UDK 811.163.42'373.21(497.

5 Rogoznica)
Izvorni znanstveni lanak Rukopis primljen 7. IX. 2009. Prihvaen za tisak 15. II. 2010.

Nada upanovi

Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za talijanistiku Ivana Luia 3, HR-10000 Zagreb nzupanovic@yahoo.com

TOPONIMIJA PODRUJA IBENSKE ROGOZNICE

U radu se prikazuje toponimija i mikrotoponimija opine Rogoznica u ibensko-kninskoj upaniji prikupljena terenskim istraivanjem. Ukratko su prikazane osnovne znaajke lokalnoga govora, a zatim su opisani toponimi u mjestu, priobalni toponimi koji nisu obuhvaeni radom Finke i ojata 197374. godine, kao i mikrotoponimi i oronimi u blizini zaselaka Mocira, Podglavica i Jarebinjak. Na kraju rada donosi se abecedno kazalo prikupljenih toponima.

0. Uvod

Toponime prikupljene istraivanjem na terenu usporedit emo s toponimima prikazanima na katastarskim kartama navedenoga podruja te s postojeom dostupnom literaturom. Budui da je toponimija obalnog pojasa ve iscrpno prikazana (usp. Finka, ojat 197374), u ovom e se radu obraivati uglavnom toponimija unutranjosti koja dosad nije bila prikazivana u literaturi, i to: ojkonimija (naselja i njihovi zaseoci), oronimija te mikrotoponimija nekolicine zaselaka. Od priobalnog pojasa u rad e biti ukljueni samo toponimi koji nisu bili obuhvaeni gore spomenutim radom, bilo da se radi o dijelovima naseljenog mjesta Rogoznica (ime se rad nije bavio) ili o obalnim lokalitetima koji su ubrzanom izgradnjom dobili na vanosti od 1960.-ih naovamo pa su se i imenom osamostalili. Kako toponimija u svojim oblicima uva najvjerniju sliku prolosti podruja i njegovih stanovnika, analiza prikupljenih toponima dat e nam uvid u povijest i jezine karakteristike toga kraja, kao i u ljudske utjecaje te najistaknutije karakteristike reljefa.
Zahvaljujem recenzentima na trudu i korisnim primjedbama kojima su otklonjene neke pogreke u tekstu, te Mislavu Beniu na akcentolokim savjetima. Podatke za rogozniko podruje Finka i ojat prikupljali su u ljeto 1960. godine. FOLIA ONOMASTICA CROATICA 18 (2009)

267

Zupanovic_3.indd 267 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

268

1. Povijesne naznake
Opina Rogoznica najjunija je opina ibensko-kninske upanije. Nalazi se 34 km istono od ibenika, a 52 km zapadno od Splita, izmeu opina Primoten i Marina. Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, mjesto Rogoznica ima 1151 stanovnika, dok u opini sa svim zaseocima ivi ukupno 2391 stalni stanovnik. Dok su zaseoci uglavnom smjeteni po nekoliko kilometara

dalje od obale, opinsko sredite smjestilo se na otoku Kopara koji je krajem XIX. stoljea trajnim nasipom povezan s kopnom u predjelu Kopaa. Na rogoznikom se podruju sa sigurnou moe govoriti o kontinuitetu ivljenja od prapovijesti do danas. Na brdu iznad uvale Stupin otkrivene su ilirske gradine (Stupinska glavica i Krugljica) s ostacima keramike i nadgrobnom stelom iz ilirskog doba. Teorije koje na to podruje smjetaju i grku koloniju Herakleiu nisu dobile znanstvenu potvrdu. Car Konstantin Porfirogenet u De administrando imperio navodi Stupin (Stelponu) kao grad naseljen Hrvatima. O kontinuitetu naseljenosti svjedoe i srednjovjekovni nalazi na lokalitetu Bosiljine na predjelu Debeli rt. Pisana povijest svjedoi da je 1390. naseljen predio Kopaa. Ime Rogoznica prvi put se spominje 1422. godine, a upa postoji od 1485. godine. Bjeei pred turskom opasnou, stanovnitvo Kopae i okolnih kopnenih mjesta godine 1518. naseljuje otoi Koparu. U godinama poslije turske najezde izmjenjuju se mletaka, francuska i austro-ugarska vlast koje zbog centralnog poloaja mjesta (oblinji rt Ploa zamiljeno je polovite hrvatskoga dijela Jadrana) podiu utvrenja, smjetaju garnizone te mjesto koriste kao vanu vojnu luku.

2. Stanovnitvo
Dananje stanovnitvo na ovo se podruje veinom doselilo iz unutranjosti, na prijelazu s 15. na 16. stoljee, u migracijama prouzrokovanima turskom najezdom. Njihovim dolaskom starosjedioci akavci postaju izloeni tokavskim utjecajima. Pismene potvrde iz XVIII. stoljea potvruju primjetne tokavske utjecaje u akavskoj osnovici.

Zaseoci iju emo mikrotoponimiju ovdje prikazati prema popisu iz 2001. broje tek neto vie od dvjesto stanovnika: Podglavica ima 197 stalno prijavljenih stanovnika, Jarebinjak osamnaest a Mocira etvero. Stvaran broj stanovnika u tim mjestima ipak je neto vei zbog umirovljenika koji su se vratili u rodni kraj nakon radnog vijeka provedenog u ibeniku ili Splitu, gdje jo uvijek imaju prijavljena prebivalita. Usp. imunovi 1986: 43 Usp. upuk 1957 (cit. prema Sdzik 1985), koji analizom jezinih crta jedne sauvane isprave zakljuuje da rogozniki govor pripada junoakavskom dijalektu, no s istaknutim tokavskim primjesama.
Zupanovic_3.indd 268 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

269 Demografske promjene koje su kroz povijest zahvaale ovaj prostor ostavile su traga i na antroponimima. upuk (1967: 43) na ibenskom podruju razlikuje dva temeljna antroponimijska sloja: stariji koji je u svezi s akavskim prezimenima starosjedilakog stanovnitva (najee sa sufiksom -ov, -ev ili -in: Biljakov, Huljev, Gracin, Skorin, itd.; taj je sloj jako dobro sauvan samo nekoliko kilometara zapadnije, u Primotenu i okolici, dok ga u Rogoznici nema) i noviji, vezan za priljev tokavskog ikavskog stanovnitva iz Zagore (prezimena najee sa sufiksom -i, -evi, -ovi: Karabati, Mijali, Radi, Dekovi, Ercegovi, ivkovi, upanovi, itd., zabiljeena po zaseocima i u samom mjestu). U Rogoznici danas veinu ine ova prezimena, donedavna karakteristina za okolne zaselke, dok su prezimena Bogavi, Lovri i Lui koja su bila ograniena samo na podruje Kopare danas u manjini. Opreka

