MAT1

Ilko Brneti c
Ljubo Maranguni c
6.
Nizovi
1. Pojam niza. Podniz. Ome
-
den niz . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
2. Pojam gomili sta niza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
3. Konvergencija niza realnih brojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
4. Pravila za ra cunanje s limesima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
5. Nizovi s beskona cnim limesima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
6. Monotoni nizovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
7. Neki va zni limesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
8. Cauchyjev niz . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
9. Rije seni primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
10. Ekvivalentne neizmjerno velike veli cine

. . . . . . . . . . . 21
11. Dokazi Teorema 1. i 11.

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
12. Zadaci za vje zbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2 6. NIZOVI
6.1. Pojam niza. Podniz. Ome
-
den niz
U svakodnevnom zivotu moramo neke predmete, doga
-
daje, brojeve i sl. poredati
po nekom pravilu da ka zemo tko je prvi, zatim tko je drugi itd. Dakle, radi se o tome
da svakom prirodnom broju n pridru zimo odgovaraju ci predmet, doga
-
daj, broj i sl.
Tako dolazimo do pojma niza:
Niz u skupu S
Denicija 1. Funkcija a : N S zove se niz (slijed) u skupu S. Ako
je S = R tada taj niz nazivamo niz (slijed) realnih brojeva. Pri tome je
a(n) = a
n
op ci clan niza.
Niz se obi cno zadaje formulom za njegov n-ti clan a
n
. Niz ozna cavamo s (a
n
) .
S {a
n
} ozna cavamo skup vrijednosti niza (a
n
) .
Podniz
Denicija 2. Ka zemo da je niz realnih brojeva (b
n
) podniz (podslijed) niza
(a
n
) , ako postoji strogo rastu ca funkcija f : N N takva da je b
n
= a
f (n)
.
Navedimo nekoliko primjera nizova realnih brojeva i ispi simo prvih nekoliko
clanova niza:
Primjer 1. a
n
=
1
n
1,
1
2
,
1
3
,
1
4
,
1
5
, ...
Primjer 2. a
n
=
1
2n
1
2
,
1
4
,
1
6
,
1
8
, ...
Primjer 3. a
n
=
(1)
n
n
1,
1
2
,
1
3
,
1
4
,
1
5
, ...
Primjer 4. a
n
= (1)
n+1
n
n + 1
1
2
,
2
3
,
3
4
,
4
5
, ...
6.2. POJAM GOMILI

STA NIZA 3
Primjer 5. a
n
=

n
1,

2,

3, 2,

5, ...
Primjer 6. a
n
= (1)
n

n
1,

2,

3, 2,

5, ...
Primijetimo da je niz iz Primjera 2. podniz niza iz Primjera 1.
Ome
-
denost niza
Denicija 3. Ka zemo da je niz (a
n
) ome
-
den odozgor (ome
-
den odozdol)
ako je skup {a
n
} ome
-
den odozgor (ome
-
den odozdol). Niz je ome
-
den, ako
je ome
-
den odozgor i ome
-
den odozdol.
Tako su npr. nizovi iz Primjera 1., 2., 3. i 4. ome
-
deni. Nizovi iz Primjera 1. i 2.
ome
-
deni su s 0 i 1. Niz iz Primjera 3. ome
-
den je s 1 i
1
2
, dok je niz iz Primjera 4.
ome
-
den s s 1 i 1.
Niz iz Primjera 5. nije ome
-
den, jer nije ome
-
den odozgor, dok niz iz Primjera 6.
nije ome
-
den ni odozgor ni odozdol.
6.2. Pojam gomili sta niza
Najprije cemo uvesti pojam okoli sa realnog broja.
Okoli s
Denicija 4. Neka je > 0, a
0
R. Interval oblika
V

(a
0
) = {a R : |a a
0
| < } = (a
0
, a
0
+ )
naziva se -okoli s ( -okolina) broja a
0
. Vidi Sl. 7.1.
Okoli sem broja a
0
nazivamo svaki skup za kojeg postoji -okoli s koji je u
njemu sadr zan.
Sl. 1.
4 6. NIZOVI
Radi prikladnijeg iskazivanja daljnjih definicija i teorema dodat cemo skupu real-
nih brojeva jo s dva objekta: "to cke" i , koje su me
-
dusobno razli cite i niti jedna
od njih nije realan broj. Za a R neka je uvijek < a < . Kako u predo cenju
na brojevnom pravcu relacija a < b zna ci da je a lijevo od b, a b desno od a,
mo zemo zami sljati da je to cka koja je lijevo od svih to caka pravca, a + to cka
koja je desno od svih to caka pravca. U kontekstu s iskazanim, smisleno je definirati i
pojam okoli sa + i na sljede ci na cin:
Okoli s to caka i +
Denicija 5. Skup
V
M
(+) = {a R : a > M} = (M, +)
naziva se M-okoli s ( M-okolina) to cke +, a skup
V
M
() = {a R : a < M} = (, M)
naziva se M-okoli s ( M-okolina) to cke . Vidi Sl. 7.2.
Okoli s to cke + ( ) je svaki skup za kojeg postoji M-okoli s koji je u
njemu sadr zan.
Sl. 2.
Gomili ste niza
Denicija 6. Realan broj A R zove se gomili ste niza (a
n
) ako se unutar
svakog okoli sa broja A nalazi beskona cno mnogo clanova niza (a
n
) .
Gornju definiciju pro sirujemo i na slu caje kad su gomili sta to cke + ili .
Odredimo sada gomili sta za neke od prije navedenih nizova:
Niz (a
n
) zadan s a
n
=
1
n
(Primjer 1.) ima gomili ste 0, jer se u svakom okoli su
broja 0 (koliko god malen taj okoli s bio) uvijek nalazi beskona cno mnogo clanova
niza (a
n
) . Broj 0 je ujedno jedino gomili ste tog niza.
Potpuno analogno, niz a
n
=
(1)
n
n
(Primjer 3.) ima 0 kao jedino gomili ste.
6.3. KONVERGENCIJA NIZA REALNIH BROJEVA 5
Niz (a
n
) zadan s a
n
= (1)
n+1
n
n + 1
(Primjer 4.) ima dva gomili sta - to su
brojevi 1 i 1.
Niz (a
n
) zadan s a
n
= (1)
n

n (Primjer 6.) ima gomili sta + i .

