Sie sind auf Seite 1von 36

1

Sastavio: BRANIMIR BESAK rujan mj. 2000 g. Dopunjeno u oujku 2013 g.

HRVATSKE

ZEMLJE

VREMENSKI PODSJETNIK POVIJESTI BOSNE I HERCEGOVINE I CRVENE HRVATSKE

OD DOSELJENJA DO SAMOSTALNE DRAVE 0d 626. g. po Kristu do 20.stoljea

1.izdanje Sveti Ivan Zelina, 2000.godina

ILIRI U EUROPSKOM JUGOISTONOM SREDOZEMLJU Oko 1200 g. pr. Kr. sa sjevera su prodrla razna srodna indoeuropska-arijska plemena na europsko sredozemlje, koja e se kasnije prozvati Ilirima, Ahejcima, Keltima, Italima i sl. ( To je bio 1.val doseljavanja indoeuropskih naroda u Europu. 2.val inili su narodi, koji su se uputili u Mezopotamiju dananji Iranci i Huriti. 3.val naseljavanja Europe inili su u 5. -8.stoljeu Germani,Avari, Hrvati, Ugri i Bugari) Hrvatska plemena: HISTRI ( u Istri), LIBURNI ( u Hrv. Primorju), DALMATI ( u Dalmaciji), GAANI ( u Lici), DARDANCI ( u Rakoj) i dr. JAPODI ( u Lici i sjeverozapadnoj Bosni) mjeavina su Kelta , Ilira doseljenih oko 1300.pr.Kr. i Bijelih Hrvata doseljenih 514 g. pr.Kr. iz Perzije.(390g. pr. Kr. Kelti su opsjedali Rim,a neto kasnije oko 335g. pr. Kr. preko sjeverne Italije prodrli su u ilirsko- hrvatsko podruje i stopili se snjima) 229. g. pr.Kr. Rimljani su u prvim borbama sa Bijelim Hrtvatima. ( 155. g. rimski konzul Publije Kornelije Scipio Nazika prodire preko Narone i osvaja Delminion glavni grad Dalmata ( nedaleko Duvna ?). 118.g./17.g. Rimljani zauzimaju Salonu primorski grad Dalmata. 80.g./79.g. rimski diktator Sula osniva pokrajinu ILIRIK. 50.g. pr.Kr. 9.g. po Kr. nakon tekih borbi Rimljani uspjevaju potpuno savladati Bijele Hrvate - Ilire. ( kraljica TEUTA? ) 10.g. po Kr. car August, radi lakeg upravljanja dijeli podruje na dva dijela: Gornji Ilirik, ili Panoniju i Donji Ilirik,ili Dalmaciju, te gradi gustu mreu dobrih cesta, urvrujui veliki broj ve postojeih vojnih utvrda postaja i gradskih naseobina. 297.g. po Kr. car Dioklecijan dijeli Ilirik u etiri dijela: PRVU, ili Gornju Panoniju : Valeriju, Saviju i DRUGU, ili Donju Panoniju : Dalmaciju i Predolje. Dalmaciju je ograniio na prostor od Istre do Drine i Budve u Boki Kotorskoj, a od Drine do Ibra, ar planine i rijeke Drima ( u Albaniji ) dao je ime PREDOLJE. Kod konane razdiobe rimskog carstva na zapadno i istono rimsko carstvo, Dalmacija i Panonija bile su dodijeljene zapadnom, a Predolje istonom rimskom carstvu ( kasnijeBizant ). Time je Drina postala granica izmeu dvije kulture i dva svijeta : izmeu zapada i istoka. Za hunskih (375g.po Kr. i avarskoih ( 567.g.) provala, starohrvatske rimsko-bizantske utvrde, gradovi i naseobine u ravniarskim krajevima budu odreda poruene i propale. Bogato romansko stanovnitvo bjei u jadransko primorje i odatle na otoke i Italiju, a Vlasi ( Mauro-Vlasi ) umirovljeni rimski legionari afriko arapskog porijekla bjee u planine ( Vlai pl. i dr.) Meutim, obian svijet romanizirani Iliri ne ostavljaju svoje krajeve, ve se sklanjaju u preostale rimske utvrde, ili teko pristupana brda, u kojima su ostali sve do dolaska Hrvata, i do njihovog pokrtavanja u cjelini. ( U djelu KRALJEVSTVO HRVATA o duvanjskom saboru 753.g. ovako pie: I u to vrijeme bi uinjeno veliko veselje meu krstjani i svi oni, ki bihu u tvravah i u vrsih gorskih i ki tajahu se i krijahu se i ne povidahu se krstjane, oitovae se odvrg(nuvi) strah.)

TREI VAL NASELJAVANJE INDOEUROPLJANA U EUROPU GERMANI GOTI AVARI BIJELI HRVATI - UGRI - BUGARI ...

oko 200.g. Bijeli Hrvati - tokavski ikavci (porijeklom iz june Ukrajine) pod vodstvom Gota (Hrvati ) stigli na lijevu obalu Dunava, vrei jak pritisak na rimsku pokrajinu Daciju ( dananja Rumunjska ), tako da je rimski car Aurelije ( 270-275.g. po Kristu ) bio prisiljen preseliti rimske legije i puanstvo na desnu obalu Dunava i tu utvrditi granice. Nedugo zatim, Goti (kako ih zovu neki povijesniari) ustvari Crveni Hrvati se sa germanskim Gepidima ( koje su tu zatekli ) povlae uz lijevu obalu Dunava na Zapad ( od rijeke Maroa do Vaga = podkarpatje ), a Gepidi u prikarpatje ( od rijeke Maroa do Alute, ukljuujui dananju Baku). Goti - Crveni Hrvati su tu u podkarpatju zatekli BIJELE HRVATE KAJKAVCE i zdruili se, a Gepidi su ostali sa istonim Gotoma i crnomorskim Hrvatima TOKAVSKIM IKAVCIMA (Na prostor koji su napustili Goti i Gepidi ( Daciju ) naselili su se HRVATI porijeklom sa obala Dnjepra i Dnjestra (Ukrajina ). 375.g.u Europu provaljuju mongolski Huni,pa nastaje veliki pokret raznih hrv.rodova prema rimskom carstvu,meu kojima se kree i vei dio donskih Hrvata iz Crnomorskog kraljevstva prema Zapadu. (poetkom 3.st. hrvatsko ime sauvano je i prvi puta se spominje na dvjema kamenim ploama: Na prvoj ploi u gradu TANAISU ( ue Dona u Azovsko more ) za Tanaiskog cara SAUROMATESA ( 175.-211.g.) na grkom jeziku spominje se odlimik sin HORVATOV (Chroathou). Na 2. ploi pisanoj 220.g. za cara RESKUPORIDA, sina Sauromatesova, meu etiri tanaiska poglavara navodi se HORVAT SANDARZIJEV ( Choroathos Sandarsiou ) ( staro kajkavski HORVAT ). Slijedom toga , Hrvati su doli iz junog Afganistana, Beluistana istonog dijela davnanje Perzije ( dio dananjeg Irana ). ( Perzijski nain obiljeavanja strana svijeta: bijela = zapad crvena = jug zelena = istok crna = sjever Odatle CRVENA HRVATSKA -donski Hrvati ( koji su ostali) - hrvatska DUKLJA 8.- 10.st.Boka Kotorska, Bar i dr.) BIJELA HRVATSKA ( Zapadnadananja Slovaka i juna Poljska ) VELIKA HRVATSKA ( u zajednici s Antima ) od Odre,gornje Labe, Visle do Dnjestra sa glavnim gradom Hrvat kasnije Krakov

U 3 st. po Kr. Hrvatski rodovi (Jazigi, Roksolani, Anti, Sarmati, Polani,Horvati idr.) smjetaju se oko Karpata (Bagi Bareza) zadravaju ime, jezik i dravnu organiziratost. To je VELIKA HRVATSKAdananja eka,Slovaka, juna Poljska i Ukrajina) 378.g. mongolski Huni zdruuju Gepide, a s njima istone Gote i Hrvate tokavske ikavce . 394.g. Huni zdruuju Gote kajkavce. 441.g. Atila ( hunski vladar ) osvaja Donju Panoniju (rimsku) u koju spada i Srijem sa gradom Sirmiunom,pa su i Gepidi sa-ikavcima preli Dunav i poeli se naseljavati u Donjoj Panoniji istono od mursijskog jezera (Mursa istono od Osijeka preko Vinkovaca do utoka Bosuta u Savu ), a kako Atila iste godine osvaja i Saviju i Norik( juna Austrija ) to i Goti kajkavci poinju naseljavati ove krajeve. 454.g. Nakon smrti Atile,Goti kajkavci i Gepidi u savezu s Hrvatima tokavskim ikavcima( AKTI) venima-ikavcima podiu ustanak za osloboenje od Huna , te su ovi prisiljeni povui se u junoistone stepe oko rijeke Dona .Od te godine Gepidi (s nekim prekidima) preko 100. godina (do 567.g.) vladaju u Donjoj Panoniji, ( Srijem,bosanska Posavina istono od rijeke Ukrine i Usore,te Mava do Kolubare) u koju se sada masovno doseljavaju njihovi podanici Slaveni-ikavci. Prostor rimsko-bizantske Dalmacije ( od Drine do Istre i od bosanskih planina do mora ) istoni Goti -tokavski ikavci i zapadni Goti - kajakvci naselili su to podruje. Kasnije AVARI, koji su provalili za vrijeme bizantskog cara Foke ( 602.-610.g.) i prvih godina cara Meraklija I. (610.614.g.), ubrzo budu potisnuti od Hrvata sa Karpata, po ugovoru s Bizantom. 489.g.Nakon propasti Huna,rimskim provincijama Savijom i Norikom upravljaju Goti, te se sada nastavlja naseljavanje ovih krajeva Hrvatima kajkavcima, koji kao njihovi saveznici priznavaju vrhovnitvo Gota, ali konano naseljavanje tih podkarpatskih Hrvata kajkavaca dogaa se u drugoj polovici 6.stoljea. Nakon propasti Huna, BIJELI HRVATI stvaraju s Antima Veliku dravu od Odre, gornje Labe, visle do Dnjestra.(Glavni grad zove se Hrvat, kasnije Krakov u Poljskoj). Takoer se i SARDI pokreu sa podruja Kavkaza u Maloj Aziji ( gdje su do tada ivjeli sa Hetitima i Huritima ) i naseljavaju se kraj Horvata, sjevero-zapadno od dananje eke, izmeu rijeka Labe i Sale. Ovi Polabski Srbi? kasnije oko 650. (poslije progona Avara) sele za Hrvatima u ispranjeni prostor zapadnog Bizanta (danas Solun i Makedonija) 518.g. Bijeli Hrvati tokavski ekavci poinju provaljivati preko dunava u rimsko bizantsko carstvo za cara Justina I, a pojaano za cara Justinjana I (533.-545.g.) 547.g. Hrvati prodiru u pohodima do Draa ( danas Bar), a dolaze iz dananje Ukrajine, sa obala Crnog mora, Dnjepra, Dnjestra i nisu jo niiji podanici). 589.g. Dio Hrvata osniva ak samostalnu dravu na Peloponezu ( Solun - Grka ) pod imenom Sklavinija (avarski naziv za Hrvate), koja se odrala do 806.g.

Posebno pojaano doseljavanje ekavskih Gota zbilo se u vrijeme prijestoljnih borbi u bizantu za vrijeme nevrijednoga cara Foke ( 602.-610.g.) i prvih godina cara Meraklija I (640.-641.g.) kada su istoni Goti-ekavci naselili cijelo podruje ILIRIKA ( Albanija ) do rijeke Drine, izuzev primorskih krajeva, pokrajine Predolja i Novog Epira, koje su prije njih zauzeli Hrvati akavski i tokavski ikavci (porjeklom iz june Ukrajine danas ). 546.g. bizantski car Justinja I ( za vrijeme velikog gotskog rata ) dozvoljava germanskim Langobardima naseljavanje u Panoniji i Noriku ( juna Austrija ) kao svojim saveznicima,zbog ega dolazi do rata izmeu GOTA i Langobarda, koji pozovu u pomo turansko pleme Avara( ovi dolaze od Crnog mora do lijeve obale Dunava) 567.g. Avari se odazivlju, te potpuno razbiju Gepide,zaposjednuvi njihovu zemlju (od rijeke Maroa (u Rumunjskoj ) do ispod Osijeka. ( Mursa) To novo susjedstvo nije se dopalo Langobardima, pa ovi 568.g. ostave ovo podruje i presele u sjevernu Italiju, prepustivi ugovorom Panoniju i Norik Avarima. Kako Avara nije bilo vie od 20.000 dua, oni dopuste naseljavanje podkarpatskim Bijelim Hrvatima kajkavcima,koji priznaju vrhovnitvoAvara,pomaui im u ratnim pothvatima i pljaki. Tako su se Bijeli Hrvati kajkavci nakon odlaska Langobarda brzo proirili do bavarskih granica i do furlandskih Alpa. 595.g. Bijeli Hrvati vode borbu sa bavarskim vojvodom Tasilom , a tri godine kasnije prodru u Istru,gdje ih suzbije ravenski egzarh Kalinik 602.g. Avari s dijelom Slavena i Langobardima ponovo teko opljene Istru , a slijedee godine pomau Langobardima osvajati gradove u dananjoj Lombardiji i Veneciji Time je dovreno naseljavanje i podkarpatskih Hrvata-kajkavaca na prostoru od Dunava do Bavarske i do lombardskih ravnica u Italiji.( dananja sjeverozapadna Hrvatska, Slovenija, jugoistona Austrija i jugozapadna Ugarska ) 614./15.g.Avari i podanici Slaveni zauzimaju Salonu glavni grad Dalmacije za vrijeme bizantskog cara Heraklija I (610.-614.g), pale i pljakaju Senj, Caftat, 626.g. (31.srpnja )Avarska vojska uz pomo Slavena (80.000 ratnika) napada Carigrad. sklopivi savez sa Bugarima i Perzijancima Napad se vodio svom estinom pet dana uz upotrebu velikog broja ratnih sprava, pokretnih kornjaa i ljestava.podigli su 12 visokih pokretnih tvrava- tornjeva,ali u grad nisu uspjeli prodrijeti. Slaveni su pokuali prevesti Perzijance na europsku stranu pomou 1000 jenodrvenih laa,a li je bizantsko brodovlje unitilo slavensku flotu. U noi 4. na 5. kolovoz a 626.g. avarski kagan zapalio je logor i naglo se povukao u svoju zemlju,iako su Perzijanci s istone strane i dalje ostali u ratnom stanju,jer je kagan saznao,da su u njegovu zemlju provalili opasni neprijatelji HRVATI, koji su se rimskim cestama zapadnom Ugarskom sputali prema dananjoj zapadnoj Hrvatskoj i Jadranu na temelju poziva i ugovora sa Bizantom ( Ugovor je bio sklopljen krajem jeseni 625.g. i zajamen Carskom zapovjedi koja je Hrvatima osiguravala velike koristi,a posebno, da e im dati sve zemlje,koje oni oslobode od Avara ).