boduli i dvoranine vie nije posebno izraena u jezinom, a razvojem turizma ni u socijalnom smislu. Prema definiciji Finke i Mogua iz 1981. godine, jezik rogoznikog podruja je tokaviziran ali uva akavsku akcentuaciju i akavski refleks jata. Autori u Rogoznici nisu zabiljeili a ali biljee da govor uva starije akavsko stanje u deklinaciji i leksiku. Jezik je i danas u previranju i neprestano se mijenja. Migracijama iz zalea te iz Bosne i Hercegovine koje su posebno izraene u zadnja dva desetljea opina biljei konstantan i velik priljev novog stanovnitva. Meu domicilnim stanovnitvom, jezik mladih se znatno razlikuje od jezika govornika srednje i starije generacije. Rogoznica je danas ivo i propulzivno mjesto u kojem su nedavne investicije (gradnja nautike marine 1996. godine i uz nju vezan procvat uslunih djelatnosti) otvorile brojna radna mjesta i dovele do znaajnog trenda poveanja broja stanovnika. Nasuprot tome, veina zaselaka u unutranjosti,
Zbog povijesnih je migracija teko provesti ispravnu genetsku klasifikaciju govora zaselaka te odrediti radi li se o tokaviziranom akavskom (usp. Lisac 2003: 61) ili o akaviziranom tokavskom. Analiza prikupljenih uzoraka govora i uvid u starija stanja govora (upuk 2001, Finka i ojat 197374, Finka 1968, te iskazi starijih ispitanika o prijanjem stanju) ukazuju na prvu varijantu kao na ispravniji izbor. Naziv dvoranine pejorativ je koji su za stanovnike zaselaka u zaleu i okolici do ezdesetih godina prolog stoljea koristili mjetani Kopare. Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 2001. godine, u ibensko-kninsku upaniju u ratu i porau doselilo se 27 tisua stanovnika, a i domicilno se stanovnitvo uvelike izmjestilo iz svojih dotadanjih domova i slilo u gradove i priobalna mjesta. Statistiki podatci za posljednjih sedam godina govore da je, od 14 tisua novodoseljenih stanovnika, njih osam i pol tisua doselilo iz BiH. Prema podatcima PU ibensko-kninske iz svibnja 2007. godine, na prostoru Opine Rogoznica prijavljeno je preko 3200 stalnih stanovnika to je poveanje od oko 34% u odnosu na popis stanovnitva iz 2001. godine.
Zupanovic_3.indd 269 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

270 u kojima se broj stanovnika zbog iseljavanja znatno smanjio jo sedamdesetih godina prolog stoljea, i dalje proivljava demografsku eroziju pa danas njihovi najmlai stanovnici imaju preko 50 godina.

3. Opis jezinih znaajki lokalnog govora10

3.1. Fonoloki opis

Govor rogoznikog podruja pripada junoakavskom dijalektu (Brozovi, 1988: 78) no zbog dugotrajne tokavizacije prostora ispravnije ga je nazvati akavsko-tokavskim. Odraz jata je ikavski, uz samo neznatne ostatke ekavskog (krn, kornje, zanovtati). Vokalski sustav sastoji se od 5 glasova: iu eo a Svi glasovi mogu biti dugi i kratki, naglaeni i nenaglaeni, a distribucija im je slobodna. U funkciji silabema pojavljuje se i sonant /r/ (izmeu dva

suglasnika ili na poetku rijei pred suglasnikom: krpn, psura, prnate, ti) i nikad se ne poprauje samoglasnikom. 11 Samoglasnici /i/ i /u/ ponekad dobivaju protetsko /j/, posebice u starijih govornika te ako prethodna rije zavrava samoglasnikom ( Otri jsta!; no ei su primjeri u kojima pojava nije zabiljeena: umjesto jui, joi, jisti, jemati, jopet redovito se biljei samo i, i, st, mati, pt). Glas /a/ prelazi u /e/ u rijeima krsti, rsti, rbac. Zijev se uklanja stezanjem, u korist prvoga od dva vokala ( rk, ), u korist drugoga vokala u brojevnim rijeima od 11 do 19 ( jednst) ili umetanjem /j/
Jezina analiza izvrena je na uzorcima mjesnog govora snimljenima u zimi 2007. i u jesen 2008. godine. Informanti su bili: Nikola upanovi (r. 1942. u Mociri, umirovljenik), Mate Ercegovi (r. 1949. u Jarebinjaku, umirovljenik), Dinka Ercegovi (r. Mijali, 1955. u Podglavici, domaica), Marin ivkovi (r. 1929. u Podglavici, umirovljenik), Nevenka ivkovi (r. upanovi, 1937. u Mociri, umirovljenica), Senka upanovi (r. Ercegovi, 1935. u Smokvici, umirovljenica), Boe Dekovi (r. 1938. u Rogozonici, umirovljenik) te Irena Gole (r. 1986. u Rogoznici, trgovkinja). U opisu e se predoiti sadanje stanje govora uz napomene tamo gdje postoje dijakronijske razlike (izmeu govora mlaih i starijih generacija). Kako toponimija uva neto starije jezino stanje, uzimala su se u obzir svjedoanstva starijih govornika o govoru njihovih starih koji kronoloki see u prva desetljea 20. stoljea i u kojem su pronaena objanjenja za neke od leksema koji su danas samo toponimi a tada su bili uvrijeeni apelativi (Janarica, Treina, Brasko...). 11 Finka i ojat 197374: 42 zabiljeili su 1960. i starije stanje: Dbeli rt.
10
Zupanovic_3.indd 270 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

271 (vjk, kancjla, pjat, impjo, pndeja 12), no u nekim primjerima ostaje sauvan (lurati, ki, lut, kn, ki).13 Konsonantski inventar sadri a) zvune: b d g z b) bezvune: p t k f s h c c) sonante: j l lj m n nj r v U govoru se dobro razlikuju // i //. Zvuna afrikata // izgovara se neto meke nego u standardu, ali ne kao slijed glasova d+j. Osim u domaim rijeima (, ren, zmeu) javlja se i u svim posuenicama (pima, mper, ntlast) te umjesto /d/ kod mlaih govornika (p, zva). Zvuna afrikata /d/ kod starijih se govornika zamjenjuje zvunim spirantom // ( p, gerica, nruba, svidba). Doetno -m prelazi u -n na kraju gramatikih morfema u 1. l. jd. prezenta (znn, vln, prn), u Ijd. i Dmn. svih triju rodova imenikih vrsta rijei (s mtern) te u leksikim morfemima nepromjenjivih vrsta rijei (sdan, san, sin, n). Na poetku rijei prvi se okluziv esto gubi kad je poetni u konsonantskoj skupini: la, linjk, tca, r, nica. Poetna konsonantska skupina st- daje /c/ (cklo), hv- daje /f/ (fla, fliti), a poetno se kod starijih govornika zadralo (p), kao i u sredini rijei (kla, tati drati).14 Konsonantska skupina ts- daje /s/ (brski, splski). Suglasniki je skup r- sauvan samo u ponekim toponimima i antroponimima starijega postanja: vanj (lokalitet), vica (obiteljski nadimak).15 Depalatalizacija glasa /lj/ u /j/ (jdi, pje, je, bje, vja) zabiljeena je samo u