Vrijedi:
Ome
-
deni niz i gomili sta
Teorem 1. Svaki ome
-
den niz realnih brojeva ima barem jedno gomili ste.
Dokaz teorema preska cemo, a citatelj ga mo ze prona ci u dodatku.
Ako dozvolimo da gomili sta mogu biti i to cke + ili , svaki niz realnih
brojeva (a
n
) ima gomili ste. U tom slu caju, mo zemo definirati pojmove: limes su-
perior (oznaka: limsup a
n
) kao najve ce, te limes inferior (oznaka: liminf a
n
) kao
najmanje gomili ste niza (a
n
) .
Za niz a
n
= (1)
n+1
n
n + 1
(Primjer 4.) vrijedi limsup a
n
= 1 i liminf a
n
= 1.
6.3. Konvergencija niza realnih brojeva
Gomili sta ome
-
denih nizova realnih brojeva (a svaki niz ima barem jedno) realni
su brojevi. Posebno ce nas zanimati nizovi koji imaju samo jedno gomili ste. Takve
cemo nizove zvati konvergentnima, a njihovo jedino gomili ste nazivat cemo limes niza.
Formalno, taj cemo pojam definirati ovako:
Konvergencija niza. Limes niza
Denicija 7. Niz realnih brojeva (a
n
) konvergira (te zi) k realnom broju
L ako za svaki > 0 postoji n
0
N takav da za svaki n n
0
vrije-
di |a
n
L| < . Pri tome broj L nazivamo limes niza (a
n
) i pi semo
L = lim
n
a
n
ili kra ce a
n
L.
Ako niz realnih brojeva (a
n
) ima limes L R, tada ka zemo da je konver-
gentan. Ako niz nije konvergentan, ka zemo da je divergentan.
Definiciju limesa niza (a
n
) mo zemo kra ce simboli cki zapisati ovako:
lim
n
a
n
= L ( > 0)(n
0
N)(n n
0
)(|a
n
L| < ).
6 6. NIZOVI
Ponovo se vratimo na niz iz Primjera 1. Doka zimo da je lim
n
1
n
= 0.
U -okoli su broja 0, V

(0) , se nalaze svi clanovi niza a

n
=
1
n
za koje je
1
n
< .
Sigurno je, po Arhimedovom teoremu (1.9., Stavak 10, str. 23), da postoji n
0
N
takav da je n
0
>
1

. Tada i za sve n N, za koje je n n

0
, vrijedi n >
1

, tj.
1
n
< .
Kako smo birali po volji, slijedi da je 0 limes niza (a
n
) .
Op cenitije, vrijedi lim
n
1
n
p
= 0, za p Q
+
, sto se dokazuje analogno.
Pojam konvergencije niza realnih brojeva, ekvivalentno Definiciji 7., mo zemo
definirati i ovako:
Kriterij konvergencije
Niz realnih brojeva (a
n
) konvergira k realnom broju L ako se izvan svakog
okoli sa broja L nalazi samo kona cno mnogo clanova niza (a
n
) .
U tom se slu caju o cito unutar svakog okoli sa broja L nalazi beskona cno mno-
go clanova niza (a
n
) . Me
-
dutim, zahtjev da se unutar svakog okoli sa od L nalazi
beskona cno mnogo clanova niza (a
n
) nije i dostatan za njegovu konvergenciju, jer
se beskona cno mnogo clanova niza mo ze nalaziti i izvan njega. Primjerice za ve c
navedeni niz a
n
= (1)
n+1 n
n+1
(Primjer 4.) vrijedi da se unutar svakog okoli sa broja
1 (analogno i svakog okoli sa broja 1) nalazi beskona cno mnogo clanova niza, ali ih
se beskona cno mnogo nalazi i izvan njega.
Prili cno su o cevidni sljede ci rezultati:
Osnovni teoremi o limesu niza
Teorem 2. Konvergentan niz je ome
-
den.
Teorem 3. Konvergentan niz ima samo jedan limes.
Teorem 4. Ako postoji n
0
N tako da je a
n
b
n
za svaki n n
0
, tada je
lim
n
a
n
lim
n
b
n
.
Teorem 5. (sendvi c-teorem) Ako postoji n
0
N tako da je a
n
c
n
b
n
za svaki n n
0
, te ako je lim
n
a
n
= lim
n
b
n
= L, tada je lim
n
c
n
= L.
Teorem 5. je izravna posljedica Teorema 4., a posebno ga isti cemo zbog njegove
va znosti u primjenama.
Kori stenjem o cevidne ekvivalencije |a
n
0| < ||a
n
| 0| < slijedi da za
nizove s limesom 0 (tzv. nul-nizove) vrijedi koristan teorem:
6.4. PRAVILA ZA RA

CUNANJE S LIMESIMA 7
Teorem 6. Vrijedi
lim
n
a
n
= 0 lim
n
|a
n
| = 0.
Primjer 7. Promotrimo sada niz (q
n
) , |q| < 1.
Za q = 0 je o cevidno i lim
n
q
n
= 0.
Za q (0, 1) je
1
q
> 1, tj.
1
q
= 1 + h za neki h > 0. Koriste ci Bernoullijevu
nejednakost (1.6., Korolar 1., str. 19) zaklju cujemo da je
q
n
=
1
(1 + h)
n

1
1 + nh
<
1
nh
za sve n N. Dakle, postoji h > 0 tako da nejednakosti 0 < q
n
<
1
nh
vrijede za
svaki n N, pa po sendvi c-teoremu slijedi lim
n
q
n
= 0 za q (0, 1) .
Za q (1, 0) je |q| (0, 1) , te je lim
n
q
n
= 0 prema Teoremu 6.
Niz (q
n
) nazivamo geometrijski niz. Upravo smo pokazali da je lim
n
q
n
= 0 za
|q| < 1. Osim toga, o cevidno je da je lim
n
q
n
= 1 za q = 1, dok je za ostale realne
brojeve q taj niz divergentan.
6.4. Pravila za ra cunanje s limesima
Za ra cunanje s limesima vrijede sljede ca pravila:
Ra cunske operacije i limes niza
Teorem 7. Ako su (a
n
) i (b
n
) konvergentni nizovi, tada vrijedi
a) lim
n
(a
n
+ b
n
) = lim
n
a
n
+ lim
n
b
n
,
b) lim
n
(a
n
b
n
) = lim
n
a
n
lim
n
b
n
,
c) lim
n
(a
n
b
n
) = lim
n
a
n
lim
n
b
n
,
d) lim
n
a
n
b
n
=
lim
n
a
n
lim
n
b
n
, ako je b
n
= 0 i lim
n
b
n
= 0.
Dokaz. Doka zimo a) i c) . Neka je a = lim
n
a
n
i b = lim
n
b
n
.
8 6. NIZOVI
a) Neka je > 0 zadano. Tada postoji n
1
N takav da za svaki n n
1
vrijedi
|a
n
a| <

2
i n
2
N takav da za svaki n n
2
vrijedi |b
n
b| <

2
.
Neka je n
3
= max{n
1
, n
2
}. Tada za svaki n n
3
vrijedi |a
n
a| <

2
i
|b
n
b| <

2
, pa za n n
3
imamo
|(a
n
+ b
n
) (a + b)| |a
n
a| +|b
n
b| <

2
+

2
= .
Koriste ci Definiciju 7. dokazali smo da je lim
n
(a
n
+ b
n
) = a + b.
c) Kako je konvergentan niz ome
-
den, to postoji M
1
tako da je |a
n
| < M
1
. Neka
je M = max{M
1
, |b|}
Neka je > 0 zadano. Tada postoji n
1
N takav da za svaki n n
1
vrijedi
|a
n
a| <

2M
i n
2
N takav da za svaki n n
2
vrijedi |b
n
b| <

2M
.
Neka je n
3
= max{n
1
, n
2
}. Tada za svaki n n
3
vrijedi |a
n
a| <

2M
i
|b
n
b| <

2M
pa za n n
3
imamo
|a
n
b
n
a b| = |a
n
b
n
a
n
b + a
n
b a b| |b
n
b||a
n
| +|a
n
a||b|
<

