da ih se ponovo nae Pljakaki plijen RUDNICI I KAMENOLOMI - U rudarenju razlikujemo tzv.dnevni kop odnosno prikupljanje minerala na povrini (kamenolomi, pjeskane, jame-glinita), te duboki kop, odnosno vaenje sirovina ispod povrine zemlje uz pomodrvenih konstrukcija, rovova i okna. Rudarskoj aktivnosti povrinskoga kopa pripada i vaenje pijeska, ljunka i gline iz jama (jame-pjeskane, jame-glinita) za potrebe izgradnje nastambi ili za proizvodnju keramikog posua. Najstariji poznati rudnici jesu neolitiki rudnici kremena u raznim dijelovima sjeverne Europe kao to su Spiennesu Belgiji, Grimes Gravesu Engleskoj, Krzemionki u Poljskoj, Maueru Austriji. Grimes Graves: U rudniku kremena Grimes Gravesu istonoj Engleskoj, iskopan je 15 m duboki rov kako bi se dolo do najkvalitetnijeg kremena. Iscrpljena okna zatrpavala su se otpadom iz novoprokopanihokna. Grube procjene govore da se od sirovine dobivene s tog lokaliteta moglo proizvesti oko 28 milijuna kremenih sjekira.
Mauer kod Bea slovi kao jedan od najstarijih rudnika. U sklopu modernog kamenoloma otkriven je 8m duboki okomiti rov (Schacht). Na toj se dubini nalazio sloj crvenkastog ronjaka -radiolarita. Ovaj krhki, crveno patinirani kamen osobito je prikladan za izradu razliitog orua (sjeiva, iljaka, strugala itd.). U kratkom vodoravnom oknu taj se kremen razbijao kukama od rogovlja, klinovima i ekiima koji su takoer pronaeni in situ. No u rovovima su pronaeni i grobovi djece pa se pretpostavlja da su u takvim rudnicima radila djeca koja su sitnija i okretnija, pa su se lake mogla uvui i kretati po uskim rovovima. Prema oslikanom keramikom posuu rudnik se moe pripisati moravskoj slikanoj keramici lenelskogakulturnog kompleksa. O ranom rudarstvu najvie spoznaja dala su istraivanja ranoeneolitikogrudokopa Rudna glava kod Majdanpeka(istona Srbija) koji je otkriven zahvaljujui dnevnom kopu suvremenog rudnika magnetita. Eneolitikisu rudari otkrili rudokop zahvaljujui jasnim tragovima koje je na povrini izazvao proces oksidacije eljezne magnetitnerude sa snanim impregnacijama halkopirita. Potonji se razlagao na oksidneminerale bakra, uz prisutnost i samorodnog bakra, bojei okolno zemljite u zelene nijanse, vrlo uoljive u okoliu vapnenakog stijenja. O ranom rudarstvu najvie spoznaja dala su istraivanja ranoeneolitikogrudokopa Rudna glava kod Majdanpeka(istona Srbija) koji je otkriven zahvaljujui dnevnom kopu suvremenog rudnika magnetita. Eneolitikisu rudari otkrili rudokop zahvaljujui jasnim tragovima koje je na povrini izazvao proces oksidacije eljezne magnetitnerude sa snanim impregnacijama halkopirita. Potonji se razlagao na oksidneminerale bakra, uz prisutnost i samorodnog bakra, bojei okolno zemljite u zelene nijanse, vrlo uoljive u okoliu vapnenakog stijenja. Za kopanje rudari su najprije izgradili drvene pristupne platforme s kojih su dalje kopali okna, a platforme su zadravale ulogu privremenog odlagalita. Kopali su do pribline dubine od 15-20 m. Kanali rudnih ila veliinom su vrlo neujednaeni, ali openito su malog promjera, pa ta skuenost prostora nije dozvoljavala uporabu tekih i masivnih metalnih orua. Tehnika kopanja sastojala se od zagrijavanja i naglog hlaenja naslaga u oknima to je dovodilo do njihovog pucanja. Potom je uslijedilo drobljenje i mrvljenje razliitim kamenim batovima. Oni imaju plitke lijeboveoko kojih se vezivao koni remen ili ue. Rabili su se poput cirkularnog klatna. Orua od jelenjih rogova sluila su kao grablje za prikupljanje batovima drobljene i izmrvljene rude, ali i za proirivanje pukotina u naslagama rude.