zaseoku Jarebinjak; sva ostala mjesta uvaju /lj/. Zavrno /l/ u nekim se imenicama uva (al > al: psl; ol > ol: stl, vl, pstl cipela), no este su dublete: dl i dja, smrdja i smdl, pndea i pndel.16 Zabiljeeni su i primjeri stezanja koji daju (al > aa > ): v, vt. Do zijeva dolazi u sljedeim primjerima (el > ea): kbea kabel, nvea nivelir. Dublete su prisutne i kod pridjeva: dbeja i dbel, vseja i vsel. U glagolskom pridjevu radnom u mukom rodu zavrno -l se gubi stezanjem. Tako kod -al dolazi do
Dio nonje, nadsuknja kakvu nose stare seoske ene. Zabiljeeno i u varijanti pndea i pndel. 13 Konkretni ostvaraji zijeva ovise i o sluateljevoj percepciji (/j/ je oslabljeni poluvokal pa ga je lako preuti). Dokaz su tome i razne ortografske nedosljednosti poput sljedee, zamijeene u ispravi iz XVIII. stoljea (upuk 1957, cit. prema Sdzik 1985), gdje se biljei nsija, stavija, bja, ali i unia. 14 Finka i ojat 197374: 41 biljee 1960. godine izgovor Prmoen. Danas prevladava takavizam, u govoru mlaih govornika kao iskljuivi oblik. 15 Usp. u govoru mnogo uestalije: Cn (est nadimak), Cljna (poluotok, dio mjesta Rogoznica). 16 Na dublete se nailazi i kod posuenica iz venetskog s doetkom na /l/: mteja i mtel, karteja i kartil, kampnel i kampneja, prgul i prguja, itd.
12
Zupanovic_3.indd 271 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

272 oblika s dugim /a/ (rk, , mg, kv), dok se u sluajevima kad se ispred -l nalazi neki drugi vokal razvija sekundarno -j- koje uklanja zijev (il > ija: unija, bja; el > eja: vzja). Zabiljeena je i asimilacija konsonanata u razmaku ( a, iti), a ispred palatala nj dolazi do promjene s > zbog asimilacije po mjestu tvorbe: njn, njn, njmu. Do disimilacije mn > vn ne dolazi (Ko(d) Mtina gmna), niti se -mnj disimilira u -mlj (smnja, dmnjk). Najrazliitije se ostvaruje glas /h/, koji se esto uva tamo gdje mu je po etimologiji mjesto (mha, ho, Hvtska), no esto i nestaje bez zamjene (ldno, botnica). Glagol htjeti ostvaruje se kao titi, gl. pr. radni tija. Ponegdje se /h/ zamjenjuje s /v/ (krv, kvati) a postoji i zamjena sa /f/ (pfer, ftiti baciti, fulja, fdnk, klf tlo).17 Fonem /f/ postoji u brojnim mletakim posuenicama (faclet, fgot, frgati, fl, frmati, fta, fliti...) te u estom osobnom imenu Flip. Premda u najveem broju primjera poetno v- daje u-, u nekoliko se rijei uva oblik va-: (vjk uvijek, vzet oduzet, vzsti uzeti).

3.2. Akcenatski inventar

Kod starijih govornika zabiljeen je peteroakcenatski sustav kakav su u istraivanju 1960. zatekli Finka i ojat (197374: 29). Zanaglasne su duljine do bro ouvane, a prednaglasnih nema jer se na njihovu mjestu uglavnom razvio uzlazni naglasak (usp. Mogu 1977: 58). Akut je ouvan ( Lenk, Modr).18

Kod govornika srednje i mlae dobi zabiljeen je etveroakcenatski sustav novotokavskog tipa. Akut se izgubio, no pomak nije sasvim novotokavski: zabiljeeni su silazni naglasci u sredini rijei ( Dominovo, Ravnca, Milne). Zanaglasna duljina je dobro ouvana.

3.3. Morfologija i sintaksa

Jednoslone imenice imaju kratku mnoinu (bri, sksi, spi, ji). U Gmn. imenica m. i sr. roda ponegdje je zadran akavski nastavak -ov (pno krvv) i nulti morfem (pt gdn, dset ltr) no esto se koristi i tokavski -a (pt jzk).
Neki govornici prisjetili su se da su njihovi stari govorili i fljb hljeb i jrpa hrpa. Danas je prva rije sasvim istisnuta iz upotrebe a za drugu je uobiajeniji leksem vpa, oito pod utjecajem tokavskog. Postoje primjeri i za obratan sluaj, izgovor /h/ umjesto /f/ kod najstarijih govornika: tlehn, hotlja, HAP (marka kamiona), gdje su glasovi iz posuenica sasvim prilagoeni lokalnim izgovornim navikama. 18 Finka i ojat (197374: 42 i dalje) navode primjere koj, Stupn i V M(v)ra, ali, u elji da vjerodostojno prikau sve oscilacije i neujednaenosti lokalne akcentuacije (ibid, 29), usporedo navode i oblike koj, Stpn i V M(v)ra, koji danas prevladavaju.
17
Zupanovic_3.indd 272 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

273 Zamjenice m i v u D, L i I imaju oblike nn i vn. Po analogiji s pokaznim zamjenicama v-v-v i n-n-n dodaje se poetno o- i na preostale pokazne zamjenice: t-t-t. Kod starijih govornika zabiljeen je oblik sa koji se pojavljuje i u neodreenom obliku nesa. Uz zto pojavljuje se i oblik ta (ta mi je t da te mran vdit?). Upitno-odnosna zamjenica t mnogo je ea od koje se pojavljuje samo kod starijih govornika te u nekoliko formulainih izraza (a n?). Stariji govornici koriste oblik gv (gova si t?) dok mlai koriste iskljuivo oblik j. Stariji govornici koriste oblik vs (vs san se sptija) dok su kod mlaih govornika prisutni samo metatezni oblici ili zamjena pridjevom (cli san se oznija, .r. sv ili cla). Kod pridjeva s jednoslonom osnovom i zavretkom na -d, samo mld i sldak tvore komparativ na -ji (i to samo kod starijih govornika: mlj, slj) dok u svim ostalim sluajevima dolazi do jotacije ( gl, r, bl). Zabiljeeni su sluajevi razbijanja superlativne forme, tj. dodavanja superlativnog prefiksa na glagol: ja njvoln gora. U prijedlogu kod otpada zavrno -d (ko kprv). Prilog dakl stee se u kl, priloge vdje i ndje stariji govornici izgovaraju ovd i ond, a mlai vde i nde. U prezentu glagola mi govornici alterniraju /r/ i //: m i mr (3. mn. prez.) Glagol hditi u govoru supostoji uz glagol i, u ijem se prezentu ne provodi jotacija (dn, d, d..., d). Glagol grsti prisutan je samo u govoru starije generacije (grn k nasuprot dn u govoru mlae generacije). Glagolski se prilog proli izgubio, dok je glagolski prilog sadanji dobro ouvan. Infinitiv se javlja u punom obliku ( plviti, govriti, kpati). Glagoli druge vrste umjesto -nu- u infinitivnoj osnovi imaju -ni- (gniti, grniti, p(h)niti, pljnija, sknija). U 3. mn. prezenta svi glagoli imaju nastavak -u (n, vl, kp, msl) ili

-ju (kpaj). Aorist i imperfekt veoma su rijetki. Uz glagole kretanja ne razlikuje se funkcija lokativa i akuzativa (akuzativni i lokativni oblici mijeaju se u korist akuzativa: bja san u brta u benk). Izostavljanje veznika da i zamjena infinitiva prezentom dopunskoga glagola u konstrukcijama kao ne d, ne r i sl. moe se tumaiti kao utjecaj tokavskog, jer je karakteristino za mnoge govore Dalmatinske zagore i ibenskog zalea.