2M
M +

2M
M = .
Time smo, koriste ci Definiciju 7., dokazali da je lim
n
(a
n
b
n
) = a b.
Q.E.D.
6.5. Nizovi s beskona cnim limesima
U 7.1. smo naveli nekoliko primjera nizova. Neki me
-
du njima, a
n
= (1)
n+1 n
n+1
(Primjer 4.), b
n
=

n (Primjer 5.) i c
n
= (1)
n

n (Primjer 6.) su o cito divergentni,

ali potrebno je uo citi bitne razlike me
-
du njima. Niz (a
n
) primjerice ima dva gomili sta,
ali je ome
-
den, dok nizovi (b
n
) i (c
n
) nisu ome
-
deni. Pri tome, niz (c
n
) tako
-
der ima
dva gomili sta, + i .
Za niz (b
n
) vrijedi da se izvan svakog M-okoli sa broja +, {a R : a > M} =
(M, +) , nalazi samo kona cno mnogo clanova niza. Tada cemo re ci da clanovi niza
te ze u +. Op cenito definiramo:
Divergentni nizovi
Denicija 8. Niz realnih brojeva (a
n
) divergira k i pi semo lim
n
a
n
=
ili kra ce a
n
, ako za svaki M > 0 postoji n
0
N takav da za n n
0
vrijedi a
n
> M.
Niz realnih brojeva (a
n
) divergira k i pi semo lim
n
a
n
= ili
a
n
, ako za svaki m < 0 postoji n
0
N takav da za n n
0
vrijedi
a
n
< m.
6.5. NIZOVI S BESKONA

CNIM LIMESIMA 9
Tako je lim
n

n = , jer za svaki M postoji n

0
N, n
0
> M
2
, pa tada i, za
svaki n n
0
, vrijedi n > M
2
, tj.

n > M.
Teorem 7. nas je nau cio pravila ra cunanja limesa zbroja, razlike, umno ska i kvo-
cijenta nizova, ako ti nizovi imaju kona cne limese, uz uvjet da u nazivniku nije 0.
Sada cemo nau citi i neka pravila ra cunanja u slu caju kada nizovi imaju beskona cne
limese ili limes nazivnika 0.
Tako imamo:
Operacije s divergentnimnizovima
Teorem 8. Neka su nizovi (a
n
) i (b
n
) takvi da je lim
n
a
n
= a > 0, b
n
> 0
i lim
n
b
n
= 0. Tada je lim
n
a
n
b
n
= +.
Teorem 9. Neka su nizovi (a
n
) , (b
n
) i (c
n
) takvi da lim
n
a
n
= +,
lim
n
b
n
= + i lim
n
c
n
= c . Tada vrijedi:
a) lim
n
(a
n
+ b
n
) = +,
b) lim
n
(a
n
+ c
n
) = +,
c) lim
n
(a
n
b
n
) = +,
d) lim
n
(a
n
c
n
) = +, ako je c > 0, odnosno , ako je c < 0.
e) lim
n
c
n
a
n
= 0.
U simboli ckom zapisu, tvrdnje Teorema 9. iskazujemo ovako:
a) += +,
b) + c = +,
c) = ,
d) c = +, ako je c > 0, odnosno c = , ako je c < 0.
e)
c

= 0.
Sve ove tvrdnje lagano se dokazuju kori stenjem definicije kona cnog i (ili) besko-
na cnog limesa niza. Ilustracije radi, doka zimo tvrdnju e).
Kako je (c
n
) konvergentan, on mora biti ome
-
den, dakle postoji M
1
> 0 takav da
je |c
n
| < M
1
za svaki n N. S druge strane, za svaki M
2
postoji n
0
N takav da je
a
n
> M
2
za svaki n n
0
, pa to posebice vrijedi i za takav M
2
koji zadovoljava uvjet
M
2
>
M
1

M
1
M
2
< . No, to zna ci da za svaki > 0 postoji n
0
N takav da za
sve n n
0
vrijedi |
c
n
a
n
0| = |
c
n
a
n
| <
M
1
M
2
< . Dakle, po Definiciji 7., lim
n
c
n
a
n
= 0.
Primijetimo da smo u ovomdokazu koristili samo ome
-
denost, a ne i konvergenciju
niza (c
n
) , a to zna ci da smo dokazali i sljede cu tvrdnju:
10 6. NIZOVI
e

) Ako je (c
n
) ome
-
den niz realnih brojeva, te ako je lima
n
= +, tada je
lim
n
c
n
a
n
= 0.
Nakon sto smo nau cili pravila ra cunanja s kona cnimi beskona cnimlimesima, na-
vest cemo nekoliko jednostavnih primjera kao ilustraciju primjene tih pravila. Najprije
promotrimo limese razlomljenih funkcija kod kojih i brojnik i nazivnik te ze u besko-
na cno kad n . Takav oblik (

) je neodre
-
den, sto zna ci da op cenito limes mo ze
dati razli cite rezultate. Koriste ci identi cke transformacije, po cetni izraz prevodimo na
oblik u kojem mo zemo koristiti pravila ra cunanja s limesima.
Primjer 8. Izra cunajmo lim
n
3n + 1
2n
2
+ 4n
. Kad n i brojnik i nazivnik te ze u
beskona cno, a taj je oblik neodre
-
den. Zato moramo svesti zadani izraz na oblik koji
znamo izra cunati. Dijeljenjem brojnika i nazivnika s vode com potencijom nazivnika
n
2
dobivamo:
lim
n
3n + 1
2n
2
+ 4n
= lim
n
3
n
+
1
n
2
2 +
4
n
=
lim
n
3
n
+ lim
n
1
n
2
2 + lim
n
4
n
=
0 + 0
2 + 0
= 0.
Primjer 9. Sli cno kao u prethodnom primjeru, mo zemo izra cunati i sljede ci
limes:
lim
n
3n
2
+ 1
2n
2
+ 4n
= lim
n
3 +
1
n
2
2 +
4
n
=
3 + lim
n
1
n
2
2 + lim
n
4
n
=
3 + 0
2 + 0
=
3
2
.
Primjer 10. Na isti na cin, mo zemo zaklju citi da je op cenito
lim
n
a
m
n
m
+ a
m1
n
m1
+ ... + a
0
b
p
n
p
+ b
p1
n
p1
+ ... + b
0
jednak 0 ako je m < p, jednak
a
m
b
p
ako je m = p, te zatim jednak + ako je m > p
i
a
m
b
p
> 0, odnosno jednak ako je m > p i
a
m
b
p
< 0.
Primjer 11. Izra cunajmo sada lim
n
3
n
+ 2
n
3
n+1
+ 2
n+1
. Sli cno kao u prethodnim pri-
mjerima, i brojnik i nazivnik te ze u beskona cno kad n , pa dijeljenjem brojnika
i nazivnika s 3
n
dobivamo:
lim
n
3
n
+ 2
n
3
n+1
+ 2
n+1
= lim
n
1 +
_
2
3
_
n
3 + 2
_
2
3
_
n
=
1 + lim
n
_
2
3
_
n
3 + 2 lim
n
_
2
3
_
n
=
1 + 0
3 + 0
=
1
3
.
6.6. MONOTONI NIZOVI 11
6.6. Monotoni nizovi
Kako je niz realnih brojeva (a
n
) funkcija a : N R, re ci cemo da je niz (a
n
)
rastu ci, padaju ci, odnosno monoton ako je pripadna funkcija a rastu ca, padaju ca,
odnosno monotona. Drugim rije cima, imamo sljede ce definicije:
Rastu ci i padaju ci nizovi. Monotoni nizovi
Denicija 9. Ka zemo da je niz (a
n
) rastu ci ako za n > m vrijedi a
n
a
m
,
odnosno padaju ci ako za n > m vrijedi a
n
a
m
.
Niz (a
n
) je strogo rastu ci ako za n > m vrijedi a
n
> a
m
, odnosno strogo
padaju ci ako za n > m vrijedi a
n
< a
m
.
Niz (a
n
) je monoton ako je rastu ci ili padaju ci, odnosno strogo monoton
ako je strogo rastu ci ili strogo padaju ci.
Vratimo se na pojamkonvergencije niza. Da bi niz bio konvergentan, nu zno mora
biti ome
-
den. To nije i dovoljno; npr. niz a
n
= (1)
n+1
n
n + 1
(Primjer 4.) je ome
-
den,
a nije konvergentan.
Vrijedi, me
-
dutim sljede ca tvrdnja:
Kriterij konvergencije za monotone nizove
Teorem 10. Ako je niz realnih brojeva monoton i ome
-
den, onda je konver-
gentan.
Dokaz. Doka zimo da je rastu ci ome
-
deni niz (a
n
) konvergentan.
Neka je S skup vrijednosti niza (a
n
) . Taj je skup ome
-
den, pa ima supremum
koji cemo ozna citi sa L. Za svaki > 0, broj L nije supremum skupa S , pa
postoji n
0
N takav da je a
n
0
> L . Kako je niz (a
n
) rastu ci, tada i za sve
n n
0
vrijedi a
n
> L . Zna ci da svaki -okoli s broja L sadr zi beskona cno mnogo
clanova niza a
n
, dok je izvan tog okoli sa kona cno mnogo clanova (tj. najvi se n
0
),
dakle L = lim
n
a
n
.
Posve je istovjetan dokaz analogne tvrdnje: Svaki padaju ci ome
-
deni niz (a
n
) je
konvergentan.
Q.E.D.
Primjedba 1. U Teoremu je dovoljno pretpostaviti da je niz monoton nakon
nekog clana, tj. da postoji n
0
N tako da za n > m n
0
vrijedi a
n
a
m
ili da
postoji n
0
N tako da za n > m n
0
vrijedi a
n
a
m
.
12 6. NIZOVI
Op cenito, kada ispitujemo konvergenciju niza nije nam bitno sto se doga
-
da sa
po cetnih kona cno mnogo clanova niza.
Primjedba 2. Va zno je naglasiti da monotonost ome
-
denog niza predstavlja dosta-
tan, ali ne i nu zdan uvjet za konvergenciju niza. Drugimrije cima re ceno, konvergentan
niz ne mora biti monoton. Tako primjerice konvergentni niz a
n
=
(1)
n
n
s limesom
0 nije monoton.
Teorem koji smo upravo dokazali od velike je koristi kada dokazujemo egzis-
tenciju limesa nekih nizova, ali nam nije od pomo ci za eksplicitno izra cunavanje tih
limesa.
Navedimo neke primjere u kojima primjenjujemo Teorem 10.
Primjer 12. a
n
=
_
2 +
_
2 + ... +