OSTALI TIPOVI NALAZITA POSEBNE NAMJENE: Radionice, luke, brodolomi, mjesta za klanje

6. POJMOVI KULTURE I CIVILIZACIJE U PRAPOVIJESTI KULTURA - Rije kultura potjee iz latinskog jezika (lat. colo, 3. = obraivati zemlju, njegovati, skrbiti, tovati, astiti, obavljati; cultus 3 = obraen, zasaen, ureen, ukraen, obrazovan, uglaen; cultura, ae, f. = obraivanje, poljodjelstvo, obrazovanje, naobraenje, oplemenjivanje, tovanje). U dananjoj svakodnevici i jezinoj praksi ima vie razliitih znaenja. U rjenicima emo najee nai sljedea tumaenja: 1.U irokom smislu sve to je stvorilo ljudsko drutvo i to postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi za razliku od prirodnih pojava ( a) Materijalna kultura - skup sredstava za proizvodnju i drugih materijalnih vrijednosti drutva na svakom stupnju povijesnog razvitka, b) Duhovna kultura - skup postignua drutva u znanosti, umjetnosti, u organizaciji drutvenog i dravnog ivota, c) Nacionalna kultura - povijesne tradicije, moral i obiaji, jezik, knjievnost i umjetnost svakog naroda); 2. stupanj savrenstva postignut u vladanju ovom ili onom granom znanja ili djelovanja (kultura rada, kultura govora, fiskultura); 3. Poljoprivreda, gajenje i njegovanje bilja, njegovana biljka koja se gaji; 4. Gajenje nekih bakterija, kolonija bakterija dobivena takvim postupkom; 5. Obrazovanost uope, prosvijeenost, stupanj drutvenog i duhovnog razvitka, naitanost, pristojnost, lijepo ponaanje. U arheologiji kulturu moemo definirati kao nain ivota koji je izgradila jedna skupina ili zajednica ljudi, a koji prenose s generacije na generaciju. Ta zajednica ivi na odreenom podruju ije je granice mogue vie ili manje pouzdano odrediti. Kultura, dakle, moe ukljuivati ponaanje, materijalne stvari, ideje, obiaje, institucije, vjerovanja. Ime dobiva po znaajnom nalazitu (eponim), a rjee i prema nekim bitnim obiljejima.(kultura linearnotrakaste keramike, kultura ljevkastih pehara). Ljudi su jedina stvorenja koja se svojom kulturom koriste u prilagoavanju okoliu, kod ostalih to ini priroda. Samo ljudi imaju kulturu tj. sustav navika i obiaja koje usvajaju i predaju dalje kao sebi svojstven nain prilagodbe okoliu. Kultura je dakle sustav prilagodbi ovjeka okoliu i drugim ljudskim drutvima. Osim kulture rabe se joi termini grupa ili kulturna grupa, odnosno kulturna skupina. Kulturni tip je varijanta ili inaica tj. lokalna podgrupa s nekim specifinim regionalnim obiljejima ili otklonom od ope slike (primjerice brezovljanskitip sopotske kulture, regionalni tipovi vuedolske kulture itd.). Kulturni kompleks je superordiniranipojam koji oznaava skupinu kultura s djelomino zajednikim elementima (primjerice starevaki kulturni kompleks, kompleks kultura linearnotrakastekeramike itd.) CIVILIZACIJA - I ovaj pojam proizlazi iz latinskoga jezika (lat. civilis, 2 = graanski), a tijekom vremena zadobio je razliita znaenja: Klai: Visok stupanj drutvenog razvoja i materijalne kulture; Ani: Ukupnost drutvenih, vjerskih, intelektualnih, umjetnikih, znanstvenih i tehnikih pojava svojstvenih jednom narodu koja se prenosi odgojem; uljudba; ovi: U najirem smislu veina znanstvenika smatra da se poeci civilizacije podudaraju s osnivanjem prvih drava u jugozapadnoj Aziji i sjev. Africi, tj. s pojavom pisma i pismenosti. Civilizacija je takav oblik ljudske kulture u kojem mnogo ljudi ivi u urbanim sreditima, svladali su umijee metalurgije, razvili su pismo i metodu pisanja. G. Childe pojam civilizacije izjednauje meutim s pojmom neolitizacije tj. po njemu ona poinje prijelazom na poljodjelstvo (proizvodnju hrane) i sjedilaki nain ivota. S. Piggott: Drutvo koje je rijeilo probleme ivota u razmjerno velikoj stalnoj zajednici i koje se nalazi na stupnju tehnolokog i drutvenog razvitka viem od razine lovake grupe, porodinog imanja, izoliranog seoskog naselja ili pastoralnog plemena. Civilizacija je neto umjetno, neto to je stvorio ovjek, ona je posljedica izradbe sve sloenijih orua da bi se odgovorilo sve veem ljudskom saznanju o potrebi ivota u zajednici.