3.4. Leksik

Leksik ovoga podruja s jedne strane obiluje lokalizmima i arhainim domaim rijeima a s druge strane posuenicama romanskog podrijetla. Standardni jezik kao superstrat najvei je utjecaj izvrio upravo na leksik, pa
Zupanovic_3.indd 273 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

274 tako starije akavizme i domae lokalizme upotrebljavaju uglavnom samo stariji govornici, dok je velik broj mletakih posuenica jo uvijek u ivoj uporabi u svim govornim skupinama. Od zabiljeenih lokalizama i arhaizama za ilustraciju navodimo bsida, eljde, dd, pnzi, pkljati gnjaviti, duniti ugasiti, i upaliti, listi ui, sgalj vjedro, strga ograeni prostor oko kue, gnjt potkoljenica, pozglvaa jastuk, stpanica domaica, zatraviti zagubiti, zlmenovati se prekrstiti se, p m p t imi, klmprst pedalj itd. Premda su posuenice mletakog podrijetla najee meu imenicama (kta, jn, vla, mezrla, rpr, blnca, pkula, filtrna, pra, mnta, knela, pda, frca, bjankrija, kcot, nca, kna, trvsa, brne, prnca, brufa, btlja, bndra, ufrn, dr, prat, rgula,...), brojne su i meu glagolima (fndati, rmati se, parati, frnjkati, kortevati, snjati, ruvnati, brontlati, tkati, duprati, prtiti, mlati, drati, arvati, mirtati, tntati, betmati, detrgati, katgati, vitati ...), a postoje i meu pridjevima (tt(an), bs, kr, vlt...), prilozima (dboto, jto, kco, tnto, pripko, lto...), te meu veznicima (atrk, njnke) i uzvicima (jme). Najbrojnije su u pomorskoj i ribarskoj terminologiji, no nalaze se i u svim drugim semantikim poljima.

4. Toponimija unutranjosti rogoznikog podruja

4.1. Tvorba toponima

Za tvorbu toponima u najveem broju sluajeva izvor su apelativi. Prema imunovi 1986: 20, najvei je broj toponima nastao proprijalizacijom imenica koje izraavaju zemljopisna svojstva okolia: reljefne oblike, sastav tla, biljke koje uspijevaju na tom podruju ili ivotinje koje na njemu imaju stanite, a tako je bilo i u naem korpusu toponima zabiljeenih u unutranjosti podruja rogoznike opine. Osim sasvim prozirnih topografskih imenica (Brg, Dca, Drga, Rpa,

Kmnca19), esta su i imena u vezi s agrikulturom: Njva, Lz, Kina, grada, putina, Trina, Vtlaa, Sd i razne izvedenice iz ovih oblika (Njvice, Lzi, Pokinica, gradica, Trca, Vtlaica, Sdi i sl.). U lokalnom govoru lz je ureeni zajedniki put koji prolazi nekim podrujem povezujui poljoprivredna dobra na njemu. Lzi je ui i krai ureeni put a putina je neureena poljska staza, esto teko prohodna zbog strmosti, no korisna kao preac. Kina je obradiva povrina dobivena krenjem makije. grada je zemljite bilo koje namjene sa svih strana ograeno suhozidima i tako
Leksem oznaava oblike u kru u kojima se skuplja kinica. Po analogiji se kamencom naziva i kamena posuda za uvanje maslinova ulja.
19
Zupanovic_3.indd 274 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

275 razgranieno od ostalih oblinjih zemljita. Moe biti razliitih povrina, od oko tisuu pa i do preko 10000m 2. Trina je na isti nain ograeno zemljite manje od ograde (oko i vie 500m2), a trca zemljite od 200500m2.20 Vtlaa je vinograd iskren u kamenu.21 Sd je obradiva povrina, polje s plodnom zemljom. Toponimi nastali od ovih i slinih leksema esto dolaze u pluralu, ime se odvajaju od puke apelativnosti i legitimiraju kao nazivi koji oznaavaju odreeni lokalitet, ali i nastavljaju zrcaliti osnovne karakteristike lokalnog krajobraza: izmjenu goleti, obradivih povrina dobivenih krenjem makije i kamenjara te obraenih terasastih maslinika i vinograda. Na obradivim se povrinama uzgajalo to22, bob, krumpir, a na podrujima bogatima vodom (Baljnica, Slmica) i kupus. 4.1.1. Agronimi, fitonimi Toponimi esto nastaju i od topografskih imenica koje upozoravaju na sastav ili, u priobalju jo ee, na oblik i izgled tla: Pla, Plnka,23 Glvica, Zatglv, Rpa, Pbrdina, Strna, Bnda...24 U ovome su segmentu vidljivi romanski utjecaji (Plnka, Bnda), no relativno su rijetki i uvijek supostoje uz istoznane lekseme domaega podrijetla (usp. rt Pla i punta Plnka nazivi za isti lokalitet; Burina bnda i Vlik strna mikrotoponimi u neposrednoj blizini). Sastav tla zrcali se u imenu plitke uvale Sline, imenu lokaliteta vanj i uvale Podkrlj te moda u imenu zaselka Pit (pjeano tlo, usp. imunovi 1986:231) i poluotoka Cljna (plodna zemlja crljenica)25. Po biljkama (fitonimi) su dobili ime opinsko sredite Rgoznica, njegovi predjeli Krica i Lzica,
U ovim je primjerima sasvim izgubljeno prvotno znaenje apelativa. Kako se navedeni lokaliteti odavna ne obrauju ve slue kao panjaci ili su sasvim zaputeni pa je sa njih isezao svaki trag prijanjih vinograda, dananji govornici leksem treina ne dovode u vezu s vinovom lozom. 21 Me bt od ljadu, dset ljd lz. A m i ml vtlaic od smo pedst lz. (komentar ispitanika) 22 M to kemo za jim. (komentar ispitanika) 23 Prema Skoku (ERHSJ, II : 676), leksem je nastao od kasnolatinskog planca ploha,
20

ploa. Skok smatra da je ovaj leksem vrlo rano uao u na jezik, kao tehniki, brodograditeljski termin u znaenju ravno izdjeljana daska. 24 Leksemi oznaavaju padinu brda. Romanski leksem banda potjee od franake rijei bannus, bannum, (ERHSJ I : 106) ije je feudalno znaenje okupljanja pod jednu zastavu u naem latinitetu ouvano u leksemu banderium. Od vie znaenja koja su se razvila u hrvatskim akavskim govorima, leksem banda ovdje nalazimo u znaenju strana. 25 Kako Finka i ojat 1960. godine za taj poluotok biljee naziv Cern, pa ak i Crn, a Cerln i Cerljn tek kao jednu od varijanti, mogue je da je potokavljenjem naziva dolo do paraetimologizacije.
Zupanovic_3.indd 275 28.4.2010 21:01:12