2
. .
n korijena
Uo cimo rekurzivnu vezu me
-
du clanovima niza: a
n+1
=

2 + a
n
.
Koriste ci matemati cku indukciju, doka zimo najprije monotonost zadanog niza.
Vrijedi a
2
=
_
2 +

2 >

2 = a
1
.
Osim toga, iz induktivne pretpostavke da je a
n
> a
n1
, slijedi i

2 + a
n
>
_
2 + a
n1
, odnosno a
n+1
> a
n
.
Time smo indukcijom dokazali da je niz (a
n
) rastu ci.
Doka zimo sada ome
-
denost odozgor.
Vrijedi a
1
=

2 < 2.
Iz induktivne pretpostavke da je a
n
< 2, slijedi a
n+1
=

2 + a
n
< 2, sto je
trebalo pokazati.
S obzirom da smo dokazali da je niz (a
n
) monoton i ome
-
den, koriste ci Teorem
10., zaklju cujemo da je (a
n
) konvergentan.
Kako izra cunati limes, drugo je va zno pitanje. Iz do sada navedenog jasno je
jedino da je taj limes manji ili jednak od 2, jer smo dokazali da je 2 gornja me
-
da.
Neka je L = lim
n
a
n
. Iz rekurzivne relacije a
n+1
=

2 + a
n
slijedi
lim
n
a
n+1
= lim
n
_
2 + a
n
=
_
lim
n
(2 + a
n
) =
_
2 + lim
n
a
n
L =

2 + L
odakle dobivamo L = 2.
Primjedba 3. Brzoplet citatelj bi mogao zaklju citi da je dokazivanje konvergen-
cije niza suvi sno. To nipo sto nije to cno, jer smo cinjenicu da je niz konvergentan, tj.
da ima kona can limes, bitno koristili za ra cunanje tog limesa.
Ipak, za nevjerne Tome navedimo i jedan tipi can primjer koji to potvr
-
duje.
Neka je niz (a
n
) definiran rekurzivno formulama: a
1
= 1, a
n+1
= 1 a
n
. On
poprima vrijednosti 1 i 0 koje se izmjenjuju, te o cito nije konvergentan. Formalnim
6.6. MONOTONI NIZOVI 13
djelovanjem limesa na rekurziju dobili bi lim
n
a
n
= lim
n
(1 a
n
) = 1 lim
n
a
n
, s
besmislenim rezultatom lim
n
a
n
=
1
2
.
Primjedba 4. U primjeru 12. smo "limes ubacili pod korijen", tj. koristili smo
da vrijedi
lim
n
_
2 + a
n
=
_
2 + lim
n
a
n
.
Jo s op cenitije vrijedi da je f ( lim
n
a
n
) = lim
n
f (a
n
) za sve neprekinute funkcije f , a
takve su sve elementarne funkcije. O tome ce biti govora u poglavlju o neprekinutim
funkcijama, a za sada cemo se time ipak koristiti.
Primjer 13. Neka je niz (a
n
) definiran rekurzivno formulama:
a
1
= 3, a
n+1
=
a
n
+
3
a
n
2
.
Primjenom nejednakosti izme
-
du aritmeti cke i geometrijske sredine dva broja sli-
jedi
a
n
+
3
a
n
2

a
n

3
a
n
=

3,
tj. a
n+1

3, pa zaklju cujemo da je niz (a

n
) ome
-
den odozdol s

3.

Clan niza a
n+1
se dobiva kao aritmeti cka sredina prethodnog clana a
n
i
3
a
n
. Pri
tome je a
n

3
a
n
(jer je a
n

3), pa slijedi da je a
n+1
a
n
, dakle, niz je padaju ci.
Iz dokazanog slijedi da je niz konvergentan, pa uz oznaku L = lim
n
a
n
, iz rekur-
zivne formule slijedi L =
L +
3
L
2
, a iz toga formalno L =

3. S obzirom da L
o cevidno ne mo ze biti negativan, zaklju cujemo da je L =

3.
Primjedba 5. Ra cunaju ci pomo cu rekurzije prvih nekoliko clanova niza (a
n
) ,
dobivamo
a
1
= 3, a
2
= 2, a
3
= 1.75, a
4
= 1.732143, a
5
= 1.7320508
Ako pomo cu ra cunala ra cunamo

3, dobit cemo na sedam decimala isti rezultat
kao i a
5
, sto sugerira brzu konvergenciju niza.
Analogan algoritam za pribli zno ra cunanje mo zemo primijeniti i za korjenovanje
bilo kojeg broja x , x > 1. Taj je algoritam, zbog brze konvergencije, pogodan za
implementaciju u ra cunalima.
Primjer 14. Izra cunajmo lim
n
10
n
n!
.
14 6. NIZOVI
Primijetimo da i brojnik i nazivnik te ze u + kad n , pa imamo neodre
-
deni
oblik (