Tako jedan dio Hrvata prelazi zamrznutim koritom na drugu obalu Dunava ( negdje oko Vaga u Dunav ) i zauzima iri pojas,kako bi osigurao nesmetan prijelaz glavnini Hrvata,kada poe na jug. Poetkom srpnja 626.g. ( opskrbivi se ljetnom etvom ) glavnina Hrvata na elu s vladarem ( otac prvog hrvatskog vladara u novoj domovini PORGE-a ) prelazi Dunav prodirui prema jugu i prije negoli je avarski kagan mogao stii ispod Carigrada u Podunavlje, Hrvati su ve duboko zali u tadanju Dalmaciju,potiskujui Avare iz primorja dalmacije,Predolja ( Bar,Boka,albansko primorje ) Novog i Starog Epira. Iako su Hrvati bili saveznici Bizanta,oni su prema ugovoru osvojene zemlje zadrali za se i nisu ih dali pod izravnu upravu Bizanta. (Splitski arhiakon Toma ( 1201-1260.g.) u svom znamenitom djelu Historia salonitana zabiljeio je predaju o dolasku Hrvata na Jadran: .. Od poljskih strana,koji se nazivaju Lingonima,bilo je dolo s TOTILOM sedam ili osam plemenitih rodova ... Narodi, koji se nativaju Hrvatima ... Mnogi ih nazivaju Gotima, a takoer Slavenima, prema osobnim imenima onih, koji su doli iz Poljske i eke. ) (K.Porfirogenet ( bizantski carski tajnik ) u 30. poglavlju O upravi u carstvu,zabiljeio je: Hrvati su pak stanovali u ono vrijeme s onu stranu Bavarske,gdje su danas Bjelohrvati.jedan od njihovih rodova, naime,petoro brae: KLUKAS,i LOBELOS,i KOSENCES, i MUHLO, i HROBATOS, i dvije sestre: TUGA i BUGA , odijelili su se od njih i doli zajedno sa svojim narodom u Dalmaciju i nali su Avare u posjedu te zemlje.Poto su neko vrijeme meusobno ratovali,pobijedili su Hrvati: neke su od Avara sasjekli, a ostale prisili da im se pokore.Od tada su u toj pokrajini zavladali Hrvati.) 629.g. Bizantski car Heraklije I i franaki kralj Dagobert sklapaju savez protiv zajednikog neprijatelja Avara. 635.g. U Srijemu su se odigrale poslijednje dvije borbe Hrvata i Avara uz pomo Slavena prve selidbe, ( ikavci i kajkavci ) romanskih ostataka iz bosanskih planina i potomaka grkih zarobljenika na elu sa Kuvereom ( koje su Avari zatoili u Srijemu, da im kao robovi obrauju zemlju ) pa se Avari prisilno povlae u sjeverno podunavlje iznad rijeke Tise. Iste godine car Heraklije I potvruje Hrvatima zauzeta i naseljene zemlje carskim dekretom zvanim K e l e u s i s ( Nareenje ) Za ivota Heraklije I i pape Ivana IV, a za vrijeme hrvatskog vladara PORGE jedan dio Hrvata se pokrtava, te se uspostavlja crkvena hijerarhija u Dalmaciji. Od Hrvata koji su doli u Dalmaciju ( koja u bizantsko vrijeme u 7.stoljeu obuhvaa Dioklecijanovu podjelu ( iz 297.g. po Kristu od Bara do Dunava, jer Bizant tu nije imao organiziranu upravu ) odijelio se jedan dio Hrvata i zavladao Ilirikom ( kasnije duvanjskim saborom 753.g. Crvena Hrvatska juna, pa Hum humske zemlje ,pa hrvatska Duklja danas crnogorsko i albansko primorje ) i Panonijom. (Stara hrvatska kronika biljei: ... U tom STROIL, brat njegov s vojskom svojom vaze kraljevstvo od Ilirije,a to jest sva zemlja,a jest s ovu stranu Valdemije (Vinodola) deri Polonije ( Apolonija u Albaniji ) SVIOLAD, sin Stroilov i bi kraljevstvo Bosna i Valdemin deri do Polonije, tako primorsko, kako i zagorsko kraljevstvo.)

BOSNA: BANOVINA I KRALJEVINA ISLAMIZACIJA Dananja Bosna dobila je ime po rijeci Bosni,koja se u najstarije vrijeme zvala Basan, u rimsko doba Basanius,a sva ta imena vuku korijen iz cca 1.500 g.pr Krista sa Starog Istoka ,(dananja Palestina,Libanon,zapadna Sirija) gdje su do 722g.pr.Kr.ivjeli Hrvati-(Huriti-Kharu-HebrejiIzraelci Kanaanci i sl.-kako su ih tada zvali Egipani,Asirci,Biblija i drugi. Na tom prostoru zatiemo toponime kao:BAAN, BOSONA (podruje juno od rijeke Jordan-u Izraelu), JADRO rijeka kod Splita, JADRANSKO more (Jadran pokrajina u dananjem Afganistanu ), DALMACIJA (Dalmanuta na obali Genezaretskog jezera), KORDUN (Kardunija -Kar Dunija = Babilon), LIKA (Lycija u Maloj Aziji), brdo MARIJAN ( Maryanni-huritska vojna aristokracija- elitna vojska iz grada Mary u Mezopotamiji oko 1700 g.pr Kr. do 1330 g.pr.Kr.u vrijeme osvajanja Starog Egipta.) Prema Dioklecijanovoj podjeli tog podruja 297.godine, planinski dijelovi Bosne ( od Borja i Konjuh planine ) prema jugu, kao i cijela Hercegovina pripadale su pokrajini Dalmacija, dok je bosanska Posavina bila ukljuena u rimsku pokrajinu Panoniju. 626.g. Hrvati naseljavaju podruje Bosne i Hercegovine Istinitost tog navoda potvruje pisac ljetopisa KRALJEVSTVO HRVATA koji, sluei se starom hrvatskom kronikom 1074/81.g. izmeu ostalog kae:... I bi kraljevstvo njegovo Bosna i Valdemin (Vinodol = Val de vino ) deri do Polonije ( Apolonija u Albaniji ) tako primorsko kako i zagorsko kraljevstvo .... K.Porfirogenet ( bizantski kroniar tog vremena ) zabiljeio je temeljem starih izvora u carskom arhivu Bizanta, da su Hrvati svojim dolaskom na jug naselili rimsko-bizantske pokrajine Dalmaciju,Panoniju i Ilirik. Istinitost naseljavanja Bosne Hrvatima, koji njome i upravljaju, potvruje i injenica, da je Bosna od prvih dana, pa do 1377g. bila banovina,kada se bosanski ban TVRTKO I proglaava kraljem. ( Banska je ast isto hrvatska ustanova,koju ne poznaje ni jedan narod srednjovjekovne Europe) Gdje su vladari banovi, tu su Hrvati.( pojam ban vue korijen od naziva huritskih plemena iz pretbiblijskih vremena : Bani.-Hani, Bani-Jamin (Benamin) i sl.Bani = djeca, ili Bandaka = zamjenik kralja kraljev sin, skraeno ban) 753.g. Bosnu prvi puta pod svojim imenom spominje staro hrvatsko djelo METHODOS na Duvanjskom saboru.Tada je Bosna bila samoupravna jedinica hrvatske drave. 9. i 10.st. Bosna je i dalje u sustavu hrvatske drave,graniei na Drini sa Bugarskom dravom . oko 852.g. hrvatski vojvoda Trpimir i 927.g. hrvatski kralj Tomislav u istonoj Bosni ( izmeu Konjuh planine i Romanije ) pobijedili vojske bugarskih vladara Mihajla i cara Simeona Velikoga, koji su krenuli kazniti Hrvatsku, budui da je ova primila i zatitila izbjeglice iz Rake, iz rata s Bugarskom. ( izbjegao je i zatien sam raki knez Zaharija Raka je podruje oko rijeke Ibar).

Za vrijeme prijestolnih borbi u Hrvatskoj ( 948/9.) raki upan aslav zauzima Bosnu i druge hrvatske zemlje istono od rijeka Vrbasa i Cetine. oko 960.g. hrvatski kralj KREIMIR II vratio je Bosnu Hrvatskoj.( od tada do osmanskih osvajanja Bosna nije nikada bila u drugoj dravi, ni pod tuom vlasti.)

990./91. bugarski car zauzima Crvenu Hrvatsku HUM ( Boka kotorska, Bar, Uljcinj i dr.) i Bosnu. 1018.g. Bizantski car Vasilije II zaratio s Bugarskomunitava je i zauzima sve zemlje koje su Bugari dotle drali,pa i Bosnu. 1036.-1042.g. Hrvatski kralj Stjepan I za narodnog ustanka oslobaa Bosnu od Bizanta, te ujedinjuje s hrvatskom dravom. 1060.g. ( oko te god.) Hrvatski kralj PETAR KREIMIR IV osniva katoliku biskupiju u Bosni. 1089.g. papa Klement III Vibret podvrgava tu bosansku katoliku biskupiju metropoliji u Baru,to znai da se Bosna neto prije toga sjedinila sa novim hrvatskim kraljevstvom u Crvenoj,ili junoj Hrvatskoj

HUM-u.( U sastavu te hrvatske drave ostala je Bosna, kao samoupravna jedinica do 1138.g. kada se vratila u zajedniku hrvatsko-ugarsku kraljevinu ). 1139.g. Hrvatsko-ugarski kralj BELA II imenovao je svog sina Ladislava banskim vojvodom u Bosni. 1155.g. spominje se prvi imenom poznati ban u Bosni ban BORI , koji svojski pomae hrvatskogugarskog kralja GEJZU II (1141. - 1161.g.) protiv bizantskog cara Emanuela i Komnenna (1143.1180.g.)( Ivan Kinamostajnik cara Emanuela ovako opisuje povratak bana Boria:Kada je bio blizu Save, skrene odatle prema drugoj rijeci imenom Drina, koja utjeui drugdje, dijeli Bosnu od druge, srpske zemlje. A Bosna nije podlona Velikom upanu Srba, nego je sama za se; drugi narod, koji svojim nainom ivi i sam sobom upravlja . 1163.g.-1204.g. Bosnom vlada KULIN ban. ( blii roak bana Boria ) 1164./65.g. Bizantska vojska pod vodstvom Ivana Duke zauzima sve hrvatske zemlje do Gvozda, ukljuivo s Bosnom. 1179.g. Bizant je vojno poraen u Maloj Aziji, a umalo zatim umire bizantski car Emanuel , pa Kulin ban odmah protjeruje bizantince iz Bosne ,oslobodivi donje krajeve oko gornjeg Vrbasa, te upu Usoru i Soli,priznajui vrhovnitvo ugarsko - hrvatskih kraljeva, iako je zemljom stvarno upravljao kao neovisni vladar. (Podizao je poljoprivredu i stoarstvo, Bosnu je otvorio vanjskoj trgovini sol za Dubrovnik, a njemaki rudari iz Saske kopali rudno blago.Blagostanje zemlje se jako podiglo, o emu svjedoe i narodne uzreice:za Kulina banai njegovih dobrijeh dana Povratilo se doba Kulina bana! Kulin ban je bio dobar i poboan ovjek, ali je u svom vjerskom neznanju uinio, da se u Bosni rairi BOGUMILSTVO. ( Bogumilstvo je zapravo inaica starog MANESOVOG (+ 277.g.) dvopoelstva koje uvaava dva poela: boga dobra i boga zla/prvi je stvorio sve to je duhovno, a drugi,zvan Satanel ili avao sav vidljivi svijet. Dua ovjeka je iskra dobroga boga, a kako je zasunjena u tijelu,koga je stvorio Satanel, ima se osloboditi tijela i vratiti dobrom bogu.To se ostvaruje bogomilskim krtenjem i pokornikim ivotom . enidbu su drali grijehom, hranili su se samo biljnim proizvodima ( meso u svim oblicima bilo je grijeh ) a ivjeli su u zajednikim nastambama ( hie ), kojima su na elu bili STARCI Vrhovni starjeina bogomilske sljedbe u Bosni zvao se DID BOSANSKE CRKVE, kao namjesnik Kristov nasljednik Sv.Petra ( papa ) DID, VELIKI GOST i VELIKI STARAC ( dva prva pomonika ) te 10 akona apostola inili su bogomilsku hijerarhiju. Svoje bogosluje nisu odravali u crkvama,ve na zajednikim zaklonitim mjestima.(hie, samostanske blagovaonice i sl.) Zaetnik Bogomilstva je bio bugarski pop Bogomil iz vremena bugarskog cara Petra (927.-969.g.) 1203.g.na znamenitom sastanku na Bilinom polju kod Zenice, u nazonosti Kulina bana i legata pape INOCENCIJA III bosanski bogomili-krstjani ipak priznaju vrhovnitvo Katolike crkve, te su pod tim platem nastavili sa irenjem i meu bosanskim plemstvom i narodom, pridobivi za se ak i veinu neukih katolikih sveenika glagoljaa.