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

276 zaseoci Smkvica i moda Pdvrnica, otoci Vla i Mla Smkvica26 te lokaliteti koji spadaju u mikrotoponimiju: Jasn, Jasnovo, Bnistra, Srkovina, Smrdlovica, Drevica, a posredno jo i tini bri, Ko(d) Tnev vlic, Ko(d) stina hrsta i slini. 4.1.2. Hidronimi Na ispitanom je podruju dvaput pronaen mikrotoponim Lkve (ograda tj. lokalitet obradive zemlje, te nekad poljoprivredno a danas naseljeno podruje na ulazu u Rogoznicu), ije ime indicira postojanje vode kao vane prirodne odlike, a plural slui kao obavijest da je rije o toponimu. Zabiljeen je i toponim ti vrljice koji u imenu sugerira izvore pitke vode na podruju rta, a hidronim je i naziv Jzero. Mogui su hidronimi i ime zaselka Pit,27 kao i predio Pdvrnica.28 Koliko se vanost vode za ivot odrazila na postupcima imenovanja vidljivo je i iz razliitih leksema koji oznaavaju spremite za vodu: gstrna (umjetno), trnja (umjetno) te kmenca (i prirodno i umjetno spremite), a svi su se odrazili u toponimiji: trnjice je naziv podruja ispod sela Kotelja a gustirne i kamence nalazimo u mikrotoponimiji ( Ko(d) Mkin gstrne, Ko(d) kmenc). 4.1.3. Toponimi motivirani nazivima ivotinja (zoonimi) Zabiljeeni su i toponimi koji su ime dobili po ivotinjama: Rice, Kalbinjk, Klebovica, Klebova Lka, Zevo, Bravrine,29 Slvulj/Slvuj, rlovica, te toponimi metaforinog postanja: Ranj, Kbiljk,30 nica vtlaica, Glvica, glvci, drlo, lina, Zatglv, Na rbri... Metaforinost se najee ostvaruje kroz povezivanje s dijelovima ljudskog tijela, no postoji i na drugim semantikim poljima.
Zajedno s vlaicom (puko ime za bijelu smokvu), estoa ovog fitonima ukazuje na veliku rairenost i agronomsku vanost smokve kao uzgojne kulture na ovim prostorima. 27 Ovakvo tumaenje zastupa Juri (2005: 157) koji, pozivajui se na Brozovi Ronevi 1997, toponime Pieti i Piine iz iovskoga korpusa svrstava u hidronime: mogua je motivacija osnova pisk-, pi- kao onomatopeja zvuka vode. U semantikoj analizi tih toponima zakljuuje da se izviranje i toenje vode najee opisuje onomatopejom (2005: 166). 28 Usp. Juri (2005: 157) u ijem se korpusu toponim Podvornica pojavljuje dvaput i svrstava meu hidronime jer distribucija nedvojbeno potvruje da je rije o hidronimima, te se dobra kvaliteta vode opisuje semantizmom duboka, iz kamena (2005: 165). Ipak, Juri
26

doputa mogunost da je Podvornica i motivacijski geonim (motivacija dobra zemlja), uz napomenu ako nije fitonim (2005: 166). Za najvjerojatnije semantiko tumaenje ovog toponima u naem korpusu, vidi biljeku 36. 29 Prema Skoku (ERHSJ I : 202), brv je praslavenska rije sinonimna ovnu, no bez mocije. Ani (1998:82) se priklanja Brugmanu i definira brava kao kolektivnu imenicu za sitnu stoku oba roda. Na Bravarine je lokalno stanovnitvo doista vodilo svu stoku na ispau . Drugo tumaenje podrijetla ovog zoonima moemo povezati i sa ornitonimom bravarica, to je lokalno ime za drozda (Turdidae). 30 Kobiljak dakako moemo tumaiti i kao zoonim (usp. Juri, 2005: 166).
Zupanovic_3.indd 276 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

277 4.1.4. Toponimi koji likom izriu lokaciju i orijentaciju u prostoru Velika je skupina toponima iji su nazivi motivirani raznim nainima orijentacije u prostoru. Najei je opozitni par vrh pod(an) u kojem je drugi dio para mnogo produktivniji jer su vrhovi reljefnih oblika u reljefu ispitanog podruja neiskoristivi za bilo kakvu ljudsku aktivnost dok su plodni komadi zemlje koji su se ispod njih nalazili za lokalno stanovnitvo bili od ivotne vanosti. Tako su u naem korpusu zabiljeeni samo V(h) Prodnjice, V(h) starin, V(h) Vela i V(h) Lenka, dok je popis toponima nastalih ponou prijedloga pod(an) mnogo dulji (Po(d)glvica, Pbrdina, Podpbrdina, Pdvrnica, Pdgruda, Pdrupa, Pdabrg, Podadgetino, Podlenk, Pdonj Baljnica, Podgspino, Pdn Vjanova, Podljljinica...). U ovaj tip toponima koji nosi ideju lokalizacije svrstavaju se i tipovi imena tvoreni prijedlogom i imenicom. Prema imunovi 1986: 28, ovakav je nain imenovanja prikladan za male lokalitete i smatra se vrlo starim. Ba kao i gornji toponimi, i oni su odreeni odnosom prema prirodnim ili kulturnim objektima. U ispitivanom podruju naili smo na sljedee toponime, koji se svi odreda odnose na male lokalitete: Ko(d) smn, Ko(d) stina hrsta, Ko(d) Mtin gmna, Iza dvr, Ko(d) Tneve vlic,31 Ko(d) marna, Ko(d) gre, Ko(d) kpel, K(d) trna, Iza kmnce, Po(d) Pljn dvr, Ko(d) vlikog hrsta, Ko(d)dvr. U domeni mikrotoponima dva najea semantika motiva za tvorbu su upravo spomenuta motiviranost poloajem i motiviranost vlasnikim odnosom (nazivanje po vlasniku). U prvom sluaju toponimi u nazivu nose ideju lokalizacije u odnosu na neki istaknuti element u blioj okolini. (primjeri: vidi gore!) Od ovakvih je imena nastao i stari prefiksalni tip poput Zagora, Zalug, Pothum, Podsused (usp. imunovi, 1986: 28), u naem korpusu Zatglv i svi toponimi s prefiksom Pod(a)-. 4.1.5. Toponimi nastali od antroponima s posvojnim znaenjem U drugom se sluaju formiraju jednolani ili dvolani izrazi (oblici s determinantom). Jednolani se izraz tvori od posvojnog oblika imena ili nadimka (obiteljskog ili osobnog) (npr. ntino, Blevo, Jnjino, Jrkino, Jriino, Mino; Bbino, Brino, Clievo, krino, kino, Dominovo, Gmovo, Jrebovo, Kranovo, Mdrakovo, Mljargovo, Pkasovo, Strevo, rino, Trifino, Vjnovo, Zlino, betino...). Posvojni pridjev u funkciji toponima uvijek dolazi u srednjem rodu. S protokom vremena i promjenama vlasnika ime je izgubilo prozirnost no toponim je ostao jer se uvrijeio. Dvolani su izrazi