7. KRONOLOGIJA RELATIVNA KRONOLOGIJA - Svaki dogaaj ili predmet ima odreeni vremenski odnos prema drugim dogaajima ili predmetima. Spoznaja da raniji nalazi lee ispod kasnijih u arheologiju je stigla iz geologije. Logino je, dakle, da su oni nalazi iz dubljih (starijih) slojeva relativno stariji u odnosu na one iz pliih (mlaih). Arheoloka metoda kojom se istrauje slijed slojeva to lee jedan iznad drugog naziva se stratigrafijom (=opis slojeva, znanstveni opis stratifikacije). Vertikalna ili prava stratigrafija= ako slijed slojeva nije nikakvim naknadnim djelovanjima, bilo ovjeka, bilo prirode poremeen,stariji nalazi bivaju preslojeni onima mlaim, odnosno donji su slojevi stariji, a gornji mlai. Horizontalna stratigrafija zapravo je paradoksalan izraz, ali se uvrijeila nakon to ju je prvi lansirao O. Montelius pri istraivanjima groblja. U osnovi taj se izraz rabi za kronoloki izgraena groblja ili naselja. Horizontlnastratigrafijanije ekzaktnametoda, ona se moe primijeniti samo u kombinaciji s drugim metodama, a osobitu vrijednost pokazuje kod stvaranja odreenih sociolokih zakljuaka koji se mogu iitati iz planova (rastera) grobaljaili naselja. Tipologija polazi od injenice da razliiti tipovi predmeta tijekom vremena podlijeu promjenama u oblicima i ukraavanju, ovisno o tome kako se mijenjaju ukusi ili napreduju proizvodne tehnologije. Kad se jednom uspostavi odreeni tipoloki slijed, svejedno je li rijeo bronanim maevima, kamenim sjekirama, kotanim eljevima ili keramikim figurama, onda je relativno jednostavno svakom novom otkriu pronai njegovo pravo mjesto u tom slijedu i tako mu odrediti relativnu starost. APSOLUTNA KRONOLOGIJA - Odreenje apsolutne starosti nekog prapovijesnog nalaza: arheoloko-povijesnom metodom i prirodoznanstvenim mjerenjima Arheoloko-povijesna metoda poiva na sinkronizaciji s onim kulturnim prostorima koji su izumivi pismo veu mogunosti ostaviti povijesne dokumente, odnosno koji su zahvaljujui pismu ve stupili u povijesno vrijeme razvitka. Takva su podruja zemlje prvog pisma Mezopotamija i Egipat. Import predmeta proizvedenih u tim podrujima, te lanano datiranje (komparativna stratigrafija) mogu pomoi u povezivanju prapovijesnih kultura s razvojem u Mezopotamiji i Egiptu. Prirodoznanstvene metode razvijaju se tek u naemu stoljeu i danas se u arheologiji koristimo cijelim nizom takvih metoda, esto paralelno usporeujui rezultate razliitih metoda kako bismo dobili to tonije i pouzdanije datume. Ovim metodama se bavi posebna disciplina unutar arheologije tzv. arheometrija. Dendrokronologija - odreivanje starosti drveta na temelju broja godova; prvi put primjenjena 1901. godine (Andrew Ellicott Douglass) C-14 metoda - metoda radiokarbonske analize - analize broja estica radioaktivnog ugljika; Utemeljio ju je 1949. Willard F. Libby; Odredio je vrijeme poluraspada radioaktivnog ugljika na 5568 godina ( Libbyev poluraspad) iako se za dananje vrijeme poluraspada koristi brojka od 5730. g. Ova