) .
Za niz (a
n
) , a
n
=
10
n
n!
vrijedi rekurzivna relacija
a
n+1
=
10
n + 1
a
n
.
Odatle je o cito da je niz strogo padaju ci nakon 10-og clana, tj. da je a
n+1
< a
n
za n > 10. Kako je niz ome
-
den odozdol s 0, slijedi da je konvergentan.
Ozna cimo li s L njegov limes, iz rekurzivne relacije slijedi L = lim
n
a
n+1
=
lim
n
10
n + 1
a
n
= 0 L = 0.
Dakle, lim
n
10
n
n!
= 0.
6.7. Neki va zni limesi
Primjeri koji slijede izdvojeni su u zasebno poglavlje zbog njihove posebne va zno-
sti. Konvergencija nizova ponovno ce biti dokazivana kori stenjemnjihove monotonosti
i ome
-
denosti, a u nekim primjerima koristit cemo i sendvi c-teorem.
Primjer 15. a
n
=
_
1 +
1
n
_
n
.
Najprije primijetimo da kad n baza te zi u 1, a eksponent u . Dakle,
radi se o obliku (1

) , koji je neodre
-
den.
Doka zimo da je niz (a
n
) konvergentan.
Iz binomnog pou cka slijedi
a
n
=
_
1 +
1
n
_
n
=
n

i=0
_
n
i
_
1
n
i
=
n

i=0
n(n 1) ... (n i + 1)
i!
1
n
i
=
n

i=0
1
i!
(1
1
n
) ... (1
i 1
n
), (1)
odnosno
a
n+1
=
n+1

i=0
1
i!
_
1
1
n + 1
_
...
_
1
i 1
n + 1
_
.
6.7. NEKI VA

ZNI LIMESI 15
Kako je 1
k
n
< 1
k
n + 1
, to je
n

i=0
1
i!
_
1
1
n
_
...
_
1
i 1
n
_
<
n

i=0
1
i!
_
1
1
n + 1
_
...
_
1
i 1
n + 1
_
,
a onda pogotovo i a
n
< a
n+1
. Dakle, (a
n
) je rastu ci niz.
S druge strane, iz (1) imamo i
a
n

n

i=0
1
i!
1 +
n

i=1
1
2
i1
= 1 +
1 (
1
2
)
n
1
1
2
< 3,
tj. (a
n
) je ome
-
den odozgor. Pri tome smo koristili prili cno o cevidnu nejednakost
1
i!

1
2
i1
za i N i formulu za zbroj prvih n clanova geometrijskog niza.
Time smo dokazali konvergenciju niza (a
n
) . Limes promatranog niza o cevidno
je broj izme
-
du 2 i 3, jer su to me
-
de niza.
Definiramo broj e kao limes tog niza, tj.
e := lim
n
_
1 +
1
n
_
n
.
Broj e nije racionalan.

Stovi se, on se ne mo ze dobiti kao nul-to cka niti jed-
nog polinoma s racionalnim koeficijentima stupnja barem 1 (to je dokazao francuski
matemati car Hermite 1873.). Takve brojeve nazivamo transcendentnima.
Jo s navedimo da pribli zna vrijednost broja e na 4 decimale iznosi 2.7183.
Primjer 16. Na posve isti na cin kao u Primjeru 14. zaklju cujemo da je op-
cenito lim
n
a
n
n!
= 0. Uobi cajeno to iskazujemo rije cima: Faktorijele br ze te ze u
beskona cno od eksponencijalne funkcije.
Primjer 17. a
n
=
n
p
a
n
, p Q
+
, a > 1.
U prethodnom primjeru smo ispitivali da li u beskona cno br ze te zi eksponenci-
jalna funkcija ili faktorijele, dok u ovom primjeru ispitujemo da li u beskona cno br ze
te zi eksponencijalna funkcija ili funkcija potencije.
Uo cimo rekurzivnu vezu me
-
du clanovima niza:
a
n+1
=
(n + 1)
p
a n
p
a
n
,
odnosno,
a
n+1
=
_
1 +
1
n
_
p
a
a
n
.
Kako je a > 1 cvrst broj, postoji n
0
N takav da je
_
1 +
1
n
_
p
< a za svaki
n n
0
, pa je a
n+1
< a
n
za svaki n n
0
, tj. niz je padaju ci nakon nekog clana. Kako
je niz ome
-
den odozdol s 0, on je konvergentan.
16 6. NIZOVI
Ozna cimo li s L njegov limes, iz rekurzivne relacije slijedi L =
L
a
, tj. L = 0.
Dakle, za p Q
+
, a > 1 je lim
n
n
p
a
n
= 0. Drugim rije cima, eksponencijalna
funkcija br ze te zi u beskona cno od funkcije potencije.
Primjer 18. a
n
=
n

n .
O cevidno je
n

n 1 za svaki n N.
S druge strane, stavimo li
n
_

n = 1 + b
n
, gdje je b
n
> 0, kori stenjem Bernou-
llijeve nejednakosti imamo

n = (1 + b
n
)
n
1 + nb
n
> nb
n
, te je b
n
<
1

n
. Zato
je
n

n = (1 + b
n
)
2
= 1 + 2b
n
+ b
2
n
< 1 +
2

n
+
1
n
,
Dakle, 1
n

n < 1 +
2

n
+
1
n
, pa, kako je lim
n
_
1 +
2

n
+
1
n
_
= 1, po sendvi c-
teoremu slijedi lim
n
n

n = 1.
Primjer 19. a
n
=
n

a, a > 0.
Za a 1 nakon nekog clana imamo 1
n

a <
n

n, pa, opet po sendvi c-teoremu

slijedi lim
n
n

a = 1 za a 1.
Za a < 1 je b =
1
a
> 1, pa je lim
n
n

b = 1, a tada i lim
n
n

a = lim
n
n
_
1
b
=
1
lim
n
n

b
= 1.
Primjer 20. Navedimo i primjer niza koji te zi u . Vrijedi lim
n
n

n! = , jer
za svaki M postoji n
0
N takav da je
n

n! > M, tj. n! > M

n
za svaki n n
0
(Vidi
Primjer 16.).
6.8. Cauchyjev niz
Navedimo i jedan va zan kriterij koji daje i nu zne i dovoljne uvjete za konvergenciju
niza.
Najprije, uvedimo sljede ci pojam:
6.9. RIJE

SENI PRIMJERI 17
Cauchyjev niz
Denicija 10. Ka zemo da je niz realnih brojeva (a
n
) Cauchyjev ako za
svaki > 0 postoji n
0
N tako da za sve m, n n
0
vrijedi |a
m
a
n
| < .
Prili cno je o cevidno da je konvergentan niz Cauchyjev. Ako je L = lim
n
a
n
, tada
postoji n
0
N takav da za svaki n n
0
vrijedi |a
n
L| <

2
. A za sve m, n n
0
tada vrijedi
|a
m
a
n
| = |a
m
L (a
n
L)| |a
m
L| +|a
n
L| <