Ta se uzgojna vrsta smokve u lokalnom govoru naziva jo i smokva bilica. Nominativ antroponima u toponimu je Tonac.
31
Zupanovic_3.indd 277 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

278 tvoreni po istom obrascu, samo to kod njih uz posvojni pridjev drugi dio toponimskog lika ine topografske imenice (Brovinov dol, Burina bnda, Burina rvna, Brska starna, Bdiina bnda, tini bri, ina starna, Gljin dvr, Gljina kina, Jvn klnac, Klmueva starna, Lbina starna, Lventn Lenk, Mjorovi dvri, Pktova Baljnica, Psronjina drga, Pljin bk, Spina Dca, rina starna, Traseva drga, Tmikina rpa, Vskove njve). U ovoj skupini u posvojnom obliku nisu zabiljeena osobna imena ve samo individualni i obiteljski nadimci. 32 Svi gornji primjeri imaju determinant mukog roda, no u jednolanim je toponimima zabiljeena i (daleko manja) skupina toponima enskog roda, tvorena pomou sufiksa -ica: Gvrinica, rinica, Vdkovica, Prkovica, Mlnkovica, Knica.33 Premda u mnogo manjoj mjeri, produktivan je i sufiks -ua: Landkua, Gravnua. Iako se i u ovim sluajevima radi o posvojnim toponimima koji izriu odnos vlasnitva, mogua su i druga tumaenja: tako je u primjeru toponima Gravnua dolo do paraetimolokog povezivanja s apelativom gavran pa ispitanici smatraju da je lokalitet dobio to ime jer nad njim esto nadlijeu gavrani. Juri (2005: 159) potrebu za pukom etimologizacijom tumai iznimnom starou i netransparentnou navedenog leksema, a pravu etimologiju ovog toponima zbog stjenovitog i raspuklog tla povezuje s predromanskim leksemom garma.34 Konfiguracija terena koji imenuje toponim iz naeg korpusa takoer bi mogla opravdati ovakvu etimologiju. 4.1.6. Hagionimi Osim po imenima vlasnika, postoje i toponimi koji su dobili imena po svecima. U primjerima zabiljeenima u naem korpusu najee bi se ime sveca kojem je posveen neki sakralni objekt proirilo na itav lokalitet. Zabiljeena su etiri takva sluaja: Svti Nkola (toponim je ime dobio po srednjovjekovnoj crkvici u uvali Lozica), Svti Jsip (ime kapelice na brdu Zatoglav, sada oznaava lokalitet na kojem je kapelica podignuta, danas omiljeno kupalite),
Jedinu iznimku ini posljednji primjer, Vskove njve. Na podruju na kojem pronalazimo navedeni toponim (u uvali Stupin, istono od uvale elina) postojalo je jo nekoliko toponima s Viskovim kao determinantom. Danas je, uz Vskove njve, u upotrebi ostao samo jo Vskov bk. Iako je izvorna motiviranost determinanta Viskov zamagljena, moe se pretpostavljati da oblik dolazi od hipokoristika antroponima Vce, inae vrlo estog mukog, a i enskog imena na ovom podruju. 33 Ojkonim Knica moe se povezati i s turcizmom kan (usp. Skok, ERHSJ I : 654, han ili kan < tur. han < perz. han, kua, gostionica), no knica je takoer i dio enske narodne nonje u ovom kraju. Za moguu analogiju usp. ojkonim Bnjica (naselje sjeveroistono od ibenika): brnjica je takoer naziv za suknju, dio lokalne enske nonje. 34 Usp. Skok: garma procjep u obalnoj stijeni (ERHSJ I : 553).
32
Zupanovic_3.indd 278 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

279 rt i brdo Mvar (po crkvi Sv. Mavra) i Svti van (na rtu Pla, po istoimenoj

kapelici). Uvala koju taj rt zatvara naziva se Stvnica, a itav se poluotok zove Stvnica. Svi se toponimi sakralnog podrijetla nalaze na najisturenijim istakama kopna u more dok su u unutranjosti mnogo ei toponimi koji su ime dobili po religijskim graevinama (Ko(d) kpel, Kpelica). 4.1.7. Toponimi iji lik izraava djelovanje ovjeka u prostoru Ponekad mikrotoponimi dobiju ime koje zrcali nain njihova postanka: pri dijeljenju velikih obiteljskih gospodarstava, podijeljeni su se dijelovi jo uvijek nazivali dijelom prijanje cjeline (Ptina, etvtina) a taj bi se naziv zadrao jo i dugo nakon to bi ih se prestalo smatrati takvima, te bi se proirio na susjedne ograde i naposlijetku postao naziv ireg lokaliteta. Zabiljeeni su i primjeri imenovanja ograda po njihovu geometrijskom obliku (matematiki netono, Kvdar). Premda su mikrotoponimi prikupljeni na rogoznikom podruju veoma esto nazivani po apelativima koji zrcale osobine i oblik terena (u naem su korpusu to, uz sve gore ve spomenute, jo i Zvala, Ravnca, Drica, Gj, Pdgj, Tje i Dbrava), jednako su brojni i oni koji svoj lik duguju apelativima koji opisuju ovjekovo djelovanje u okoliu (uz gore vec spomenute, u korpusu nalazimo i sljedee primjere: Janrica,35 Gradna, Dvrnica, Pdvrnica,36 Gljin dvr, Iza dvr, Njvice, Kpela, Kod kpel).

4.2. Podrijetlo i starost toponima rogoznikog podruja

Promatramo li podrijetlo i starost, toponimi sakupljeni na ispitanom podruju mogu se podijeliti u etiri skupine. U prvu i najmalobrojniju (0,85% korpusa) spadaju najstariji toponimi kojima se pripisuje predrimsko podrijetlo. Takvi su primjerice toponim Gravnua i ojkonim Stupn, koji se najvjerojatnije razvio iz ilirskog oblika Stelpona oko 1000 god. pr.n.e. (usp. imunovi 1986:40, 43). Drugu skupinu sainjavaju toponimi romanskoga podrijetla, koji su heterogeni i po starosti i po podrijetlu. Nekolicina najstarijih
Janarica je u lokalnom govoru naziv za stog slame. Bilo je to mjesto gdje je itavo selo slagalo slamu u stogove i koristilo po potrebi kroz godinu. Nejasno je dodue je li stog slame dobio ime po ve postojeem toponimu ili je bilo obratno. 36 Premda postoji mogunost da je lokalitet dobio ime po korovu dvorniku iz porodice troskota (Polygonum), za ovaj je toponim u naem korpusu najvjerojatnije objanjenje koje nudi Skok (ERHSJ I : 466). On navodi da sveslavenska rije dvornica (ono to je pred kuom, pred vratima, vani) u junoj Dalmaciji s prefiksom pod- ima znaenje njiva oko kue. I ERj (2002:973) definira leksem podvornica kao okunica, dvorite; a potvrde nalazimo i u imunovi 1986: 228, 233.
35
Zupanovic_3.indd 279 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