1204.-1221.g. bosanskim banom postaje STJEPAN, takoer bogomilski vjernik. 1221.-1254.g. bosanskim banom postaje NINOSLAV,koji je takoer bogomilski sljedbenik(u poetku )Od tada, pa sve do turskog zaposjedanja Bosne 1463.g. bogomilstvo je usprkos kasnijih dogaanja bilo jedan od glavnih politikih inbenika u Zemlji ). 1221.g. papa HONORIJE III, saznavi, da bosanski bogomili-krstjani i da nauavaju svoje stare zablude, organizira kriarsku vojnu pod vodstvom katolikog biskupa Ugrin-a ( 1219.-1241.g.) ne bi li silom istrijebio bogomilstvo. Nakon poetnog uspjeha, kriarska je vojna propala, to zbog madarskih ometanja u cilju ostvarenja madarskog politikog interesa ovladavanja Bosnom, a to zbog bogomilskog nastupanja u borbama u svojstvu narodnih branitelja bosanske slobode uz podrku bosanskog rodoljubnog plemstva. Nakon neuspjeha kriarske vojske, novi papa GRGUR VII ( 1227.-1241.g.) poslao je u Bosnu DOMINIKANCE, da misionarskim radom obraaju bogomile.Njima je uspjelo obratiti na katoliku vjeru i bana Ninoslava. 1254-1312.g.bosanskim banom postaje PRIJEZDA VELIKI (blii roak banaNinoslavakojega su dominikanci takoer obratili na katoliku vjeru, pa su od tada trajno vladari u Bosni bili katolici, a Bosna je postala prva drava u Europi u kojoj je vladala puna vjerska snoljivost i u kojoj vladari nisu silili dravljane,da slijede njihovu vjeru, jer znatan dio puanstva i plemstva ostao je slijediti bogomilstvo. 1312.-1353.g. Bosnom vlada ban STJEPAN II KOTROMANI STIPO koji se uzTvrtka I shvaaju kao najvei bosanski vladari.( Stipo-a je postavio za bana hrvatski ban Mladen ubi poslije smrti svog oca Pavla ubia ). 1322.g. u pobuni jednog dijela plemstva i ruenju vlasti hrvatskog nasljednog bana i gospodara Bosne Mladena II ubia zbog bahatog i nasilnog vladanja, uz velikaa Nelepia rivala ubiima, sudjelovao je i bosanski ban Stjepan II STIPO, koji je s tim u vezi iste godine protegao svoju vlast na Zahumlje,a slijedee godine i na tropolje ( Duvno,Hlivno i Glamo ) i krajinu izmeu Neretve i Cetine. ( Pobunu hrvatsko-bosanskih velikaa pomagao je i slavonski ban BABONI, pa i sam kralj KARLO ANUVINAC iz Napulja, ( grana francuske dinastije ) kojega je na hrvatski prijesto doveo Pavao ubi (otac Mladena II ubia ) poslije smrti posljednjeg Arpadovia kralja ugarsko-hrvatske drave. Cetinski knez Nelepi Ivan iri svoju vlast zauzevi kraljevski grad Knin,a Mleani zauzimaju dio Dalmacije ). Posebna je zasluga STIPOA, da je franjevaki red 1340.g. osnovao bansku vikariju ( misionarsku organizaciju za obraanje bogomila na katoliku vjeru, u Bosnu se okupljaju ponajbolji franjevci iz cijele Europe ) koja e se od 1517.g. zvati provincija VRH BOSNE BOSNE SREBRENE, vrlo znaajan imbenik u daljnjoj povijesti Bosne i Hercegovine. ( Prve franjevake samostane Stjepan II Kotromani podigao je uz banske dvore u Sutjesci i Milinama kod Visokog kraj Sarajeva, gdje je u samostanskoj crkvi izgradio obiteljsku grobnicu. Franjevakim djelovanjem bilo je do 1400.g. obraeno 500.000 bogomila na katoliku vjeru).

10

1353.-1391.g. Bosnom vlada ban TVRTKO I KOTROMANI (sinovac Stjepana II Kotromania Stipoa) koji tada nije imao ni 15 godina,pa do njegove punoljetnostiumjesto njega i zajedno s njim zemljom vlada njegova majka Jelena Bribirska Kotroma-ni (udana za brata bana Stjepana II Kotromania STIPOA,kad se ban Tvrtko I 1377 g. proglasio za kralja, njegova majka Jelena postaje prvom bo-sanskom kraljicom.( Ban Tvrtko I 1356.g. pie,da je djed njegova strica Stipoa bio Prijezda Veliki,blii roak bana Ninoslava.Ovaj je pak pisao papi Grguru IX,da su prije njega Bosnom vladali njegovi preci. Dakle u Bosni od starine vlada ista obitelj, a svakako od 1138.g. kada je Bosna dola u sastav hrvatsko-ugarske drave. Od sredine 13.st. bosanski banovi i kraljevi nazivaju se Kotromanii, vjerovatno po Prijezdi Velikome,koji je bio sin kerke hrvatskog velikaa Kotromana). * Mladi i poduzetni ban Tvrtko I odmah se naao u borbama s domaim bogumilskim nezadovoljnicima i hrv.-ugar. kraljem LUDVIKOM I i time uvrstio bosansku banovinu, koju je naslijedio od Stipoa. ( strica ) * Iza smrti srpskog cara Duana ( Stefana +1355.g.) poinje propast srpske drave za vladavine njegovog sina nesposobnog Stefana Uroa V.Carvina se razbija na niz kneevina, koje samostalno sklapaju razne saveze, pa su 1363 g.ve svi Turski vazali. Tako je 1374 g. Tvrtko I Kotromani povratio hrvatsku vlast nad otuenim krajevima stare kraljevine Crvene Hrvatske (Zahumlje, Travunju i Duklju, te te dijelom Rake. 1377.g. okrunio bosanskom kraljevskom krunom,a kako ta nije postojala, niti ju je tko priznavao, iste se godine ponovo kruni u Mileevu ( Podrinje ) starom srpskom krunom ( kao unuk Jelosave ) raunajui i na bogati Mitrovdanski danak, koji su Dubrovani plaali srpskim kraljevima. Tako postaje kralj "Srbljem (dio Rake), Bosni (Vrhbosna Bobovac),Primorju (Splitsko-Neretvansko),Humskoj zemlji (Konjiv-Nevesinje),Donjim krajem (Jajce),Zapadnim.Stranom(Klju),Usori(Doboj), Soli (Tuzla) i Podrinju (Lim,Piva,Tara) i k tome". *Iza smrti Ludvika I (+1382.g.) te za dinastijskih nemira u Hrvatskoj,(jer ena Ludvika I Elizabeta Kotromani - sada udovica i regentica umjesto maloljetne keri Marije kojoj je Ludvik ostavio hrv.ugarsko kraljevstvo bila protiv hrvatskog plenstva) Tvrtko iri svoju vlast duboko u jadransku Hrvatsku, te uzima naslov Kralja Dalmacije i Hrvatske . * Tvrtkova je namjera bila oko Bosne okupiti sve hrvatske zemlje, ali ga je u tome sprijeila rana smrt. 1389.g.Turci sa azijskim, grkim, srpskim(Mrnjavevii) i bugarskim etama potukli su vojsku pobunjenog srpskog kneza LAZARA na KOSOVU POLJU, kojemu su pomagali i hrvatski ban Horvat i Ivan Palina, Kastrioti Jure iz "Albanije",Hrvati-kralja Tvrtka, Branievci-despota Vuka Brankovia, te manji broj Vlaha, Maara i Poljaka.(U odlunom asu bitke,kada je 20.000 Hrvata odbilo prvi turski juri, pripremajui protunapad, Banievci Vuka Brankovia prelaze na tursku stranu.) Nasljednici Tvrtka I troili su snage u borbama s ugarsko-hrvatskim kraljevima, koji su htjeli Bosnu ponovno podloiti svojoj vlasti, te s domaim sebinim velmoama, koji su nastojali jaati mo svojih porodica na utrb kraljevske vlasti.( Najmoniji od tih velikaa bili su HRVOJE VUKI HRVATINI, SANDALJ HRANI ( +1435.g.) i njegov sinovac nasljednik STJEPAN VUKI KOSAA. ??? 1416.g.HRVOJE VUKI HRVATINI jo za ivota kralja Tvrtka I dobiva naslov Velikog vojvode. ( ne vue korijene iz obitelji Kotromani )

11

1391./92. izvojevao pobjedu u prvom sukobu sa Turcima.( nakon potpunog sloma srpske vojske kneza Lazara na Kosovu Polju 1389.g.) 1403.g. sa svojim hrvatsko-bosanskim pristaama ( meu kojima su i hrvatski ban Horvat i Ivan Palina izbjegli u Bosnu poslije 25 godinjih borbi ( od 1386.g.) za nasljednu vlast ugar.-hrvat. kraljevstva ( iza smrti Ludviga I Anuvinca ) usprkos monih bosanskih velikaa: Kosae,Pavlovia i dr. priznaje u Zadru vlast kralja LADISLAVA NAPULJSKOG,dok protivnici trae zatitu igmunda Luksenburkoghrvatsko-ugarskog kralja. Za uzvrat Ladislav mu daruje gradove Split, Bra,Hvar i Korulu, pa Hrvoje V.H. sada stoluje i u JAJCU i u SPLITU, imenujui ga hrvatsko-dalmatinskim banom. 1408.g. hrvat.-ugar. kralj igmund, zbog toga pokree kriarsku vojsku na Bosnu,te kod Doboja potue hrvatske velikae. ( poslije bitke sasjekao je 100 zarobljenih hrvatskih ustanika i krstjana oba spola,ime je dokrajio borbu hrvatskih velikaa za ugarsko-hrvatsku krunu,te se sada moe obraunati i sa Hrvojem V.H. budui Ladislav Napuljski neasno naputa svoje pristae i prodaje Mleanima Dalmaciju za 100.000 dukata,ime Hrvoje V.H. gubi ranije darovane dalmatinske gradove. ( To je poetak razdvajanja hrvatskih zemalja). 1413.g. Hrvoje V.H. prodire u zemlje Sandalja Hrania (do1435.g.) budui se ovaj stavio na stranu igmunda 1408.g. 1415.g. igmund ponovo sakuplja veliku vojsku i kree na Bosnu protiv Hrvoja V.H. koji u . nudi poziva turske jedinice,te tako zajedno potpuno razbijaju igmundovu vojsku,koja . se vie nikada ne pojavljuje u Bosni. 1416.g. Hrvoja Vukia Hrvatinia vie nema meu ivima. ??? 1435.g. dijelom Bosne gospodari Sandalj Hrani 1435.-1466.g.Zahumljem(Hercegovinom)gospodari Humski knez STJEPAN VUKI KOSAA(sinovac Sandalja Hrania ) 1448.g. od cara Fridrika III dobiva poasni naslov HERCEG SV.SAVE,zbog ega se njegova zemlja nazvala HERCEGOVINA. ( zbog estokih progona Krstjana bogomila, koje provodi bosanski kralj, pa ovi masovno bjee u Hum,raskida veze s kraljem Bosne i odvaja Hum od Bosne.) 1443.-1461.g. Bosnom vlada kralj TOMA STJEPAN , koji pokuava izmiriti bosanske velmoe i pripremiti Bosnu za obranu od Turaka. estoko progoni Krstjane bogomile, koji masovno bjee u Hum ( Hercegovinu ) 1453.g.-Turci na elu sa sultanom Mehmedom II Osvajaem osvajaju Carigrad. ( sultan na konju ujahao u veliku crkvu( kransku) AJA SOFIJU, te ju dao pregraditi u damiju, a gradu dao novo ime ISTAMBUL.) 1458.-1490.g. na hrvatsko-ugarsko prijestolje dolazi MATIJA uvodi centralistiku vlast. KORVIN On slama mo velikaa i

12

1463.g. vodei rauna prvenstveno o hrvatsko-ugarskim zemljama, osvaja sjevernu Bosnu, osnivajui Jajaku i Srebreniku banovinu, kao tit od Turaka, a zbog kontrole Mleana osvaja Frankopanski Senj, dok ostalo preputa turskoj pljaki i osvajanjima. 1461.-1464.g. Posljednji bosanski kralj STJEPAN TOMAEVI , ( ena mu Katarina Kosaa ) priznaje vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskog kralja Matijaa Korvina i mislei da mu je to mona zatita, prestaje plaati Turcima danak, pa ovi krenu na Bosnu.( Kralj i Europa ute od pomoi ni traga.) 1463.g. BOSNA APTOM PADE Sultan Mehmed II napada Bosnu, pa usljed pridruivanja preostalih bogomila i neslonih i zavaenih velikaa, padaju utvrde i gradovi jedan za drugim, a velikai bjee u dalmatinske gradove.Kralj je zarobljen i pogubljen ,djeca mu odvedena u Istambul,a udovica kralja KOSAA KATARINA kraljica Bosne odlazi u Dubrovnik,pa u Rim, ne bi li pomou pape pokrenula kriarski rat za osloboenje svoje domovine.( Saznavi, da su joj djeci nametnuli Islam, kraljica umire, ostavljajui oporuno( 1478.g.) Bosnu Sv. Stolici. ISLAMIZACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