2
+

2
= .
Zanimljivo je da vrijedi i obrat ove tvrdnje; naime, svaki je Cauchyjev niz kon-
vergentan. Tu tvrdnju nije lagano dokazati i uradit cemo to u Poglavlju 7.11.
Rezimirajmo navedeno:
Konvergencija i Cauchyjev niz
Teorem 11. Niz realnih brojeva je konvergentan onda i samo onda ako je
Cauchyjev.
Time smo dobili korisnu karakterizaciju konvergencije niza koju cemo koristiti u
poglavlju o redovima (Matematika 2).
6.9. Rije seni primjeri
1. Izra cunajmo lim
n
2

n + 3
5

n + 4
.
Dijeljenjem brojnika i nazivnika s

n dobivamo:
lim
n
2

n + 3
5

n + 4
= lim
n
2 +
3

n
5 +
4

n
=
2 + 0
5 + 0
=
2
5
.
2. Izra cunajmo lim
n
3n + 1
n +

n
2
+ 1
.
18 6. NIZOVI
Opet dijelimo brojnik i nazivnik s vode compotencijom(sada je to n) i dobivamo:
lim
n
3n + 1
n +

n
2
+ 1
= lim
n
3 +
1
n
1 +
_
1 +
1
n
2
=
3 + 0
1 + 1
. =
3
2
.
Koristili smo cinjenicu da limes mo zemo ubaciti pod drugi korijen.
3. Izra cunati lim
n
2n sin n + 3
n
2
+ 1
.
Postupamo analogno kao u prethodnim primjerima:
lim
n
2n sin n + 3
n
2
+ 1
= lim
n
2
sin n
n
+
3
n
2
1 +
1
n
2
= 0,
pri cemu koristimo lim
n
sin n
n
= 0, sto je lagano dokazati po definiciji.
4. Malo je zahtjevniji zadatak izra cunati lim
n

n
i=0
i
n
2
.
Najprije moramo koristiti formulu za zbroj prvih n prirodnih brojeva 1 + 2 +
... + n =
n(n + 1)
2
, a onda imamo
lim
n
1 + 2 + ... + n
n
2
= lim
n
n(n + 1)
2n
2
= lim
n
1 +
1
n
2
=
1
2
.
5. Izra cunajmo i lim
n

n
i=0
2
i
2
n
.
Najprije moramo koristiti formulu za zbroj prvih n + 1 clanova geometrijskog
niza. Tako dobivamo :
lim
n
1 + 2 + 2
2
... + 2
n
2
n
= lim
n
2
n+1
1
2 1
2
n
= 2.
6. Izra cunati lim
n
(

n
2
+ n + 1 n) .
U ovom slu caju imamo limes razlike dva niza od kojih svaki te zi u , kad
n . Drugim rije cima, radi se o obliku ( ) koji je neodre
-
den. Da bismo
izra cunali taj limes pomno zit cemo cijeli izraz s

n
2
+ n + 1 + n

n
2
+ n + 1 + n
.
L = lim
n
(
_
n
2
+ n + 1 n)

n
2
+ n + 1 + n

n
2
+ n + 1 + n
= lim
n
n + 1

n
2
+ n + 1 + n
6.9. RIJE

SENI PRIMJERI 19
Time smo racionalizirali brojnik. Nazivnik je iracionalan, ali on o cito te zi u
, kao i brojnik, te dijeljenjem s n (sli cno kao i u nekim prethodnim primjerima)
dobivamo:
L = lim
n
n + 1

n
2
+ n + 1 + n
= lim
n
1 +
1
n
_
1 +
1
n
+
1
n
2
+ 1
=
1
2
.
Naglasimo da smo opet koristili cinjenicu da limes mo zemo "ubaciti pod drugi
korijen".
7. Izra cunajmo lim
n
1
n(

n
2
+ 1 n)
.
U nazivniku imamo neodre
-
den oblik. Racionalizirajmo nazivnik :
lim
n
1
n(

n
2
+ 1 n)
= lim
n

n
2
+ 1 + n
n
= lim
n
_
1 +
1
n
2
+ 1 = 2.
8. Izra cunajmo L = lim
n
(
3

n
3
+ n
2
+ n + 1 n) .
Ovaj primjer je sli can Primjeru 6., samo sto cemo koristiti formulu za razliku
kubova a
3
b
3
= (a b)(a
2
+ ab + b
2
) :
L = lim
n
n
2
+ n + 1
(
3

n
3
+ n
2
+ n + 1)
2
+ n
3

n
3
+ n
2
+ n + 1 + n
2
Dijeljenjem brojnika i nazivnika s n
2
(i "ubacivanjem limesa pod tre ci korijen")
slijedi da je L =
1
3
.
9. Izra cunati lim
n
_
n
n + 1
_
n
.
O cevidno je da moramo koristiti lim
n
_
1+
1
n
_
n
= e . Zato postupamo na sljede ci
na cin:
lim
n
_
n
n + 1
_
n
=
1
lim
n
_
n + 1
n
_
n
=
1
e
.
10. Izra cunati lim
n
_
2n + 2
2n + 1
_
n
.
lim
n
_
2n + 2
2n + 1
_
n
= lim
n
_
1 +
1
2n + 1
_
n
=
_
lim
n
_
1 +
1
2n + 1
_
2n+1
_1
2

_
lim
n
_
1 +
1
2n + 1
__

1
2
20 6. NIZOVI
= e
1
2
1 = e
1
2
=

e.
11. Niz (a
n
) je zadan rekurzivno formulama: a
1
= 1, a
n+1
= 2
1
a
n
+ 2
.
Najprije doka zimo da je niz (a
n
) monoton i ome
-
den.
Indukcijom doka zimo da je niz rastu ci. Vrijedi a
1
= 1 <
5
3
= a
2
.
Pretpostavimo a
n1
< a
n
. Tada je i a
n1
+2 < a
n
+2, pa je
1
a
n1
+ 2
>
1
a
n
+ 2
,
odnosno 2
1
a
n1
+ 2
< 2
1
a
n
+ 2
, tj. a
n
< a
n+1
.
Time smo dokazali da je niz (a
n
) rastu ci.
O cito je a
n
< 2, jer svaki novi clan niza dobivamo tako da od 2 oduzimamo
pozitivan broj. Dakle, niz (a
n
) je ome
-
den odozgor.
Kako je niz (a
n
) rastu ci i ome
-
den, slijedi da je konvergentan.
Neka je L = lim
n
a
n
. Iz rekurzivne relacije a
n+1
= 2
1
a
n
+ 2
slijedi
L = 2
1
L + 2
, te kako L mora biti pozitivan, rje senje je L =

3.
12. Niz (a
n
) je zadan rekurzivno s a
1
= 1, a
n+1
=
1
a
n
+ 2
.
Ovaj niz o cito nije monoton, ali mo ze se pokazati da su podnizovi a
2n1
i a
2n
monotoni: prvi je padaju ci, drugi je rastu ci. S obzirom da su oba podniza ome
-
dena, to
su i oba konvergentna. Za oba podniza primjenomlimesa na rekurziju zaklju cujemo da
su oba limesa jednaka

2 1, pa to mora biti i limes niza (a
n
) .

