You are on page 1of 51

PRVO ZASJEDANJE ZAVNOBiH-a

5. Mrkonji-Grad, [2526] novembar 1943. ZAPISNIK PRVOG ZASJEDANJA ZAVNOBiH-a1) ZAPISNIK Konstituirajue skuptine Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, odrane u Mrkonji Gradu dana 26 i 27 novembra 1943 godine. 2 ) I. Drug D u a n I v e z i pretsjednik Oblasnog NOO-a z a Bos. K r a jinu iz Banje Luke, predlae u poasno pretsjednitvo Skuptine: Pretsjednika Sovjeta narodnih komesara, marala Sovjetskog Saveza, Staljina; pretsjednika britanske vlade, Vinstona erila, pretsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava, Franklina Ruzvelta Vrhovnog komandanta NOV i POJ, Tita pretsjednika AVNOJ-a, dr. Ivana Ribara, pretsjednika ZAVNOH-a, Vladimira Nazora i pretsjednika Izvrnog odbora Osvobodilne fronte, Josipa Vidmara. Uz buran aplauz, delegati jednoduno primaju predloeno poasno pretsjednitvo. Drug D. Ivezi predlae, zatim, u radno pretsjednitvo Skuptine slijedee delegate: Dr. Vojislava EDecmanovia, prvaka SDS iz Bijeljine; Aleksandra Preku, biveg narodnog poslanika HSS-a iz Tuzle; Sulejmana Filipovia, pukovnika NOV i P O J iz Sarajeva; Novaka Mastilovia, svetenika pravoslavne crkve iz Gacka; Rodoljuba olakovia, novinara iz Bijeljine; Avdu Humu, knjievnika iz Mostara i uru Pucara Starog, lana Oblasnog NOO-a za Bos. Krajinu, lana AVNOJ-a iz Bos. Grahova. 28

za sekretare: Skendera Kulenovia, knjievnika iz Travnika i Iliju Doena pravnika iz Bosanskog Petrovca. U Verifikacioni odbor: Dr. Vasu Butozana, lana Oblasnog NOO-a za Bosansku Krajinu; Sefketa Maglajlia, sekretara Oblasnog NOO-a za Bosansku Krajinu; Husniju Kurta, direktora Gimnazije iz Mostara; Juru Begia umskog nadsavjetnika iz Dervente; Todora Vujasinovia, zamjenika komandanta III korpusa NOV i P O J . Delegati jednoduno primaju predloeno radno pretsjednitvo, sekretare i Verifikacioni odbor. II Sveano zasjedanje

Pretsjednik Radnog pretsjednitva, drug dr. Vojislav Keomanovi predlae pozdravne depee Vrhovnom tabu NOV i POJ, Pretsjednitvu AVNOJ-a, Izvrnom odboru ZAVNOH-a, Izvrnom odboru Osvobodilne fronte. Uz burno odobravanje, delegati usvajaju predloene depee. Pretsjednik, zatim, poziva delegate da jednom minutom utanja odaju poast naim palim borcima za slobodu i predlae slijedei dnevni red

I Sveano zasjedanje: 1) pozdravni govori II Radno zasjedanje: 1) izvjetaj Verifikacionog odbora 2) referat Rodoljuba olakovia: Spoljna i unutranja politika situacija 3) diskusija po referatu 4) referat Osmana Karabegovia: Znaaj ZAVNOBiH-a 5) diskusija po referatu 6) izbor vijenika ZAVNOBiH-a 7) izbor vijenika AVNOJ-a 8) izbor Prezidijuma ZAVNOBiH-a 9) rezolucija 10) Razno. Dnevni red se jednoglasno usvaja. General-major Arsa Jovanovi, naelnik Vrhovnog taba NOV i POJ, pozdravlja Skuptinu u ime Vrhovnog taba NOV i POJ. 29

U svom govoru on istie da se zasjedanje vri u vremenu kada je oevidno da je pobjeda na naoj strani. Naa vojska postala je moan strategijski faktor ne samo na Balkanu, nego i u saveznikoj koaliciji. Ona se pokazala ne samo sposobnom da oslobodi nau domovinu, nego i da ouva izvojevanu slobodu. Naa slavna vojska nee dozvoliti da se u nau zemlju vrati izbjeglika izdajnika vlada sa kraljem Petrom na elu koja je, saraujui s okupatorom, izazivala i izaziva bratoubilaki rat meu naim narodima. Bosna i Hercegovina odigrala je znaajnu ulogu u narodno-oslobodilakoj borbi. Ona je dala mnogobrojne svoje sinove u nau vojsku koji su tukli neprijatelja na svim frontovima. Na terenu Bosne i Hercegovine odigrale su se mnoge slavne bitke. Sve vanije odluke o operacijama nae vojske donio je na Vrhovni Komandant drug Tito na tlu Bosne i Hercegovine. Narod Bosne i Hercegovine, u najteim danima, iprimio je na svoja njedra desetke hiljada naih boraca, ukazavi im svaku pomo. Danas Peta divizija otvara vrata Srbije i prua joj svoju bratsku ruku u zajednikoj borbi za slobodu. Uestvujui na taj nain u naoj svetoj borbi za slobodu, Bosna i Hercegovina pruila je primjer borbenog jedinstva svim junoslovenskim narodima. U toj borbi ona je podnijela velike rtve. Ali e zato Bosna i Hercegovina biti sutra sretna, usklaena u bratskoj federativnoj zajednici junoslovenskih naroda. Pretsjednik AVNOJ-a dr. Ivan Ribar, uzima rije i pozdravlja Skuptinu u ime AVNOJ-a. U svom govoru, on istie da je politika Osmanlija, Bea, Pete i Berlina, a kasnije i politika protunarodnih reima u staroj Jugoslaviji, razdvajala i zavaala Srbe, Hrvate i Muslimane u Bosni i Hercegovini, dok je narodno-oslobodilaki pokret stvorio od Bosne i Hercegovine primjer borbenog jedinstva i bratstva svim naim narodima. Narodi Bosne i Hercegovine u borbi koja je zadivila itav svijet, izgradili su svoju istinski demokratsku vlast koja poinje od seoskih NOO-a pa zavrava ZAVNOBiH-om kao najviim politikim pretstavnitvom naroda Bosne i Hercegovine. Danas treba, nastavlja'dr. Ribar, da se postavi princip narodnog samoodreenja, to znai da sam narod, bez iije pomoi sa strane, ostvari pravo da i u budunosti sam ravna svojom sudbinom, izgradivi putem narodno-oslobodilake borbe temelje jedinstva i bratstva. Bosna i Hercegovina stvorila je uslove za ostvarenje principa narodnog samoodreenja. To je odgovor etnicima koji nastoje da uvedu staru jugoslavensku vlast to je odgovor jugoslavenskoj izbjeglikoj vladi u Kairu; to je odgovor okupatoru i Pavelievim 3 ) ustaama; to je odgovor svim izdajnicima nae zemlje od Nedia 4 ) do Rupnika 5 ), svima koji su protiv narodne slobode. Na kraju, dr. Ribar istie, da je pobjeda blizu, ali naglaava da mi treba da budemo spremni jo na teke bitke i rtve. Treba i dalje da razvijemo borbeno jedinstvo Srba, Hrvata i Muslimana. Neka jedinstvo naroda Bosne i Hercegovine bude vrsto kao jedinstvo NOV, neka se bratstvo odrazi i u bratstvu sa ostalim narodima Jugoslavije!. 30

uro Pucar Stari pozdravlja Skuptinu u ime Pokrajinskog komiteta K P J za Bosnu i Hercegovinu. On potsjea delegate na injenicu da je Komunistika partija bila ona sila koja je nae narode organizovala na oruanu borbu protiv okupatora i domaih izdajnika. Komunistika partija mobilisala je u tu borbu sve svoje lanove i poloila za ast i slobodu naroda nebrojene rtve. U toj borbi organizovana je NOV. Na tlu gdje je okupator mislio da e zametnuti kolo najkrvavijeg bratoubilakog klanja Komunistika partija je otpoetka unosila duh bratstva meu nae narode i tim duhom oplemenila nau junaku vojsku. Na taj nain, razbijen je pakleni plan okupatora i njegovih slugu. Pavelievih ustaa i Mihailovievih etnika, oruanih bandi izdajnike vlade u Kairu sa kraljem Petrom na elu. Jo za vrijeme stare Jugoslavije, Komunistika partija borila se protiv nacionalnog ugnjetavanja, za demokratsku Jugoslaviju; borila se protiv petokolonake politike i izdaje, za slobodnu nezavisnu Jugoslaviju; u asovima nae narodne tragedije, kada su nae narode napustila sva vodstva bivih politikih stranaka, Komunistika partija povela je nae narode ne samo putem borbe protiv okupatora i njegovih slugu, nego istovremeno i putem borbe protiv svih pokuaja da se vrati staro stanje koje [je] nau zemlju i dovelo do katastrofe. Danas, kada se u Bosni i Hercegovini izgrauje vrsta zgrada istinske narodne vlasti, Komunistika partija obeaje da ni u budue nee aliti nikakvih rtava i da e uloiti sav svoj trud, sva svoja bogata iskustva, da se ova borba krunie slobodnom, narodnom, federativnom Jugoslavijom, u kojoj e Bosna i Hercegovina biti ravnopravna jedinica Boidar M a g o v a c, lan Izvrnog odbora HSS, lan Izvrnog odbora ZAVNOH-a, pozdravlja Skuptinu u ime ZAVNOH-a. On napominje da se dogaaj, kao ovaj dananji, ne deava [ni] u jednoj zemlji Evrope. Nema naroda koji bi u dananjim ratnim prilikama stvarao svoj parlamenat. To ini jedino na narod. Dok Bosna i Hercegovina stvara svoje vijee, iz Kaira dolazi glas da je izbjeglika vlada ukinula zakon o zatiti drave. 6 ) To ne treba da nas udi. Naa je pobjeda blizu. Drug Magovac istie da je u to potpuno uvjeren. U to su, izgleda, uvjerena i gospoda iz Kaira, pa su odluila da, kad ve nemaju drave, ukinu i zakon o zatiti drave. Josip V i d m a r , pretsjednik Izvrnog odbora Osvobodilne fronte Slovenije, pozdravlja delegate u ime onog malog naroda koji ivi na malom prostoru krajnjeg sjeverozapada nae domovine, naroda koji je pretrpio dva zvjerska faizma: talijanski i njemaki. U dananjoj Skuptini on vidi jedno novo jamstvo za bolji ovit naih naroda u Jugoslaviji, koja e biti nezavisna, demokratska, federativna Jugoslavija. Ako se u Bosni koja je najkomplikovanija zemlja u Evropi ostvari potpuno bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, onda ga nee biti teko ostvariti ni izmeu Srba, Hrvata, Slovenaca, Makedonaca pa ak i Bugara. Poziva delegate da se i u budue ugledaju u bratstvo koje vlada meu narodima u Sovjetskom Savezu i koje proima nau vojsku. To bratstvo osnovni je uslov za rjeenje svih unutranjih pitanja nae drave. 31

Pop V l a d a Ironie Srbije.

Z e e v i ,

pozdravlja delegate u ime Oslobodilake

Navodi da je svojim oima vidio sve one strahote poinjene u oblasti oko Drine 1941 godine. Od strane ustaa poklano je na hiljade Srba, dok su etnici Drae Mihailovia prolili mnogo nevine muslimanske krvi. Kao komandant zvornikog sektora i kao pravoslavni svetenik, on je uzimao u zatitu muslimanski svijet. Poziva se na dvojicu drugova koji su ivi svjedoci da su na zajednikom sastanku u Zelinju etnici Drae Mihailovia traili pokolj Muslimana, protiv ega je bio on sa svojim drugovima. Na tom sastanku donesen je zakljuak da se ne smije izvriti to zlodjelo, ali su ga etnici ipak izvrili, otvoreno izjavljujui da izvruju nareenje izbjeglike vlade sa kraljem na elu. Zato se ta vlada i kralj Petar, kao saradnici okupatora i izazivai bratoubilakog rata, mogu vratiti u nau zemlju samo kao zloinci, odgovorni za tol^-ra zloinstv. nad naim narodom. Rada Vranjeevi, lja Skuptinu u ime A F - a . lan Centralnog odbora A F 2 - a , pozdrav-

ene Bosne i Hercegovine, uzevi znaajno uee u narodno-oslobodilakoj borbi, postale su vrst oslonac narodno-oslobodilakog pokreta. Zajedno sa svojim drugovima, ene e se i nadalje boriti protiv okupatora i njegovih slugu, a sutra, poslije osloboenja nae zemlje, one e uloiti sve svoje snage u izgradnju sretne budunosti nae Bosne i Hercegovine u okviru federativne Jugoslavije. Ni ene nee dozvoliti da se u nau domovinu povrati staro stanje koje eli da ponovo zavede izdajnika vlada u Kairu i njezin kralj Petar. ene na ovoj istorijskoj skuptini obeaju da e i u budue davati od sebe sve da se priblii as konanog narodnog osloboenja. Milan Hercegovine. Perkovi, donosi Skuptini pozdrav omladine Bosne i

Omladina Bosne i Hercegovine odigrala je vidnu ulogu u borbi naih naroda za osloboenje. Omladina je, meu prvima, iskivala oruano bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana; veliki dio boraca u naim jedinicama sainjava omladina; u pozadini, omladina je uinila mnogo za narod i vojsku kroz svoje poljoprivredne brigade; ona je pridonijela znaajan prilog u kulturno-prosvjetnom podizanju svome i svoga naroda. Uee omladine u narodno-oslobodilakom pokretu je organizovano. Omladina Bosne i Hercegovine u okviru U S A O J - a stvorila je svoj USAOBiH. Mladi Bosanci i Hercegovci, Srbi, Hrvati i Muslimani, obeaju pretstavnicima naroda na ovoj skuptini da ni u budue nee aliti nikakvih rtava da se to prije istjera okupator i unite njegove sluge, te da se onemogui povratak staroga stanja koje ele da nam ponovno nametnu izdajnici u Kairu pod. pokroviteljstvom kralja P e t r a II. M i t a r K o v a e e v i , komandant Podruja Mrkonji Grad-Kiju, pozdravljajui delegate izraava radost da se ova istorijska Skuptina odrava ba u gradu oko kojeg je proliveno mnogo krvi najboljih narodnih 32

sinova u borbi protiv etnikih izroda koji su se, ba u ovoj oblasti, naroito uporno borili protiv nae NOV, kao najvjernije sluge okupatora i ustaa po nareenju izbjeglike vlade i kralja Petra.

III Radno zasjedanje

Poslije pauze, u 21 as poinje radno zasjedanje. U ime Verifikacionog odbora, Dr. Vaso Butozan [ita] Zapisnik verifikacionog odbora od 25 novembra 1943. 7 ) Provjeravajui sva punomoja delegata za I skuptinu Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine ustanovili smo, da je prisutno 247, od toga 193 delegata sa pravom glasa, iji se spisak prilae ovom zapisniku. Verifikacioni odbor: Dr. Vaso Butozan, s. r. Maglajli efket, s. r. Husnija Kurt, s. r. J u r e Begi, s. r. Todor Vujasinovi, s. r. Izvjetaj Verifikacionog odbora prima se jednoglasno. Pretsjednik radnog pretsjednitva najavljuje referat druga Rodoljuba Colakovig: O spoljnoj i unutranjoj politikoj situaciji. 8 ) I. Naa i'storiska konferencija pada u vrijeme kada se dinovska borba svih slobodoljubivih naroda svijeta na elu sa monim i bratskim Sovjetskim Savezom, protiv varvarskog faizma, protiv Hitlerovog novog poretka pribliava svom pobjedonosnom zavretku. Nezadriva ofanziva nepobjedive Crvene Armije, uspjesi naih engleskih i amerikih saveznika u Italiji, borba porobljenih naroda Evrope protiv faistike tiranije doveli su Hi tier ovu Njemaku na rub propasti. Ve peti mjesec herojska Crvena Armija goni faistike horde na Zapad. Nevienim poletom i junatvom, nenadmaivom ratnom vjetinom, pod rukovodstvom genijalnog vojskovoe druga Staljina, ona unitava razbojniku Hitlerovu vojsku i isti svetu rusku zemlju od faistike pogani. Od Kurska do Gomela, od Taganroga do itomira ostalo je nepregledno groblje faistikih lupea, koji su se drznuli da napadnu veliku zemlju socijalizma. Nita nije pomogla Hitleru njegova totalna mobilizacija; nita mu nije pomogao veliki broj divizija koji je bacao na Istoni front, ne bi li u toku ljeta 1943. povratio ono to je u toku ruske zimske ofanzive 1942/43 nepovratno izgubio. Totalna mobilizacija mogla
3 ZAVNOBiH, I

33

je dati na brzu ruku opremljene nove divizije, ali nije mogla podii iz groba onu odabranu Hitlerovu vojsku koja je nala smrt na nepreglednim ravnicama Rusije od Staljingrada do Kurska i Harkova. Postalo je sasvim oigledno da se odnos snaga izmeu Sovjetskog Saveza i faistike Njemake temeljito izmijenio u korist Sovjetskog Saveza. Hitler je izgubio sva ona preimustva koja je imao u prvoj godini rata, koja su mu omoguila privremene uspjehe. U punoj mjeri dole su do izraaja neiscrpne snage Sovjetskog Saveza, koje Crvenoj Armiji omoguuju ofanzivu dosad nevienih razmjera u istoriji ratova. U tekim uslovima otadbinskog rata, koji iziskuje naprezanje svih materijalnih i moralnih snaga, pokazala se vrstina sovjetskog poretka. Sovjetski Savez je ne samo izdrao bez ikakvih unutranjih potresa pritisak dinovske Hitlerove vojne maine, ve je uspio da u toku rata povea svoju snagu koja danas obezbjeuje velianstvene pobjede Crvene Armije. Solidnost ekonomskog sistema, povjerenje narodnih masa u sovjetsku vlast i Boljeviku partiju, bratstvo sovjetskih naroda sve je to omoguilo brzo mobilisanje svih sredstava potrebnih za pobjedu nad faistikim osvajaima. Narodi Sovjetskog Saveza ispoljili su, kako na frontu, kao vojnici Crvene Armije, tako i u pozadini, u fabrikama i kolhozima, rudnicima i saobraaju, junatvo, portvovnost i upornost koji su zadivili itav svijet. Oni su zaduili itavo slobodoljubivo ovjeanstvo, jer su primili na svoja plea najvei dio tereta ovog najteeg od svih ratova i podnijeli u njemu najvee ljudske i materijalne rtve. Blagodarei, u prvom redu, naporima i rtvama naroda Sovjetskog Saveza, osujeeni su planovi faistikih imperijalista o stvaranju njemakog svjetskog gospodstva i ovjeanstvo je spaseno od najkrvolonije tiranije i najbezdunijeg pljakanja. Uspjesi Crvene Armije u toku ljeta ove godine snano su odjeknuli u svim zaraenim zemljama. Oni su, prije svega, slomili faistiku osovinu i liili Njemaku njenog glavnog saveznika u Evropi. Pad Musolinija i docnija kapitulacija Italije jeste u prvom redu odjek pobjeda Crvene Armije. One su bile dokaz da je Njemaka ve izgubila rat. To je natjeralo izvjesne krugove u Italiji da se iupaju iz Hitlerovog zagrljaja, u nadi da e tako izbjei njegovu sudbinu. To je olakalo saveznicima da se, poslije pobjede u sjevernoj Africi, iskrcaju u Italiju i da prenesu svoje operacije na evropsko tie. Izbacivanje Italije iz stroja, dalji jo vei uspjesi Crvene Armije, kao to je prelaz Dnjepra, izazvali su pravu paniku u satelitskim dravama. Maarska, Bugarska, Finska i Rumunija nale su se u kripcu. Reakcionarne klike tih zemalja, koje su se doepale vlasti protiv volje naroda, bile su godinama vjerne sluge Hitlerove, nadajui se da e u njegovoj slubi i osigurati za vjeita vremena svoju protivnarodnu vladavinu, i olako se doepati plijena. Sad, kad je legenda o nepobjedivosti njemake vojske, pod udarcima Crvene Armije razvijana u prah i pepeo, kad je postalo oigledno da je Hitler izgubio rat, te reakcionarne klike nastoje da se otkae od svog gospodara. U Finskoj se uju sve vie glasovi protiv saveza sa Njemakom, i to uipravo iz krugova bliskih vladi. U 34