metoda se rabi za uzorke maksimalne starosti od 50 do 60 000 godina (neka literatura navodi 40 00 godina). Kada se govori o kalibriranju radiokarbonski datuma valjda napomenuti da se radi o statistikoj metodi, koja proizlazi iz dendrokronologije, tako da se kalendarski datuti trebaju uzimati tono s onom vjerojatnou koja im je propisana (Dva razreda tonosti: 68,2% - sigma 1; 95,4% sigma 2; prvi razred je ueg raspona ali manje vjerojatnosti; a drugi je obrnuto); Na Sveuilitu u Oxfordu je razvijen program koji slui na kalibraciju radiokarbonskih datuma - OxCal Kalij-argon metoda; argon-argon metoda - postala vrlo vana 1960-ih godina; slui za datiranje materijala starijeg od 50 000 godina; npr. njome se datiraju slijevi vulkanskog podrijetla na nalazitima istone Afrike Metoda termoluminiscencije - mjeri radiaktivna svojstva izgorenih kamenih rukotvorina ili keramike u kasnijim razdobljima. Ako je nalaz u prapovijesti izgorio, izgubio je pohranjene elektrone koji su se poslije poeli akomulirati. Brzim i jakim zagrijavanjem (do 500 C) oslobaaju se akomulirani elektroni, a jaina bljeska ovisi o vremenu koje je proteklo od trenutka kad je predmet u prolosti izgorio. ESR metoda (electron spin resonance) - laboratorijska metoda za mjerenje uhvaenih elektrona u kostima

DODATAK 1 (Pregled neolitikih kultura na tlu Hrvatske) RANI I SREDNJI NEOLITIK: Sjeverna(kontinentalna) Hrvatska (Starevaka - po lokalitetu Starevo u Banatu, nedaleko od Paneva; Korenovska - po lokalitetu Malo Korenovo kod Bjelovara) Jadranska obala i zalee: (Kultura impresso keramike; Danilska kultura - po lokalitetu Danilo-Bitinj kod ibenika; Velaluka skupina - Gudnja-Vela spila tip) KASNI NEOLITIK Sjeverna Hrvatska ( Sopotska - Sopot kod Vinkovaca; Brezovljanski tip sopotske kulture - Gornji Brezovljani kod Krievaca; Vinanska - Vina kod Beograda; Kasna lenelska kultura - Lengyel kod Peuha u zap. Maarskoj) Jadranska obala i zalee (Hvarska/hvarko-lisiika - Grapeva pilja na Hvaru, Lisiii kod Konjica u Hercegovini) STAREVAKA KULTURA - naselja su naee mala, seoska, s najvie stotinjak stanovnika. Pokazuju unutarnju organizaciju po sektorima, npr. stambeni, radioniki spremini itd (Vinkovci, Zadubravlje, Galovo). KERAMIKA: oksidacijski i nedovoljno peena (crvena povrina, crna jezgra); Ukraavanje - otisci nokta ili prsta (impresso tehnika), barbotinska tehnika... KORENOVSKA KULTURA - Lokaliteti: Malo Korenovo (Stjepan Vukovi 1956. i 57.), Tomaica kod Garenice (Dragica Ivekovi 1966), Drljanovac kod Bjelovara (uro Jakevi), Kanika Iva kod Garenice (Vesna Kliki); Malo Korenovo u Drljanovcu (ograda Hanevaki i ograda Slavka Jakevia), lokalitet Tuk u Dautanu, Kanika Iva i Tomaica - Ravnice kod Garenice i Raite u Podgorau kod Naica. IMPRESSO - prostire se od Istre do Boke, a granica tee planinskim lancima koji odvajaju priobalno podruje od unutranjosti; ime prema osnovnom obiljeju keramikih nalaza (ukraavanje tehnikom otiskivanja prsta, nokta, rubova