Citatelju prepu stamo
da navedene korake u rje savanju provede sam.
Primijetimo da n-ti clan niza mo zemo zapisati i u obliku tzv. veri znog razlomka
( n 1 razlomak):
1
2 +
1
2 +
1
2 +
.
.
.
2 +
1
2 + 1
.
6.10. EKVIVALENTNE NEIZMJERNO VELIKE VELI

CINE

21
6.10. Ekvivalentne neizmjerno velike veli cine

Promotrimo nizove: a
n
= n
2
, b
n
= n
2
+n+1, c
n
= n
3
, d
n
= 2
n
, e
n
= 2
n+1
+1,
f
n
= n! .
Svi ti nizovi te ze u kad n . Pri tome vrijedi
lim
n
n
2
+ n + 1
n
3
= lim
n
n
3
2
n
= lim
n
2
n
n!
= 0,
te ka zemo da niz (c
n
) "br ze te zi u " od (b
n
) , da niz (d
n
) "br ze te zi u " od (c
n
)
i da niz (f
n
) "br ze te zi u " od (d
n
) . S druge strane je
lim
n
n
2
+ n + 1
n
2
= 1, lim
n
2
n+1
+ 1
2
n
= 2.
U vezi s time uvest cemo sljede ce pojmove:
Neizmjerno velike veli cine
Denicija 11. Ka zemo da su a
n
i b
n
neizmjerno velike veli cine istog reda
ako je lim
n
a
n
= lim
n
b
n
= i lim
n
a
n
b
n
= C R
+
. Dodatno ka zemo da
su a
n
i b
n
ekvivalentne neizmjerno velike veli cine ako je C = 1 i tada
pi semo a
n
b
n
kad n .
U terminima koje smo upravo uveli e
n
i d
n
su neizmjerno velike veli cine istog
reda, dok su a
n
i b
n
ekvivalentne neizmjerno velike veli cine.
Iska zimo prili cno o cevidan rezultat:
Teorem 12. Ako su a
n
i b
n
ekvivalentne neizmjerno velike veli cine i (c
n
) bilo
koja neizmjerno velika veli cina, tada je lim
n
a
n
c
n
= lim
n
b
n
c
n
.
Dokaz. lim
n
a
n
c
n
= lim
n
a
n
b
n
b
n
c
n
= lim
n
a
n
b
n
lim
n
b
n
c
n
= 1 lim
n
b
n
c
n
= lim
n
b
n
c
n
.
Q.E.D.
Ilustrirajmo to na primjerima.
Primjer 21. lim
n
3n
2
+ 1
2n
2
+ 4n
= lim
n
3n
2
2n
2
=
3
2
,
jer je (3n
2
+ 1) 3n
2
i (2n
2
+ 4n) 2n
2
, kad n .
22 6. NIZOVI
Primjer 22. lim
n

n + 1 +

n
3
+ n
2

n
3
= lim
n

n + 1 +

n
3
+ n
2

n
3

n
3
+ n
2
+

n
3

n
3
+ n
2
+

n
3
=
lim
n
(

n + 1 +

n)(

n
3
+ n
2
+

n
3
)
n
3
+ n
2
n
3
= lim
n
2

n 2

n
3
n
2
= 4,
jer je (

n + 1 +

n) 2

n i (

n
3
+ n
2
+

n
3
) 2

n
3
, kad n .
Time smo pojednostavili zapis i jednostavnije dovr sili ra cunanje limesa niza.
Primjedba 6. Ipak, valja biti oprezan; neopreznima se mo ze npr. dogoditi da
naprave ovakav pogre san zaklju cak: lim
n
(

n
2
+ n + 1 n) = lim
n
(n n) = 0, jer

n
2
+ n + 1 n, kad n . To naravno nije to cno (vidi zadatak 6. u 7.9.) i nema
nikakve veze s tvrdnjom Teorema 12. Prema tom teoremu, zamjena neke neizmjerno
velike veli cine drugom veli cinom koja joj je ekvivalentna dozvoljena je u kvocijentu.
6.11. Dokazi Teorema 1. i 11.

Doka zimo najprije da svaki ome

-
deni niz realnih brojeva ima baremjedno gomili ste
(tvrdnja Teorema 1.):
Neka se svi clanovi niza nalaze unutar intervala [m, M] . Podijelimo taj interval
na dva podintervala: [m,
m + M
2
] , [
m + M
2
, M] . U barem jednom od ta dva podin-
tervala mora biti beskona cno mnogo clanova niza. Odaberimo podinterval u kojem
ima beskona cno mnogo clanova niza i podijelimo ga na dva manja podintervala. Opet
je u barem jednom od njih beskona cno mnogo clanova. Nastavljaju ci taj postupak,
dolazimo do niza zatvorenih intervala [a
i
, b
i
] takvih da je [a
i+1
, b
i+1
] [a
i
, b
i
] , ciji
presjek neka je broj a (Vidi 2.4., Teorem 3., str. 11). U svakom okoli su tog broja
nalazi se beskona cno mnogo clanova niza, a to upravo zna ci da je a gomili ste zadanog
niza.
Doka zimo sada da je Cauchyjev niz konvergentan (tj. doka zimo te zi smjer u
tvrdnji Teorema 11.) Najprije doka zimo da je Cauchyjev niz ome
-
den sto je dosta
o cevidno. Uzmimo = 1. Kako je po pretpostavci niz Cauchyjev, postoji n
0
N
tako da za sve m, n n
0
vrijedi |a
m
a
n
| < = 1. Kako se izvan -okoline nalazi
samo kona cno mnogo clanova niza (tj. najvi se n
0
), niz je ome
-
den.
Iz do sada dokazanog slijedi da Cauchyjev niz ima gomili ste. Treba jo s dokazati
da ima to cno jedno gomili ste. Pretpostavimo suprotno, tj. pretpostavimo da postoje
dva gomili sta, a i b, a = b. Ne smanjuju ci op cenitost, mo zemo pretpostaviti a < b.
Neka je b a = , te neka je =

3
. Vidi Sl. 7.3.
6.12. ZADACI ZA VJE

ZBU 23
Sl. 3.
S obzirom da su a i b gomili sta, postoji n n
0
uz a
n
V

(a) i m n
0
uz
a
m
V

(b) . Sada je
a
n
< a + < b < a
m
sto povla ci
a
m
a
n
> (b ) (a + ) = b a 2 = 3 2 = ,
tj. |a
m
a
n
| > unato c m, n n
0
, sto je protuslovlje s pretpostavkom da je
promatrani niz Cauchyev.
To zna ci da Cauchyjev niz ima samo jedno gomili ste, a kako je ome
-
den, onda je
konvergentan.
Q.E.D.
6.12. Zadaci za vje zbu
Zadatak 1. Izra cunati
A. lim
n
3n
2
+ 2n + 1
5n
2
+ 3n + 4
, B. lim
n
4n + 1
n
2
+ 1
,
C. lim
n
4

n + 1
3

n + 1
, D. lim
n
n
2
+ 1
n +

n
3
+ 1
,
E. lim
n
n + 1
2n +

n
2
+ n + 1
, F. lim
n
n
2
+ 1
(n +

n
2
+ 1)
2
,
G. lim
n
_
n
n
2
+ 2n
n + 3
_
, H. lim
n
_
n
(n 1)
4
(n + 1)
3
_
,
I. lim
n
3
n
+ 4
n
2
n
+ 5
n
, J. lim
n
5
n1
+ 1
5
n+1
+ 1
.
24 6. NIZOVI
Zadatak 2. Izra cunati
A. lim
n
1 + 3 + 3
2
+ ... + 3
n
3
n
, B. lim
n
1 + 4 + 7 + ... + (3n + 1)
n
2
,
C. lim
n
1 + 2
2
+ 3
2
+ ... + n
2
n
3
.
Zadatak 3. Izra cunati
A. lim
n
_
2n + 1
2n 1
_
n
, B. lim
n
_
3n
3n + 1
_
n
,
C. lim
n
_
n + 1
n + 2
_
2n+1
, D. lim
n
_
n
2
n
2
+ 1
_
n
2
.
Zadatak 4. Izra cunati
A. lim
n

n
4
+ n
3
+ 1 n
2
n + 1
, B. lim
n
(
_
n +
_
n + ... +

n
. .
p korijena

n) ,
C. lim
n
(

n
2
+ n
3

n
3
+ n
2
) , D. lim
n
(

n
2
+ n + 1
4

n
4
+ n
2
+ 1) .
Zadatak 5. Za sljede ce nizove dokazati da su konvergentni, te im na ci limes:
A. a
n
=
_
2
_
2 ...