Maarskoj klika oko Hortija 9 ) i Kalaja, 1 0 ) uznemirena blizinom Crvene Armije, prepodobno pria o tome kako ne eli tuih zemalja, kako e dati svojim manjinama sva prava. U Rumuniji, na iju e kapiju uskoro zakucati Crvena Armija, vri se evakuacija iz Bukovine iz Besarabije onih Rumuna koji su sanjali o velikoj Rumuniji do Odese. Bugarski vlastodrci, uplaeni bombardovanjem Sofije, evakuiu prestonicu, u kojoj su mislili da e biti poteeni od ratnih strahota. Mjesto pobjednikog bahatog tona, sve se vie uje tuno cviljenje iz satelitskih zemalja o njihovoj nevinosti, o njihovoj neodgovornosti. Ako cvile, i za nevolju im je. Ne samo to nema nikakvih izgleda da e se lako napljakano sauvati, ve su, naprotiv, svi izgledi da valja plaati koom za poinjene zloine. S avolom su tikve sadili, sasvim je pravo to e im se o glavu lupati. Takvo raspoloenje u satelitskim zemljama oznaava sve veu izolaciju faistike Njemake. Takozvana Hitlerova neosvojiva evropska tvrava pokazuje se kao sasvim nesolidna graevina, koja ozbiljno prijeti da jednog dana, koji vie nije daleko, zatrpa i svog neimara, i njegove pomagae. Pored poraza na bojnom polju, faistika Njemaka doivjela je teak udarac na politikom polju. Glaveine faistike Njemake nastojale su i nastoje da preko svojih reakcionarnih prijatelja u Engleskoj i Americi izazovu trvenje izmeu Sovjetskog Saveza s jedne, i Engleske i Amerike s druge strane, da oslabe antihitlerovsku koaliciju i tako omogue sebi izlaz iz rata bez kapitulacije. Ta nastojanja dobila su ozbiljan udarac na konferenciji triju sila u Moskvi. 11 ) Tu se, na sastanku predstavnika Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike, jo jednom potvrdila vrstina antihitlerovske koalicije. S a radnja Saveznika u borbi za unitenje Hitlerove Njemake postala je jo tjenja. Osim toga na moskovskoj konferenciji rijeeno je, prema rijeima druga Staljina, da se, poslije pobjede nad Hitlerom, uspostavi u Evropi takav poredak koji e potpuno iskljuiti mogunost nove agresije od strane Njemake i da se ostvari trajna ekonomska, politika i kulturna saradnja evropskih naroda, zasnovana na uzajamnom povjerenju i uzajamnoj pomoi, sa ciljem obnove privrede i kulture koju su Nijemci razruili. Sve ovo znai teak udarac Hitleru i reakcionarima u Engleskoj i Americi, kao i ostalim zemljama. Meutim, to ne znai da su te reakcionarne snage prestale da postoje. One su stalno budne i aktivne. To su iste one snage koje su prije rata ivo radile na izolaciji Sovjetskog Saveza, koje su pomagale Hitlera u njegovim pripremama za napad na Sovjetski Savez i koje su prieljkivale Hitlerovu pobjedu, kad je muki i vjerolomno napao na Rusiju. Videi danas da je ta pobjeda nemogua, ti reakcionarni krugovi nastoje da spasu faistiku Njemaku od katastrofe. Upravo te snage koe otvaranje istinskog drugog fronta u Evropi; te snage podravaju sve one reakcionarne emigrantske nazovi-vlade, koje se vie boje svog osloboenog naroda nego Hitlera. Sve u svemu: tuena na bojnom polju od Saveznika, u prvom redu od junake Crvene Armije, tuena na politikom polju, sve vie napu3* 35

tena od svojih satelita, faistika Njemaka nalazi se pred katastrofom. Ova e nastupiti utoliko prije, ukoliko se svi slobodoljubivi narodi itavog svijeta u borbi protiv zajednikog neprijatelja ugledaju na Sovjetski Savez, koji daje najvee rtve u ovoj borbi. Ukoliko prije bude otvoren drugi front u Evropi, ukoliko se jae rasplamsa oslobodilaka borba porobljenih naroda Evrope, utoliko e prije faistika Njemaka biti prinuena na kapitulaciju. Samo na taj nain mogu se skratiti stradanja naroda koji pite od zuluma Hitlerovih hordi, kao i od zuluma svojih vlastitih izroda u Hitlerovoj slubi. II. Pobjedonosna ofanziva Crvene Armije, kapitulacija Italije i napredovanje naih engleskih i amerikih saveznika u Italiji, snano su odjeknuli u porobljenim zemljama Evrope. Sve smjelije i otvorenije istupaju slobodoljubive snage tih zemalja protiv faistike tiranije: pobuna u Danskoj, pojaana aktivnost grkih, poljskih i francuskih partizana, krupna djela sabotae u Norvekoj i t. d. Naroito snanog odjeka imale su te pobjede nad Hitlerom u naoj zemlji koja, meu porobljenim zemljama Evrope, prednjai u oslobodilakoj borbi protiv faizma. Taj odjek u naoj zemlji nije se odrazio samo u pojaanim akcijama jedinica nae slavne Narodno-oslobodilake vojske i partizanskih odreda, ve je imao dalekosenije posljedice. Blagodarei dalekovidnosti naeg Vrhovnog taba, naoj organizovanosti, snalaljivosti i brzini naih tabova, Narodno-oslobodilaka vojska iskoristila je kapitulaciju Italije, zaposjela itavu jadransku obalu i razoruala nekoliko italijanskih divizija u Sloveniji, Dalmaciji, Hrvatskom Primorju i Crnoj Gori. Za nekoliko dana nikle su nove brigade i divizije, snabdjevene modernim naoruanjem, koje su odmah stupile u borbu protiv naih neprijatelja. Operacije jedinica Narodno-oslobodilake vojske u Sloveniji i Dalmaciji zadaju naroitu glavobolju faistikom okupatoru, jer se one vode na samim pristupima fronta u Italiji na kome se bore nai engleski i ameriki saveznici. Tako su operacije nae vojske neposredno povezane sa operacijama naih saveznika u Italiji; samim tim naa vojska postala je jo znaajniji inilac u borbi protiv faistike Njemake nego to je dosad bila. I nai engleski i ameriki saveznici uvjerili su se najzad da je naa slavna, vojska jedina snaga koja u Jugoslaviji vodi borbu protiv faizma. Stoga su oni poslali svoje misije naem Vrhovnom tabu i ukazali nam izvjesnu materijalnu pomo. Naa Narodno-oslobodilaka vojska, ponos i uzdanica naih naroda, danas je jaa nego ikada. Njene jedinice vode borbu od Trsta do Ulcinja, od Splita do Drave, Timoka i Vardara. Uzalud je faistiki okupator bacio u borbu protiv njih svoje odabrane divizije; uzalud su Hitlerovi generali briljivo pripremali svoje ofanzive u namjeri da unite nau vojsku. Pokazalo se da je ona neunitiva, kao to [je] neunitiva tenja naih naroda za slobodom i pravdom. Ona je neunitiva zato to je nikla iz n a 36

roda, koji je dao svoju najbolju djecu da brane njegovu slobodu, da se bore za njegovu bolju budunost. Ona je neunitiva zato to je nju stvorila i to njom rukovodi herojska Komunistika Partija Jugoslavije, koja je nau slavnu vojsku zadahnula duhom bezgranine ljubavi prema svojoj domoyini, duhom junatva, upornosti i samoprijegora. Ona je neunitiva zato to je to vojska nerazruivog bratstva naih naroda koja se nesebino bori za pravednu stvar. Ona je neunitiva zato to nju predvodi vod naih naroda, hrabri i mudri drug Tito, koji je olienje borbenog bratstva svih naroda nae domovine i nosilac njihovih vjekovnih tenji za ivotom u slobodi, miru i blagostanju. Poslije svake ofanzive naa Narodno-oslobodilaka vojska, oeliena naporima i obogaena iskustvom, postajala je jaa. U nju su se ulivale hiljade novih boraca koji su jo jae razbuktavali plamen oslobodilake borbe naih naroda. Plamen narodno-oslobodilake borbe obuhvatio je itavu Jugosla'/ viju. Za posljednjih nekoliko mjeseci u Sloveniji su se odigrali najkrupniji dogaaji u istoriji bratskog slovenakog naroda. Sloveniji su prisajedinjeni Gorica i slovenski dio Istre, i to ne blagodarei neijoj milosti, ve blagodarei iskljuivo junakoj borbi slovenakog naroda za slobodu. Razbucane su izdajnike bijela 12 ) i plava garda, 1 3 ) koje su bile u slubi okupatora. Najirim narodnim slojevima u Sloveniji postalo je jasno, da je samo zastava Osvobodilne fronte zastava slobode i bolje budunosti slovenakog naroda. U Hrvatskoj plamti narodni ustanak. Okupatoru nisu pomogle ni ustake bande ni reakcionari iz biveg vodstva H. S. S. s Maekom 14 ) na elu, koji su propovjedali politiku ekanja. Hrvatski narod prezreo je te potajne pomagae okupatora i listom se digao na oruje. S njime su se prikljuili namdno-oslobodilakom pokretu najbolji prvaci Hrvatske Seljake Stranke. Dalmaciju, najstariju i najljepu hrvatsku zemlju, koju je Hitler darovao Musoliniju, oslobodili su dalmatinski partizani. Raspada se ruglo od drave takozvana Nezavisna Drava Hrvatska, a hrvatski narod, u bratskoj slozi sa Srbima u Hrvatskoj, sa orujem u ruci kri put istinski slobodnoj, demokratskoj Hrvatskoj. Izuzev nekoliko veih gradova i uporita, osloboena je gotovo itava Bosna i Hercegovina. Partizanska zastava slobode i bratstva vije se od nae junake i muenike Krajine do Drine i od Save do mora. Ali to je jo ljepe od vojnikih pobjeda, u borbi se iskiva jedinstvo naroda Bosne i Hercegovine. U sve veem broju stupaju u Narodno-oslobodilaku vojsku Muslimani i Hrvati. U Crnoj Gori razbijene su etnike bande Drae Mihailovia, a njegove agente Baju Staniia i generala Bukanovia, 1 5 ) stigla je pravedna kazna narodnog suda. Crna Gora opet je dobila svoje istinsko lice koje su htjeli da nagrde peatom izdaje plaenici okupatora. Njeni junaki sinovi vode danas borbu u Sandaku i na granici Srbije. Izdajnik Draa Mihailovi i njegovi pokrovitelji iz inostranstva svojatali su Srbiju da je toboe uvijek bila Draina. Meutim, Srbija danas jasno govori da je svoja, narodna, srpska, a ne petokolonaka i izdajnika. Nikada u njoj za ove dvije i po godine nae slavne borbe nije 37

umukla partizanska puka. Nikakva zvjerstva njemakih okupatora, nedievaca, ljotievaca, bjelogardiskog oloa i svirepih Drainih koljaa nisu mogla da ugue slobodarski duh Srbije. Upravo ovih dana srbijanske brigade svojim borbama pokazale su itavom svijetu kakvim duhom die Srbija koja je u tekim danima 1941 digla ponosnu i slavnu zastavu ustanka u naoj domovini. Ona je toj zastavi ostala vjerna i ostae vjerna uprkos svemu. Podlom i krvoednom faistikom okupatoru nije pomogla sva njegova sila da ugui nau svetu i pravednu borbu. Nisu mu pomogli ni nai izdajnici i izrodi, kao ni politiki pekulanti, koji su politikom ekanja izraavali svoj strah od slobodarskih, demokratskih tenji narodno-oslobodilakog pokreta. Oni su prieljkivali poraz Narodno-oslobodilake vojske, nadajui se, bjednici, da e onda lako ostvariti svoje sebine i prljave raune. U toku dvije i po godine ove teke i krvave borbe za svoju slobodu narodi Jugoslavije mnogo su nauili. Sa lica raznih boraca za nekakvu nezavisnost ili neiju slobodu, raznih politikih mudraca, ljudi jadnih i sitnih za ovo veliko i surovo doba, zderana je maska. Ispod nje se pokazalo njihovo pravo lice, lice odvratnih slugu naeg najveeg zlotvora, njemakog faizma. Nita nije neobino i novo to se u Jugoslaviji nalo izroda i izdajnika koji su se, zbog svojih sebinih interesa, privoljeli okupatoru. Takvih pojava imamo u svim zemljama u Evropi koje je Hitler, blagodarei upravo tom reakcionarnom soju, olako pobijedio. Ono to izdvaja Jugoslaviju, to je injenica da su njeni bivi vlastodrci otili najdalje u izdaji. U taboru izdajnika naroda nali su se vlada i kralj koji pred saveznikom javnou ele da vae i kod izvjesnih krugova, naalost, jo uvijek vae kao zakoniti pretstavnici Jugoslavije, iji se narodi bore za iste ratne ciljeve kao i Saveznici. Draa Mihailovi ve dvije godine, u slubi okupatora, vodi borbu protiv narodno-oslobodilakog pokreta u naoj zemlji. Mjesto osude od strane takozvane jugoslavenske vlade, on je proizveden u in armijskog enerala i naimenovan za ministra vojske te vlade. 16 ) Dakle Draa Mihailovi nije nekakav seoski ilko, koji se u ovom metenom vremenu samozvano proglasio vojvodom, ve je ministar vojni takozvane jugostovenske vlade i dragi prijatelj kralja P e t r a II. Draa Mihailovi zapoeo je svoju izdajniku rabotu jo 1941 godine cijepajui borbene snage srpskog naroda, govorei kako jo nije momenat za borbu, da bi uskoro zatim zabo no u lea slavnim partizanskim odredima Srbije. Njegovo je djelo raspirivanje ovinistike mrnje izmeu Srba i Muslimana i klanje nevinog muslimanskog stanovnitva u Bosni i Hercegovini, to je sve ilo na ruku faistikom okupatoru, koji se s pravom bojao borbenog jedinstva svih naroda Jugoslavije. Draa je blagoslovio kapitulaciju bosanskih etnika pred ustakom dravom i Antom Paveliem, najkrvoednijim koljaem srpskog naroda. On je bosanske etnike skrenuo na put bratoubilake borbe i sluenja okupatoru. Njegove izdajnike bande danas zajedno sa Nijemcima, ustaama [i] bugarskim okupacionim trupama ratuju protiv nae slavne Narodno-oslobodilake vojske. Njegove bande ubijaju 38

i pale po Srbiji koja se napree da strese jaram okupatora. Njegove bande popalile su nedavno Rogaticu i poklale oko 3.000 nevinih Muslimana od Viegrada do Rogatice, nadajui se da e tako sprijeiti prilaenje Muslimana narodno-oslobodilakom pokretu. Agenti Drae Mihailovia proturaju lai kako su etnici saveznici Engleza kako ono to oni rade, rade sa odobrenjem Engleza, elei na taj nain da zadre od borbe one jo kolebljive srpske mase i da tako olakaju poloaj faistikog okupatora. Kad je uprkos svim opomenama naeg Vrhovnog taba i Antifaistikog Vijea, izdajnik Draa Mihailovi ostao i dalje ministar vojske te vlade, postalo je svima jasno da je ustvari ta takozvana vlada naredbodavac, a Draa Mihailovi izvrilac. O emu svjedoe ove injenice? One svjedoe o tome da izdaja Drae Mihailovia nije lino djelo jednog reakcionarnog generala, ve odreena politika reakcionarnih velikosrpskih krugova okupljenih oko kralja i monarhije. Cilj politike tih krugova s kraljem na elu jeste da, poslije sloma faistike Njemake, vaspostave u Jugoslaviji jo crnju vladavinu nacionalnog ugnjetavanja, politike i drutvene reakcije, korupcije i pljake nego to je to bilo u staroj Jugoslaviji. Budui da su na narodno-oslobodilaki pokret i Narodno-oslobodilaka vojska sa svojim demokratskim tenjama glavna prepreka za ostvarenje tih reakcionarnih ciljeva, ta potovana gospoda smatraju danas svojim najvanijim zadatkom ne unitenje faistike Njemake, ve narodno-oslobodilakog pokreta i Narodno-oslobodilake vojske. Na toj osnovi oni su se spregli sa okupatorom, na toj osnovi oni su postali najcrnji izdajnici nae domovine. O ovome postoji itav niz dokumenata koje su nae jedinice zaplijenile u etnikim tabovima. U ime kralja banditi Drae Mihailovia idu zajedno s njemakim okupatorima i ustaama protiv nae Narodno-oslobodilake vojske; u ime kralja srpski izrodi kolju, pale i siluju i tako sramote ime srpskog naroda; u ime kralja srpski izdajnici dre jo pod svojim uticajem izvjesne zaostale srpske mase i tako slabe borbenu snagu nae zemlje, to znai da produuju stradanja i patnje naeg naroda. Ime kraljevo, sa njegovim saizvoljenjem postalo je zastava izdaje oko koje se okuplja olo srpskog drutva i reakcionarne klike ostalih naroda, sve ono to u ovim danima kada se u bolovima raa naa sloboda, misli samo na to kako da obezbijedi svoje prljave, sebine interese. Kad su prije dvije i po godine narodi Jugoslavije, bez obzira na narodnost, vjeru i politiko uvjerenje, ustali u oruanu borbu protiv faistikih okupatora i njihovih pomagaa, niko nije postavljao pitanje monarhije. To je pitanje spadalo u red onih pitanja koja e se rjeavati poslije osloboenja nae zemlje. Meutim, danas kad se izdanak dinastije Karaorevia, u najteim danima nae istorije ispoljio kao pokrovitelj sauesnik izdajnika, onda je dunost svakog patriote da tom kralju i njegovoj vladi odrekne svako pravo da govori u ime nae zemlje i da mu ospori pravo da se ikad u nju povrati. Osim toga nae je pravo da traimo od naih engleskih i amerikih saveznika da toj vladi i kralju izdaj39

niku odreknu gostoprimstvo i svaku podrku. To pravo izvojevali su narodi Jugoslavije svojom borbom na strani Saveznika. Dok se etnika vlada u Kairu bavi neslavnim i jalovim poslom, dotle narodno-oslobodilaki pokret u Jugoslaviji bije najveu i najsudbonosniju bitku u istoriji naih naroda. Ne radi se samo o oruanoj borbi i 0 naim vojnikim pobjedama, o kojima je ve govoreno. Radi se o onome to je ta oruana borba omoguila, a to je stvaranje istinski narodne, demokratske vlasti na velikom dijelu nae osloboene zemlje, vlasti kojoj stoji na elu Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije. Nastalo u borbi, sazdano na kostima najboljih sinova nae domovine, ono je olienje narodnih tenja za boljim i pravednijim ureenjem kako odnosa meu narodima Jugoslavije, tako i unutar svakog naroda napose. Narodi Jugoslavije shvataju sasvim ozbiljno borbu protiv faizma, svog zakletog neprijatelja, i u toj surovoj i tekoj borbi dokazali su djelima ta mogu 1 na ta su spremni. Isto tako ozbiljno narodi Jugoslavije shvataju svoje pravo da svoju dravnu zajednicu urede kako to odgovara volji i interesima naroda. To im pravo niko nije darovao. To su pravo oni izvojevali svojom krvlju i nadovjeanskim naporima. I nai prijatelji i nai neprijatelji mogu biti uvjereni da e narodi Jugoslavije tu svoju veliku tekovinu, pravo da sami odreuju svoju sudbinu, umjeti isto onako muki braniti, kao to su ga znali i izvojevati. U odbrani tog svog prava narodi Jugoslavije nee biti sami. S njima e biti tada, kao i uvijek, oprobani prijatelj svakog koji se bori za slobodu naroda, moni i bratski Sovjetski Savez sa svojom nepobjedivom Crvenom Armijom. S njima e biti i demokratske snage Engleske i Amerike za koje Atlantska povelja nije pare hartije, za koje odluka moskovske konferencije, koja je, po rijeima druga Staljina, rijeila da prepusti osloboenim narodima puno pravo i slobodu da sami rijee pitanje dravnog ureenja nisu prazne rijei. Nasuiprot podloj i izdajnikoj raboti takozvane jugoslavenske vlade s kraljem na elu, nasuprot ustakim i etnikim bandama i saboterima narodno-oslobodilake borbe svih dlaka, na narodno-oslobodilaki pokret na elu s voom naih naroda drugom Titom, nastavie neumorno da okuplja oko svoje zastave sve patriotske snage nae zemlje radi borbe za konano istjerivanje faistikog okupatora i unitenje njegovih pomagaa, za stvaranje federativne bratske zajednice svih junoslovenskih naroda. To je put slave i asti, put bolje budunosti nae domovine kojim nae narode vodi Komunistika partija. Na tom putu, tekom ali junakom, naa domovina stekla je takav ugled i potovanje u svijetu kakav nikad nije imala. U nju danas gledaju s nadom i povjerenjem nai balkanski susjedi, u prvom redu bratski bugarski narod, koji jo stenju pod jarmom njemakih faista i svojih vlastodraca. Naoj slavnoj domovini izgleda da je voljom istorije odreena uloga da bude kolijevka velike bratske federativne zajednice svih balkanskih naroda, koja e jednom za uvijek onemoguiti imperijalistima da od Balkana prave krvavo razbojite radi svojih sebinih, pljakakih interesa. 40