1463.g. Uz mali broj neslavenskih Vlaha i oko 25.000 Srba u Podrinju, u bosanskom kraljevstvu tada je ivjelo iskljuivo staro hrvatsko puanstvo i t o oko 750.000 katolika i 80 90.000 bogomila. 28.svibnja 1463.g. sultan Mehmed II izdaje franjevcima zavjernicu, kojom njima i njihovim vjernicima jami slobodu ivota i posjeda dok god mu budu vjerni. ( ali kao podreeno neravnopravno stanovnitvo plaali su vee poreze, bez uea u dravnoj slubi i bez ikakvih drugih drutvenih pogodnosti. Sve obratno bilo je osigurano za muslimane, bez obzira na narodnu pripadnost porijeklo. U tim prilikama veina Hrvata bogomila prela je na islam.Od katolika na islam su prelazili pojedinci-rodbina poislamljenih zarobljenika, ili janjiara, za koje su kao podmaladak poeli prisilno oduzimati od krana 1472.g.( Danak u krvi). Openito, Hrvati katolici su se vrsto drali svoje vjere i nikako se nisu mirili sa gubitkom drave i slobode. 1512./13.g. kada se Turci pojaano ire hrvatskim zemljama, franjevci i katolici potajno su i javno radili protiv Turaka, zbog ega je 1516.g. donesen zakon o dravnom progonu katolika ( ruenju novopodignutih crkava i krieva uz putove,te strogo kanjavanje neposlunih ). Da se spasu od drutvene podreenosti i progona, do 300.000 Hrvata seli se u slobodne hrvatske i druge katolike zemlje ( Bunjevci,Uskoci, Vodeni Hrvati, Predavci, okci, Jablaniki u Sinj ). Jedan dio Hrvata, gdje dulje vremena nije bilo sveenika ( istona Hercegovina i zapadna Bosna ) prelazi na pravoslavlje, koje je uivalo posebne povlastice u turskoj dravi.

13

Najvei dio Hrvata u gradovima i trgovitima prihvatio je Islam potpuno, a po selima samo vanjskim nainom ( Kod kue su ivjeli kranski i imali kranska imena, a izvan kue nosili muslimanska imena i takovima se prikazivali ). Ti potonji katolici nazivali su se POTURI. (po(lu)Tur(ci)) 1624.g. u Bosni i Hercegovini bilo je oko 900.000 muslimana (67%) od toga 2/3potura katolika oko 300.000 (22%) a pravoslavnih (Vlaha, Srba i prekrtenih Hrvata) 150.000 ( 11% ). Do bekih ratova s Turcima ( 1683.-1699.g.) katolici e se smanjiti za vie od polovine zbog iseljenja i prekrtavanja, a nakon iseljenja ( 1684.-1699.g.) Hrvati katolici e u Bosni i Hercegovini pasti na 25.000 dua Hrvati su bitno pridonjeli usponu i veliini turskog carstva to sabljom, to umom. Do sredine 17.st. njih 24 bili su Veliki veziri, (Rustem paa, Mehmed-paa Sokolovi rodom iz Vie grada) najvei dravnici svih vremena. Dvadeset i tri Hrvata-muslimana bili su zetovi turskih sultana, a mnogi Hrvati-muslimani vrili su vojnike i upravne slube. 1580.g. do tada kao turski sandakat, Bosna je uzdignuta na ast Vilajeta ( paaluka ) sa sjeditem u Sarajevu, a poslije bekih ratova ( 1683.-1699.) u Travniku.Njemu su bili podreeni svi sandakati: hercegovaki, zvorniki, kliki, krki, bihaki, poeki i azmansko-pakraki. I muslimani i katolici ( Bonjaci i Hercegovci ) govorili su starim hrvatskim jezikom ikavskog govora s primjesama akavtine i tokavtine Sluili su se hrvatskim pismom zvano bosanica, zadrali mnoge hrvatske narodne obiaje, te starinsko narodno praznovjerje - pravjeru o vilama,vjeticama i sl. I danas Hrvati i muslimani ine osebujnu zajednicu, razliitu od doseljenika Srba. Renesansa hrvatske svijesti meu bosansko-hercegovakim muslimanima poinje u 19. stoljeu, kada poinju odlaziti u zapadne kole,te upoznavaju povijest Bosne i Hercegovine. 1683.g.Veliki vezir Kara Mustafa opsjeda Be sa 200.000 ratnika i 300 topova.( posljednji turski pohod na Europu, koji ide preko Ugarske,dok je Hrvatska preputena nasilnitvu begova i paa bosanskog sandakata.) Kralj Leopold I ( onaj koji je pogubio Zrinskog i Frankopana 1671.g.) bjei, pa u pomo stie poljski kralj Jan Sobjeski, koji u saveznitvu sa zapovjednikom njemake carske vojske Karlom Lotarinkim (na inicijativu pape ) hametom razbija tursku vojsku. Nakon nove pobjede kod Harkanja (Baranja), otpoima veliki protuturski rat za osloboenje zaposjednutih zemalja od Turaka ( Ugarske,Slavonije). 1686.g.i Venecija pristupa savezu sa Rusijom, (takoer na inicijativu pape ) pa uz hrvatskog bana Nikole Erdedija,na inicijativu pape nastaje Sveta liga za borbu proti v Turaka. (Venecija se time eli okoristiti uspjesima samoinicijativnih hrvatskih i vlakih ustanika u Dalmaciji, koji su oslobodili od Turaka primorske krajeve.)

14

U Ugarskoj ratuju carske vojske pod zapovjednitvom Karla Lotarinkog i Ljudevita Badenskog i mladog genijalnog Eugena Savojskog, dok u Hrvatskoj banskom vojskom zapovijeda ban Nikola Erdedi, koji 1864.g. pie zagrebakom biskupu: Mene srdce vu Bosnu vlee. On je 1686.g. od Turaka oistio Pokuplje i sjeverni dio zapadnog Pounja.Zauzevi Kostajnicu, provalio je u dananju Bosnu, ali tvrdi Biha nije mogao zauzeti, pa je dananja Bosna ostala pod Turcima. ( sad se vidi koliku je tetu uinio beki dvor, kada je 1671.g. podlo unitio mone hrvatske velikae Zrinske i Frankopane.Da su sada tu ti najuspjeniji protu turski ratnici, u najmanju ruku bili bi osloboeni krajevi hrvatskog kraljevstva izmeu Une i Vrbasa, koje su Turci osvojili u 16.st. A da se od 1686. do 1718.g. nije iselilo iz Bosne preko 100.000 Hrvata katolika, uspjesi banske i carske vojske bili bi jo vei, pa se kasnije na taj ispranjeni prostor ne bi naselio velik broj nehrvatskog ivlja.) 1699.g. zavrava 16. godinji Veliki protuturski rat mirom u SRIJEMSKIM KARLOVCIMA izmeu Austrije, Mletaka i Turaka.( tijek borbi vidi u podsjetniku povijesti Hrvata.) Odredbama tog mira Hrvati nisu bili zadovoljni, budui osloboeni hrvatski krajevi nisu vraeni Hrvatskoj, ve su ostali podijeljeni izmeu tri carstva ( mletako,tursko i austrijsko) na koju nepravdu i danas podsjea udan oblik Republike Hrvatske. Bosna i Hercegovina ostale su i dalje pod osmanlijskom vlasti, ime su ostvarene i dananje granice s Hrvatskom, jer tim mirom od Turaka je osloboena Lika,Krbava, Pokuplje i Pounje, osim gradova Cetina Sinja i Drenika, a zatim sve hrvatske zemlje sjeverno od Save Slavonija zapadno od crte povuene od ua Bosuta na Petrovaradin. 1714.-1718.g.Traje novi protu turski rat izmeu Mletaka i Turaka , kojem se prikljuuje i Austrija 1716.g. Austrija zauzima Gradiku, Bosanski Brod, Brko i Bijeljinu potukavi Turke kod PetrovaradinaMleani zauzimaju Trebinje, Popovo polje i Imotski, okruivi Dubrovnik. Mirom u poarevcu te godine Austrija zadrava uski pojas uz Savu i Unu u Bosni, te Srijem i veliki dio Srbije, a Venecija pripaja Imotski Dalmaciji, izgubivi dubrovako podruje. Najvei dio Bosne i Hercegovine i dalje ostaje pod turskom okupacijom. 1737.-1739.g. vodi se trei protu turski rat u kojem Austrija gubi sve to je dobila predhodnim ratom. ( krajevi u Bosni i Hercegovini i Srbiji.)Takva granica Bosne i Hrvatske ostaje sve do XIX. stoljea U Bosni franjevci voe i prosvjetitelji hrvatske raje, odravaju vezu sa Hrvatskom, odravajui ivom hrvatsku svijest 1788.-1791.g. Vodi se protu-turski rat u savezu s Rusijom.( hrvatska vojska oslobaa Dubicu, Bosanski Novi, Gradiku i Cetin. Rat je zemlju bacio u veliku bijedu, jer uspjenost ratovanja ovisila je o uspostavi starog plemikog ustava, koji je mogao smoi potreban novac, a kako naglo raste nezadovoljstvo apsolutistikom vladavinom JOSIPA II sina Marije Terezije ( 1780.-1790.g.) sazvane su upanije, koje protjeruju kraljevske inovnike, ukidajui njemaki jezik kao slubeni Teko bolestan i slomljen prije smrti Josip II vraa Hrvatskoj i Ugarskoj njihov stari feudalni sustav, ponitava sve svoje reforme osim Edikta o vjerskoj snoljivosti. Bosna i Hercegovina i dalje ostaju pod turskom okupacijom.

15

1831. 29. oujka Dogaa se bosanski ustanak Husein, kojeg je vodio Husein kapetan Gradaevi, zvan Zmaj od Bosne protiv Osmanskoga Carstva. Ustanici su napredovali do Kosova i doline Vardara, ali kasnije su poraeni. Sultan nije ispunio obeanje o autonomiji Bosne i povratku dijelova ranije danih Beogradskom paaluku. 1835.-1845.g. na austrijskom je prijestolju FERDINAND V. 1848.g. Na zahtijev hrv. konzervativne stranke kralj imenuje za bana JOSIPA JELAIA, koji postaje i generalom i zapovjednikom obje banske pukovnije. ( raspisuje izbore za prvi Hrvatski sabor, ukida kmetstvo, zahtijeva monarhiju, kaoustavnu federativnu dravu u kojoj e banska vlast sizati do mora,sjedinjujui VojnuKrajinu i dalmaciju s Hrvatskom.) Na austrijskom prijestolju sada je FRANJO JOSIP I (1848.-1916.) koji bana Jelaia imenuje za guvernera Rijeke i Dalmacije, te carskim zapovjednikom Vojne Krajine Da suzbije madarsko prisezanje na Hrvatsku, Jelai im navjeta rat i sa 40.000 vojnika prelazi Dravu, te vojnom pobjedom dokazao da Madarima nije mjesto u Hrvatskoj. ( Meimurje pripaja Hrvatskoj.) 1867.g. Austrija sklapa nagodbu s Ugarskom temeljem ranijeg Veljakog patenta( budui je 1866.g. izgubio rat s Prusijom i izbaen iz njemakog saveza ime je monarhija podijeljena na dva dijela, pa se od sada naziva AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA.(Time su izdane i unitene sve hrvatske nade i zasluge za suverenost.Hrvatska je podreena Madarima i njome upravlja banski namjesnik: Levin Rauch.) 1869 g. Umire posljednji bosanski vezir u jo uvijek turskoj Bosni i Hercegovini ze ijeg ivota,ve sredinom XIX stoljea dolazi do nemira u Bosni,odnosno otpora viestoljetnoj osmanlijskoj okupaciji. Upravo zbog toga se Srbija i Crna Gora poinju uplitati u bosanske pslove,patako dolazi do estih pogranini sukoba koje nije mogla ukloniti niti Porta ( Turska),a niti mjeovite evropske konisije:Austrija, Rusija,francuska,Engleska i Prusija 1875. 1878 g.Zbog sve teih drutveno-gospodarskih prilika buknuo je bosansko-hercegovaki ustanak . Za vrijeme tog ustanka,vie od 100.000 hrvata iz Bosne prebjeglo je u Hrvatsku traei,ali i dobivajui zatitu od Hrvatskog sabora i bana Ivana Maurania. Istodobno,brojni su dobrovoljci iz hrvatske odlazili u bosnu radi vojne pomoi tamonjim Hrvatima. Svi pokuaji evropske diplomacije,kao i posredovanja brojnih komisija, nisu mogli uiniti kraj krvavome ustanku,a umjesto mira,dolo je do rata (ustanka)Srbije i Crne -Gore sa Turskom (1875.1876 g.) te rusko-turskog rata (18758.-1878 g. 1878 g. sredinom godine evropske su velesile sazvale Kongres u Berlinu,na kojem su namjeravale diplomatskim putem urediti pitanje Balkanskog poluotoka i doveti mir. Na tom Kongresu na prjedlog Engleske ,ovlastile su Austro-ugarsku,da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu,preuzme upravu,te zavede mir i red,to je ona i uinila,ali vojnikom silom. Meutim,prije ulaska vojske u Bosnu,Hrvatski Sabor trai od cara Franje Josipa I ,da se pravni ustroj u Bosni tako uredi,da bi se ona mogla malo-pomalo prikljuiti na ustroj Trodjelne Kraljevine,dakle Hrvatske,ali je taj prjedlog,uz ukor Saboru odbijen.