2
. .
n korijena
, B. a
1
= 1, a
n+1
= log
4
(2
1+a
n
+ 8) .
Zadatak 6. Izra cunati lim
n
n

k=1
1

n
2
+ k
. (Naputak: Koristiti sendvi c-teorem.)
Rje senja zadataka za vje zbu:
1. a) 3/5, b) 0, c) 0, d) , e) 1/3, f ) 1/4, g) 1, h) 7, i) 0, j) 1/25.
2. a) 3/2, b) 3/2, c) 1/3.
3. a) e , b) e
1/3
, c) e
2
, d) e
1
.
4. a)
1
2
, b)
1
2
, c)
1
6
, d)
1
2
.
5. a) lima
n
= 2, b) lima
n
= 2.
6. 1.
6. DOMA

CA ZADA

CA IZ MATEMATIKE 1
1. Zadani su nizovi a
n
= (1)
n+1
n
2n + 5
i b
n
= (1)
n+1
n
2n
2
+ 5
. Za svaki od nizova
odrediti gomili sta, te limes, ako postoji.
2. Izra cunati
A. lim
n
2n
2
+ 1
3n
2
+ 3n + 4
, B. lim
n
2n + 1
n
2
+ 4
, C. lim
n
_
n
n
2
+ 2n
n + 5
_
.
3. Izra cunati
A. lim
n
4n
3
+ n
n
4
+ 1
, B. lim
n
n
2
+ 1
2n
2
+ 3n + 4
, C. lim
n
_
n
2

n
3
+ n
2
n + 4
_
.
4. Izra cunati
A. lim
n
3n
2
+ 4
2n
3
+ 3
, B. lim
n
_
n
n
2
+ 3n
n + 4
_
, C. lim
n
3

n + 1
4

n + 1
.
5. Izra cunati
A. lim
n
5n
3
+ 3n
2
+ 3n + 5
3n
3
+ 5n
2
+ 5n + 3
, B. lim
n
2n + 1

n
3
+ 1
,
C. lim
n
_
n
(n 1)
5
(n + 1)
4
_
.
6. Izra cunati lim
n
_
n
(n a)
3
(n + 1)
2
_
u zavisnosti o parametru a.
7. A. Po definiciji dokazati da je lim
n
sin n
n
= 0.
B. Izra cunati lim
n
n sin n
n
2
+ n + 1
.
8. Izra cunati
A. lim
n
3
n
+ 6
n
2
n
+ 7
n
, B. lim
n
2
n+1
1
2
n1
+ 1
.
9. Izra cunati
A. lim
n
_
1 +
1
3
+
1
3
2
+ ... +
1
3
n
_
, B. lim
n
1 + 2
n
1 + 2 + 2
2
+ ... + 2
n
.
10. Izra cunati
A. lim
n
_
1
2
5
+
4
25
+ ... +
_

2
5
_
n
_
,B. lim
n
1 + 10
n
1 + 10 + 10
2
+ ... + 10
n
.
11. Izra cunati
A. lim
n
1 + 2 + 3 + ... + 2n
n
2
+ 1
, B. lim
n
1 + 3 + 5 + ... + (2n 1)
n
2
+ 1
.
12. Izra cunati
A. lim
n
_
n
n + 1
_
n+1
, B. lim
n
_
2n + 1
2n + 5
_
n
.
13. Izra cunati
A. lim
n
_
2n
2n + 1
_
2n+1
, B. lim
n
_
n
2
n
2
+ 1
_
n
2
.
14. Izra cunati
A. lim
n
_
3n 1
3n + 2
_
n
, B. lim
n
_
n + 2
n + 3
_
n+4
.
15. Izra cunati
A. lim
n
n + 1
n +

n
2
+ n + 1
, B. lim
n
n + 1

n
4
+ n
3
+ n
2
+ n + 1 n
2
.
16. Izra cunati lim
n
(
_
n +
_
n +

n) .
17. Izra cunati lim
n
(
4

n
4
+ n
3
+ n
2
+ n + 1 n) .
18. Neka je a
n
=
_
3
_
3 ...

3
. .
n korijena
. Dokazati da je niz (a
n
) konvergentan i na ci
limes.
19. Neka je a
n
=
_
6 +
_
6 + ... +

6
. .
n korijena
. Dokazati da je niz (a
n
) konvergentan i na ci
limes.
20. Neka je a
1
= 1, a
n+1
= 3
1
a
n
+ 3
. Dokazati da je niz (a
n
) konvergentan i na ci
limes.
student zadaci student zadaci
1. 1 6 11 16 2. 2 8 15 18
3. 5 8 14 19 4. 1 9 13 20
5. 3 6 11 16 6. 4 9 15 18
7. 5 10 12 17 8. 2 6 11 16
9. 2 10 13 20 10. 5 9 13 20
11. 2 8 11 16 12. 3 8 12 18
13. 4 6 15 18 14. 4 8 15 18
15. 2 6 15 17 16. 2 10 15 18
17. 4 7 14 19 18. 5 6 14 19
19. 2 9 14 18 20. 3 8 13 20
21. 3 9 12 16 22. 1 6 13 19
23. 3 9 15 18 24. 2 9 13 19
25. 3 10 12 16 26. 5 7 15 18
27. 5 9 14 19 28. 1 6 14 17
29. 2 7 14 17 30. 3 7 14 18
31. 4 7 11 16 32. 4 9 12 17
33. 1 9 11 16 34. 1 10 13 19
35. 3 7 13 19 36. 4 10 15 18
37. 2 9 12 16 38. 1 8 14 17
39. 3 9 13 20 40. 4 7 15 18
41. 4 10 12 17 42. 5 6 11 17
43. 5 8 11 17 44. 2 7 13 19
45. 3 8 11 16 46. 5 7 11 17
47. 5 9 12 17 48. 1 7 12 20
49. 3 7 11 16 50. 1 8 12 19
51. 1 9 15 17 52. 2 7 12 20
53. 3 10 14 19 54. 5 10 13 20
55. 3 6 13 19 56. 4 8 11 17
57. 4 6 14 19 58. 1 7 15 17
59. 1 8 11 16 60. 3 10 15 18
61. 4 9 13 19 62. 1 10 12 16
63. 3 8 14 19 64. 5 6 15 18
65. 5 10 12 17 66. 1 6 12 20
67. 2 7 11 16 68. 3 6 14 18
69. 4 9 14 20 70. 2 6 12 20
71. 4 6 11 16 72. 4 10 14 20
73. 5 7 13 20 74. 5 10 15 19
75. 1 7 11 16 76. 2 8 13 20
77. 4 8 13 20 78. 2 10 12 16
79. 1 10 14 17 80. 5 8 15 18