in.
Naa ua domovina, Bosna i Hercegovina, vidjela je vie zla od faistikih okupatora i njihovih slugu nego ma koja pokrajina Jugoslavije. Podli osvaja vjeto je iskoristio teko nasljee prolosti, ono nepovjerenje i otuenost meu narodima Bosne i Hercegovine, koje su podravali svi protivnarodni reimi u Jugoslaviji, da raspiri ovinistiku mrnju, da zakrvi narode, kako bi njima lake vladao. Preko svojih ustakih plaenika on je u Bosni i Hercegovini poinio takve zloine pred kojim blijedi sve ono to je Bosna i Hercegovina u svojoj tekoj istoriji vidjela. Za svega nekoliko mjeseci ubijene su u Bosni i Hercegovini na zvjerski nain desetine hiljada Srba, popaljeni su njihovi domovi, ruene bogomolje, unitavano sve to je bilo srpsko. Ti zloini fiziko istrebljenje Srba injeni su u ime hrvatske Bosne. S druge strane, etnici su, u slubi okupatora, poinili bezbroj zloina nad nevinim muslimanskim i hrvatskim ivljem u ime srpske Bosne. Stvarno su i jedni i drugi sluili i slue tuinu, vrei ono to je faistiki osvaja zamislio: fiziko istrebljenje naih naroda. Moe se bez pretjerivanja rei da bi Bosna i Hercegovina ostala pusta da i u njoj, kao i u ostalim zemljama Jugoslavije, nije buknuo plamen narodno-oslobodilake borbe. Na poziv Komunistike Partije najbolji sinovi Bosne i Hercegovine digli su se na oruje protiv faistikih okupatora i njegovih ustakih sluga. Oni su okupljali u partizanske odrede srpske seljake mase koje su bjeale od ustakog noa, organizovali, vodili u borbu i vaspitavali u duhu hrvatstva svih naroda nae domovine. Na tom patriotskom radu prvoborci narodno-oslobodilakog pokreta u Bosni i Hercegovini imali su da savlauju mnoge tekoe. Uskoro poslije izbijanja ustanka javili su se, pod uticajem Drae Mihailovia, i bosanski etnici kao sluge okupatora. Oni su bili politiki jo opasniji nego ustae, jer su u poetku imali podrku kod izvjesnog dijela zaostalih srpskih masa koje su u njima jo gledale svoje osvetnike, a njihovu saradnju sa okupatorom smatrale mudrom politikom iji je cilj spasavanje srpskog naroda. Blagodarei upornom i dosljednom sprovoenju naeg stava o bratstvu svih naroda nae zemlje, blagodarei vojnikim uspjesima nae Narodno-oslobodilake vojske, blagodarei iskustvu samog naroda, izolovane su etnike bande i liene masovne podrke Srba u Bosni i Hercegovini. etnici danas predstavljaju razbijenu vojsku, grupicu obinih drumskih razbojnika i pljakaa koji se jo zadravaju u blizini neprijateljskih uporita. Vojniki razbijeni, politiki raskrinkani, oni su pred najirim slojevima Srba u Bosni i Hercegovini svedeni na ono to jesu: bijedne i prezrenja dostojne sluge faistikog okupatora i ustake drave. Porazi Hitlerovi na bojnom i politikom polju, razmah narodno-oslobodilake borbe i uspjesi nae Narodno-oslobodilake vojske, koja je svojim stavom prema Muslimanima i Hrvatima kao cjelini ve odavno uivala njihove simpatije, [omoguili su da se] u vatri borbe kuje borbeno jedinstvo naroda Bosne i Hercegovine. To je najljepa i za budunost Bo41

sne i Hercegovine najznaajnija pobjeda naeg narodno-oslobodilakog pokreta. Meutim, to prilaenje bosanskih Muslimana i Hrvata, na pozicije aktivne borbe protiv faistikog okupatora razvija se, s obzirom na burni razvitak situacije u svijetu i kod nas, sporo. To znai da su [jo] aktivne reakcionarne snage koje koe taj razvitak. Gorko iskustvo koje su stekli nai Muslimani u takozvanoj Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj, iskustvo plaeno velikim rtvama, nauilo ih je da oni nemaju ta, osim stradanja i poniavanja, oekivati od novog poretka. To je meu muslimanskim masama potpuno onemoguilo one izrode Muslimana koji su potrali za Hitlerom i Pavel.iem i koji su obeavali Muslimanima zlatna brda i doline u Hitlerovoj novoj Evropi. Ti politiki brodolomci na ijoj dui ima mnogo zloina, ne pretstavljaju sada glavnu opasnost i glavnu smetnju za brzo i pravilno snalaenje muslimanskih masa u dananjoj situaciji. Glavnu opasnost pretstavljaju oni muslimanski politiari koji se nisu kompromitovali kao ustae i pristalice novog poretka, ali se boje demokratskih i slobodarskih ciljeva narodno-oslobodilakog pokreta, koji su spremni da, radi svojih sebinih ciljeva, prave politike kombinacije i sa zakletim neprijateljima Muslimana kao to je etnitvo. To su politiki pekulanti i iardije koji danas ine sve da uspore prilaenje Muslimana narodno-oslobodilakom pokretu. Oni danas govore naim Muslimanima: pazite da ne prenaglimo, kao to smo prenaglili 1941 godine. Sta znai ova parola, na to ona poziva Muslimane? Ona ih poziva da se prema borbi demokratskih, slobodarskih snaga svih naroda Jugoslavije i protiv faizma i protiv domaih reakcionera odnose pekulantski, to jest, da ekaju da vide ko e biti jai, pa da se onda i njemu priklone. Danas je i politikoj djeci jasno da je faizam izgubio rat. pekulantima je ostalo da vide ko e biti jai: da li narodno-oslobodilaki pokret ili reakcioneri iz takozvane jugoslavenske vlade sa njihovim Draom Mihailoviem. Za politike pekulante meu Muslimanima mogla bi i pobjeda tih reakcionera da znai nekakvu perspektivu, ali nije teko pretpostaviti ta bi ona znaila za Muslimane kao cjelinu. Bez ikakvog pretjerivanja govorei, to bi znailo njihovo unitenje. Stoga je borba protiv tih politikih pekulanata meu Muslimanima dunost svih iskrenih pobornika narodno-oslobodilakog pokreta, u prvom redu Muslimana u tom pokretu. Samo prilaenjem narodno-oslobodilakom pokretu, samo oruanom borbom protiv faistikog okupatora i reakcionera sviju dlaka mogu nai Muslimani sprati ljagu sa svog imena, koju su im nanijeli ustaki izrodi, i izvojevati sebi dostojno mjesto u bratskoj zajednici svih naroda Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Taj put nije lagan, taj put je pun opasnosti i iziskuje mnogo rtava. Ali to je jedini put asti i pravilno shvaenih trajnih interesa naih Muslimana. Prilaenjem Hrvata Istone Bosne narodno-oslobodilakom pokretu i formiranjem P r v e hrvatske bosanske brigade otpoela je aktivizacija 42

bosanskih Hrvata u borbi iprotiv faistikog okupatora i njegovih najamnika. Da bismo ubrzali to prilaenje pred nas se postavlja dvojaka zadaa. Prvo. Dotui ustatvo koje je imalo korjena meu Hrvatima Zapadne Bosne i Hercegovine, izolujui one koji hoe da poistovjete ustatvo sa hrvatstvom. Jo je iva, ak u irim hrvatskim slojevima Bosne i Hercegovine kobna zabluda da je takozvana Nezavisna Drava Hrvatska doista hrvatska drava. Kakva takva, ali ipak hrvatska. Stoga te politiki zaostale imae smatraju da je narodno-oslobodilaka borba uperena protiv hrvatstva. Ta je zabluda kod politiki zaostalih masa razumljiva. Vijekovima eljan nacionalne slobode, nacionalno ugnjetavan i poniavan dobar dio Hrvata prihvatio je veliku varku i sprdnju sa toboe Nezavisnom Hrvatskom Dravom za istinu. To je omoguilo Hitlerovim najamnicima, ustakim zlikovcima, da nau podrku kod izvjesnog dijela politiki zaostalih hrvatskih masa u Bosni i Hercegovini. Nemilosrdno istrebljujui ustake zlikovce, treba strpljivo razbijati zablude kod zavedenih masa, ukazujui da je narodno-oslobodilaki pokret u Bosni i Hercegovini isto onoliko hrvatski, koliko i srpski i muslimanski. Drugo. Meu bosanskim Hrvatima osjea se jo uticaj reakcionarne klike iz biveg vodstva Hrvatske Seljake Stranke oko Maeka. Ono je svojim propovijedanjem ekanja pomoglo okupatoru, dugo vremena usporavajui masovan prilazak Hrvata narodno-oslobodilakoj borbi u samoj Hrvatskoj. Ali je hrvatski narod prezreo pomagae okupatora i masovno uao u borbu protiv njega i ustake drave. Isti proces odigrava se u Bosni i Hercegovini. Hrvatski patrioti prilaze narodno-oslobodilakom pokretu, a reakcionarni politiki pekulanti, sijui malodunost koe bosanske Hrvate da pou putem slobode i asti hrvatskog naroda. Stoga je zadaa pristalica narodno-oslobodilakog pokreta u Bosni i Hercegovini, u prvom redu Hrvata, da igou izdajnike i reakcionere i da oslobaaju ispod njihovog uticaj a bosanske Hrvate. Pred narodno-oslobodilaki pokret u Bosni i Hercegovini, koji u sebi ujedinjuje najbolje i najdalekovidnije sinove nae domovine, bez obzira na vjeru i narodnost, postavljaju se sljedei politiki zadaci: 1. Jaanje Narodno-oslobodilake vojske, formiranjem novih brigada i divizija, mobilisanjem jo veeg broja boraca, u prvom redu Muslimana i Hrvata, u redove nae vojske, vojske bratstva i slobode. 2. Borba protiv politikih pekulanata i iardija, kao i borba protiv razbijenog, ali jo nedotuenog etnitva i ustatva. 3. Snaenje oruanog bratstva meu narodima Bosne i Hercegovine koje je jedini zalog srene budunosti zajednike domovine Srba, Hrvata i Muslimana. 4. Borba protiv svih pokuaja takozvane jugoslavenske vlade s kraljem na elu i njihovih reakcionarnih pomagaa iz inostranstva, da narodima nae zemlje nature vladavinu protiv njihove volje, to istovremeno znai borbu naroda Bosne i Hercegovine za slobodnu i zbratimljenu Bosnu i Hercegovinu kao ravnopravnu jedinicu u velikoj i bratskoj federativnoj zajednici junoslovenskih naroda. 43

Pred nama su krupni zadaci, na naem putu bie jo mnogo tekoa i rtava. Ali cilj koji su preda se postavili, u ovom surovom preiomnom dobu za itavo ovjeanstvo, najbolji sinovi nae kroz vijekove poniavane, ugnjetavane i m r c v a r e n e domovine takav je da za njega nije prevelika nikakva rtva. Kroz vijekove smo bili tui robovi, a povrh toga jedni drugima nekad delat, a nekad rtva. Hoemo i biemo ljudi slobodni i braa u domovini koja nas je sve odnjihala. Proeti istinskom ljubavlju prema svojoj zemlji, duboko vjerujui u snagu svojih naroda, u pravednost i opravdanost nae borbe, mi emo, ne prezajui ni od kakve opasnosti, ii nepokolebljivo svome cilju i mi emo pobijediti. Mi emo pobijediti zato to je na naoj strani moni i bratski Sovjetski Savez sa svojom nepobjedivom Crvenom Armijom. Mi emo pobijediti zato to su na naoj strani slobodoljubive i demokratske snage E n gleske i Amerike i svih naroda svijeta. Mi emo pobijediti zato to imamo nau slavnu Narodno-oslobodilaku vojsku, prekaljenu u ljutim bojevima s naim neprijateljima i zadahnutu duhom bratstva i slobode. pNTeka je vjena slava svim sinovima i kerima Jugoslavije koji su pali u oslobodilakoj borbi protiv faizma. ivjelo borbeno jedinstvo svih naroda Jugoslavije. ivjelo oruano bratstvo, Srba, H r v a t a i Muslimana. ivjeli nai veliki saveznici Sovjetski Savez, Engleska i Amerika. ivjela Narodno-oslobodilaka vojska i partizanski odredi Jugoslavije. ivio vo naih naroda i Vrhovni Komandant Narodno-oslobodilake vojske, neustraivi i mudri drug Tito. ivjelo Antifaistiko Vijee Narodnog Osloboenja Jugoslavije. ivjela ravnopravna, naroda. federativna zajednica svih junoslovenskih

ivjela slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u bratskoj, Jtrjiynopravnoj, federativnoj Jugoslaviji. Delegati sa napregnutom panjom prate izlaganje druga Colakovia i mnogo puta poprauju burnim aplauzom naroito ona mjesta u referatu, gdje govornik osvjetljava borbu Crvene Armije, nae NOV i odlunost naih naroda da ne dozvole povratak izdajnikoj vladi u Kairu na elu sa Kraljem-izdajnikom te da sami, bez iijeg tutorstva, izgrade sebi sretnu budunost. Poslije referata, pretsjednik poziva delegate na diskusiju. Rije uzima velik broj delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. U diskusiji uestvuju i Srbi i Hrvati i Muslimani, iz pozadine i vojske, bez obzira na politiko uvjerenje i drutvenu pripadnost. Glavnu nit u govorima delegata sainjava prikazivanje u najkrupnijim potezima, prilika u pojedinim krajevima Bosne i Hercegovine, a u isto vrijeme i jednoduno slaganje u svim pojedinostima, s referatom druga Rodoljuba Colakovia. Govori svih delegata esto su puta bili prekidani oduevljenim odobravanjem. 44

I l i j a M i l j e v i , i z Drvara, iznosi napore naroda svoga kraja u toku dvije i po godine borbe za slobodu i podvlai da se politika svijest naroda i boraca drvarskog okruga najljepe ogleda u tome to su se borci Drvara borili i bore ne samo na terenu Bosne i Hercegovine, nego i Srbije i svih zemalja Jugoslavije. V i d N j e i , iz Prnjavora, govori o etnikoj izdaji u Srednjoj Bosni. Iako su borci prvih naih jedinica, pod vodstvom najboljih sinova toga kraja, jo u poetku zadali smrtonosne udarce ustakim bandama i oslobodili veliki dio teritorije srednje Bosne, ipak je okupatoru uspjelo, da donedavno odri u toj oblasti svoju vlast, zahvaljujui etnikim banditima kova Radia 17 ), Forkape 1 8 ), Bundala 1 9 ) i drugih. Naa junaka NOV razbila je te bande i istjerala ih u okupatorske garnizone. etniki izrodi, pod okriljem okupatora, vrili su u Srednjoj Bosni svakodnevno pljaku i razna nasilja nad narodom. Tako su oni, na primjer, napljakali za okupatora 10 vagona hrane. Njihove malobrojne i usamljene grupice vre i danas podmukle zloine. esto se nae ovjek kojeg su oni zaklali, odrezali mu ui ili nos. Narod je prozreo izdaju tih lupea i sve vie stupa u narodno-oslobodilaku borbu. U srednjoj Bosni stvorena je jedna brigada i est partizanskih odreda. Dr. K o t a G r u b a i , i z Hercegovine, naglaava u poetku svoga govora da je 30 hercegovakih delegata, usprkos velikih napora u toku dvanaestodnevnog putovanja, dolo na ovu Skuptinu uz pjesmu. Opisujui prilike u Hercegovini, istie da su u toj naoj pokrajini ostale ive tradicije ustanka iz 1875. U toku dananje narodno-oslobodilake borbe, Hercegovina je za prvih pet-est mjeseci bila sva osloboena, izuzevi gradova u koje je bio stjeran okupator sa svojim slugama. Ulogu spaavanja okupatora i ustaa preuzeli su i u Hercegovini etniki izrodi koji su, poslije neprijateljske ofanzive u maju 1942 u kojoj su i oni uestvovali protiv nae vojske zaveli reim pljake i nasilja nad naim narodom. Kada su nae jedinice ponovo dole u Hercegovinu, nastupilo je ivlje prilaenje naroda u narodno-oslobodilaki pokret. Gledajui kako etnike bande slobodno prolaze kraj ustake Fazlagia kule i osjeajui na svojoj koi masu njihovih zloina, narod Hercegovine prozrijevao je sve vie njihovu sramnu izdaju. Sada u Hercegovini postoji 12 bataljona prvoklasnih boraca i 9 partizanskih odreda. Gotovo sva hercegovaka sela su slobodna, a pored toga i nekoliko varoica. Rasplamsavanje ustanka irom itave zemlje, a naroito u Crnoj Gori koja u mnogome utie na Hercegovinu pojaava danas ponovo podizanje naroda Hercegovine u borbu, i nije daleko dan kada e ova naa pokrajina opet postati jedno znaajno arite ustanka u naoj domovini. Boko Hadi, iz Dervente, naglaava da se danas narod Posavine sve vie die u borbu. Govorei o bratoubilakom ratu, navodi kao jedan od njegovih uzroka i kulturnu zaostalost koju su protunarodni reimi stare Jugoslavije namjerno podravali kako bi se lake odrali na narodnoj grbai. Najbolja garancija da se ne povrati staro stanje, koje je i dovelo do tolikih naih nesrea, jest stupanje naroda u narodno-oslobo45

dilaku borbu koju je organizovala i kojom rukovodi Komunistika partija Jugoslavije. R a d o j e B a t o z , iz Bosanske Dubice, pripominje, da su svima poznate slavne borbe i teka stradanja Kozare. Ali uprkos svega toga, Kozara i danas nastavlja borbu. Za slobodu nae domovine ona daje sve od sebe. Pored stalnog popunjavanja postojeih partizanskih odreda, na Kozari su u posljednje vrijeme stvorena dva nova odreda. Borbenost i politika svijest naroda Kozare ogleda se i u tome to su njeni borci tukli i tuku neprijatelja na svim stranama nae zemlje, zajedno sa svojim drugovima iz ostalih naih krajeva. I l i j a S l a v n i , i z Koriana, 2 0 ) pravi osvrt n a staru Jugoslaviju. 1918. godine prevarili su narode Jugoslavije velikosrpski hegemonisti. potpomognuti reakcionarnim elementima ostalih naih naroda. Srpski narod prolijevao je svoju krv za svoje osloboenje, a tekovine njegove borbe iskoristili su 1918. godine velikosrpski nacionalni ugnjetai hrvatskog i ostalih naroda, a podjedno i izrabljivai srpskog naroda. Protunarodni reimi stare Jugoslavije nastojali su da surovo ugue svaki narodni zahtjev za nacionalnom ravnopravnou, za demokratizacijom zemlje. U periodu faistike opasnosti, petokolonai su u dravnoj upravi uzeli potpunog maha i pripremili onako alostan slom nae zemlje. U asovima sloma vlada sa kraljem na elu sramno je napustila nae narode i pobjegla u inostranstvo odakle dvije i po godine zabija no u lea naoj borbi preko svojih oruanih bandi, etnika Drae Mihailovia. Radi te sramotne izdaje mi tim izdajnicima i njihovom kralju neemo dozvoliti da nam se ponovo popnu za vrat. Danas, kada mi izgraujemo novu vlast, kada mi postavljamo temelje svoga novog ivota, mi moramo iskoristiti iskustva iz 1918 godine i stare Jugoslavije. Mi ovoga puta neemo odbaciti oruje, nego emo, ako ustreba, i s orujem u ruci znati odbraniti tekovine ove nae borbe. N o v a k M a s t i l o v i , svetenik iz Gacka, optuuje u svom govoru vlastodrce u bivoj Jugoslaviji to su uporno izbjegavali da udovolje optem zahtjevu naih naroda da se naa zemlja najtjenje povee sa bratskom (Sovjetskom Rusijom. U tome lei glavni razlog nae nacionalne tragedije 1941 g. Govorei o narodno-oslobodilakoj borbi, podvlai da je naa NOV sprijeila bratoubilako klanje koje je naim narodima prijetilo potpunim istrebljenjem. Istie, dalje, da nai neprijatelji, a meu njima i drainovci pod rukovodstvom kralja Petra, pokuavaju da obmanu narod da je narodno-oslobodilaki pokret protiv crkve i vjere. To je najobinija la. Na koncu svoga govora, apelira na svetenike ostalih vjeroispovjesti da svim svojim snagama rade na uvrenju bratstva izmeu Srba, Hrvata i Muslimana kao glavnom preuslovu za nau konanu pobjedu, za slobodu i sretan ivot. D u a n I v e z i , i z Banje Luke, izlae razvitak narodno-oslobodilakih odbora na Bos. Krajini. irom itave Krajine postoje seoski, optinski, sreski i okruni NO odbori, a u posljednje vrijeme izabran je Oblasni NOO 21 ) koji povezuje djelatnost svih NOO-a. Na osnovu tih odbo46