koljaka, puevih kuica, kremena, drveta, kosti itd.) SOPOTSKA KUTLURA - meurjeje od hrvatsko - srpske granice na istoku, dok zapadna varira Poeka kotlina u ranoj i srednoj fazi, potkraj 1b stupnja penetracija u sjevernu Bosnu, u Transdanubiju na zapad do poteza Medvednica-Kalnik. DANILSKA KULTURA - rasprostranjenost uglavnom na istom podruju kao stariji neolitik, tj. du itave nae obale, potom u sredjoj Albaniji (Cakran), a elementi danilske kulture nalaze se i u Bosni u okvirima kakanjske i butmirske kulture. Ritoni - obredne posude VELOLUKA KULTURA - Lokaliteti: (Gudnja na Peljecu, Vela spila, Jakasova spilja, ukovica na Koruli i Suac. HVARSKA KULTURA Lokaliteti: Peine oko Trsta; J. Istra (Javorika na Velom Brijunu,Vrin - gradina, peina Cingarela kod Momjana), Kvarner (Vela jama, Jami na Sredi - na Cresu); Sjev. Dalmacija (Privlaka, Islam Grki, Smili, Tinj, Benkovac, Lisii, Bribir, peina Tradanja kod Zatona ibenskog...) Sred. Dalmacija (Danilo, karin samograd, Gospodska ili Milaeva peina na izvoru Cetine; Grapeva pilja, Markova pilja, Pokrivenik - Badanj; Smokvina i Vela pilja - sve na Hvaru, Jakasova i Vela pilja na Koruli, Raa pilja na Lastovu...); J. Dalmacija (Grad i Spila kod Nakovane, Gudnja - na Peljecu); Crna Gora (Odmutnjaa, Crvena Stijena, Spila iznad Perasta); Hercegovina (Lisiii, Zelena Peina, Stolac, Ravliina peina); Lika (peina Golubinjae kod Mlakve)

DODATAK 2 (Brzopotezne injenice koje biste trebali znati...) - Najvei fosilni ostaci neandertalaca naeni su u__________________ - Metopotamski etnik koji je otkrio pismo su Sumerani. - Dunav je trea najdulja europska rijeka (2850 km) koja izvire u Schwarzwaldu u Njemakoj te prolazi KROZ Austriju, Maarsku, Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku. - Najdulja rijeka u Europi je Volga (3534 km) - Kroz grad Vinkovce prolazi rijeka Bosut, kroz grad Osijek prolazi rijeka Drava, kroz grad Vukovar, Ilok i Beograd prolazi rijeka Dunav. - Glasinac se nalazi u Bosni (Glasinaka kultura). - Prostor koji Austrijanci nazivaju Siebenburgen, a Maari Erdly je prostor TRANSILVANIJE. - Blatno jezero (Balaton) , inae mjesto koje je bilo arite Lasinjske kulture, nalazi se u Maarskoj. - Minojski grad Thera se nalazi na otoku Santoriniju. - Obsidian je vrsta vulkanskog stakla nastala brzim hlaenjem lave, obogaene lakim spojevima, posebno silikatima. Ime je dobio po Obsiusu koji ga je otkrio u Etiopiji. Bio je vrlo cijenjen u kameno doba, jer su se od njega mogle izraivati otrice i vrhovi strijela. Moe se i polirati, tako da su se od njega proizvodila ak i ogledala. Mediteranska nalazita obsidiana se nalaze u Italiji (Mt. Arci, Sardinia; otoci Palmarola, Lipari i Pantelleria) i Grkoj (otoci Melos, Yali i Antiparos). I na kraju, mali savjet - malo si kicnite kartu Lijepe Nae te pogledajte rijeke i otoke (pogotovo juni Jadran) http://www.crorivers.com/images/karta.jpg

Ponavljam - skripta je daleko od toga da je savrena, tako da je svaka nadopuna dobrodola =)