280 potjee iz dalmatskog (Mcira,37 Kpara38). Noviji su i brojniji mletaki utjecaji (XV.XVIII. stoljee) koji se zrcale u obalnim toponimima s elementima pnta, vla, kj, ml, itd. Na kopnu je pronaen samo jedan jednolani toponim mletakog podrijetla (Ptrda)39 te nekoliko dvolanih s apelativom bnda. Osim prostorne distribucije koja ih vee uz obalni pojas, vano je istaknuti i njihovu relativnu malobrojnost u usporedbi s toponimijom priobalnih podruja sjevernog Jadrana ili otoka: broj toponima romanskoga podrijetla u cjelokupnom korpusu ne prelazi vie od dvadesetak pojavnica (8,55% ukupnoga korpusa), uglavnom dvolanih izraza s hrvatskim determinantom

i mletakim apelativom (Burina bnda, Bdiina bnda, Grnji mli, Pnta knja, mn klj, Vjni ml) ili jednolanih toponima apelativnog podrijetla (Kcla, Plti, Lntrna, krino). Kako svi ovi apelativi ine sastavni dio akavskog leksikog i imenskog korpusa, Juri (2005: 160) zakljuuje da navedenu skupinu toponima jednako legitimno moemo smatrati i hrvatskima. Iz ovakve je raspodjele jezinih slojeva vidljivo da je predromansko stanovnitvo ovih prostora, ba kao i kasnije romansko, u toponimiji rogoznikog podruja ostavilo malo traga. Hrvatski je etniki i jezini element ovdje bio dominantan jo od ranog srednjeg vijeka, a preitci romanskih jezinih elemenata zrcale povijesni odnos Mletaka prema naim krajevima (Ptrda) ili dokazuju potrebu za posuivanjem dijelova maritimnog leksika iz mletakog. Treu i veoma malobrojnu skupinu (2,56% korpusa) ine turcizmi. Osim jednog ojkonima (zaselak Mhala), ostali su pronaeni u mikrotoponimima (tini bri, tinica, Trski bk kraj naselja Kanica, koje je i samo mogui turcizam, te noviji turcizam Karula). etvrtu i daleko najveu skupinu (88,03% ukupnoga korpusa) sainjavaju toponimi satkani od hrvatskoga leksikog materijala razliite starosti, od praslavenskih elemenata (Glvica, Gradna) do suvremenih i vrlo recentnih. Najmlai toponim u naem korpusu, kojemu sa sigurnou moemo odrediti i godinu nastanka, jest Frpa, ime koje je 1996. nadjeveno novosagraenoj nautikoj marini u uvali Soline. Leksem je nastao kao akronim imena i prezimena vlasnika ali u veoma kratkom vremenu uvrijeio se kao punopravan toponim (Idemo u Frpu.)
Usp. imunovi 1986: 221 lat. maceria, suhozid, gromaa. Ovaj se leksem smatra jednim od dalmatskih preitaka. 38 Usp. imunovi 1986: 50 capra + -aria, takoer kao dalmatski preitak. 39 Na tom je lokalitetu u prolosti bio kamenolom.
37
Zupanovic_3.indd 280 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

281

5. Toponimija mjesta Rogoznica

Rgoznica fitonim. Rogoz je praslavenski naziv za movarnu biljku Typha latifolia, rairenu posvuda u plitkim vodama jezera i movara. Na podruju mjesta danas vie ne rastu rogozi, a toponim slui kao dokaz nekadanjeg prostiranja. Osim naselja, toponim imenuje i prirodnu luku, tj. zaljev oko kojeg se smjestilo naselje (Rgoznica ili Rgoznika lka). Mjetani ga zovu samo Lka. Stanovnici ostatka opine Rogoznicu jednostavno nazivaju Slo (dn u slo.) Prije ulaza u dananje naselje, na kopnu prije Kopae, nalazi se naputeno naselje Stro Slo. Prema imunovi 1986: 28, to je vrlo drevan i neutralan nain nastanka zemljopisnih imena. Mjesto Rogoznica danas se sastoji od etiri dijela: najstariji su dijelovi otok Kpara te kopneni predio Kpaa,40 koji su meusobno povezani mostom. Predjeli Lzica41 i Cljna42 trajno su naseljeni tek u najnovije vrijeme: do ezdesetih godina prologa

stoljea na njima su se nalazila samo poljoprivredna dobra. Na poluotoku Gradina43 nalazi se i jezero podzemnim putem povezano s morem, zatieni prirodni fenomen koji mjetani nazivaju samo Jzero, dok su nazivi Zmjevo jzero i Zmjevo ko (motiviran oblikom te krake vrtae nadovezanim na priu iz narodne predaje o zmaju koji obitava na dnu) u uporabi uglavnom meu strancima i posjetiteljima. Na samom kraju mjesta nalazi se bivi vojni kompleks (nekadanja Vojna komanda JNA) u kojem je sada smjetena Opina, no podruje uva svoje prijanje ime Karula. Unato pukoj etimologiji koja je smatra fitonimom, poluotok Kpara je dalmatoromanski leksiki ostatak, ba kao i uvala Sline (salina, usp. Skok, III: 305). Ostali su toponimi romanskog podrijetla u govor prodrli u vrijeme mletakih osvajanja: Knap (< campo), naziv za staro mjesno groblje, ili jo nedavnije, u prolom stoljeu: toponim Fbrika koji imenuje podruje oko tvornice za preradu ribe danas supostoji uz stariji naziv Kanrija, balkanski turcizam arapskog podrijetla (usp. Skok, II:31: ar. Qynnare > tur. kanara, mesarnica). Toponimi novijeg postanja u samom mjestu redom su graeni
Nekadanja obradiva povrina, ime je nastalo od praslavenskog poljoprivrednog termina kopa. Kopaa je i orue kojim se obrauje zemlja (usp. Skok, ERHSJ II: 144). 41 Toponim nastao od loza, praslavenskog poljoprivrednog termina (ERHSJ II: 321322). S deminutivom na -ica est je toponim u Dalmaciji. 42 Lik ovog toponima najvjerojatnije je motiviran sastavom tla. Finka i ojat 1960. (u doba kad je lokalitet jo nenaseljen i na njemu su uglavnom panjaci i poljoprivredne estice) prikupljaju varijante Cern, Cerln, Cerljn i Crn, od kojih niti jedna danas vie nije u uporabi. Na predjelu su kasnih ezdesetih izgraena radnika odmaralita za radnike iz Nia i Sokobanje, a odmah potom zapoela je i izgradnja vikendica i trajno naseljavanje. 43 Toponim Gradna nastao je od praslavenske rijei za grad. Usp. Skok (ERHSJ I : 603) prema kojem augmentativna izvedenica gradina oznaava ruevinu starog grada tj. naselja.
40
Zupanovic_3.indd 281 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