ra, kao i odbora u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine, izgrauje se ZAVNOBiH kao najvie politiko tijelo naroda Bosne i Hercegovine. Politiki mobiliui narod u borbu, iskivajui borbeno jedinstvo Srba, Hrvata i Muslimana, naa nova, istinski narodna vlast na elu sa ZAVNOBiH-om i ostalim nacionalnim i pokrajinskim vijeima, na elu sa AVNOJ-em pretstavlja, zajedno s naom narodnom armijom, vrstu garanciju da se nee vie nikad povratiti staro stanje koje eli da zavede izdajnika vlada u Kairu i kralj Petar. Hafiz Halil Sarajli, i z Prnjavora, opisuje lijep odnos Muslimana njegovog kraja prema srpskom narodu koji je bio izloen klanju od strane ustaa. Meutim, bez ikakvog povoda, etnici su kasnije provalili u selo Linju kraj Prnjavora, opljakali i popalili 40 muslimanskih kua te poubijali sve one koji nisu dospjeli da izbjegnu. Dalje navodi kako su tri vapska bombardera, na molbu etnika, sruili damiju, nakon ega su se vabe izgovarale da je u damiji bio toboe partizanski tab. Iz toga se vidi ko je u stvari protiv slobode vjere. Naprotiv, po dolasku partizana, svi svetenici dobili su nareenje da se bogomolje otvore i da se vri sluba boija. Poziva sve one koji vole svoju domovinu, u zajedniku borbu protiv zajednikih neprijatelja, za sretnu i bolju budunost. P e r o u k a n o v i , i z Srebrenice. Pria svoj ivotopis. Jo prije prolog svjetskog rata, bio je etnik. Za vrijeme stare Jugoslavije, nije htio da se upie u etniku organizaciju, jer je to bila organizacija paradnih, terazijskih etnika, koji baruta nisu ni primirisali. Poslije okupacije 1941, pobjegao je iz zatvora ustakog u umu gdje su ga pomagali Muslimani dajui mu obavjetenja o kretanju neprijatelja. Sa svojom grupom vodio je borbu protiv vaba i ustaa, a prole godine dobio je od vrhovnog etnikog taba nareenje da krene u Srbiju u cilju organizacije izbjeglica. Kasnije se ispostavilo to potvruje pismeno nareenje koje je dobio u martu mjesecu, a koje i danas uva da je cilj te akcije [bio] da se preko bandi izbjeglica izvri pokolj Muslimana u Bosni. U pomenutom nareenju se navodi da ona potie od izdajnike vlade u Londonu. Uvjerivi se svojim oima o sramnoj etnikoj izdaji, on je napustio etnike bande i prikljuio se sa svojim borcima Narodno-oslobodilakoj vojsci. Osuuje bijeg i izdaju izdajnike vlade sa kraljem na elu i izraava zahtjeve da se ti izdajnici nikad vie ne povrate u nau zemlju. Dr H a m d i j a e m e r l i , iz Sarajeva. Izjavljuje da se u svim pojedinostima slae sa referatom druga R. Colakovia. Muslimanske mase izdane su od svojih bivih voa, neke od tih voa ne pitajui narod, odmah u poetku radi svojih sebinih interesa otile su u Pavelievu vladu. Oni su Muslimanima lagali da e se poloaj Muslimana popraviti u NDH i nastojali svim sredstvima da ih masovno uvuku u pokolj srpskog naroda. To im nije polo za rukom. Ali zahvaljujui tim izrodima, Muslimani su se pasivno drali i prema narodno-oslobodilakoj borbi. Izuzetak ine oni rijetki pojedinci koji su odmah od poetka stupili u NOV. Prvi vidniji izraz ne47

slaganja Muslimana sa ustakim zlodjelima su rezolucije koje su potpisali mnogobrojni vieni Muslimani. Iako su Muslimani u posljednje vrijeme poeli da u veoj mjeri pristupaju narodno-oslobodilakom pokretu, ipak, uopte uzev, njihov stav ostaje i dalje pasivan. Glavnu konicu u aktiviziranju muslimanskih masa na strani narodno-oslobodilake borbe pretstavljaju danas neke muslimanske iardije koji potajno namiguju sa etnicima u nadi da e sutra s njima zasjesti za vrat i Srbima i Hrvatima i Muslimanima. Na koncu istie da i Muslimane u federativnoj J u goslaviji, u kojoj e Bosna i Hercegovina biti ravnopravna jedinica, eka najljepa budunost i da, prema tomu, Muslimani treba da krenu putem ostale brae stupajui u narodno-oslobodilaku borbu. B o g o m i r B r a j k o v i , i z Tuzle, pozdravlja Skuptinu u ime Hrvata istone Bosne. Odmah u poetku naglaava da Hrvati istone B o sne nikad nisu odobravali uinjeno zlo i da nisu vrili nedjela, osim malog broja izdajica. Hrvati Tuzle prili su narodno-oslobodilakoj borbi da se aktivno bore, kao i Hrvati iz Hrvatske, protiv tuina i domaih izdajnika. Oni nisu ostali samo pri zakljucima, nego [su] odmah prili djelu i osnovali P r v u hrvatsko-bosansku brigadu koja se danas bori oko Tuzle protiv okupatora pod hrvatskom zastavom, jer hoe da sa nje operu mrlje kojom su pokuali da je ublate ustaki krvoloci. Naglaava da je hrvatski narod u svojoj ogromnoj veini vodio borbu za svoja prava nadahnut idejom brae Radia u pokretu HSS-a. Hrvatski narod nije nikada volio njemaki faizam, jer je zadojen idejama Stjepana Radia, koji mu je uvijek ukazivao na bratsku Sovjetsku Rusiju, koji je uvijek govorio da su Nijemci i Talijani najvei neprijatelji Slavena. Osvrui se na referat druga R. Colakovia, koji je govorio o voama HSS-a, istie da su one voe HSS-a koji su ostavili svoju zemlju, izdali svoj narod, a oni koji su ostali u zemlji, a drali se pasivno prema narodno-oslobodilakoj borbi, osjetie narodnu kaznu. O kakvoj se tu kazni radi najbolje se vidi iz toga to je hrvatski narod krenuo u narodno-oslobodilaku borbu. I g n j a c 2 1 - a ) K u n e c k i , iz Prnjavora, pozdravlja Skuptinu u ime 18.000 Poljaka koji su se nastanili u srednjoj Bosni. Opisuje ivot te grupe Poljaka za vrijeme Jugoslavije, a zatim pripovjeda kako su poslije Hitlerovog napada na SSSR doli meu njih hitlerovski agenti i vrbovali ih u svoju vojsku govorei im da je Hitler krenuo na Rusiju poslan od Pape Pija X I I . Meutim hitlerovski agenti u tome nisu uspjeli, jer su Poljaci znali da je njihov neprijatelj svaki onaj ko ide sa Nijemcima. Kae da je lijep broj poljskih omladinaca ve stupio u Narodno-oslobodilaku vojsku i izraava nadu da e se Poljaci u srednjoj Bosni u najskorije vrijeme prikljuiti narodno-oslobodilakoj borbi. Vasilj Semak, iz Prnjavora, donosi delegatima pozdrav od 7.000 Ukrajinaca nastanjenih u srednjoj Bosni. Pria kako je iz Rusije, jo prije prolog svjetskog rata, doao u Bosnu. Opisuje prilike pod kojima je ivio ruski seljak za vrijeme carske Rusije. Iako tamo ima mnogo dobre i rodne zemlje, ipak je ruski seljak teko ivio, jer je sva ta zemlja bila u rukama veleposjednika i spahija. Seljak je bio gladan kraj zemlje, 48

i zato je morao lutati po svijetu traei kruh, pa se je tako u Bosni nalo i nekoliko hiljada Ukrajinaca. Obeava da e Ukrajinci ubudue svim svojim snagama uestvovati u narodno-oslobodilakoj borbi, uvjereni da e kroz tu borbu moi da osvete one zloine koje su Nijemci izvrili nad velikim ukrajinskim narodom. U diskusiji uzimaju uea jo i drugovi: Pero Radia iz Travnika, Niko Rakita iz Jajca, Dragan Vujanovi iz Kozare, Dane Babi iz Podgrmea i Jovan Kecman iz Bos. Petrovca. Svi oni opisuju borbu naroda svoga kraja i izraavaju odlunost da se vie nikad ne povrati staro stanje. Poslije govora delegata, uzeo je rije referent drug Rodoljub Colakovi i rezultate diskusije saeo slijedeim rijeima: ~ U diskusiji mogle su se primijetiti dvije stvari: 1. jednodunost svih pretstavnika Bosne i Hercegovine povodom pitanja spoljne, a naroito unutranje politike. 2. u govorima svih delegata, i Srba i Hrvata i Muslimana, provejao je duh bratstva naih naroda, koji se kuje u oruanoj borbi protiv vjenog neprijatelja nae slobode: njemakog faizma. U taj bratski hor umijeali su se zvui nae brae Poljaka i Ukrajinaca koji ive u naoj zajednici kao domoroci. Drugovi i drugarice, mi smo danas na ovoj konferenciji udarili temelje sretne i zbratimljene Bosne i Hercegovine. Na ovoj konferenciji ispoljio se duh solidarnosti, i mi smo izgradili zajednicu na granitnim temeljima Jugoslavije. Nakon kraeg odmora, drug Osman Karabegosi dri referat o temi: Znaaj ZAVNOBiH-a. 2 2 ) " ~ Dan kada smo se sastali iz svih krajeva Bosne i Hercegovine da prvi puta slobodno bez iijeg tutorstva izaberemo najvie politiko pretstavnitvo Bosne i Hercegovine, kad smo se iz svih krajeva Istone Bosne, Centralne Bosne, Krajine, Hercegovine, neko sa fronta, neko iz naroda, okupili da utemeljimo veliko istorijsko djelo bie najvei i najsretniji dan u istoriji itavog naroda ove zemlje. Nikada Bosanci i Hercegovci, nikada Srbi, Hrvati i Muslimani nijesu se sreli istijeg srca i plemenitijih tenji kao danas na ovome velikom narodnom poslu. Ovo nae vijee, samim tim to se raa i organizuje usred rata najteeg, ali i najslavnijeg kojega je ikad na narod vodio za svoju slobodu, zasnovano na najirim simpatijama naroda i vojske je i najdemokratskije i najlegitimnije politiko pretstavnitvo koje je ikada zasijedalo na ovoj naoj bosansko-hercegovakoj zemlji. Ono nije birano kuglicama, ali je ono sastavljeno od sinova Bosne i Hercegovine, prokuanih u boju i u svakolikim patnjama i iskuenjima za narod i za njegovu slobodu, kojima je narod zato i dao neogranieno povjerenje. I zato je ono uistinu najdemokratskije vijee za razliku od svih dosadanjih skuptina, sabora i drugog. I dosada je, brao i drugovi, bilo politikih saborovanja. Skupljali su se Srbi, Hrvati i Muslimani Bosne i Hercegovine na Bosanske sabore
4 - ZANBOBiH, I

49

u bivoj Austriji, okupljali su se i u poslijeratnim skuptinama Jugoslavije, ali sve ono sto amo proivjeli za ove dvije i po godine, sva ova turobna prolost Bosne i Hercegovine od Austrije i ivot od 20 godina u novoj dravi, izali su na vidjelo, pokazali su se u pravom svjetlu tokom ovih sudbonosnih dana rata. Ne bi [smo] mogli sagledati dalekosenost i veliki istorijski znaaj organizacije Vijea Bosne i Hercegovine, ako ne bi osvijetlili sve one dogaaje, svu onu sramnu politiku, koju je tuin do 1918 godine, a poslije razni protivnarodni reimi u Jugoslaviji vodili prema naoj Bosni i Hercegovini. Danas, kada se po prvi put u dugoj istoriji u Bosni i Hercegovini raa prava narodna snaga u liku nae junake vojske i nae narodno-oslobodilake vlasti zajedno sa ovim velianstvenim skupom, kada po prvi put Bosna i Hercegovina koraa zajedno ka sretnijoj budunosti sa bratskom i slobodarskom Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Slovenijom, Makedonijom, i kada se ta borba po prvi put oslanja na sigurne i napredne snage, kako u zemlji tako i u svijetu, na monog i iskrenog branioca prava svih malih naroda, na Sovjetski Savez, danas mi Bosanci i Hercegovci moemo vedro gledati u svoju budunost. Mi moemo najjasnije danas da osvjetlimo sve one politike inioce, radi kojih je ova zemlja decenijama ila politikom stranputicom, radi kojih je ona bila predmet prljave politike igre tuinske vlasti i raznih protivnarodnih klika i radi kojih je ona na kraju platila i krvlju i svojim dobrom takav dosadanji svoj put. To je danas tim potrebnije to nas je gorko iskustvo nauilo, da energino odbacimo staro i poemo odlunim koracima novim putem. Svi mi dobro znamo da su svi, koji su vladali Bosnom i Hercegovinom od Osmanlija pa preko Austrije sve do protivnarodnih reima u J u goslaviji, predavali u nasljee jedni drugima sva ona zloinaka i podla sredstva zavade i meusobnog trvenja Srba, Hrvata i Muslimana, kojima su Bosanci i Hercegovci Srbi, Hrvati i Muslimani drani u lancima vjekovima i upotrebljavani kao predmet svih (politikih lopovluka. Jednom smo bili soldati austrijske imperijalistike politike sa fesom i kitom na glavi, mnogo hvaljeni Bosanci i Hercegovci u BH regimentama, koji su svoje kosti ostavljali po Pijavi i Galiciji. U drugom asu opet, u doba poslijeratnoga bogaenja i pljake nezasitih protivnarodnih klika u zemlji, bili smo glasaka vojska raznih politikih varalica i narodnih zulumara, hukani jedni na druge, da naa Bosna i Hercegovina takvom politikom bude ognjite bratoubilake borbe i sukoba, da bi se sve to, okupacijom nae zemlje, odrazilo na bosansko-hercegovakim prilikama i da bi najire narodne mase Bosne i Hercegovine krvavo ispatale te dane prolosti. I ova golgota kroz koju je proao narod Bosne i Hercegovine, klanja Srba od strane podivljalih ustaa iz hrvatskih i muslimanskih redova, masovno stradanje muslimanskog i donekle hrvatskog ivlja u Bosni i Hercegovini od strane etnikih zloinaca, odraz je nae nedavne prolosti i produenja politike koju su okupatori ulaskom u nau zemlju objeruke prihvatili organizujui ustake i etnike bande protiv naih naroda. Tu politiku ostavili su u nasljee vabama i Talijanima reimi 50

dvadesetogodinjeg pobjenjelog velikosnpstva i hrvatski ovinisti. Oni su 20 godina igrali avolsko kolo zavade, mrnje i bratoubilakog trvenja. Oni su 20 godina duhovno pripremali ovo to se Bosnom i Hercegovinom sada dogaalo, a sve u cilju da bi bogatstva Bosne i Hercegovine, da bi snagu njenih sinova uipregli u svoja kola i da bi se za onih 20 godina poslije rata onako silno obogatili. Za sve vrijeme svoje vladavine u Bosni i Hercegovini Austrija je podupirala i podravala bosanske spahije, da bi lance ropstva odrala nad srpskim kmetovima, nad oslobodilakim pokretom snpskog naroda. Lukavi austrijski namjesnici u Bosni i Hercegovini, da bi proveli svoju kolonijalnu politiku robovanja Bosne i Hercegovine austrijskim grofovima, politiki su se oslanjali na bosanski begovat i katoliki kler. Narodne tenje i narodne zahtjeve Austrija je izigravala kroz parole bosanske nacije, kroz uplje programe kulturne i vjerske autonomije, kroz bosanske sabore, u kojima je gospodovao beki dvor. Sve je vodilo tomu, da se bosansko-hercegovaki Srbi, Hrvati i Muslimani duhovno pocijepaju, da se povlasti manjina na raun ogromne veine, da se laska jednima, da bi se drugima iscijedila krv. Austrija je nestala sa svjetske pozornice. Ali, naalost, ona nam je ostavila ono crno nasljee, ostavila nam je sve ono to smo za 20 godina u Jugoslaviji preivjeli i kakvu smo na kraju, okupacijom Jugoslavije, sudbinu doivjeli. Reimi oko 1918. da bi odrali politiku nasilja, pljake i otimaine, morali su poi tim putem i ili su itavih 20 godina, izigravajui sve narodne tenje i slobodarska stremljenja, hukajui jedne protiv drugih, zavodei vladavinu kundaka i knuta nad svim narodima Jugoslavije. Mi se toga svi dobro sjeamo. Svjeije su nam uspomene na otimanja o bosansko-hercegovaka bogatstva od strane velikosrpskih i velikohrvatskih klika. Znamo da je aica udruenih srpskih ugnjetaa i gulikoa potpomognutih od strane reakcionarnog begovata donosila odluke o sudbini Bosne i Hercegovine, a da se narod ni Srbi, ni Hrvati, ni Muslimani, osim ake tih prodanih dua, nije ni za ta pitao. Bosna i Hercegovina sa svojim prirodnim bogatstvima rudom, drvetom, stonim i itnim podrujima, velikim izvorima ljudske radne snage, bila je i te kakav mamac za sve poslijeratne pljakake grupe. Za to su je prema svojim prljavim raunima bojili raznim politikim bojama, proglaavajui je s jedne strane srpskom, s druge hrvatskom, s tree jugoslovenskom. Velikosrpska politika, koja je bila politika nezapamene tiranije nad narodom, politika hukanja jednog naroda na drugi, bila je politika i nezasite pljake i bogaenja. Bosna je od te klike proglaavana srpskom u namjeri, da bi se srpski narod nahukao na Hrvate i Muslimane i da bi se lake provela ugnjetaka politika nad Muslimanima i Hrvatima. Svim silama su nastojali da odvoje srpski narod od zajednike borbe sa muslimanskim i hrvatskim masama protiv sile i nepravde koja je bjesnila Bosnom i Hercegovinom. Ti elementi da bi se uvrstili na svojim pozicijama u mnogim vladama razni JNS-ovci, 2 3 orjunai 24 ) i drugi bacali su parolu Srbi na okup. I dok su tako jedni okupljali Srbe, drugi su na istoj takvoj reakcinoarnoj osnovi okupljali Muslimane, hukajui 3* 51

i s jedne i s druge strane, jedne na druge. Rezultat takve politike bio je taj da ni Marko ni Mujo ni Ivo nisu, radi meusobnih svaa koje su esto dovodile i do krvoprolia, mogli sagledati da isti ti politiki pokvarenjaci, koji njih razdvajaju i hukaju jedne protiv drugih, sjede godinama u istim vladama i trpaju u depove milione. Zato Srbi, Hrvati i Muslimani nijesu mogli da sagledaju svoj zajedniki pravi put i da povedu svoju narodnu politiku, da prestanu biti slijepo oruje i sredstvo raznih politikih profitera. Na slian nain Bosna i Hercegovina tretirana je od strane velikohrvatske klike, koja je takoer eljela da Bosnu i Hercegovinu zgrabi u svoje kande, da parolom Bosna je hrvatska takoer otrgne hrvatski narod od zajednike borbe sa Srbima i Muslimanima i da na taj nain produbi jaz izmeu hrvatskih i srpskih masa u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina itavih 20 godina borbe ovih klika rastrgavana, slabila je njena unutarnja otporna snaga, pothranjivana je u njoj stara osmanlijska i autsrijska politika zavade da bi se je moglo opljakati do gole koe i da bosansko-hercegovake mase ne mogu sagledati svoje prave neprijatelje. Muslimanski begovat i muslimansko politiko vodstvo sa Spahom 25 ) i Daferom Kulenoviem na elu, vodilo je politiku interesa jednog dijela muslimanskog begovata, politiku pehlivanjenja uz jaega, politiku sitnih ustupaka ariji, a podravanjem parole o rjeenju agrarnog pitanja vezivao je Spaho sve propale spahije uza se, dok su najire muslimanske mase bile potlaene i obespravljene. Muslimansko politiko vodstvo osiguravalo je na taj nain glasaku vojsku za prevagu i podupiranje svaki put protivnarodne velikosrpske klike, koja mu je za to podarivala po koju ministarsku stolicu. Ta i takva politika u Bosni i Hercegovini, razdvajanja Srba, Hrvata i Muslimana i hukanja jednih na druge i od strane velikosrba i velikonrvata i muslimanskog politikog vodstva dovela je dotle, da je Bosna i Hercegovina 20 godina bila svaija vie nego svoja, bila ropkinja itavih 20 godina, bila zaputena i zanemarena u svakom pogledu, bila u rukama narodnih zulumara ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska. Eto zato su se dolaskom okupatora u nau zemlju i mogla dogoditi ona krvolotva, zato su i politiki dezorijentirane muslimanske i hrvatske mase, nahukane od hitlerovskih elemenata iz redova Muslimana i Hrvata, mogle dijelom da postanu sredstvo u rukama okupatora i Pavelia. Zato su etnike bande podgovorene od izbjeglica iz Londona i od nedievskih agenata, nale plodno tlo na terenu Bosne i Hercegovine za provoenje svojih planova istrebljenja bosansko-hercegovakih Muslimana i Hrvata. Pa i reimi pred sam rat, u kojima je uestvovao i Maek i Spaho, bili su reimi duhovne pripreme za meusobne sukobe Srba, Hrvata i Muslimana i omoguili su u najveoj mjeri, da okupator u saradnji sa zlikovcem Paveliem na jednoj i Nediem i Draom 26 ) na drugoj strani, stvore onolike pokolje i onolika stradanja i Srba i Hrvata i Muslimana po Bosni i Hercegovini. 52