16

1908.godine temeljem zakljuaka Berlinskog kongresa, Austrija anektira Bosnu Hercegovinu Te godine
ime je Bosna i Hercegovina pripojena Austrougarskoj monarhiji, a time se poslije duge turske okupacije, kao drevna hrvatska zemlja opet nala sjedinjena s maticom Hrvatskom

1908.g.Bosna i Hercegovina pripojena je Austrougarskoj monarhiji , ime se poslije duge turske okupacije, kao stara hrvatska zemlja opet nala spojena s matinom Hrvatskom. 1912./13.g. traje balkanski rat protiv Turaka. (zajednikim djelovanjem Srbija,Crna gora, Grka i Bugarska uspjeno oslobaaju svoja podruja.) 1914 g. Atentatom na austrougarskog prijestoljonasljednika Ferdinanda u Sarajevu od strane srpske tajne
or- ganizacije Crna ruka Bosna postaje povodom I Svjetskom ratu.

1914.-1918.g. traje I. Svjetski rat, kojemu je povod atentat na austro- ugarskog prijestolonasljenika Ferdinanda u Sarajevu.( atetnator je Gavrilo Princip lan tajne srpske organizacije ) ( Centralne sile: Njemaka, Austro-Ugarska, protiv Antante: V.Britanija, Francuska, Rusija, a poslije i Italija. ) Hrvati iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao austro-ugarski podanici morali su ratovati na ruskom ( Galicija ), srpskom ( Drina ) i talijanskom ratitu ( na Pjavi poginulo ukupno 130.000 Hrvata. ) 1916.-1918.g. na prijestolje Austo Ugarske monarhije dolazi kralj KARLO, koji kao gubitnik na poraenoj strani doekuje kraj I.svjetskog rata u kojem nestaju sva tri dosadanja carstva.( AustroUgarsko, Njemako i Rusko ) 5.-6. listopada 1918.g. u Zagrebu je osnovana NARODNO VIJEE Slovenaca, Hrvata i Srba, kao politiko predstavnitvo nove drave S H S-a, u koje za pet dana ulazi i stranka Hrvatska koalicija ( mjeoviti hrvatsko-srpski sastav sa opredeljenjem za zajednitvo) osiguravi prevlast u njemu. U sastavu S H S drave nalazi se i bosanski i Crnogorski prostor. Kralj Karlo izdaje proglas o pretvaranju Austro-Ugarske monarhije u saveznu dravu samostalnih naroda,to Narodno vijee S H S-a odbacuje Hrvatski sabor (29.listopada) raskida sve veze s Austro-Ugarskom monarhijom, proglaava Hrvatsku nezavisnom dravom,te pristupa zajednikoj dravi S H S, priznavajui Narodno vijee za vrhovnu vlast, zadravajui svu mornariku flotu i DOMOBRANE , kao svoju kopnenu vojsku. ( Narodno vijee imenuje zemaljske vlade za Sloveniju,Hrvatsku i slavoniju, Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju i Istru, koju meutim zaposjeda talijanska vlada. ( temeljem Londonskog ugovora, kojim joj to obeavaju sile Antante,ako Italija ue u I.svjetski rat na njihovoj strani. ) Srpska vlada, meutim nije priznala ni dravu S H S, ni narodno vijee, to je bio zajedniki dogovor izraen Krfskom deklaracijom. 09.studenog uz nagovor Antante, potpisana je nova enevska deklaracija o spajanju Drava SHS i Kraljevine Srbije u jednu demokratsku dravnu federaciju. ( potpisnici su: predstavnici Kraljevine Srbije, Jugoslavenskog odbora: Trumbi, Supilo, Metrovi i Drave SHS.); no srpska vlada odbacuje enevsku deklaraciju , ( kao to je to ranije uinila sa Krfskom elei pregovarati samo sa Pribieviem, srbinom elnikom Koalicijske stranke u Zagrebu.)

17

Od straha,da Antanta ( kao pobjednik rata ) ne bi podijelila Hrvatsku ( dio Srbiji, dio Italiji, dio Austriji ) Narodno vijee pristaje na sjedinjenje sa Srbijom i Crnom gorom. ( unato otporu S. Radia ( elnik Hrvatske seljake stranke koji ukazuje na drugaije raspoloenje naroda i na kontuitet hrvatske drave kroz povijest.-HRVATI NE SRLJAJTE KAO GUSKE U MAGLU.) Srpski prijestolonasljednik A. Karaorevi ( 1.prosinca 1918.g.) proglaava uspostavu zajednike drave iako Hrvatski sabor to nije potvrdio. (Tako je Narodno vijee izdalo narodne interese, omoguujui uvoenje centralistikog velikosrpskog reakcionarnog poredka, ime se Bosna i Hercegovina nala u sastavu Kraljevine Srbije zajedno sa Hrvatskom.) 1918 g zavrava I Svjetski rat ,kojim propadaju tri dosadanja carstva ( Aistrougarsko, Njemako i Rusko ) a Bosna se nala u sastavu nove drave S H S (Srba,Hrvata i Slovenaca bez Kraljevine Srbije)jo uvijek sjedinjena,kao drevna hrvatska zemlja sa maticom Hrvatskom, no O9.XI uz nagovor Antante potpi-sana je enevska deklaracija o spajanju drava S H S i Kraljevine Srbije. 1919.g. U Beogradu osnovana Socijalistika radnika partija Jugoslavije. ( a u stvari komunisti.) U Zagrebu osnovan Savez komunistike omladine Jugoslavije ( SKOJ ) koji djeluje tijesno povezan sa Partijom. (U SAD-u, (za vrijeme predsjednika Wilsona) 157.000 Hrvata ( iz Bosne i Hrvatske)potpisuje prosvjed zbog srpskog terora u domovini.) 1920.g.VladaKraljevine Jugoslavije u Beogradu objavljuje OBZNANU ,kojom zabranjuje rad Stranci Prava, KPJ-u i SKOJ-u, kao i druge stranke federalistike orijentacije. U Vukovaru odran II kongres, na kojem je Partija nazvana Komunistikom partijom. Jugoslavenski odbor (Trumbi) ugovorom u Rapalu preputa Italiji hrvatske krajeve na nagovor Antante: Istru, Loinj, Lastovo i Palagruu. ( dok su Rijeku Talijani ranije zauzeli ) 1928.g. (20.lipnja) izveden je atentat na Stjepana Radia usred Narodne skuptine u Beogradu. ( pitoljskim hicima smrtno su ranjeni hrvatski zastupnici: P.RADI, . BASARIEK I. GRANA i STJEPAN RADI (preminuli u bolnici ) 1929.g.(6.januara) kralj Aleksandar uvaa DIKTATURU.(ESTO JANUARSKA DIKTATURA) (Ukida Ustav, rasputa skuptinu, a drava dobiva ime KRALJEVINA JUGOSLAVIJAimena naroda,zastave i grbovi zabranjeni su , kao i sloboda govora ( uvedena cenzura ) Diktatura je rodila nepomirljivu nacionalistiku stranku USTAA, okupljenu oko dr. Ante Pavelia u inozemstvu.Takoer naglo jaa jednako nepomirljiva ilegalna KP Jugoslavije, koja ve 1928.g.za politikog sekretara Mjesnog komiteta u Zagrebu,izabire JOSIPA BROZA TITA. 1931.g. Kralj Aleksandar prisiljen je vratiti Ustav. ( nametnuti ustav, jer ga nije donjela Skuptina ( bio je apsolutistiki i unitaristiki.) 1929 kralj Aleksandar,ukida ustav,uvaa diktaturu a drava dobiva ime Kraljevi-na Jugoslavija.
( imena naroda,zastave,grbovi,kao i sloboda govora zabranjeni su uvedena cenzura )

18

1932.g. Seljako - demokratska koalicija pod vodstvom VLATKA MAEKA donaa ZAGREBAKE PUNKTACIJE, kojima istie demokraciju i narodni suverenitet, osuuje srbijansku hegemoniju i diktaturu, traei novo ureenje dravne zajednice. 1934.g. Kralj Aleksandar pogiba u atentatu u Marseju, za vrijeme posjeta Francuskoj. ( atentat su izveli ustae ! ili makedonska stranka VPUMJ ? ) Vlada Kraljevine Jugoslavije i dalje progoni komuniste i federaliste pomou andarmerije. ( ubijajui: u Sibinju, kraj Broda 15 ljudi,Primotenu, Gospiu, Senju ) zbog ega se osnivaju poluvojnike: Hrvatska seljaka i Graanska zatita. 1938.g. poinje II. Svjetski rat, napadom Njemake na Poljsku 1939.g. Potpisan je sporazum CVETKOVI( srpska vlada ) MAEK ( HSS ), kojim je osnovana BANOVINA HRVATSKA s banom ubaiem, dobivi odreenu samoupravu i neke krajeve s hrvatskom veinom u BOSNI I HERCEGOVINI, te DALMACIJU, koja se nakon dugih stoljea nala opet u domovini. ( Savska i Primorska banovina, Kotar Ilok,id,Brko,Gradaac,Derventa,Travnik , Fojnica ) Srpske stranke na to izbacuju krilatice:Srbi u opasnosti, Srbi na okup, traei izdvajanje iz Banovine Hrvatske, dok su komunisti irili ozraje,da je to zatita burujskih probitaka i poticaj ovinizmu. (Tako se BOSNA i HERCEGOVINA, jo neoporavljena od osmanlijskog rastakanja i progona, kao stara hrvatska zemlja dijelom u sastavu Banovine Hrvatske nala u zagrljaju velikosrpskog svojatanja i komunistikog centralistikog unitarizma. ) 1941.g. ( 25.oujka) Kraljevina Jugoslavija pristupa u Beu TROJNOM PAKTU ( Njemaka, Italija, Japan ) zbog ega vojska u Beogradu izvodi dravni udar ruei kraljevsko namjesnitvo kneza Pavla Karaorevia i postavlja generala Duana Simovia i maloljetnog sina Aleksandra Karaorevia, PETRA II (na inicijativu engleske tajne slube.) Dr.Maek odbija ponudu Njemake,da stane na elo nezavisne drave Hrvatske. Po ulasku njemake vojske u Zagreb, SLAVKO KVATERNIK, u ime dr.ANTE PAVELIA ( 10.travnja ) proglaava NEZAVISNU DRAVU HRVATSKU, a Maek poziva narod i sve pristae HSS-a, da iskreno surauju sa novom dravom. ( no desna struja HSS-a priklanja se ustatvu, dok se lijeva struja odluuje za partizanski pokret.) Slijedi napad njemake vojske na Kraljevinu Jugoslaviju, koja se odmah raspada. (15.travanja kralj i vlada bjee u London, a vojska kapitulira za dva dana; dok jedan dio vojske odlazi u etnike, krijui se u umama.) OPSEG TERITORIJA N D HRVATSKE: cijela Bosna i Hercegovina ( do Drine ), dio Dalmacije, Lika, Gorski kotar, Kordun, Banovina, Zagorje, Slavonija Madarska je odmah okupirala Meimurje i Baranju, a Rimskim ugovorom NDH je morala Italiji ustupiti: srednju Dalmaciju od Zadra do Splita, dio Konavla i Boku Kotorsku, te sve jadranske otoke osim Hvara, Braa i Paga, te znatan dio Primorja i Gorskog Kotara.

19

Vrhovnu vlast u NDH-u imao je GLAVNI STAN na elu sa POGLAVNIKOM, doglavnikim vijeem, pobornikim zborom i povjerenicima. ( U Hrvatskoj su zaredali progoni: idova, Cigana,Srba, komunista i anti-faista, kao i pristaa HSSa; tj. svih onih koji nisu suraivali s vlau. Dakle, BiH, kao stara hrvatska zemlja nala se u sklopu Nezavisne Drave Hrvatske. 1945.g. zavrava II. Svjetski rat slomom sila Osovine: Berlin-Rim-Tokio ( 09.svibnja ) Na Jalti ( Krim ) se sastaju: Roosvelt, Churchil i Staljin, radi dogovora o podjeli Njemake na etiri okupacijske zone, interesnih sfera u osloboenim zemljama, stvaranju nove Jugoslavije ( DFJ demokratske federativne Jugoslavije, kao i osnivanju meunarodne mirotvorne organizacije, radi zatite svjetskog mira ubudue. ( 25.travnja, San Francisco ). Tako se i Bosna i Hercegovina nala sjedinjena sa maaticom Hrvatskom,ali saa u sklopu totalistikog komunistikog titovog reima. SLOM NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE: Poglavnik bjei u inozemstvo postrojbe hrvatske vojske povlae se zajedno sa civilima, okupljajui se u BLEIBURGU ( Austrija ) i predajui se Englezima,no ovi ih krei enevsku konvenciju o ratnim zarobljenicima predaju Titovim partizanima ( s kojima su stopljeni i preobueni etnici ) koji odmah po prelasku granice pobiju veliki broj ljudi bez suenja ( 40.000 u mariborskim umama ) i UPRKOS INJENICI, da nova vlast nije izraz narodne volje demokratskim izborima dana. Ujedno zapoinje KRINI PUT HRVATA, jer su preostali dio zarobljenika sprovodili kroz cijelu zemlju pjeke, bez vode i hrane na prisilan rad. ( Tko ne bi izdrao taj mar, ili bi zaostao u koloni, na mjestu bi ga ubili, bez obzira je li su to Hrvati iz hrvatske ili Bosne i Hercegovine.Odluka o tome doneena je u Beogradu uz nazonost Tita, sa ciljem, da se zauvijek slomi hrvatska narodna volja za nezavisnou. ( Sve do sporazuma Tito ubai ( posljednji hrvatski ban ) na Visu 1944.g.( uz potporu Engleza ) tim sporazumom je ukinuta vlada Kraljevine Jugoslavije u izbjeglitvu i dosadanja partizanska vlast, te se objedinjavaju partizanske i etnike postrojbe, a dogovorena je i zacrtana nova DF Jugoslavija, koju e potvrditi prvi izbori poslije rata. etnici su ratovali uz Talijane protiv partizana sprovodei genocid po Bosni i Hrvatskoj.) Tako se Bosna i Hercegovina nala u sklopu 2. DFJ Demokratske Federativne Jugoslavije, kao esta federalna republika, iako je u sklopu te dravne tvorevine ivjelo pet naroda, to je izraeno i ustavom i dravnim grbom sa pet buktinja meusobno stopljenih. ( Hrvati, Srbi, Slovenci, Crnogorci i Makedonci ). ( Osim te este republike Bosne i Hercegovine u kojoj su ivjeli gotovo iskljuivo Hrvati i Srbi, Ustavom su bile oblikovane jo dvije autonomne oblasti u kojima je ivjelo takoer mjeovito stanovnitvo Hrvata i Srba. To su autonomna pokrajina Vojvodina i autonomna oblast KOSOVO I METOHIJA. Kasnijim ustavnim promjenama takva Jugoslavija mijenjala je svoje ime, najprije u F N R J, a zatim u S F R J . ( dakle, pojam NARODNE drave zamijenjen je sa pojmom SOCIJALISTIKA drava, iako je sve odluke donijela najprije komunistika partija na kongresima ( od vrha do baze ; a zatim bi federalna i republika skuptina to toboe raspravljale, i zakljuile.)