Ova krvava prolost, drugovi i brao, ovo krvavo kolo koje je poslije okupacije Jugoslavije zaigrao okupator zajedno sa velikohrvatskim i velikosrpskim elementima, ova tragedija nae Bosne i Hercegovine produila bi se do unitenja i Srba i Muslimana i Hrvata, da se u Bosni i Hercegovini nije pojavila jedna narodna snaga na narodno-oslobodilaki pokret, organizovan i rukovoen od junake Komunistike partije, koji je navijestio rat okupatoru i svim njegovim najamnicima, starom duhu bosansko-hercegovakih razmirica i mrnje i pozvao sve poteno i rodoljubivo u borbu za slobodu, stavio u zatitu sve progonjene i ucviljene, organizujui sveti rat za osloboenje nae domovine i u njoj sretne i slobodne Bosne i Hercegovine. Brao i drugovi, nigdje vabo zajedno sa izdacijama nije zaigrao takvo zloinako kolo istrebljenja kao u Bosni i Hercegovini. Nigdje ustaki no nije bio tako krvav, kao to [je] po naoj Bosni i Hercegovini. Nigdje divljatvo etnikih razbojnika nije jae bjesnilo, kao to [je] po bosansko-hercegovakim selima i kasabama. I zato je ba na narodno-oslobodilaki pokret u Bosni i Hercegovini morao da ponese na svojim pleima to teko breme prolosti, da prebrodi svu tu politiku zaostalost, da se energino suprotstavi izdajnikim klikama iz Zagreba i iz Beograda. I u te dane pustoenja i krvoprolia die na pokret visoko zastavu osloboenja, zastavu bratimljenja Srba, Hrvata i Muslimana. Neumornim radom komunista na irenju bratstva i jedinstva u narodu i vojsci sve pristalice narodno-oslobodilakog pokreta irom Bosne i Hercegovine vatreno su se borile za taj jedini spasonosni put Srba, Hrvata i Muslimana i u toj velikoj i munoj borbi padaju i mnogobrojne nae rtve. Na narodno-oslobodilaki pokret u Bosni i Hercegovini u temelje bratstva i sloge uzidao je ivote najmilijih sinova ove zemlje naeg nezaboravnog Mladena, 27 ) Slaviu Vajnera-Ciu, Zdravka Celara, Ivana Markovia, Peru Cuskia, Slobodana Principa, Kasima Hadia, Radu Liinu, Fadila Jahia-Spanca, Rajka Bosnia, Mahmuta Buatliju i druge. Nai vojnici ginuli su po bojnim poljima Bosne i Hercegovine sa stisnutim pozivom u ruci na bratimljenje naih naroda, koje je pogani tuin bio zavadio. Borei se i dajui svoje dragocjene ivote za bratstvo i slogu, zatiujui jednako Srbe od ustaa, kao i Muslimane i Hrvate od etnika, postaje naa vojska omiljena od itavog naroda Bosne i Hercegovine, jednako mila svakom patrioti, bio on Srbin, Hrvat ili Musliman. To je najvea pobjeda naeg pokreta, to je najvea ast naih bosansko-hercegovakih junakih boraca. Slava palim borcima u borbi za bratstvo naih naroda. Ali na pokret u Bosni i Hercegovini mogao je da zapone takav teak vojniki i politiki boj sa brojnim kolom neprijatelja, okupatora, ustaa i etnika, jer je potpomagan bratski, kako iz junake Srbije tako i Crne Gore, Hrvatske i Like i zato je mogao da proe taj trnovit i teak put. On se danas uveliko izborio protiv svih boja izdajnika, protiv svih zulumara naroda. On je pod barjak slobode okupio najvei dio naroda Bosne i Hercegovine i Srba i Muslimana i Hrvata i uz pomo svih borbenih snaga nae zemlje stvorio solidnu oruanu snagu s brojnim bosan53

skim divizijama, koje se u sastavu nae slavne vojske bore za sretniju i slobodnu Jugoslaviju i u njoj ravnopravnu Bosnu i Hercegovinu. Mi moemo danas s ponosom rei, da smo se muki othrvali okupatorskim namjerama istrebljenja naih naroda. Mi smo na putu jedinstva Srba, Hrvata i Muslimana. Mi to jedinstvo kujemo i ovim velianstvenim inom stvaranjem i organizovanjem ovog naeg Vijea. Ne samo to. Ivli smo na putu ostvarenja irokog oruanog bratstva Srba, Hrvata i Muslimana, koje e biti kamen temeljac i najjaa garancija nae sretne budunosti. Ono to se je nedavno desilo u Istonoj Bosni i to se deava po itavoj naoj Krajini, Centralnoj Bosni prilaenje muslimanskih i hrvatskih masa u redove Narodno-oslobodilake vojske, to je dokaz da Bosna i Hercegovina kree novim stazama, da se Bosnom i Hercegovinom iri novi slobodarski duh, duh solidarnosti meu braom i da se nikada ne moe ponoviti staro. Ovo vie nije ni parlamentarno nagaanje ni izborna preglaavanja. Ovo je danas zahtjev i odluna rije oruanih sinova i srpskih i hrvatskih i muslimanskih iz Bosne i Hercegovine, a to je ujedno odgovor svima onima koji bi htjeli zaigrati igru na staru kartu mrnje u cilju ponovnog pljakanja i tiranije nad narodom. Naa vojska stoji kao moan uvar svih tekovina ove narodne borbe. Da se nee ponoviti staro garancija je i na narod koji je stekao gorko ali i dragocjeno iskustvo kroz ove dvije godine, nauio ravnati svojom sudbinom, nauio misliti svojom glavom, nauio rjeavati krupna ekonomska pitanja opskrbe vojske, ishrane gladnih krajeva i meusobnog pomaganja. On vie ne moe ni pomisliti da njemu u njegovom poslu i u svemu onome to je vano za njegovu sutranjicu upravlja drugi nego on sam, misli drugi za njega, natura drugi svoju volju. Na narod kroz ovaj rat stekao je velika politika iskustva U ovom ratu on je vidio ko mu je prijatelj, ko mu je neprijatelj. Svi su pokazali svoje pravo lice. Za njega je rat pa i sama izgradnja narodne vlasti od seoskog odbora pa sve do naeg Vijea Bosne i Hercegovine velika politika kola, veliko otkrie snage i volje, koja lei u njemu samom i, to je najglavnije, na narod je izgradio kod sebe vjeru u svoje sposobnosti za itav javni i drutveni ivot. On se uvjerio da je moan i silan kada je jedinstven. On je u sebi otkrio nepresuan izvor snage i volje. On se pokazao sposoban stvoriti ovako silnu voj sku, hraniti itave divizije na frontu, nemajui dravnih magacina, moan da se odupre nasilju pod ijim su navalama popucale sve dravne tvorevine zapadne Evrope, moralno i politiki toliko jak, da bez ikakvih ukaza i dekreta moe pod barjak osloboenja okupiti hiljade i hiljade svojih sinova. Iz tih velikih i stalnih uspjeha, iz godine u godinu, na vojnikom i na politikom polju, izrastala je i jaala naa narodna vlast od seoskog odbora pa preko optinskog, sreskog, okrunog, oblasnog, da se danas razvija u zemaljska vijea Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore. U irokoj njenoj dananjoj organizaciji vidi se jaina itavog naeg pokreta i irina narodnog jedinstva i snage. Sva ova vijea pa i nae vijee za Bosnu i Hercegovinu nikli su iz naroda, stvoreni su u borbi, sastavljeni od narodnih ljudi i dobivaju puni izraz jedinstva i sloge itave nae zemlje u AVNOJ-u koje je izraslo u pravo narodno

54

pretstavnitvo i koje danas ne samo u zemlji nego i u itavom svijetu uiva veliki politiki ugled. Takav tok politikih prilika u naoj zemlji, takav visok stepen organizacije narodne vlasti u zemaljska vijea i Vijee narodnog osloboenja Jugoslavije, logian su razvoj nae dvogodinje oruane borbe. I zato ova naa velika borba, koju smo zapoeli goloruki i koju evo ve dvije godine dana uspjeno vodimo, sve patnje kroz koje smo proli, sva iskuenja i muke koje smo podnijeli, sva krv koju smo prolili i koju i danas prolijevamo, nee i ne moe biti predana u zaborav, ne moe da bude zavrena nagradom narodnih krvopija i pomagaa okupatora. Ne moe se to desiti da plodovi itave te borbe budu predani u ruke onima koji su dvije godine odmagali, pravili smutnje, ometali na sve naine nau borbu, raspirivali za svo vrijeme bratoubilaki rat, samo da bi sprijeili narod da doe do sree i blagostanja. Koji su, na kraju, da bi se sutra doepali vlasti, zagazili u sve zloine, poli sa okupatorom i omastili svoje ruke krvlju vlastitoga naroda. Ne moe i nee biti to, da sav na narod krvari, da daje sve od sebe i svoje najmilije, a da opet sjednu na kormilo zemlje izdajice, ratni pekulanti razni ivkovii, 28 ) Jevtii 2 9 ) i njima slini kao 1918. Ne, to se ni za iji hator, ni po ijoj preporuci, pa ma otkud ona stizala, nee i ne smije dogoditi. Na to nas opominju mnogobrojne rtve poloene na oltar slobode, na to nas opominju one neizmjerne patnje i muke itavog naeg naroda, nae nejai, majki i sestara, koje sutra moraju uivati plodove te velike borbe. Nagrada i sudbina ove zemlje pripada narodu i u tom svetom poslu nee ga niko nikakvim laima, nikakvim obeanjima privoliti da se od toga odrekne. Na narod svojom vojskom, svojom snagom ruio je itavo ovo vrijeme protivnarodnu i petokolonaku vlast, palio andarmerije i sreska naelstva, ali je s druge strane, od prvog dana stvarao svoju demokratsku vlast i mislio od prvog dana na svoju budunost. On je napregao sve svoje snage da iz rata izie pobjednik ne samo nad okupatorom nego i nad svim onim to je dovelo do ovakve nesree i stradanja tolikog naeg naroda. On hoe da jednom za svagda ba na terenu nae Bosne i Hercegovine snagom i voljom svoga slobodarskog narodno-oslobodilakog pokreta satare duh otrova i svae radi koje je i bilo toliko patnji. Eto za to neemo dozvoliti ovoga puta kao 1918, da nam se kroji kapa odozgo, da nam se natura vlast i da nam se pod firmom lanih obeanja o demokratiji, o ravnopravnosti, o ekonomskom blagostanju, kuju novi lanci ropstva. No, brao i drugovi, iz ovoga nikako ne slijedi da je posao zavren. Mi jo vodimo rat sa Nijemcima i sa drugim okupatorskim snagama. Mi jo vie moramo rasplamsati rat svih Srba, Hrvata i Muslimana za izgon tuina iz nae zemlje. Zato i ovaj na politiki in, ovo organizovanje vijea Bosne i Hercegovine treba da napravi u toku narednih dana preokret u raspoloenju srpskih, hrvatskih i muslimanskih masa. Mi moramo ba stvaranjem B. H. vijea, i jedinstvom najboljih srpskih, hrvatskih i muslimanskih sinova u njemu, dati primjera itavom narodu Bosne i Hercegovine kojim putem treba ii, ako se hoe to skorije osloboenje, ako 55

se eli sretniji i zadovoljniji ivot svih nas. Mi se moramo svojski zaloiti i rad Vijea treba ustremiti u tom pravcu, da se prekine sa politikom svae i razmirica, od kojih je vjekovima patila ova zemlja, da se jednom raskine sa politikom linog iara i da se ukloni duh netrpeljivosti. Mora se krenuti u svim dijelovima Bosne i Hercegovine putem bratimljenja srpskih, muslimanskih i hrvatskih masa, da se najirim ueem u borbi i Muslimana i H r v a t a i Srba udare temelji ravnopravnosti i jednakosti svih sinova Bosne i Hercegovine. Treba stvoriti vrstu i nesalomljivu snagu koja e biti najbolja brana svim mranim pokuajima i srpske i muslimanske i hrvatske protivnarodne gospode. Mi to moramo postii, ba s obzirom na pretstojee dogaaje u svijetu i u naoj zemlji, imajui u vidu da su u dananjem momentu raspadanja i okupatorske i izdajnike vlasti, svi oni elementi bili oni iz srpskih, hrvatskih ili muslimanskih redova, koji su do jue nosili skute okupatoru, s njima saraivali ili su se tokom itave ove dvije godine zavukli u miije rupe, danas izvirili i razvili najvee apetite za vlast za ponovno skakanje na grbau naeg naroda, za ponovno zavaanje srpskih, hrvatskih i muslimanskih masa. Vi dobro vidite ta radi jugoslovenska vlada i kako ona, razgaranjem ustanka u itavoj zemlji, postaje sve drskija i bezobraznija. Vi vidite, da Maek i klika oko njega, svim silama nastoji da zakoi priliv hrvatskih masa u narodni pokret i da Maekovi izaslanici u Londonu itave dvije godine sarauju sa etnikom vladom. 3 0 ) Vi ste takoer uli kako muslimanska reakcija u novom izdanju paradira sa parolom autonomije i pod okriljem njemakih okupatora eli da otrgne muslimanske mase od narodno-oslobodilakog pokreta i da tako sebi osigura mjesto u protivnarodnoj upravi u Jugoslaviji. Zato je na najvei politiki zadatak, od seoskog odbora do naeg Vijea Bosne i Hercegovine, ostvarenje potpunog jedinstva Srba, Hrvata i Muslimana i to jedinstva pod orujem. Oruane snage Bosne i Hercegovine mogu se utrostruiti i upetorostruiti. Jo ih ima mnogo koji nisu prihvatili oruje. Jo ih ima do kojih u pravom svijetlu nije doprla naa oslobodilaka misao. Na je zadatak sve te snage podii na oruje i upraviti jednom zajednikom cilju. U tom cilju Vijee treba da oko sebe okupi sve vienije i estiti je ljude Bosne i Hercegovine. P r e d Vijee e se postaviti veliki i krupni zadaci: mobilizacija novih snaga, ishrana vojske, pomaganje postradalim i pasivnim krajevima. Naa Bosna i Hercegovina je pokrajina po kojoj su se neprestano ve dvije i po godine vodili teki bojevi. Zulum i pljaka okupatora kroz nekoliko ofanziva, kao i stradanja zemlje od meusobnog istrebljenja, ogromni su. Zemlja je silno opustoena. Razrivena je narodna privreda. Neobraena lee mnoga naa polja. Bosna i Hercegovina, koja je prije vaila kao stoarski kraj, danas je stokom opustila. Okupator nije samo klao i palio. On je ono to nije mogao ponijeti unitio i upropastio. P r e d naim vijeem Bosne i Hercegovine postavlja se zadatak, da u . svim granama privrednog ivota zajedno sa narodno-oslobodilakim odborima svestrano poradi kako bi se pruila to vea pomo vojsci, pomo porodicama naih boraca i opustoenim krajevima od neprijatelja. 56

Ne manje su vana pitanja narodne prosvjete i organizacije zdravstvene slube po selima i gradovima. Za 20 godina ivota u Jugoslaviji, imali smo krajeva koji su bili sa 70 do 80 posto nepismenih, itavih srezova bez ljekara. Mi smo u svemu, pa i u tome bili pastore. No i ono to smo imali i to je okupator upropastio, palei kole i sela. U organizaciji narodne vlasti, Vijee Bosne i Hercegovine mora svoj uticaj proiriti i na okupiranu teritoriju, da se naa oslobodilaka rije jae uje meu naom porobljenom braom. Osposobljavajui i uvrujui dananje postojee organe narodnog ustanka, seoske, sreske, okrune, oblasne narodno-oslobodilake odbore i nastojei da u njima zavlada novi polet u radu, da oni u svim poslovima imaju podrku itavog sela, optine, sreza i okruga, moi e se krenuti krupnim koracima naprijed. Vijee takoer mora koordinirati djelatnost narodne vlasti sa naim rodoljubivim organizacijama Antifaistikim frontom ena, USAOJ-a, omladine, vojske i ostalih. Ono se treba svojski zaloiti da ujedinjenim s.fnagama] nai odbori po selima, optinama i srezovima postanu uistinu politiki pretstavnici naroda meu kojim rade. Zato treba ustati protiv svih vrsta birokratizma, nemarnosti, klonulosti, grubog postupka prema narodu i ostalih slabosti koje su se zadrale u naim odborima i organizacijama. Mi se u svom radu moramo prilagoavati vremenu. Dogaaji nastupaju strahovitom brzinom. Mi moramo zato brzo raditi. Mi moramo biti svjesni da itava naa zemlja, a posebice Bosna i Hercegovina stoji pred nama kao neobraena bata. Treba pripremiti plugove i zaprege, treba temeljitu pripremu napraviti u jaanju i uvrivanju organizacije narodne vlasti, da bi ona bila sposobna solidarnou svoje organizacije obuhvatiti novoosloboene krajeve, prodirati u okupirane krajeve i ukljuiti nove snage u bujicu naeg pokreta. Ne smije se ni za trenutak nita proputati. Sav na rad, sve to radimo mora biti solidno, mora odisati vremenom u kojem danas ivimo i sve mora biti proeto onom vatrenom milju, duhom poleta u radu i dubokom svijeu, da e svaki propust, svaka nehajnost, svaka bezbrinost i sporost imati tekih posljedica, dati neprijatelju predaha, dati mu mogunosti da produi svoj ivot, da prikuplja snage, da zada narodu jo muka i patnji i da uspori i otea nau pobjedu koju itav na narod tako eljno oekuje. NA T A J NAIN MI EMO UDARITI VRSTE T E M E L J E OVOM NOVOM PRETSTAVNITVU BOSNE I HERCEGOVINE. MI EMO OKO BH VIJEA OKUPITI SVE ZDRAVE I RODOLJUBIVE SNAGE. TAKO CE BOSNA I HERCEGOVINA PRESTATI ZA SVAGDA DA KRVARI I R O B U J E ZA TUDE RAUNE. TIM PUTEM RAZBLCEMO MRANE PLANOVE SVIH NARODNIH N E P R I J A T E L J A . NAS NARODNO-OSLOBODILAKI POKRET U BOSNI I HERCEGOVINI MOCL CE JEDINO TAKO U BRATSKOJ SARADNJI S NARODIMA JUGOSLAVIJE DONIJ E T I PRVI PUT SRETAN I ZADOVOLJAN ZLVOT SVIM SINOVIMA OVE NAPAENE ZEMLJE. BOSANCI I HERCEGOVCI, SVOJIM VLASTITIM SNAGAMA POSTACE PO PRVI PUT GRADITELJI NOVOG IVOTA I ZAISTA CE BOSNA I HERCEGOVINA ONDA BITI JEDNAKO SRPSKA, KAO HRVATSKA I MUSLIMANSKA. 57

Izlaganje druga Osmana Karabegovia Skuptina je sasluala sa ivim interesovanjem to se u oduevljenom aplauzu ispoljilo naroito na onim mjestima gdje je govornik povlaio razliku izmeu stare, protivnarodne vlasti za vrijeme bive Jugoslavije i nae nove, istinski demokratske vlasti koju mi danas izgraujemo kroz dugu i teku narodnu borbu za slobodu i sretan ivot. Poslije referata, pretsjednik je otvorio diskusiju u kojoj je uzelo uea vie delegata, ali koja je morala biti skraena obzirom na nedostatak vremena. U diskusiji je uzelo uea vie delegata koji su ponovno izrazili odlunost naeg naroda da se vie nikada ne vratimo na omraeno staro stanje. M u h a m e d S u d u k a , iz Travnika, govorio je o pitanju demokratije. Osvre se na staru Jugoslaviju i pominje da su gotovo svi bivi politiari govorili o demokratiji, dok su njihova djela pretstavljala najcrnje nacionalno ugnjetavanje i socijalno izrabljivanje. Mi neemo demokratije na rijeima, mi hoemo demokratiju na djelu. Ali u isto vrijeme treba da se naglasi da se ova nova demokratija, koju mi danas izgraujemo u tekoj i krvavoj borbi, razlikuje od stare demokratije, ukoliko je o njoj uopte moglo biti rijei. Naa demokratija je nova u prvom redu zato, to u njoj zaista odluuje sam narod. Ona je nova po tome, to ona ne ide samo za tim, da dadne narodu politike slobode, nego u isto vrijeme da mu osigura ovjeka dostojan materijalni i kulturni ivot. Narodi Bosne i Hercegovine mogu danas biti sretni, to im se u njihovoj istoriji prvi put pruila prilika da kroz takvu demokratiju izvojuju sebi sretnu budunost u novoj, istinski demokratskoj federativnoj Jugoslaviji u kojoj e Bosna i Hercegovina biti ravnopravna jedinica. Dr. M e h m e d T a t l i , iz Travnika, govori kao lijenik o zdravstvenoj politici stare Jugoslavije i tzv. NDH. Navodi da je tada jedan dio lijenika upotrebljavao svoje znanje kao sredstvo da doe do velikih dnevnica (tzv. preventisti), drugi dio otvarao ordinacije i sanatorije samo za imune (tzv. kurative!) a trei dio (tzv. pretstavnici socijalne medicine) dobivao unosne plae preko okrunih blagajni, dok su radnici dobivali aspirin, burov i slino. Sto je narod imao od medicine, vidi se najbolje po tome to su na primjer, Beograd i Zagreb imali po 5.000 lijenika, dok ih je Bosna i Hercegovina imala 300, tako da sela uopte nisu imala lijenika. Stanje za vrijeme tzv. NDH jo se vie pogoralo. Istie da su zadaci lijenika u narodno-oslobodilakoj borbi veoma teki. Apelira da narod preko narodnih pretstavnika i dalje pomae nae bolnice i ostale sanitetske ustanove hranom i ostalim; da prijavljuje sluajeve oboljenja, naroito epidemije, da iri nau zdravstvenu propagandu. Na koncu istie da nau medicinu treba postaviti na osnovu istinske socijalne medicine, a u njenoj izgradnji da treba da se ugledamo na nau brau Ruse. Poslije zavrene diskusije, lan Radnog pretsjednitva, drug Avdo Humo predlae Skuptini listu vijenika ZAVNOBiH-a: 3 1 ) Andri Veljko, gostioniar iz Zvornika, 58

Alikalfi Fazlija, in. umarstva iz Mostara, Bajalica Mitar, uitelj iz Knepolja, Bos.[anska] Dubica, politkom X Divizije, Babi Ljubo, pravnik iz Bos.[anske] Gradike, lan AVNOJ-a, Buma arko, teak iz sreza Bos.fanska] Dubica, komandant podruja, lan AVNOJ-a, Babi Dane, teak iz Suhaje, Bos.[anska] Krupa, lan Oblasnog NOO, Bojinovi ura, teak iz Stekerovaca, Glamo, lan AVNOJ-a, Bjeki Marko, teak iz Popovia, Bui-sa Milan, teak iz Kamenice, Drvar, lan Obl.[asnog] NOO, lan AVNOJ-a, Bij'eljac Krsto, svetenik iz Prekaje, Drvar, lan Obl.fasnog] NOO, Butozan Dr Vaso, potpukovnik, ljekar, lan Izvrnog Obl.fasnog] NOO i lan AVNOJ-a, Begi Jure, umarski nadsavjetnik iz Dervente, Brajkovi Bogomir, sudija [iz Tuzle], Brki Hasan, advokat pripravnik iz Livna, politkom X X V I I Divizije, Bili Nikola, agronom iz Vlasenice, Bektaevi Ismet, posjednik iz Bratunca, bivi lan Glav.[nog] odbora JMO, [bivi] poslanik, Badnjevi Eref, sudija, Babi Ante, profesor iz Sarajeva, Brstina Duan, radio telegraf ista iz Nevesinja, Bjelica Janko, mainski inenjer iz Bilea, Babi Simo, graevi.[inski] inenjer iz sela Lastve, Trebinje, Bektaevi Nijaz, radnik iz Konjica, Copi Branko, knjievnik iz Haana, Bos.[anska] Krupa, lan Obl.[asnogj NOO, lan AVNOJ-a, e'haji Demal-Mahmut, geometar iz Prnjavora, lan AVNOJ-a, amo Edhem, veterinar iz Gradaca, Cemerli Hamdija, profesor Visoke teoloke kole, Sarajevo, Colakovi Rodoljub, novinar iz Bijeljine, lan AVNOJ-a, Comi Halid, teak iz sela Fatinca 3 2 ), srez Bilea, Cengi Ibro, tipografski radnik iz Sarajeva, Doen Ilija, pravnik iz Vedrog polja, Petrovac, lan Obl.fasnog] NOO, Danilovi In. Ugljea, iz Odaka, Dizdar Sulejman iz Livna, anon Dr. Oskar, Sarajevo, Dugonji Rato, pravnik iz Sarajeva, Dragani Nikola, teak iz sela Borci, srez Konjic, Dukari Sredo, teak iz Skender Vakufa, Kotor Varo, pret.[sjednik] op.[tinskog] NOO, Dukanovi Pero, teak iz Kravice, Eleta Stevo, teak iz sela Vraalice, Erakovi Simo [iz Tuzle], bivi poslanik Bos.fanskog] sabora i senator Zemljorad.[nike] stranke, Filipovi Sulejman, pukovnik iz Sarajeva, 59

Gutea Milan, teak iz sela Suvaje Bos.[anski] Petrovac, lan Okrunog NOO, Gruhonji Osman, uitelj iz Janje, Goranin Pavle iz Sarajeva, politkom X X V I I Divizije, Gluhi Omer, uitelj iz Tuzle, Grubai Kota, profesor filozofije iz sela Poljci 33 ), Bilee, Grk Duan, teak iz sela Dabra, srez Stolac, Hozi Sabit, trgovac iz Kotor Varoi, Hercegovac Adem, politkom. Prnjavorskog odreda, lan AVNOJ-a, Hoti Mesud, uitelj iz Bugojna, naelnik taba X Divizije, lan AVNOJ-a, Hadi Boko, Soanica, Derventa, Hadiosmanovi Smail, teak iz Jajca, lan Sreskog NOO, Hadisarajli Halil, vjerouitelj iz Banja Luke, Hodi Mujo, teak iz sela Satorovia, Humo Avdo, knjievnik iz Mostara, lan AVNOJ-a, Harnovi Rade iz Stoca, p.[ot]pukovnik, komandant X Hercegovake brigade, Ili Slobodan, komandant Jajakog podruja, Ivi Buba, radnik iz Mostara, Ivezi Dujo, industrijalac iz Banja Luke, lan Oblasnog NOO, lan AVNOJ-a, Josipovi Duan, apsolvent, lan AVNOJ-a, Joki piran, kom.jandant] Janjskog odreda, lan Obl.fasnog] NOO, lan AVNOJ-a, Jaki Rade, geometar, iz sela Milia, politkom I Biranske brigade, Jakupovi Mevla, radnica iz Tuzle, Jovanovi Duan, geometar iz Gornjih Babina, Komnenovi 34 ) Simo, obuarski radnik iz Prijedora, lan Ob.[lasnog] NOO, lan AVNOJ-a 3 5 ), Kovaevi Mitar, iz Ribnika, Klju, kom.[andant] podruja Mrkonji [Grad], Kecmanovi Dr. Vojislav, ljekar iz Bijeljine, Kunecki Ignac, radnik iz Prnjavora, lan Sreskog NOO, Kecman Milo, teak iz Drinia, Bos.[anski] Petrovac, lan AVNOJ-a, Karabegovi Osman, student iz Banja Luke, lan Obl.[asnog] NOO, lan AVNOJ-a, Kolak Rudolf, pravnik iz Banja Luke, Kulenovi Skender, knjievnik iz Travnika, lan AVNOJ-a, Kui Toa, teak iz sela Popova, Kosori Pero, iz sela Sokolca, komandant X X V I I divizije, Kamenjaevi Ante, gostioniar iz Tuzle, Kunosi Abdulah, priv.[atni] namjetenik iz Tuzle, Krlak Rasim, inovnik iz Vlasenice, Kiirt Husnija, direktor gimnazije iz Mostara, Kovaevi Lazar, teak iz sreza Gackog, Kapor edo, radnik iz Trebinja, politkom X Hercegovake brigade, Lazi Lazo, teak iz Leljana, lan AVNOJ-a, 60

Luki-Kurjak Veljko, teak iz Bukovice, komandant II Majevike brigade, Luki Simo, teak iz sela Suho Polje, srez Maglaj, politkom odreda, Ljui Vojo, radnik iz Sarajeva, Mujki Hadi-Mehmed, vjerouitelj iz Kotor Varoi, lan Ob.[lasnog] NOO, lan AVNOJ-a, Maglajli Sefket, radnik iz Banja Luke, sekretar Obl.fasnog] NOO-a, Maar-oa Josip iz Banja Luke, komandant XI divizije, Milivac 35 " 3 ) Jovo, teak iz Strvica, sekretar Sreskog NOO, Mikuli Jure, teak, lan AVNOJ-a, Mari Ignjat, teak iz Blagaj a,lan Sreskog NOO, Mianovi Slavko, profesor iz Bijeljine, Mijatovi Cvijetin-Majo, student iz Lopara, Mitraevi Jovo, teak iz Makovca, Markovi Andrija, iz sela Brainaca, lan Obl.fasnog] NOO, Manjkalovi 35 " b ) Tomo, teak iz sela Mioia, Mini Mitar iz Mokrog, komandant Romanijskog odreda, Meo Tomo, teak iz Crne Rijeke, Mandi Paaga, radnik iz Tuzle, Medan Savo, radnik iz Mostara, intendant VI Hercegovake brigade, Mrkovi Joksim, umar iz sreza nevesinjskog, Mastilovi Novak, svetenik iz Gackog, lvliskin Vaso, radnik iz Trebinja, Maksumi Omer, vjerouitelj iz sreza konjikog, Mievi Milan iz sreza konjikog, zamj.fenik] komandanta Mostarskog bataljona, Markoti Mato iz Ljubukog, zamj.fenik] politkoma bataljona X hercegova.[ke] brigade, Mesihovi Halid, radnik iz Ljubukog, Nazei Salko, profesor iz Mostara, Ninkovi Dmitar, teak iz Glamoa, lan AVNOJ-a, Novakovi Grujo, pravnik iz Glasinca, Nikoli Zora, radnica iz Sarajeva Nini Maksim, teak iz sreza nevesinjskog, Njei Vid, teak iz Vijaana, Prnjavor, lan Obl.fasnog] NOO, lan AVNOJ-a, Osmi Omer, zemljoradnik iz sreza prozorskog, Omanovi Hamdija, potpukovnik, komandant VIII brigade, Porobi Mujo, pravnik iz Dervente, P u c a r Duro-Stari iz Kesia, Bos.fansko] Grahovo, lan Obl.fasnog] NOO, lan AVNOJ-a, Popovi Mihailo-Kaja, komandant bataljona, l.fan] AVNOJ-a, Perovi Danica, kapetan iz Banja Luke, upravnik bolnice XI Divizije, Pobri Edhem, student iz Teslica, Perkovi Mile, radnik iz Duvna, Pehlivanovi Mehmed, Peri Drago, teak iz Duvanjskog polja, Popovi Bora, pravnik iz sela Obudovaca, 61

Panti Milan, geometar iz Zvornika, Peri Ratko, rudar iz Peljava, komandant I Majevike brigade, Popovi Stevo, teak iz Vukosavaca, Preka Aleksandar iz Tuzle, bivi -poslanik HSS-a, Pele Dr. Ljubo, advokat iz Tuzle, Pjani Abdulah, sajdija iz Bijeljine, PaajH Doka, radnik iz sela Lukavca, srez Nevesinje, Pribii Lazo, teak iz sela Draeva, srez Ljubinje, Rodi Slavko, pukovnik, geometar iz Drvara, komandant V korpusa, Redi Enver, profesor iz Bihaa, lan AVNOJ-a, Radia Pero, teak, l.fan] AVNOJ-a, Rosi Jovo, teak iz Sajkovia, Livno, komandant mjesta, Rustembegovi Mujbeg, pretsjednik NOO za Gradaac, Radi Simo, teak iz sela Zivanj, srez Ljubinje, Sirr^atovi Boko, teak iz Palanita kod Prijedora l.fan] AVNOJ-a, Stojni Veljo, uitelj iz Prijedorskog sreza, politkom V korpusa, Staniljevi Pejo, teak, l.[an] AVNOJ-a, Soldat Mitar iz sreza Mrkonji [Grada] l.[an] AVNOJ-a, Semak Vasilj, kroja iz Prnjavora, l.fan] sreskog NOO, Subbti T. Mitar, teak, l.[an] AVNOJ-a, Suduka Muhamed, sudija i bivi poduipan iz Fojnice, Savi. Brano, pravnik iz ekovia, l.[an] AVNOJ-a, Savi Savo, svetenik iz sela Strmice, Starovi Obren, bankovni inovnik iz sela Samobor, srez Gacko, Slavi.Boo, teak iz sela Veliana, srez Ljubinje, Siljegovi Boko, student filozofije iz Knepolja, Bos.[anska] Dubica, politkom IV Divizije, l.fan] AVNOJ-a, Siljegovi Milo, uitelj iz Knepolja, Bos.fanska] Dubica, komandant X I brigade, Sehovi Ahmet, radnik iz Bos.[anskog] Novog, l.[an] Obl.fasnog] NOO, kondri Mihailo, major iz Jelainovaca, Sanski Most, l.[an] AVNOJ-a, Sevi.Simo, kapetan, iz sreza Sanski Most, l.fan] AVNOJ-a, Skori Milo, inovnik iz sela Vrana, ahinpai ain, profesor iz Rogatice, egrt Vlado, potpukovnik, iz Lastve, srez Trebinje, ator Ibrahim, tehniar iz sela Dubrava, srez Stolac, Sakota Slobodan iz apljine, zamj.fenik] kom.fadanta] bataljona X brigade, Tolo Niko, teak iz Fojnice, pretsjednik kotarske organizacije HSS-a, Triki Vaso, radnik iz Drvara, l.fan] Obl.fasnog] NOO, Vuki -Stevo 36 ), trgovac iz Prijedora, l.fan] Izvrnog ONOO37), l.fan] AVNOJ-a, Vlatkovi Nemanja, uitelj iz Svodne kod B.fosanskog] Novog, zam.fjenik] kom.fandanta] X Divizije, Vujanovi. Dragan, teak iz Bos.fanske] Dubice, pretsjednik ONOO 38 ), Vejnovi Svetozar, teak iz Velike Rujike, Bos.fanski] Novi, l.fan] Izvrnog oblasnog NOO i l.fan] AVNOJ-a, 62

Vojinovi Petar, potpukovnik, kom.[andant] IV Divizije, iz Slatine, srez S.fanski] Most, Vranjeevi Rada, student, l.[an] Centralnog odbora AF, Vulin Sava, teak, l.[an] AVNOJ-a, Vranjeevi arko, trgovac iz Krupe na Vrbasu, intendant I brigade l.fan] ANOJ-a, Vujasinovi Too, privatni namjetenik iz Maglaja, Vasi Nenad, pravnik iz Mostara, Vukoje Boo, zemljoradnik iz Paena, srez Bilee, Zagorac Nikola, teak iz Donjeg Vakufa, l.fan] Sreskog NOO, Zeki Milo iz ekovia, komandant VI Bosanske brigade. 39 ) Skuptina izabire vijenike ZAVNOBiH-a glasajui posebice za svakog predloenog vijenika. Svi predloeni vijenici izabrani su od Skuptine jednoglasno. Zatim drug Avdo Huimo predlae Skuptini listu vijenika AVNOJ-a iz Bosne i Hercegovine 40 ) [po pojedinim srezovima]: SREZ PRIJEDOR: Vijenik: Sveto Vuki, trgovac iz Prijedora Zamjenik: Boko Simatovi, teak iz Palanita, Prijedor SREZ BOS.[ANSKA] GRADIKA: Vijenik: Ljubo Babi, pravnik iz Bos.fanske] Gradike Zamjenik: Pejo Staniljevi, teak SREZ B.[OSANSKA] DUBICA: Vijenik: Boko Siljegovi, student filozofije iz Knepolja, politkom IV divizije Zamjenik: arko Buma, teak iz Sreza Bos.[anska] Dubica, komandant podruja SREZ BOS.[ANSKl] NOVI: Vijenik: Svetozar Vejnovi teak iz Vel.[ike] Rujike Bos.[anski] Novi Zamjenik: Lazo Lazi, teak iz Ljeljana S R E Z BOS.fANSKA] K R U P A : Vijenik: Sava Vulin, teak Zamjenik: Branko opi, knjievnik iz Haana, Bos.[anska] Krupa SREZ SANSKI MOST: Vijenik: Mihailo kondri iz Jelainovaca, Sanski Most, zamjenik komandanta Grahovskog odreda 63

SREZ K L J U : Vijenik: Mitar Kovaevi iz Ribnika, Klju, komandant podruja Mrkonji [Grad] S R E Z MRKONJI GRAD: Vijenik: Mitar Soldat iz sreza Mrkonji [Grad] Zamjenik: arko Vranjeevi, trgovac iz Krupe na Vrbasu SREZ GLAMO: Vijenik: Dmitar Ninkovi, teak iz Glamoa Zamjenik: Dura Bojinovi, teak iz Stekerovaca, Glamo SREZ KOTOR VARO: Vijenik: Mehmed Hadi-Mujki, vjerouitelj iz Kotor Varoi Zamjenik: Duan Josipovi, apsolvent SREZ PRNJAVOR: Vijenik: Vid Njei, teak iz Vijaana, Prnjavor Zamjenik: Demal Mahmut-ehai, geometar iz Prnjavora SREZ T E S A N J : Vijenik: Mitar T. Suboti, teak Zamjenik: Adem Hercegovac, politkom Prnjavorskog N. O. P. odreda SREZ BOS.[ANSKO] GRAHOVO: Vijenik: uro Pucar-Stari iz Grahova, lan Obl.[asnog] NOO, lan AVNOJ-a Zamjenik: Milan Bursa, teak iz Kamenice, Drvar, lan Oblasnog NOO SREZ [BOSANSKI] PETROVAC: Vijenik: Ilija Doen, pravnik iz Vedrog Polja [Bosanski] Petrovac, lan Obl.[asnog] NOO Zamjenik: Milo Keoman, teak iz Drinia, [Bosanski] Petrovac SREZ BIHA: Vijenik: Enver Redi, profesor iz Bihaa Zamjenik: Mihailo Popovi (Kaja) kom.[andant] bataljona SREZ B A N J A L U K A : Vijenici: Dr Vojislav Kecmanovi, ljekar iz Bijeljine Osman Karabegovi, student iz B.[anja] Luke, lan AVNOJ-a Dr. Vaso Butozan, ljekar Zamjenik: Dujo Ivezi, industrijalac iz Banja Luke 64