20

( Hrvatski se ival j sustavno i na podmukli nain progonio pod raznim izgovorima: raseljavanjem, zbog izgradnje ogromnog vojnog poligona u LICI SLUNJ, ili izgradnje akumulacijslog kjezera u JABLANICI RAMA u BOSNI, ili PERUA u LICI i slino. Poticao se odlazak na privremeni rad u inozemstvo, te doseljavanje Srba u hrvatske krajeve:srpski oficiri sa obiteljima u JNA garnizone u Hrvatskoj, vojna odmaralita i vikendice na moru i sl. rukovodei kadar podoban u gospodarska poduzea i forume. Za cijelo vrijeme ove Jugoslavije sustavno se irila propaganda (na naunoj osnovi) u tuzemnoj i inozemnoj javnosti o genocidnosti Hrvata, te ugroenosti Srba ( zavijeno u bratstvo i jedinstvo) 1990 g. Raspada se S F R Jugoslavija zbog bahatog pokuaja veliko srpskih komunista na elu sa Miloevi- em, jer se Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina temeljem ustava iz 1974 g.
demokratski od cjepljuju od takve Jugoslavije opredjeljujui se za viestranake izbore.

1990.g.Prekid 14.Izvanrednog kongresa SK Jugoslavije ,zbog bahatog pokuaja velikosrpskih komunista na elu sa srpskim predsjednikom Miloeviem da nametnu svoju vlast ostalim narodima Jugoslavije.( raspada se jedinstvo SKJ-e i zapoinje raspad SFRJ kao drave. Teko ostvaren dogovor jugoslavenske vlade s republikim vladama o mogunosti odravanja viestranakih izbora. Na prvim viestranakim izborima u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, te Makedoniji pobjeuju nekomunistike stranke: HDZ u Hrvatskoj, a HDZ i SDA ( muslimani ) u Bosni i Hercegovini. 1991 g.Velikosrpsko etniki J N A ne miri se s takvim raspletom, pa zapoinje agresivni rat,najprije na Sloveniju, uz svoj poraz,zatim na Hrvatsku takoer uz svoj poraz 1995 g.,a zatim na Bosnu i
Hercegovinu

1991.g. poinje napad JNA na Sloveniju. ( povod: kontrola granice s Austrijom). u proljee 1991.-1995.g. zapoinje Domovinski rat u Hrvatskoj protiv agresivnog rata posrbljene JNA, pobunjenih Srba u Hrvatskoj ( balvan revolucija ) te dobrovoljce iz Srbije protiv Hrvata u cilju stvaranja Velike Srbije ( za poetak na liniji: Karlobag Gospi Pakrac Virovitica ). ( Time bi Bosna i Hercegovina automatski postale dio Velike Srbije.) 1992.g. U Hrvatskoj se zaustavlja rat, jer dolaze zatitne snage UN ( UNPROFOR) te se agresorska vojska JNA povlai u Bosnu i Hercegovinu, gdje zapoima trei rat za osvajanje Bosne i Hercegovine 1995.g.Vojno-redarstvenom briljantnom akcijom BLJESAK i OLUJA osloboena je zapadna Slavonija( 508 km ) a zatim za tri dana oko 11.000 km osloboeni su dijelovi Like, sjeverne Dalmacije, Kordun i Banovina.U savezu sa bosanskom hrvatskom vojskom (HVO) a temeljem sporazuma Hrvatske i BiH osloboeni su i planinski dijelovi Bosne uz hrvatsku granicu ( operacije Ljeto 95. i Maestral).Na alost, dolazi i do sukoba bosansko-hrvatske i bonjako muslimanske vojske oko dominacije u sredinjoj Bosni. 1997 g.zavrava agresorski velikosrpski rat na Bosnu i Hercegovinu Daytonskim sporazumom na ameriku inicijativu,uspostavljen je mir, pa se sve tri nove drave posveuju svom demokrat- tskom
razvoJu

Mirovnim sporazumom u Daytonu (SAD) na ameriku inicijativu,koji je potpisan u Parizu( 14.prosinca 1995.g.) uspostavljen je mir u Bosni i Hercegovini uz nazonost snaga UN (UNTAES) na nain, da hrvatski i bonjaki ( muslimani )entitet tvore FEDERACIJU BOSNE I

21

HERCEGOVINE, a srpski entitet dobiva REPUBLIKU SRPSKU, ali unutar cjelovite Bosne i Hercegovine, kojoj je na elu prvi predsjednik Izet Begovi ( SDA ). Tako je Bosna i Hercegovina postala "samostalna" drava. Istim sporazumom odlueno je, da se preostali dio okupirane Hrvatske od Veliko Srba 1991.g. mirnim putem reintegrira u svoju hrvatsku dravu uz nazonost UNTAES-a ( podruje hrvatskog Podunavlja, Srijem i Baranja 4.6% ukupnog hrvatskog teritorija ). 1999.g. Zapoeo zrakoplovni napad NATO-a na III. Jugoslaviju ( SR Jugoslavija ) zbog srpskog genocida nad Albancima na KOSOVU, te zbog odbijanja svakog sporazuma za mirno rjeenje Kosovskog pitanja. ( 90% Albanci ). ( 80. dana NATO bombardira sve strateke ciljeve u Srbiji ). 03.lipnja Skuptina SRJ u beogradu prihvaa NATO-v plan od pet toaka: povlaenje oruanih snaga VJ iz Kosova povratak protjeranog albanskog stanovnitva, te prekid etnikog ienja na Kosovu dolazak trupa NATO na Kosovo radi zatite mira i povratka Albanaca te uspostava autonomije Kosova 2005 RepublikuBosnu i Hercegovinu ine dva entiteta : Republika Srpska ( pravoslavci) a bonjako-( muslimani) hrvatski (katolici) entitet, tvore FEDERACIJU BOSNE i
HERCEGOVINE koja ima svoju saveznu vladu, ali i nadreenog povjerenika Evropske Unije uz nazonost oruanih snaga U N-a i U N T A E S-a,djelujui kao u protektoratu.

2006 g. (krajem lipnja) parlamentarna skuptin Evrope u Strasbourgu predloila je novi Ustav za B i H i tom prigodom preporuila uvoenje jednog - Bosanskog - slubenog jezika u Bosni i Hercegovini, umjesto trenutna tri : (bosanskog, hrvatskog i srpskog.) (U vrijeme Osmanlijske Bosne svi su govorili hrvatskim jezikom, a kako su pismeni

bili sveenici franjevci, oni su i pisali "pismom rvackim", kako su ga nazivali i muslimani. - Ulaskom Austro-Ugarskih trupa u Bosnu i Hercegovinu 1878 g.(Aneksija Bosne koje je predvodio general Filipovi (Hrvat) slubeni jezik je bio "hrvatski", ali beka administracija alje u Bosnu eha Truheljku, koji pod paskom i novanom potporom jednog njemakog gradonaelnika preimenuje pismo hrvatsko u "bosanicu." - 1890 g.Odlaskom generala Filipovia sa mjesta uprave u BiH, beka administracija mijenja naziv slubenog "hrvatskog jezika u " ZEMALJSKI jezik", no kako to nitko nije htio prihvatiti, nareuje se zajednikom ministarstvu financija u Beu da iznae rjeenje jezinog nazivlja za BiH, ali samo da ne bude "hrvatski" - 1896 g.smijenjen je Franc Mikloi (ef slavistike katedre u Beu), jer je na upit izvjesnog Benjamina Kalaja (rizniara u Beu - germanizirani eh) preporuio za BiH "hrvatski", a tamo gdje su Srbi "srpski jezik" Vatroslav Jagi, koji preuzima katedru u austrougarskom parlamentu u Beu ustvrdio, da se u BiH jezik treba zvati "BOSANSKI." 1907 g. za vrijeme ministra Burijana naziv "bosanski jezik" je zamijenjen nazivom "hrvatskosrpski"
22

- Od 1945.-1990 g. jezik BiH zvao se "srpsko-hrvatski

- Kako u prolosti, tako i danas nitko ne pita jeziare niti povijesniare, ve se odluke donose na "stratekim sastancima" negdje u Strasbourgu ili Bruxallese ili Beu.
TISKANI IZVORI SAZNANJA:__ POVIJEST HRVATA U VRIJEME NARODNIH VLADARA________ Ferdo ii Pretisak izdanja iz 1925.g. NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE________________Zagreb 1990.g. Dominik Mandi HRVATI I SRBI DVA STARA RAZLIITA NARODA NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE Zvonimir Grbai, I. Mauran, J.J. Radilovi, M. Trnski, V.Vuki HRVATI SLIKE IZ RATNIKE PROLOSTI Izdava: CARSKI HUSAR_________Zagreb 1993.g. HARAHVATI - hrvatsko glasilo 2006 g. br 12 UBENIK POVIJESI VI raz. 2011 g N.Budak, M.M.Crljenko (str.52.) Sveti Ivan Zelina, 2.005.godine Sastavio i prepisao Branimir Besak

VLADARI

BOSNE I HERCEGOVINE HRVATSKE

ZEMLJE

626 g. Hrvati naseljavaju dananju Bosnu i Hercegovinu. 753 g. Na Duvanjskom Saboru, Bosna postaje autonomna jedinica hrvatske drave. 9. i 11.st. Bosna u sastavu Kraljevine Hrvatske drave.( granii na Drini sa bugarskom.) * 948 / 9 g. za vrijeme prijestoljonasljednih borbi u Hrvatskoj poslije kralja Tomislava,srpski Veliki upan aslav zauzi- ma Bosnu i druge hrvatske krajeve istono od Vrbasa i Cetine * oko 960 g. Hrvatski kralj Kreimir II SURONJA oslobaa Bosnu i sjedinjuje s Hrvatskom. * 990./91 g. Bugarski car zauzima Crvenu Hrvatsku Hum (Boka-Kotorska,Bar,Uljcin) i Bosnu. * 1018 g.Bizantski car Vasilije II pobjeuje Bugare i zauzima sve bugarske krajeve,pa i Bosnu. * 1036.- 1042 g. Hrvatski kralj Stjepan I, za vrijeme nartodnog ustanka oslobaa Bosnu od Bizanta i ujedinjuje sa Hrvatskom Crvenom Hrvatskom. * 1060 g. Hrvatski kralj Petar Kreimir IV osniva u Bosni bosansku katoliku biskupiju. * 1089 g. Papa Klement III Vibret prikljuuje bosansku katoliku biskupiju Metropoliji u Baru. BOSNA JE U SATAVU HRVATSKO-UGARSKE UNIJE ( kraljevska loza ARPADOVIA)

23

1139 g. Bosnom upravlja banski vojvoda LADISLAV ( sin hrvatsko ugarskog kralja BELE II )1155 g. Prvi poznati ban Bosne je ban BORI, koji pomae hrvatsko.ugarskom kralju GEJZI II u borbi
protiv Bizanta.

1163. 1204 g. Bosnom upravlja KULIN ban. ( blii roak Boria ) 1204. 1221 g. Bosnom upravlja ban STJEPAN. 1221. 1254 g. Bosnom upravlja ban NINOSLAV ( u pismu papi Grguru VII pie,da su Bosnom prije
njega vladali njegovi preci.)

1254-1312g.Bosnom upravlja ban PRIJEZDA VELIKI(sin kerke hrvatskog


velikaa Kotromana blizak roak NINOSLAVA i djed Stjepan II Kotromania STIPOA HRVATSKO UGARSKA DRAVNA UNIJA kralj KARLO DRAKI loza Anuvinaci 1312. 1353 g. Bosnom upravlja ban STJEPAN II KOTROMANI STIPO( postavlja ga dosadanji ban Bosne, Mladen ubi, sin Pavla ubia bana Hrvatske,gospodara Bosne i kneza Huma, sada nasljedni gospodar Bosne i Dalmacije) 13531391g.Bosnom upravlja ban TVRTKO I KOTROMANI(sinovac Stjepana II Kotromania,)
okrunjen bossanskom kraljevskom krunom, a iza 1382 g. uzima naslov KRALJA DALjMACIJE i HRVATSKE.

HRVATSKO-UGARSKA DRAVNA UNIJA kralj IGMUND LUXEMBURKI 1391. 1416 g. Bosnom upravlja HRVOJE VUKI-HRVATINI (nije Kotromani) hrvatsko dalmatinski
ban po imenovanju kralja Ladislava Napuljskog (prortu kandidata igmundu u dinastijskim borbama za hrvatsko-ugarski prijesto.)

1416. 1435 g. dijelom Bosne gospodari Hrvatiniev protivnik SANDALJ HRANI 1435. 1466 g. Zahumljem (Hercegovinom)upravlja Humski knez STJEPAN VUKI KOSAA ( kojemu hrvatsko-ugarski kralj Fridrih III dodjeljuje poasni naslov HERCEG,zbog kojega
se i danas cijelo to podruje naziva HERCEGOVINOM )

1443. 1461 g. Bosnom upravlja kralj TOMA STJEPAN ( SINOVAC Sandalja Hrania ) HRVATSKO UGARSKA DRAVNA UNIJA kralj MATIJA KORVIN (1458 1490 g.)

24

Osvaja sjevernu Bosnu slama mo neslonih velikaa i centraliziraq vlast Osnovao Jajaku i Srebreniku banovinu zbog obrane odTuraka.

1461. 1464 g. Bosnom upravlja posljednji bosanski kralj STJEPAN TOMAEVI


( njegova supruga posljednja bosanska kraljica KATARINA KOSAA u narodu upamena po velikoj brizi,kao DOBRA KRALJICA )

1463 godine Turci osvajaju Bosnu - BOSNA 1482.godine Turci osvajaju HERCEGOVINU.

APTOM PADE

HRVATSKI NARODNI VLADARI BOSNE i HERCEGOV ( sin hrv.- ugar. kralja Bele II l.poznati bosanski ban hrv.krvi1155, - 1163 g. 2,Kulin ban ( Kotromani )
( blizak roak Boria ) 1163, - 1204 g._________________ 3 Stjepan

( Kotromani ) 1204. 1221 g.

4.Matej Ninoslasv ( Kotromani ) 1221,-1254 g.


( pie papi Grguru IX ,da u Bosni prije njega vladaju njegovi preci)

5. Prijezda Veliki ( Kotromani ) 1254, - 1312 g.


( blizak roak Ninoslava i djed Stipoa )

Jelena Kotromani
???+ 1382 g. ena hrv.-ugar.kralja Ludovika I Anuvinca ( 1342. 1382 g.)

6. Stjepan II Kotromani Stipo 1312. 1353 g.


( ena Elizabeta ki Kujavskog kneza Kazimira III Velikoga (1310- 1370) -- u srodstvu s hrv.- ugar. kraljem Karlom I Anuvincem )

7,

Vladislav Kotromani 1326. 1353 g.

( brat Stjepana II kotromania STIPOA) ena :Jelena ( Bribirska) Kotromani (ki Jurja II Bribirskog i unuka hrv. bana Pavla I ubia Bribirskog)

25

ki Marija ( udana za austrijskog ) velikaa Ulricha von Helfensteina ( nema potomstva )

sin 8, Stjepan Tvrtko sin Stjepan Vuk 1353, - 1391 g. + 1374 ( tvrtko ima 15 god. pa do punoljetstva za njega) vlada majka Jelena (Bribirska) Kotromani
1377g. Tvrtko se proglaava kraljem,pa je majka Jelena 1, bosanska kraljica,jer umire 1378 g.

9, Hrvoje Vuki Hrvatini ( nije Kotromani ) 1391, - 1416 g. Banski vojvoda u Bosni

1139 g 1- Bori ( Kotromani )


Ladislav Arpadovi ( ban Hrvatske i Dalmacije )

10.Sandalj Hrani 14?? 1435 g.


( gospodar dijela Bosne )

Stjepan Vuki Kosaa 1435. 1466 g.


( sinovac Sandalja Hrania) ( Humski knez Herceg, Zahumlja Hercegovine )

Toma Stjepan 1443. 1461g.


( kralj Bosne )

Stjepan Tomaevi 1461. 1463 g.


( ena : Katarina Kosaa ) -- posljednji kralj Bosne, pogubio ga sultan Mehmed II pod Jajcem -- Turci osvajaju Bosnu 1463.godine BOSNA APTOM PADE

26

Grgur Orlovi, borio se 1525 g. u obrani grada Jajca. - Ivan Orlovipoginuo je 1526 g. u bitci na Mohakom polju - Alaupovi, bosansko praplemstvo(ivjeli su i jo ive oko Fojnice i Travnika.

Bosansko plemstvo prije turskih osvajanja: - KRUIEVI


- KORIJENI - KOPI

VREMENSKI PODSJETNIK POVIJESTI

27

C R V E N E J U N E H R V A T S K E R. CRNE GORE
OD DOSELJENJA DO FEDERALNE DRAVE

CRVENA ILI JUNA HRVATSKA

626 g.Prema Konstantinu Porfirogenetu u njegovu djelu O UPRAVI CARSTVOM, Hrvati su kod svog dolaska na jug 626.g. naselili tadanju Dalmaciju, Panoniju i Ilirik sve zemlje uz Jadransko more od Istre do Valone i gorja Himare ( u dananjoj Albaniji.) 753 g. Crvena Hrvatskajuna, pa jo kasnije Hum--humske zemlje, pa hrvatska DUKLJA .danas crnogorsko i albansko primorje ) kao i Panonijom (Stara hrvatska kronika biljei U tom STROIL, brat njegov s vojskom svojom vaze kraljevstvo od Ilirije,a to jest sva zemlja,a jest s ovu stranu Valdemije( Vinodola) deri Polonije( Apolonija u Albamiji ) SVIOLAD, sin Sroilov i bi kraljevstvo Bosna i Valdemin deri Polonije, tako primorsko, kako i zagorsko kraljevstvo. CRVENA HRVATSKA:-donski Hrvati( ostali tamo ) -Hum,Zahumske zemlje ,Duklja ( Boka Kotorska, Bar,Uljcin, Drau Albaniji ) ( od 7. do 13. stoljea ) Ti su krajevi Duvanjskim saborom 753 na samoupravne jedinice : Bijelu = Zapadnu Hrvatsku ( od rijeke Rae u Istri do rijeke Cetine u damanjoj Dalmaciji ), te Crvenu Hrvatsku = Junu Hrvatsku ( od Cetine do Valone i gorje Himare u dananjoj Albaniji.

CRVENA HRVATSKA je bila na Duvanjskom saboru razdijeljena na samoupravne pokrajine:Neretvu, Zahumlje, Travunju, Duklju i Ilirik.

28

Ove su pokrajine inile jednu dravnu cjelinu ( manje vie meusobno povezanu, koja je priznavala vrhovnitvo opega hrvatskog vladara kralja u Bijeloj Hrvatskoj ) 8.st. ( krajem ) Neretva postaje jaka pomorska sila, koja u 9. i 10.st. samostalno vodi uspjene bitke s Venecijom, prisilivi je na plaanje danka, da bi slobodno plovila Jadranom. 806.-817.g. u borbama s Bizantom Hrvati su izgubili Ilirik, pa je granica june Hrvatske sizala do rijeke Drima u Albaniji. 10.st.(poetkom)posebno se razvilo ZAHUMLJE na elu sa vojvodom Mihajlo Vuevukiem,naj uglednijim hrvatskim velikaem uz kralja Tomislava. U drugoj polovici 10.stoljea vodstvo Crvene Hrvatske preuzima DUKLJA . Koja se prostirala uz more od Kotora do Drima, u kojoj se ak razvila hrvatska dinastija na elu sa banom ili vojvodom (po narodu kraljem).U to vrijeme banom Crvene Hrvatske bio j e Vladimir, kojega je 900.g. zarobio bizantski car Samuel oenivi ga svojom kerkom Teodorom Kosarom, vratio ga u Crvenu Hrvatsku kao vladara, ali pod bizantskim vrhovnitvom.( narod ga poznaje pod: Sv. Vladimir)(to se desilo,budui da Stjepan DRISLAV,opi hrvatski kralj stupio u prijateljstvo s Bizantom.)

1018.g. kada je Vasilije II unitio bugarsko carstvo, Bizant je zavladao svim do tada bugarskim zemljama ( Bugarskom, Srbijom , Bosnom i Crvenom Hrvatskom do rijeke Cetine ).
29

1034.g. poslije smrti bizantskog cara Romana III ( Argira ) DOBROSLAV, sin kneza Dragomira, ( strica dukljanskog vladara Sv. Vladimira) pobunio je protiv Bizanta Hrvate u Crvenoj Hrvatskoj i Srbe u Rakoj,te je u drugom ustanku ( 1040.-1042.g.)protjerao Bizantince i sam zavladao zemljom. 1036.-1081.g. kneza Dobroslava nasljeuje njegov sin MIHALA VOJISAVLJEVI (kojeg bizantinski izvori zovu vladar onih, koji se zovu Hrvati). On je,kao i njegov otac DOBROSLAV priznavao vrhovnitvo hrvatskih kraljeva Stjepana I i Petra Kreimira IV, ali 1074.g. nije priznavao izbor SLAVCA za hrvatskog kralja, pa je Duklju odcijepio od Hrvatske i osamostalio. 1077.g. Mihala je dobio kraljevski naslov i krunu od bizantskog cara Nikifora Brijenija, ime je osnovano novo hrvatsko kraljevstvo u Crvenoj ili junoj Hrvatskoj. Kako je u dravi bilo snaga, koje se nisu slagale s cijepanjem jedinstvene hrvatske kraljevine,Mihala je dao napisati ljetopis : Kraljevstvo Hrvata, kojim dokazuje, +da je Duklja prvotno sredite stare hrvatske drave, pa je on samo obnovio staro zakonito stanje. Mihala se obraa i papi Grguru VII, molei ga da mu poalje zastavu Sv.Petra, a biskupu u .Baru.za.metropolitansk.plat, no papa Grgur VII bio je zauzet borbom za prevlast s protureformistikom strujom katolike kurije na elu s protupapom Clementom III, kojeg je pomagao i njemaki car Henrik IV.

30

1081.- 1101 g. na kraljevski prijesto Crvene Hrvatske dolazi kralj BODIN, sin kralja Mihale i tek je njemu uspjelo dobiti kraljevsko priznanje za Duklju i metropolitanski plat za barskog nadbiskupa, ali od protupape Klementa III Viberta. (protureformistika struja katolie kurije.) Prvih godina svoje vladavine BODIN oslobaa Raku ( Srbe )od Bizanta, te u Rakoj postavlja velike upane dva svoja dvorjana:VUKANA i MARKA, dukljanske Hrvate, starinom iz Rib -nice kod dananje Podgorice. TO JE BILO SUDBONOSNO ZA BUDUNOST HRVATSKE DUKLJE, jer kada je poslije njegove smrti uslijed borbi u kraljevskoj obitelji, Duklja oslabila, Raki upani poeli su se mjeati u Duklju polaui pravo na nju, kao staru domovinu, sve dok posljednjeg dukljanskog kralja opet MIHAJLA II VOJISAVLJEVIA nije ubio STEFAN NEMANJA (praunuk Bodinova dvorjana Marka) obnovitelj Rake Srbije i 1189 g. potpuno uklonio dukljansku kraljevsku obitelj i sam zavladao tom starom hrvatskom zemljom. 1189 g. STEVAN NEMANJA (obnovitelj Rake - Srbije = hrvatske krvi) preuzima vlast u Duklji. Hrvatsko puantvo Crvene Hrvatske bilo je od starine katoliko rimskog obreda, sluei se djelomino latinskim, a djelomino glagoljicom. I Stefan Nemanja i njegova braa Stracimir i Miroslav, kada su postali vladarima u Crvenoj Hrvatskoj, priznavali su vrhovnitvo Rima. Najstariji sin Nemanjin, VUKAN i njegov sin uro kraljevi Duklje, bili su dobri katolici. Najmlai sin Sava uio je za arhijepiskopa u Bizantu. Bizantski obred u zemlje Crvene Hrvatske poeo je uvoditi arhijepiskop SAVA, najmlai sin Stefana Nemanje, kada je 2219.g. osnovao pravoslavne episkopije u Stonu za Zahumlje i Travunju, a u Prevlaci u Boki Kotorskoj za Duklju. (Naime, 1204 g. kada kriari u 4.kriarskom ratu osvajaju Carigrad, raspada se Bizantsko carstvo na brojne kneevine, (koje kasnije osvaja car Duan na poziv Kantakuzina - grko-bizantskog velmoe i pretendenta na mjesto regenta bizantskog carstva i voe graanskog rata u Bizantu), a papa osniva dravu Srbiju od bizantske pokrajine Servije (danas Makedonija i Solun), Rake (danas Kosovo) Zete i Duklje (danas Crna Gora.) 1219 g. Carigradski patrijarh prognan je u Nikeju, ali spaava svoj utjecaj na Balkanu imenujui Savu Nemanjia za arhiepiskopa srpske pravoslavne autokefalne crkve, to znai za crkvenog i svjetovnog vladara. On je osniva dinastije, koja je vladala preko 150 g. tj. do 1371 g.kada umire Uro V - sin cara Duana, koji umire 1355 g.) Budui, da je domae puanstvo bilo ustrajno u starom rimskom obredu, srpski su kraljevi, posebno URO I (1246.-1276.g.) i njegov sin URO II MILUTIN (1282.-1321.g.) upotrebljavali silu, da ih prevedu na pravoslavlje, katolike biskupe progonili, a katolike upe i samostane oduzimali i u njih smjetali pravoslavne sveenike i kaluere. 1345.g. papa Klement VI (1342.-1352.g.) traio je od STEFANA DUANA, kralja Srbije,da povrati samostane,crkve,otoke i sela, koje su neki kraljevi Rake, tvoji predasnici,u svoje vrijeme preoteli i ti ih sad dri zaposjednute. 1355 g. Smru srpskog cara Duana poinje propast srpske drave za vladanja njegovog sina nesposobnog Uroa V. Srbija se raspada na kneevine, koje ve 1363 g. postaju redom turski vazali, da bi 1371 g.sa smru Uroa V Srbi predstavljali okosnicu turskog opstanka u Evropi. 1360.-1421.g. na prijestolju Duklje nalazi se hrvatska obitelj BALII, koji su nakon Duanove smrti oslobodili Duklju,uspostavili domau upravu, vrativi crkvu u krilo katolike crkve.