SREZ J A J C E : Vijenik: Spiran Joki, kom.[andant] Janjskog odreda Zamjenik: Smail Hadiosmanovi, obuar iz Jajca, lan Sreskog NOO SREZ BUGOJNO: Vijenik: J u r e Mikuli, teak iz Gornjeg Vakufa Zamjenik: Mesud Hoti, na.felnik] taba X Divizije, uitelj iz Bugojna SREZ TRAVNIK: Vijenik: Skender Kulenovi, knjievnik iz Travnika Zamjenik: Pero Radia, teak iz Varoluka, apt[ina] Turbe SREZ DERVENTA: Vijenik: J u r e Begi, umski nadsavjetnik iz Dervente Zamjenik: Mustafa Porobi, pravnik, kom.[andant] mjesta Srebrenik SREZ MODRICA: Vijenik: Ugljea Danilovi, inenjer agronomije SREZ FOJNICA: Vijenik: Muhamed Suduka, sudija i bivi poduipan iz Fojnice Zamjenik: Niko Tolo, teak iz Sita, Fojnica, bivi pretsjednik organizacije HSS-a SREZ CAZIN: Vijenik: Hamdija Omanovi, potpukovnik, komandant VII Krajike brigade SREZ TESLIC: Vijenik: Ethem Pobri, student iz Teslia SREZ LIVNO: Vijenik: Hasan Brki, adv.fokatski] pripravnik, politkomesar X X V I I Divizije Zamjenik: Jovo Rosi, teak, kom.[andant] mjesta Sajkovi, Livno SREZ DUVNO: Vijenik: Mile Perkovi, radnik iz Duvna Zamjenik: Mehmed Pehlivanovi SREZ K U P R E S : Vijenik: Ignjat Mari, radnik iz Blagaja, Kupres Zamjenik: Nikola Mandi, teak iz Novog Sela, Kupres
5 - ZAVNOB1H, i

65

SREZ B I J E L J I N A : Vijenik: Rodoljub Colakovi, novinar iz Bijeljine Zamjenik: Abdulah Pjani, sajdija iz Bijeljine S R E Z BRKO: Vijenik: Cvijetin Mijatovi, iz Lopara, student filozofije Zamjenik: Vehid Begi iz Koraja, politkom I Muslimanske brigade SREZ TUZLA: Vijenik: Simo Erakovi, bivi poslanik u Bos.[anskom] Saboru i senator Zemljooradnike stranke Aleksandar Preka, bivi poslanik HSS-a, iz Tuzle Paaga Mandi, radnik iz Tuzle Zamjenici: Jovo Mitraevi, zemljoradnik iz Makovca Ante Kamenjaevi, gostioniar iz Tuzle Omer Gluhi, uitelj iz Tuzle, komandant tuzlanskog N. O. P. odreda SREZ GRADAAC: Vijenik: B?f Edhem amo, veterinar iz.Gradaca Zamjenik: Mujbeg Rustembegovi, pretsjednik NOO Gradaac SREZ DOBOJ: Vijenik: Simo Luki, zemljoradnik iz Suhog Polja Zamjenik: Ignjat Radoji, radnik, komandant Ozrenskog N. O. P. odreda SREZ M A G L A J : / V i j e n i k : Todor Vujasinovi, privatni namjetenik SREZ ZVORNIK: Vijenik: Pero ukanovi, zemljoradnik iz Kravice Zamjenik: Milan Panti, geometar iz Zvornika SREZ SREBRENICA: Vijenik: Ismet Bektaevi, lan Glavnog odbora bive JMO i [bivi] poslanik Zamjenik: Dr. Asim emerli, ljekar iz Srebrenice. SREZ VLASENICA: Vijenik: Brano Savi, pravnik, komandant podruja Sekovii Zamjenik: Mati ja Kneevi, pretsjednik NOO Sekovii 66 '

SREZ ROGATICA: Vijenik: Mujo Hodi, zemljoradnik iz sela atorovia Zamjenik: Grujo Novakovi, pravnik iz Glasinca SREZ K L A D A N J : Vijenik: Savo Savi, svetenik iz Strmice Zamjenik: Enver Mekovi, student iz Kladnja SREZ SARAJEVO: Vijenici: Sulejman Filipovi, pukovnik iz Sarajeva Hamdija Cemerli, profesor Visoke teoloke kole iz Sarajeva Ante Babi, profesor iz Sarajeva Rato Dugonji, pravnik iz Sarajeva Vojo Ljuji, radnik iz Sarajeva Zamjenik: Mio Jokanovi, ekonom iz Blauja SREZ GACKO: Vijenik: Novak Mastilovi, svetenik iz Gacka Zamjenik: Obren Starovi, bankovni inovnik iz sreza Gacko SREZ B I L E C E : Vijenik: Janko Bjelica, ininjer iz Bilea Zamjenik: Boo Vukoje, zemljoradnik iz Paena, Bilee SREZ L J U B I N J E : Vijenik: Lazo Pribii, zemljoradnik iz sela Draeva, srez Ljubinje Zamjenik: Simo Radi, zemljoradnik iz sela Zivanj, Ljubinje SREZ STOLAC: Vijenik: Duan Grk, zemljoradnik iz sela Dabra, Stolac Zamjenik: Ibrahim ator .tehniar iz sela Dubrava, Stolac SREZ T R E B I N J E : Vijenik: Vlado egrt, potpukovnik zamj.fenik] kom.fandanta] III Divizije Zamjenik: Vaso Miskin, radnik iz Trebinja SREZ N E V E S I N J E : Vijenik: Duan Brstina, radiotelegrafista X Herc.fegovake] brigade Zamjenik: Doka Paajli, radnik iz sela Lukavca, Nevesinje i* 67

S R E Z MOSTAR: Vijenici: Avdo Humo, knjievnik iz Mostara Savo Medan, radnik iz Mostara, intend, [ant] VI Herc.[egovake] brigade Husnija Kurt, direktor gimnazije iz Mostara Zamjenici: Buba Ivi, radnik iz Mostara Nenad Vasi, diplomirani pravnik iz Mostara Fazlija Alikalfi, inenjer umarstva iz Mostara S R E Z KONJIC: Vijenik: Omer Maksumovi, vjerouitelj iz sreza konjikog Nikola Dragani, zemljorad.[nik] iz sela Borci, srez Konjic S R E Z PROZOR: Vijenik: Omer Osmi, zemljoradnik iz sreza Prozorskog Glasanje se vri posebice za svakog predloenog vijenika. Skuptina izabire sve predloene vijenike AVNOJ-a. lan Radnog pretsjednitva, drug Rodoljub olakovi, u ime izabranog ZAVNOBiH-a predlae Skuptini listu lanova Prezidijuma ZAVNOBiH-a. 41 ) [U Prezicujum ZAVNOBiH-a predloeni su:] P R E T S J E D N I K : Dr. Vojislav Kecmanovi, ljekar PRVI P O T P R E T S J E D N I K : Avdo Humo, knjievnik, lan AVNOJ-a DRUGI P O T P R E T S J E D N I K : Aleksandar Preka, bivi narodni poslanik HSS-a TREI P O T P R E T S J E D N I K : uro Pucar-Stari, l.[an] Obl.fasnog] NOO-a lan AVNOJ-a S E K R E T A R : Hasan Brki, politkom X X V I I Divizije lanovi prezidijuma

Potpukovnik Dr. Vaso Butozan, lan Izvrnog Obl.fasnog] NOO-a, lan AVNOJ-a Bektaevi Ismet, posjednik iz Bratunca, bivi lan Glavnog odbora JMO Begi Jure, umski nadsavjetnik Brajkovi Bogomir, sudija Babi Ante, profesor iz Sarajeva olakovi Rodoljub, novinar lan AVNOJ-a emerli Hamdija, profesor iz Sarajeva Danilovi In. Ugljea 68

ukanovi Pero, zemljoradnik iz Kravice Erakovi Simo, bivi lan Bosanskog sabora i senator bive Zemljoradnike stranke pukovnik Filipovi Sulejman potpukovnik Rade Hamovi, komandant X Hercegovake brigade Ivezi Duan, industrijalac iz Banja Luke Kunosi Abdulah, bankarski inovnik Karabegovi Osman, lan Obl.fasnog] NOO, lan AVNOJ-a Kamenjaevi Ante, gostioniar iz Tuzle Kurt Husnija, direktor gimnazije iz Mostara Ljuji Vojo, radnik iz Sarajeva Mitraevi Jovo, zemljoradnik iz Makovca Mujki Hadi-Mehmed, vjerouitelj, lan Obl.fasnog] NOO, lan AVNOJ-a Mandi Paaga, radnik iz Tuzle Suduka Muhamed, sudija i bivi podupan Mastilovi Novak, svetenik iz Gacka Siljegovi Boko, politkom IV Divizije, lan AVNOJ-a egrt Vlado, potpukovnik, zamjenik kom.fandanta] III Divizije Tolo Niko, seljak i bivi pretsjednik Kotarske organizacije HSS-a, iz Sita, Fojnica. Vijenici ZAVNOBiH-a glasaju za svakog predloenog lana P r e zidijuma posebice. Vijenici ZAVNOBiH-a izabiru Prezidijum jednoglasno. Drug Avdo Humo predlae zatim skuptini/'Rezoluciju^Tekst preds loene Rezolucije glasi:] 42 ) J Prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine sastali su se pretstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani vrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oruane borbe naroda Jugoslavije i naroda u Bosni i Hercegovini donesu politike odluke koje e otvoriti put naim narodima da urede svoju zemlju onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima. Na svojoj prvoj konferenciji, odranoj 26 i 27 novembra 4 3 ) 1943 go-, dine, vijenici Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, razmatrajui pitanja vanjske i unutarnje politike, donose ove zakljuke: 1. Ovogodinje velike pobjede Crvene armije nad njemakim faistikim hordama izmijenile su daljnji tok svjetskog rata. Crvena armija uspjela je u ovoj godini da zada smrtonosan udarac faistikoj zvijeri na Istonom frontu, to je znatno pribliilo pobjedu Saveznika. Udarce Crvene armije protiv faistikog neprijatelja poduprle su ratne akcije engleskih i amerikih trupa u Africi, Sredozemlju i Junoj Italiji kao i bombardovanje vanih industrijskih centara u Njemakoj. Borba potlaenih naroda Evrope, u prvom redu oruana borba naih naroda, doprinijela je takoe slabljenju pozicija faizma. Sve to zajedno, a u prvom redu pobjede C r v a i e j i r m i i e , dovelo je faistiku Njemaku i njene vazale pred katastrofu. 69

Odnosi meu Saveznicima svakim danom su vri dok se faistiki blok raspada zbog poraza faistikih trupa na istonom frontu i udaraca Saveznika po njemakim trupama na jugu Evroipe. Italija je isipala iz hitlerovskog bloka. Finska, Maarska, Rumunija i drugi Hitlerovi sateliti brinu brigu kako da se izvuku iz movare u koju ih je doveo Hitler. Vlastodrci tih zemalja, lakomi na pljaku, nastoje da se izvuku od odgovornosti sad kad je jasno da je Hitlerova propast neizbjena. Raste talas mrnje i negodovanja u svim zemljama Evrope protiv faistikog porobljivaa. Stvoreni su svi uslovi za konaan slom faizma. Sto ve do danas nije dolo do unitenja faizma krivo je otsustvo drugog fronta u Evropi. Sada, kako izlazi iz govora druga Staljina, drugi front nije daleko. Njegovo otvaranje ubrzae konani slom njemakog faizma i uiniti kraj raznoraznim kombinacijama reakcionarnih klika, koje podravaju i bivu jugoslovensku vladu, kao i neke druge izbjeglike vlade, koje zajedno sa okupatorom vode borbu protiv narodnog ustanka. Nai narodi u tekoj i krvavoj borbi protiv okupatora, Pavelievih ustaa, Nedia, Rupnika i etnika Drae Mihailovia stvorili su slavnu Narodno-oslobodilaku vojsku na elu s voom naroda Jugoslavije i mudrim Vrhovnim komandantom drugom Titom. Ona je svojom herojskom borbom spasla nae narode od unitenja i udarila vrste temelje njihovom bratstvu i srenoj budunosti. Blagodarei naporima i junatvu nae slavne vojske, naa domovina postala je vaan inilac u borbi protiv faizma. Ona je podigla u svijetu ugled naih naroda kao nikad do sada. Svojom borbom Narodno-oslobodilaka vojska pomogla je i pomae kako bratskoj Crvenoj armiji, tako i engleskoj i amerikoj vojsci u Africi i Italiji. U svojoj svetoj narodno-oslobodilakoj borbi nai narodi su imali najboljeg i najdosljednijeg saveznika u bratskom Sovjetskom Savezu. Narodi Bosne i Hercegovine ponosni su to se naa vojska bori rame uz rame sa slavnom Crvenom armijom protiv zajednikog neprijatelj a-faistikih varvara. Nai narodi duboko cijene i pomo svojih engleskih i amerikih saveznika. Narodi Bosne i Hercegovine, Srbi, Muslimani i Hrvati, s mrnjom i prezirom odbacuju Nedia, Pavelia i druge otvorene sluge okupatora. Oni isto tako s mrnjom odbacuju izdajniku kliku Drae Mihailovia koji, zajedno sa okupatorom, vie od dvije godine vodi borbu protiv Narodno-oslobodilake vojske i narodno-oslobodilakog pokreta. Kao to su ustake bande krive za nebrojene zloine nad snpskim narodom i najboljim sinovima Muslimana i Hrvata, tako su i bande Drae Mihailovia krive za svoje zloine nad naim narodima, naroito nad Muslimanima, i nad najboljim sinovima srpskog naroda. 2. Narodi Bosne i Hercegovine ne ele vie povratak starog stanja koje je i dovelo do nae nesree. Narodi Bosne i Hercegovine kroz vatru narodno-oslobodilake borbe iskivaju svoje bratstvo, i to bratstvo uvae kao najvre jamstvo bolje i srene budunosti. Razdor i mrnju meu naim narodima unosili su tuinci u nau zemlju od Osmanlija, Maara i . Austrijanaca do dananjih faistikih zavojevaa. Stare politike stranke, kao velikosrpske, tako i Jugoslavenska muslimanska organizacija i reak70

cioneri iz Hrvatske seljake stranke, nisu zbliavali narode, ve su svojom protivnarodnom politikom produbljivali jaz meu njima i sijali mrnju. Netrpeljivost i neslogu iskoristio je njemaki okupator i, preko svojih sluga, ustaa i etnika, na mnogim mjestima doveo do meusobnog krvavog istrebljivanja. Zahvaljujui Komunistikoj Partiji, organizatoru narodno-oslobodilake borbe, narodi Bosne i Hercegovine, poslije toliko rtava i krvoprolia ostvaruju bratsko jedinstvo u narodno-oslobodilakom pokretu koje e dalje razvijati i uvrivati, kao najdragocjeniju pobjedu u ovoj borbi. Narodi Bosne i Hercegovine ne ele povratak starog stanja jo i za to to oni nisu imali nikakvih demokratskih prava u bivoj Jugoslaviji i to je Bosna i Hercegovina bila pokrajina koju su ugnjetavala i pljakala velikosrpska gospoda uz pomo i zajedno sa reakcionarnim klikama u Jugoslovenskoj muslimanskoj organizaciji i u Hrvatskoj seljakoj stranci. 3. Narodi Bosne i Hercegovine odriu svako pravo takozvanoj londonskoj vladi 44 ) da ih pretstavlja i govori u njihovo ime. Londonske izbjeglice ve dvije godine vode borbu sa svojim ministrom Draom Mihailoviem protiv Narodno-oslobodilake vojske, ne birajui sredstva u svojoj izdajnikoj raboti. Takozvana jugoslovenska vlada u inostranstvu povezala se sa okupatorom, ustaama i Nediem i odgovorna je za nebrojene zloine poinjene u naoj zemlji. Vezujui se za okupatora, ona nije samo neprijatelj naih naroda i njihove opravdane borbe, ve stvarno, i neprijatelj naih Saveznika Sovjetskog Saveza, Engleske i Amerike. Narodi Bosne i Hercegovine ne mogu prei preko injenice da su kralj i monarhija centar oko koga se okuplja izbjeglika reakcija koja je organizovala bratoubilaki rat u slubi okupatora. Kralj je vie od dvije godine preko svog ministra Drae Mihailovia i njegovih etnika vodio oruanu borbu protiv narodno-oslobodilakog pokreta. U kraljevo ime etnike bande nanijele su naim narodima teke nesree, raspirujui bratoubilaki rat. Kralj i monarhija povezali su se u svojoj borbi protiv narodno-oslobodilakog pokreta svih naroda Jugoslavije s krvavim neprijateljem sveg Slavenstva i naprednog ovjeanstva njemakim faizmom. Tako su kralj i monarhija ne samo nosilac borbe protiv narodno-oslobodilakog pokreta u Jugoslaviji, nego i neprijatelj naih saveznika. Narodi Bosne i Hercegovine zbog toga s pravom trae od Engleske i Amerike da londonskim izdajnikim izbjeglicama i kralju Petru II otkau svaku podrku. Ustanak u Bosni i Hercegovini zahvatio je sve krajeve. Vie od dvije treine teritorije Bosne i Hercegovine osloboeno je od okupatora. Srpske mase, koje sainjavaju veinu u Narodno-oslobodilakoj vojsci i koje su dale najvie rtava, danas stoje odluno uz narodno-oslobodilaki pokret. Velikosrpska reakcija nije uspjela da ih uvue u svoje bratoubilako kolo. Cetnitvo se raspada, a zavedeni, veinom seljaci, pristupaju narod-i no-oslobodilakom pokretu. Izdajnika velikosrpska politika izgubila je oslonac u srpskim masama. 71

Muslimanske mase sve vie uviaju da Muslimani mogu izvojevati ravnopravnost i slobodu i osigurati svoj opstanak samo u narodno-oslobodilakom pokretu, i danas sve vie pristupaju borbi protiv okupatora i njegovih pomagaa. Veina vodstva bive Jugoslavenske muslimanske organizacije, sa Daferom Kiulenoviem na elu, koja je prila okupatoru i ustaama i koja je kriva za stradanja Muslimana kao i Srba, gubi svaki uticaj na muslimanske mase. Sad se javljaju meu Muslimanima politike iardije koji pokuavaju da zadre prilaenje Muslimana narodno-oslobodilakom pokretu parolom: Muslimani su se jednom prevarili, drugi put ne smiju prenagliti. Masovni prilazak Muslimana narodno-oslobodilakom pokretu zbrisae i te pokuaje muslimanske reakcije da omete bratimljenje Muslimana sa srpskim i hrvatskim narodom i iskoriste ih za svoje sebine ciljeve. Danas i Hrvati u Bosni i Hercegovini, poueni primjerom brae Hrvata u Hrvatskoj i Dalmaciji sve vie stupaju u redove narodno-oslobodilakog pokreta i tako peru ljagu koju ustae nanesoe hrvatskom imenu. Pristupanjem u narodno-oslobodilake redove i jednog dijela prvaka Hrvatske seljake stranke osjetno je ubrzano odvajanje bosanskih Hrvata od reakcionera iz biveg vodstva Hrvatske seljake stranke s Maekom na elu, koji su uzalud pokuavali da zaustave hrvatski narod od borbe, da bi ga kasnije, svojom saradnjom s okupatorom i velikosrpskim klikama u Londonu, pokuali gurnuti u borbu protiv narodno-oslobodilakog pokreta. 4. Narodi Bosne i Hercegovine stvaraju u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda, u kojoj e biti zajamena puna ravnopravnost svim njenim narodima. Narodi Bosne i Hercegovine, u zajednici sa drugim narodima Jugoslavije, zajednikim naporima kroz oruanu borbu za slobodu i nezavisnost, izvojevali su pravo da urede svoju zemlju onako kako to najvie odgovara volji i interesima i njih samih i svih naroda Jugoslavije. Narod Bosne i Hercegovine danas pretstavlja jedino Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja za Bosnu i Hercegovinu i Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije, kao vrhovno politiko pretstavnitvo svih naroda Jugoslavije koje oliava bratstvo naih naroda i njihovu nepokolebljivu volju da izgrade ravnopravnu demokratsku federativnu Jugoslaviju. Narode Bosne i Hercegovine, kao i ostale narode Jugoslavije, moe pretstavljati danas u zemlji i pred inostranstvom jedino AVNOJ i vlast koja iz njega proizlazi. Narodi Bosne i Hercegovine vijekovima su ivjeli zajedno, meusobno izmijeani i povezani zajednikim interesima. Vijekovima je tuin unosio sukobe i mrnju. Tu politiku mrnje i netrpeljivosti nastavile su u bivoj Jugoslaviji sve protivnarodne partije. U plamenu narodno-oslobodilake borbe briu se tragovi zlosrene prolosti i stvara se nerazruivo bratstvo naroda Bosne i Hercegovine koji vie nee dozvoliti da . njihova domovina bude predmet borbe velikosrpske, velikohrvatske i muslimanske reakcije oko podjele vlasti. 72

5. Danas Narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino politiko pretstavnitvo, Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, hoe da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska bude .slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj e biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine uestvovae ravnopravno sa ostalim naim narodima u izgradnji narodne demokratske federativne Jugoslavije. Na tom putu bie jo potekoa i rtava, jer nai neprijatelji jo nisu uniteni. Zato se pred ZAVNOBiH postavljaju zadaci: da uvruje bratstvo naroda Bosne i Hercegovine; da razvije oruanu borbu protiv okupatora i njegovih pomagaa, uvodei nove borce u nau Narodno-oslobodilaku vojsku i ubrzavajui privlaenje u narodno-oslobodilaki pokret naroito Muslimana i Hrvata; da, oslanjajui se na narodno-oslobodilake odbore od seoskih do oblasnih, uvruje i proiruje .novu narodnu vlast, veliku tekovinu naroda u ovoj borbi. Na taj nain ZAVNOBiH e moi da u jo veoj mjeri pomae Narodno-oslobodilaku vojsku i jo uspje nije rjeava ekonomska, socijalna, prosvjetna i zdravstvena pitanja. 6. Srbi, Muslimani i Hrvati, vrsto zbijeni oko ZAVNOBiH-a uprkos svim potekoama, nastavie u zajednici sa ostalim narodima Jugoslavije svoju pravednu i opravdanu borbu do potpunog istjerivanja okupatora iz nae zemlje i unitenja svih njegovih pomagaa. 26. novembar 1943. Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine

itanje Rezolucije Skuptina na nekoliko 'mjesta prekida aplauzom. [Tekst Rezolucije Skuptina jednoglasno usvaja.] Pretsjednik ZAVNOBiH-a, drug Dr. Vojislav Kecmanovi zakljuuje zasjedanje slijedeim govorom. Drugovi i drugarice, brao i sestre, prije nego zavrimo, hou da kaem nekoliko rijei. Jedan od drugova ree da mi danas drimo neto to ni jedna porobljena zemlja na svijetu ne moe da dri a to je parlamentarno zasjedanje. Naa vojska i narod, i politika naih voa, zaista ostvarili su uda. Nesumnjivo, velika pobjeda. Ali mi smo imah jo takvih slavnih pobjeda. Prvo. Cijeli svijet zna da smo mi od malih, slabo naoruanih grupica stvorili jaku vojsku. Biva jugoslavenska vojska, koja je ivjela dvije decenije, razbijena je za nekoliko dana. A naa vojska ne samo da je kroz najvee bitke ojaala nego se je pokazala i neunitivom. To je, nesumnjivo, velika pobjeda. Drugo. Otupljena je otrica najmonijeg oruja koje je neprijatelj uperio protiv naroda Jugoslavije, pomou kojeg je htio unititi nas i osigurati sebi ivot na Balkanu, To je oruje bratoubilakog rata. To oruje danas je nemono. 73

Tree. Faisti su mislili da je Jugoslavija neko kukino kopile, da u njoj ne ivi duh slobode. Meutim, velike pobjede koje je za dvije i po godine ostvarila naa Narodno-oslobodilaka vojska pribavile su nam priznanje saveznika, a respekt kod neprijatelja. Naa vojska, koja raste iz dana u dan, [pokazuje danas itavom svijetu da nai neprijatelji nisu uspjeli da ugue slobodarski i borbeni duh naih naroda. etvrto. Nai narodi pokazali su se sposobni ne samo da preko svoje oruane snage, preko nae armije, oslobode veliki dio nae domovine, nego i da organizuju novu narodnu vlast. Nai narodi pokazali su se sposobnim ne samo da tuku neprijatelja nego da jo u toku ljutih bitaka lijee rane koje su nam ostavili bivi reimi. Za jednu od tekih rak-rana mi smo nali jedno rjeenje, i to radikalno rjeenje. To je pitanje monarhije. I mi, jedini pretstavnici naroda Bosne i Hercegovine, izrazili smo na ovom istorijskom skupu jednodunu odlunost da neemo dozvoliti povratak u nau iskrvavljenu zemlju ne samo izbjeglikoj izdajnikoj vladi [nego] ni njenom kralju izdajniku Petru II. Ova naa odluka, brao i sestre, pretstavlja jedan veliki prelom u istoriji naih naroda. Ali, danas, kada je naa Bosna i Hercegovina prvi put u svojoj istoriji, dobila svoje istinsko narodno pretstavnitvo, danas kada mi proslavljamo jednu od velikih pobjeda naeg narodno-oslobodilakog pokreta, mi ne smijemo zaboraviti da se za ovako snaan i pobjedonosan razmah nae borbe ima zahvaliti u prvom redu junakoj i mudroj Komunistikoj partiji Jugoslavije! Sve te vojnike i politike pobjede koje su nai narodi izvojevali pod vodstvom svog najboljeg sina, svoga voe i druga Tita, ohrabruju nas i u isto vrijeme daju nam nove snage da nau borbu dovedemo to prije do konanog cilja do slobode. Sve te pobjede ohrabruju nas i stvaraju u nama odluku da, kad odemo kuama, ustostruimo svoje napore i pojaamo osjeaj dunosti i odgovornosti prema svom narodu. Nae ljuto oruje ne smije da otupi prema okupatoru i prema izdajicama, nego mora biti svjetlije i otrije. Mi moramo uiniti sve da to prije doemo do konane pobjede i da nae novo dravno ureenje bude trajno, solidno vjeno. S tim mislima ja kliem: ivjela naa narodno-oslobodilaka vojska! ivjela Komunistika partija Jugoslavije! ivio voa naih naroda, Tito! ivjela pobjedonosna Crvena Armija! ivjelo bratstvo naroda Bosne i Hercegovine! ivjela slobodna i federativna Bosna i Hercegovina u slobodnoj demokratskoj federativnoj Jugoslaviji! [itava dvorana prolama se od burnih poklika. Delegati su ustali na noge, i dvoranom je odjeknula slavenska himna: Hej S l a v e n i . . . Zatim je pretsjednik drug dr Vojislav Kecmanovi objavio Skuptini da je zasjedanje zavreno]. 45 ) Sekretar: 4 6 ) A BiH, ZAVNOBiH, zapisnik, original. AIRP. S., mf. ZAVNOBiH-a, 760770. Zapisnik Prvog zasjedanja, dopunjen izvodima iz govora pojedinih vijenika koji su objavljeni u lanku Skendera Kulenovia: Bosna i Hercegovina 74

prvi put slobodno vijea (Osloboenje, br. 4, od 15. decembra 1943) i odranim referatima, objavljen je u knjizi I zasjedanje ZAVNOBiH-a, str. 352. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a nisu voene stenogralske biljeke, zbog ega originalni zapisnik sadri samo najhitnije momente toka ovoga skupa, kao: dnevni red, rezime pozdravnih govora, kratke napomene o toku zasjedanja prema dnevnom redu, kao i rezimee govora pojedinih delegata. Ostali materijali: referati, izvjetaj verifikacionog odbora, rezolucija, spiskovi izabranih vijenika ZAVNOBiH-a, AVNOJ-a i Predsjednitva u originalnom zapisniku oznaeni su kao njegovi prilozi i sada se nalaze u dvije arhivske ustanove (ABiH i MR BiH). U elji da se pri objavljivanju ovih dokumenata odri hronoloki i logiki red odnosno da se dobije prava slika stvarnog toka zasjedanja, Redakcija je odluila da zapisnik Prvog zasjedanja objavi kao jedan dokumenat, kao jednu cjelinu, kao jedno dogaanje koje se odvijalo po utvrenom dnevnom redu. Radi toga su u zapisnik na odgovarajuim mjestima ukomponovani odgovarajui dokumenti, a njihov arhivistiki i bibliografski opis dat je u napomenama ispod crte. Arhivistiki opis zapisnika dat je na kraju dokumenta. 2) Datum je naveden pogreno. U pogledu datuma odravanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u sauvanim dokumentima koji se objavljuju u ovom Zborniku postoje neslaganja. U zaglavlju zapisnika Prvog zasjedanja navodi se 26. i 21. novembar 1943. godine kao vrijeme odravanja konstituirajue skuptine, odnosno Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Isti datum navodi se jo u Rezoluciji Prvog zasjedanja (v. str. 69), zatim u referatu Hasana Brkia, odranom na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a (v. dok. br. 34, str. 193). Meutim, neki drugi sauvani dokumenti, kao: Zapisnik Verifikacionog odbora Prvog zasjedanja (v. str. 33) i referat Rodoljuba Colakovia, (v. str. 75), navode 25. i 26, novembar 1943. godine kao datum Prvog zasjedanja. Zbog ovih oiglednih neslaganja u pogledu vremena odravanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, izvrena je provjera datuma analizom zapisnika i ostalih dokumenata i izvora, zatim konsultovanjem nekih uesnika, kao i objavljenih memoara, odnosno neobjavljenih sjeanja i dnevnika. Budui da ogranieni prostor ne dozvoljava da se ovdje detaljnije obradi problem utvrivanja tanog datuma Prvog zasjedanja, istiemo samo neke vanije momente i injenice. Prvo, u originalnom Zapisniku Verifikacionog odbora, iji je faksimil objavljen u navedenoj knjizi Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (str. 56), stoji: Zapisnik verifikacionog odbora od 25. novembra 1943; a u Zapisniku Prvog zasjedanja u dijelu gdje se pod takom III opisuje Radno zasjedanje, stoji: Poslije pauze u 21 as, poinje radno zasjedanje. U ime Verifikacionog odbora, dr. Vaso Butozan [ita] zapisnik Verifikacionog odbora .... Iz citiranog dijela zapisnika vidi se da je izvjetaj Verifikacionog odbora podnesen prvog dana zasjedanja, prema tome datum naveden u zapisniku verifikacionog odbora upuuje, nesumnjivo, na zakljuak da je Prvo zasjedanje poelo 25. novembra. Drugo, u naslovu referata Rodoljuba Colakovia pie: Referat Rodoljuba Colakovia na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 25/26. novembra 1943. Provjerom je utvreno da je naslov napisao Rodoljub olakovi svojeruno, kao i da je to originalni referat podnesen Prvom zasjedanju. Tree, Rezolucija Prvog zasjedanja ispod teksta nosi datum 26. novembar 1943. godine (v. brouru: Rezolucija ZAVNOBiH-a, str. 9), a na osnovu zapisnika vidi se da je usvojena na kraju zasjedanja. Ovaj datum, i pored toga to u tekstu stoji da je zasjedanje odrano 26. i 27. novembra, upuuje, takoe, na to da je Prvo zasjedanje odrano 25. i 26. novembra 1943. godine. Dalje, datum 26. novembar 1943, naveden je i na kraju Proglasa ZAVNOBiH-a (v. dok. br. 6). 75

Osim ovih dokumenata, postoje i drugi izvori u kojima se saoptava da je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano nou 25. i 26. novembra. Tako, npr., Skender Kulenovi (sekretar na Prvom zasjedanju) u lanku Bosna i Hercegovina prvi put slobodno vijea, objavljenom u navedenom broju Osloboenja, pored ostalog pie: . . . Veeras, 25 na 26 novembra, u jeku krvavih bitaka . . . Bosna i Hercegovina, u Mrkonjiu . . . ostvaruje san svojih najboljih sinova:... u istom broju Osloboenja Muhamed Suduka u lanku Bosna i Hercegovina jue i danas pie: . . . to su jasno i nedvosmisleno r e k l i . . . na svom historijskom zasjedanju dne 25 i 26 novembra ove godine pri osnivanju svog Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine.... Isti podatak saoptava i Rodoljub olakovi u Zapisima iz oslobodilakog rata, za koje autor kae da su raeni na osnovu biljeaka voenih u obliku dnevnika. R. olakovi kae: . . . Oko 7 asova uvee . . . zapoela je skuptina, (odnosi se na Prvo zasjedanje, prim. red.). Zatim dalje: . . . O mnogo emu mislio sam te noi, od 25. na 26. novembra 1943. godine u zaguljivoj sali nekadanje mrkonjike krme..., (R. olakovi, Zapisi, knjiga V. Saiajevo, 1966, str. 76). Bogomir Brajkovi, vijenik ZAVNOBiH-a, u svojim neobjavljenim biljekama, voenim u vidu dnevnika, pod 25. novembrom 1943. godine zapisao je: U noi od 25. na 26. XI odrano je u Varcar Vakufu (Mrkonji Gradu) povjesno zasjedanje za osnutak ZAVNOBiH-a, a zatim kasnije: ...Historijska no za Bosnu i Hercegovinu je prola. Ogroman dio naroda jo to ne zna i ne shvaa. Ali doi e vrijeme kada e no od 25. na 26. studenog 43, ui u povjest Bosne. Fra Jozo Markui, franjevac iz Jajca, koji je kao gost prisustvovao Drugom zasjedanju AVNOJ-a, u svom neobjavljenom zapisu Od bijede do pobjede u Jajcu, pie: . . . Pred vijeanjem AVNOJ-a u Jajcu, dne 29. XI 1943, ve su bili izvreni predrazgovori i pretkonferencije u Mrkonjiu dne 25. X I . . . (citat uzet iz lanka Dragoa Jovanovia Sad smo znali ta emo i kuda emo, objavljenog u Politici br. 19452, od 28, 29. i 30. novembra 1967. godine). I redakcija popularnog izdanja knjige Prvo zasjedanje Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, objavljenog 1953, saoptava na naslovnoj i 3. 'strani da je Prvo zasjedanje odrano 25. i 26. novembra 1943. godine. O nepodudarnosti datuma u zapisniku i drugim dokumentima, redakcija je dala i krai komentar u Napomeni na str. 87. i 88. Isti datum navodi i Nikola Babi u brouri Jubilej AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a (19431963), izdanje NIP Zadrugar, Sarajevo, 1963, str. 15. Na osnovu analize zapisnika i drugih dokumenata koji se odnose na Prvo zasjedanje, objavljenih u ovom Zborniku, kao i na osnovu provjere datuma u drugim izvorima koji su, to je veoma vano, nastali jo tokom zasjedanja (dnevnik R. Colakovia na osnovu koga su raeni Zapisi, zatim neobjavljene biljeke B. Brajkovia, kao i neobjavljena sjeanja fra J. Markuia), te neposredno nakon zasjedanja (lanci tampani u navedenom broju Osloboenja); utvreno je, nesumnjivo, da je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano nou 25. i 26. novembra 1943. godine. Prema tome, treba naglasiti da 26. i 27. novembar 1943. godine, kao datum odravanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, pogreno upotrebljavaju autori nekih edicija objavljene grae i drugih djela. Na primjer, dr Leon Gerkovi: Dokumenti o razvoju narodne vlasti (u objavljenoj Rezoluciji Prvog zasjedanja, kao i u Odluci o odobrenju rada Predsjednitva ZAVNOBiH-a), izdanje Prosveta, Beograd, 1948, str. 205 i 324; zatim dr Ferdo ulinovi: Dravnopravna historija jugoslovenskih zemalja X I X i XX vijeka, izdanje kolske knjige Zagreb, 1954, str. 391. Interesantno je da dr F. ulinovi u istom djelu na str. 345 navodi da je ZAVNOBiH osnovan 20. novembra 1943, to je potpuno netano. Datum (26. i 27. novembar 1943) Prvog zasjedanja naveden je pogreno jo u slijedeim djelima: dr Vojislav Simovi AVNOJ, Pravno-politika studija, Kultura, Beograd, 1958, str. 28; zatim u Enciklopediji Jugoslavije, Zagreb, 1959, knj. 2, str. 29; u knjizi Oslobodilaki rat naroda Jugoslavije 76

19411945, izdanje Vojnoistorijskog instituta, Beograd, 1963, knj. 1, str. 620; u knjizi Prvo i Druigo zasiedanie AVNOJ-a izdanje Stvarnost, Zagreb, 1963, str. 278; u Hronologiji oslobodilake borbe naroda Jugoslavije 19411945, izdanje Vojnoistorijskog instituta, Beograd, 1964, str. 597; kao i u nekim drugim lancima i studijama. 3) Dr Ante. 4) Milan. 5) Leon. 6) Odnosi se na zloglasni Zakon o zatiti javne bezbjednosti i poretka u dravi, koji je donijela Narodna skuptina Kraljevine SHS 2. VIII 1921. godine. Ovim Zakonom su, pored ostalih drastinih mjera protiv komunista, poniteni mandati komunistikim zastupnicima u Narodnoj skuptini. 7) ABiH, ZAVNOBiH, neovjereni prepis; AIRP, S., mf. ZAVNOBiH-a, II/41. Objavljen u knjizi Prvo zasjedanje zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, izdava Narodna skuptina Narodne republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1953 (u daljem tekstu: I zasjedanje ZAVNOBiH-a), str. 55, 56.
8) ABiH, ZAVNOBiH, original; AIRP, S., mf. ZAVNOBiH-a, 11/145159. Objavljen u knjizi I zasjedanje ZAVNOBiH-a, str. 13-28. ) Miklo. 10) Dula. u ) Odnosi se na konferenciju ministara inostranih poslova SSSR-a. SAD i Velike Britanije, koja je odrana u Moskvi od 19. do 30. oktobra 1943. godine. 12) Bijela garda, kvislinka i kontrarevolucionarna politika i vojnika organizacija reakcionarne slovenske buroazije u vrijeme NOR-a. Prva naoruana grupa B. garde formirana je 1017. maja 1942. na Svetom Urhu kod Ljubljane. U toku neprijateljskih ofanziva borila se na strani Nijemaca i Talijana i izvrila niz zloina nad naim narodom. Poslije kapitulacije Italije Nijemci su od ostataka Bijele i Plave garde stvorili Slovensko domobranstvo. 13) Plava garda je naziv za etnike Drae Mihailovia u Sloveniji. P. garda je stvorena u proljee 1943., kada je major Karei Novak po nalogu emigrantske vlade u Londonu i Drae Mihailovia poeo da povlai svoje ljude iz Bijele garde radi stvaranja posebnih etnikih jedinica, koje ne bi trebalo otvoreno da sarauju sa neprijateljem. Narod je prozreo ovaj manevar i nove etnike grupe poeo da naziva Plavom gardom. ") Dr Vlatko. 15) Blao. le ) Draa Mihailovi je postavljen za ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva 11. januara 1942. godine u novoformiranoj emigrantskoj vladi Slobodana Jovanovia. ") Rade. 18) Nikola. 19) Ljubo. 20) Odnosi se na Donje Koriane kod Travnika. 21) V. dok. 3, nap. 2. U a ) Pogreno napisano mjesto Ignac. 22) MR BiH, Dokumentacija, inv. br. 12065/52, originali; AIRP, S., mf. ZAVNOBiH-a, IV/160169. Objavljen u knj. I zasjedanje ZAVNOBiH-a, str. 3749. 23) Pripadnici jugoslovenske nacionalne stranke. 24) Pripadnici organizacije jugoslovenskih nacionalista. 5) Mehmed.

77

Mihailovi. Stojanovi. 28) Odnosi se na Petra Zivkovia. 29) Odnosi se na Bogoljuba Jevtia. 30) Odnosi se na jugoslovensku emigrantsku vladu. 31) Spisak vijenika ZAVNOBiH-a objavljen je prema brouri Rezolucija Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, izdava nije naveden, novembar 1943, str. 1013. (MR BiH, Dokumentacija, mv. br. 37578). tampan u knj. I zasjedanje ZAVNOBiH-a, str. 7378. Pogreno napisano mjesto Fatnica. 33) Pogreno napisano mjesto Baljci. 34) Pogreno napisano mjesto Komleni. 34) U spisku je pogreno navedeno da je Simo Komleni bio lan AVNOJ-a. 35-a) Pogreno napisano mjesto Milovac. 35-b) Pogreno napisano mjesto Majkalovi. 36) Pogreno napisano mjesto Sveto. 37) Odnosi se na Oblasni NOO za Bosansku krajinu. 3e) Odnosi se na Okruni NOO za Kozaru. 3) Treba da stoji VI istonobosanske brigade. 40) Broura: Rezolucija ZAVNOBiH-a, str. 1419, (MR BiH, Dokumentacija, inv. br. 37578). tampan u knj. I zasjedanje, str. 7995. '") Broura: Rezolucija ZAVNOBiH-a, str. 10, (MR BiH. Dokumentacija, inv. br. 37578). tampan u knj. I zasjedanje ZAVNOBiH-a, str. 7172. 42) Broura: Rezolucija ZAVNOBiH-a, str. 59, (MR BiH, Dokumentacija, inv. br. 37578). tampan u knj. I zasjedanje ZAVNOBiH-a, str. 5763. 43) Datum je naveden pogreno. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a odrano je 25. i 26. novembra 1943. godine (v. nap. 2). 44) Odnosi se na jugoslovensku emigrantsku vladu. 45) Tekst u zagradi uzet je iz drugog, nepotpunog, primjerka zapisnika (ABiH, ZAVNOBiH). "0 Skender Kulenovi i Ilija Doen.
27)

78