31

1439.-1496 g. CRNOJEVII koji su vladali u ZETI, brdskom dijelu negdanje Duklje,bili su pravoslavni, ali su bili snoljivi prema katolicima,te odravali veze s Rimom i Venecijom. 1482.g.kada suTurci zauzeli Hercegovinu, a1496.g. Zetu i Morau, katolici su bili brojni u svim krajevima, osobito u primorju od Budve do Bojane, zatim u Nikikoj krajini, te izmeu Zete i Morae. 1610.g. bila su katolika glavna stara dukljanska plemena Bijelopavlovia, Pipera,Bratonoia i polovica Kua. Tijekom 17.st.uslijed manjka katolikog sveenstva, te ogorenog turskog progona u katolikim zemljama, katolicizam je gotovo isezao, jer je jedan dio preao na Islam, a veina na pravoslavlje. Stari Hrvati katolici oko Bara i u primorskim krajevima listom su preli na Islam nakon neuspjelog ustanka 1648.g 1513.g.-1529.g. Crnom Gorom vlada poslijednji CRNOJEVISKENDER BEG,kao turski sandak beg u crnogorskim brdima. 1529.-1696.g. vladali su cetinjski ( pravoslavni ) episkopi iz raznih plemena. 1696.-1851.g. vladali su episkopi iz bratstva Petrovia Njegoa. Na Badnju veer 1709.g. na poticaj episkopa DANILA I ( 1696.-1737.g.) pravoslavni Crnogorci oistili su crnogorska brda od muslimana. (dio su pobili,a drugi dio pobjegao u hercegovaki, bosanski i skadarski sandakat. bjeei u Bosnu i Sandak, kao i kasnije u 19.st. nosili su sa sobom hrvatsko ime i to su davali svojim obiteljima i mjestima gdje bi se nastavili.Tako imamo: Hrvati,Hrvii, Hrve, Hrvaii, Arvati, Arvatovii ;Hrvacka, Hrvati, Hrvatsko Brdo i.t.d.) 1830.-1851 vlada vladika Petar II NJego - pravi apostol posrbljavanja u Crnoj Gori. 1851.g.Crnom Gorom vlada DANILO II. Rastavlja dravnu od crkvene vlasti i osniva nasljednu kneevsku porodicu Petrovia Njegoa, iako formalno pod turskim suverenitetom. 1878 g.(13.srpnja) Berlinskim kongrsom velikih sila, kojim je poslije rusko - turskog rata odbaen Sanstefanski ugovor i prekrojena evropska karta, Crnoj Gori, Srbiji i Rumunjskoj priznata je nezavisnost, budui je do sada formalno bila pod turskim suverenitetom, a BiH anektirana. 1910 g. Nasljedni knjaz Nikola I iz nasljedne kneevske porodice Petrovia Njegoa Crnu Goru proglaava kraljevinom. (21.listopada 1907 g. na Cetinju je uhien neki Stevan Ratkovi-uesnik bombakog atentata na kneza Nikolu I , po planu tajne srpske organizacije "Crna ruka," iako je Srbija to negirala.) Knez Nikola I uvao je nezavisnost Crne Gorevjetom diplomacijom, udajom lijepih keri po evropskim dvorovima. (jedna je nosila krunu talijanske kraljice) i uz posebnu zatitu carske Rusije, ali ne i naklonost Kraljevine Srbije, iako je Nikola I bio djed mladog srpskog kralja Aleksandra Karaorevia Kada se 1910 g.okrunio za kralja, od Rusije jedobio maralsku palicu, kao najvjerniji saveznik. Na izmaku Prvog svijetskog rata Srbija je progutala Crnu Goru. ("Unuk pojeo djedovinu.") 1918 g. Nakon I.svjetskog rata Crna Gora je uklopljena u dravu SHS Srba, Hrvata i Slovenaca, ubrzo i u Kraljevinu Jugoslaviju, uza sve politike i vjerske promjene u Crnoj Gori,( kojoj je srednjovjekovni naziv hrvatska Duklja ) od polovice 15.st. nikada nije bila prekinuta hrvatska predaja, niti utrnuta svijest o hrvatskom porijeklu.U taj prostor nikada se nije doseljavao strani narodni ivalj,nego su stalno ivjeli potomci negdanjih dukljanskih Hrvata -Dinaraca, koji i danas govore hrvatskim ijekavskim govorom s jakom primjesom hrvatske akavtine i akavskim naglaskom.) Kada je turski putopisac Evlija elebija 1664.g. doao u dananji crnogorski kraj Pivu meu pravoslavne Crnogorce, navodi, da su tu ivjeli isti, pravi Hrvati.

32

U Carigradu se predstavnik Crnogoraca nazivao HRVATBAA U slubenom dokumentu 1863.g. izdanom u Carigradu spominje se:DIMITRIJE VICKOVI, poglavar Hrvata u Zupcima ( Crna Gora ). Sve do sredine 19.st. posrbljavanje u Crnoj Gori nije imalo jaeg uspjeha Pravi apostol srpstva u Crnoj Gori bio je vladika PETAR II NJEGO ( 1830.-1851.) koji je pod jakim utjecajem srpske propagande ILIJE GARAANINA (Zartanije 1.plan Velike Srbije ) i Vuka Stefanovia Karaia spjevao svoje pjesniko djelo GORSKI VIJENAC. 1945 g.Temeljem toga, stvaraoci druge Jugoslavije dravnim su ustavom stvorili crnogorsku republiku i odredili crnogorski narod, kao razliit od drugih naroda Jugoslavij 1990 - 1995 g. Raspadom SFRJugoslavije i posije velikosrpske agresije na Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, bahatim nastojanjem Srbije, Crna Gora ostaje u sklopu Srbije, a i poslije pod nazivom Republika Jugoslavija (trei put) zahtjevajuisvoju nezavisnost. 2006 g. Na prvim demokratskim izborima,temeljem provedenog referenduma sa vie od 55% glasova "za samostalnost "(jedinstven uvjet Evrope u svijetu) Crna Gora postaje samostalna drava. LITERATURA: HRVATI I SRBI DVA STARA RAZLIITA NARODA___________Dominik Mandi Nakladni zavod Matice hrvatske Sveti Ivan Zelina,- 2.000. i 2.005.godine Zagreb 1990.g. Dopuna 2006 g. Sastavio i prepisao Branimir Besak

NARODNI VLADARI DUKLJE

u CRVENOJ HRVATSKOJ u 10.st.

?______________________________________ knez Dragomir


( stric Sv. Vladimira )

Sv.Vladimir Oko 975 g.


( ena :Teodora Kosara ) --ki bizantskog cara Samuela

33

sin

Dobroslav 1034. -- ????

Mihala Vojisavljevi 1036. 11081.


sin kralj (.vladar onih,koji se zovu Hrvati) -odcjepljuje Duklju od Hrvatske

Bodin 1081. 1101 g.


kralj ( oslobaa raku od Bizanta i postavlja ) tamo dva svoja dvorjana v. upana

kralj Mihajlo II Vojisavljevi ??? - 1189 g.

knez Rake Stefan Nemanja


( praunuk Bodinovog v.upana Marka )

-1189g. uklanja dukljansku kraljevsku obitelj i sam zavlada Dukljom - nasljeuju ga sinovi kraljevi Vukan i uro - svi su oni bili dobri katolici,dok najmlai sin Sava, kao arhijepiskop 1219g. uvaa bizantski obred u cijelu dravu ( Raku i Duklju ) - srpski kraljevi Uro I (1242.-1276.) Uro II (1282.-1321.) i car Duan do1335 g.silom prevode katolianstvo u pravoslavlje . Balii 1360.- 1421g ( dukljanska obitelj oslobaa Duklju i vraa katolianstvo

Crnojevii1439.-1496g.
(vladari iz Zete brdskom dijelu Duklje ) -bili su pravoslavni,ali snoljivi prema katolicim - 1496. Turci osvajaj u Zetu katokici se progone,mnogi prelaze na islam. - 1513.- 1529 g. nakon posljednjeg Crnojevia Skender bega u Crnoj gori stvara narodna teokratska uprava pod cetinskim episkopom. - od 1529.- 1696 g. vladaju cetinski episkopi iz raznih plemena. - od 1696.-1851 g. vlada bratstvo Petrovia Njegoa, kao Danilo I (1696.-1737.) a pravi apostol srpstva u Crnoj Gori bio je vladika Petar II Njego (1830.-1851.) - 1851 g. vladika Danilo II odvaja dravnu od crkvene vlasti i osniva nasljednu - kneevsku porodicu Petrovia Njegoa . - 1867 g.(2.srpnja)Crna Gora objavljuje Turskoj rat i staje na stranu Srbije u 1. srpskom ustanku.

34

- 1878 g. Velike sile na Berlinskom kongresu priznaju Crnoj Gori samostalnost. - 1910 g.Skuptina kneevine Crne Gore proglaava se kraljevinom - uklopljenom u dravu SHS, a knjaza Nikolu kraljem. (bio je to teak udarac velikosrpskim tenjama o" zajednikoj "dravi pod krunom Karaorevia ) (Posljednji knez Nikola, vladao je od (oko 1860,.1918 .) uz potporu velikih sila. ) - 1918 g. zavretkom Prvog svijetskog rata, Versajskim mirovnim ugovorom stvorena je Kraljevina Jugoslavija,pa Crna Gora gubi nezavisnost,jer je sastavni dio te Jugoslavije. To je kraj crnogorske samostalnosti, jer ju je srpska vojska okupirala 1918 g. proglasivi njeno bezuvjetno pripojenje Srbiji (bez izbora i plebiscita uz pomo domaih izdajica.) (Pod kraj Prvog svjetskog rata Francuska je krojila granice na "Balkanu" u korist svoje saveznice Srbije u zakulisnoj igri. Poslije kapitulacije u Prvom svijetskom ratu kralj Nikola izbjegao je u Francusku, to je bio general Franchet d Esperey uputio je tri srpska odreda u do tad nezavisnu Crnu Goru, kako bi je pripremio za prikljuenje Srbiji na dar. Za sluaj prosvjeda Pariz mu je poslao tajni naputak: "Izjavite da Srbi ne sluaju, pa formalno optuite njihovo zapovjednitvo !" Srpska vojska je odmah razoruala lokalne ustanike, sprijeila povratak iz zarobjenitva svim zagovornicima nezavisnosti Crne Gore.) 1918 g. od 26.-29. studenoga tako iskonstruirana Velika podgorika skuptina svrgnula je kralja Nikolu, a Crnu Goru sjedinila "s bratskom Srbijom" pod crnogorskom dinastijom Karaorevia unukom crnogorskog kralja Nikole. Uzalud je kralj Nikola iz izbjeglitva optuivao da je izveden montirani dravni udar, zapad "to nije uo!" ( Jutarnji list 29.studeni 2.006 g.) - 1945 g. ustavom SFRJugoslavije stvorena je republika Crna Gora,ime se priznalo,da su Crnogorci drugaiji narod, ali ipak pod dominacijom velikosrpskih htijenja - komunista. - 1990 g.do 1995 g. raspadom SFRJugoslavije, ( zbog bahate veliko-srpske elje za dominacijom) Crna Gora ostaje u dravnoj uniji sa Srbijom, (voljom svjetskih sila sve do 2006g.??), najprije kao trea Jugoslavija, a zatim prisiljena ustavnim promjenama, koje je nametnula Evropska Zajednica, kako bi odgodila odcjepljenje Crne Gore, mijenja ime u Republika Srbija i Crna Gora, ali sa eljom Crne Gore za sticanjem samostalnosti i autonomnim crkvenim ustrojstvom, to moe ostvariti tek posdlije 3 godine poeka)

- 2006 g.(05.lipnja)poslije referenduma o odvajanju od Srbije, voljom graana Crna Gora


proglaava nezavisnost i time postaje nezavisna Republika Crna Gora. (Za taj referendum Crna Gora je konano dobila pristanak Evropske Zajednice,uz uvjet da ostvari prag od 55% glasova-to je presedan u povijesti, a ona uspjeva i to ostvariti.)

35

Dananji grb Republike Crne Gore

Izvornik :

POVIJEST HRVATA U VRIJEME NARODNIH VLADARAVLADARA - Ferdo ii PREGLED HRVATSKE POVIJESTI - Stjepan Antoljak ( Sve karte Hrvatske od Rima do Prvog Svijet. rata.) Pregled sastavio : Branimir Besak ( 2005.godine) Dopunjeno 2006 g., 2008 g.i 2O1O g.

36