282 od hrvatskog leksikog materijala (Nvo grblje, Mst, Nva kla, Kod samopsluge, irna, Milne, Pdvrnica, Tranj, Bkina ka) dok su meu toponimijom obalnog podruja (nazivi uvala, rtova, otoia) esti primjeri mletakog utjecaja (Grnji mli, Kcla, Rva, kji) ili primjeri supostojanja romanskog i hrvatskog naziva za isti lokalitet. Primjerice, za najistureniji dio kopna prema puini, rt Pla,44 u narodu je uobiajeniji naziv (Pnta) Plnka, u kojem je ista ideja izreena romanskim leksikim materijalom. U tu kategoriju spada i hibridni spoj Pnta knja, u kojem se (kao i u mnogim drugim dvolanim toponimima koji sadravaju lan pnta) toponimizirani romanski apelativ koji oznaava istaku kopna u more spaja s domaom rijei koja opisuje izgled istake.45

6. Ostali ojkonimi na podruju rogoznike opine

Prema Planu prostornog ureenja opine izdanom 2008. godine, opina Rogoznica ima 13 naselja od kojih je sedam smjeteno na obali, no broj naseljenih lokaliteta daleko je vei. Uz trinaest veih naselja (Rgoznica, Zevo, glvci, Ranj, Dvrnica, Lnice, Pdrljak, Spina Dca, Podglvica, Jarbinjk, Knica, Zatglv, Stvnica) postoji jo dvadesetak zaselaka razliite veliine i broja stanovnika. Neki od zaselaka nose imena po prezimenima (Krljevii, Karbatii) ili obiteljskim nadimcima svojih stanovnika (Bnovi, Mljargovi, Tarevi,

Slii, Mini). Zabiljeeni su i dvolani nazivi s determinantom koji je u obliku posvojnog pridjeva (nkova Ktelja, Livkova Ktelja, rina Ktelja, Plasova Ktelja, Gkove Lnice, Bbieva Dca). Modr, Srkovina i Smkvica su fitonimi, a Klebova Lka ima zoonimski determinant. Pit i romanizam Plti su motivirani sastavom to jest oblikom tla. Mhala je turcizam,46 a Mcira romanizam.47 Zavrni segment -ona u ojkonimu Stupin (Stelpona), kao i arheoloki ostatci na lokalitetu ukazuju na ilirsko podrijetlo. Motiviranost ojkonima Prodnjica jo uvijek je transparentna (prodano zemljite). Premda puka etimologija Jarbinjk smatra zoonimom i povezuje s jarebicama, ispravnije ga je smatrati fitonimom.48 O znaenju toponima Dvrnice ve je bilo govora: premda ima i vjerojatnijih tumaenja, ni ono fitonimsko se ne moe sasvim iskljuiti.
Junoslav. ploa od starocrkvenoslavenskog plaka, ravan kamen. Prema Skok (ERHSJ II: 142143), konj je est oronim, te znai planina. Usp. Erj, 6 : 55: tur. mahalle od arap. mhall, dio sela, zaselak. Vidi biljeku 37. Usp. ERj, 4 : 333: jarebinjak bot. vrapje sjeme i jarebika ili jarebina, drvo ili grm slian oskorui.
44 45 46 47 48
Zupanovic_3.indd 282 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

283 Ojkonim Zevo nastao je od vrlo estog zoonima koji je prisutan i na drugim mjestima u priobalju i zaleu. Upravo je zbog toga slubeno ime ovog naselja Zeevo Rogozniko. Lokalni ivalj razlikuje Mlo Zevo, dio naselja u koji se prvi ue s magistrale, i Zevo, nastavak istog naselja neto dalje od ceste. Ojkonim Ranj metaforikog je podrijetla: ime je dobio zbog izduenog oblika rta na kojem se smjestilo naselje, a koji je narodnu matu podsjeao na raanj. Duboka i obla uvala Kcla ime takoer duguje procesu metaforizacije: mletacizam kcla (ERSHJ II : 10) oznaava zaimau. Kcla je jedini metaforiki romanizam koji je pronaen u korpusu. I lina, drlo, Glvica i glvci su ojkonimi metaforikog podrijetla. Nastali su ugledanjem na izvanjsku anatomiju ljudskog tijela. Podglvica (izgovara se Poglvica) jest toponim motiviran poloajem. Naselje se dijeli na tri susjedstva: vkovi (veina Poglaviara preziva se ivkovi), Pljini i Trnievi. U posljednja se dva sluaja izgubila izravna etimoloka veza jer se stanovnici tih dijelova mjesta danas prezivaju Gole i upanovi. Motiviranost poloajem oitava se i u imenima ojkonima Pdrljak (naselje ispod brda rljak) i Zaslo (zaselak smjeten iza Dvornice).

7. Oronimi
Na rogoznikom podruju est je sluaj da naselje nosi isto ime kao i brdo na kojem ili kraj kojeg se nalazi, a redoslijed imenovanja nije uvijek lako odrediti. Zaselak Jarbinjk nalazi se tako ispod istoimenoga brda (257 m n.v.), mjesto Vdalj iznad istoimenog brda (346 m n.v.), a zaselak Spljk ispod istoimenog vrha (237 m n.v.) koji jo nosi i ime Bljulja. esto je i imenovanje naselja po poloaju u kojem se nalazi u odnosu na oblinje brdo (Podglvica, Pdrljak) a prisutan je i obrnut proces, u kojem brdo ili njegova najvia toka dobiva

ime po naselju iznad kojeg se nalazi: Kniki vh (100 m n.v.), iznad naselja Kanica. U stvaranju oronima esto se koristi geografski termin: brg (Brg o Baljnice) ili vr(h):49 Vh Vela (153 m n.v.), Vh Lenka (381 m n.v.). Metafora glava je vrh estom je uporabom (Stupnska glvica, roka glvica, te triput zabiljeen sam toponim Glvica bez determinanta) postala toliko okamenjena u svijesti govornika da je neki ispitanici doivljavaju kao geografski termin, istovrijedan brdu. Zabiljeeni su i nazivi koji se mogu protumaiti i kako fitonim i kao metaforika tvorba (Krica) te kao zoonim i kao metaforika
U uvanju fonema /h/ govornici nisu bili dosljedni. esto je isti govornik koristio i jedan i drugi oblik: Na V Vela ti nm nta, t ti je kmn. (...) Vh Lenka je mlo dlj.
49
Zupanovic_3.indd 283 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

284 tvorba (Kbiljk). Prema imunovi 1986: 222 kobiljak je sedlo, morfoloki oblik kra. Isti autor (1986: 256) zaglav opisuje kao glavati rt koji zaklanja uvalu, oblo brdo kao rt, to je toan opis rogoznikog brda Zatglv (165 m n.v.). Brdo Slmica (295 m n.v.) i istoimeni vrh (Slmica ili Slmiki Vh) ime su dobili po topografskom terminu slime, vrh planine. Mvar (120 m n.v.) i Mli Mvar (98 m n.v.) te istoimeni rt i uvala su toponimi na poluotoku Stivanici. Mvar je hagiotoponim izveden od svetakog imena (Sv. Mvro). Ako je postojala, crkva Sv. Mavra nije sauvana. Na rtu se danas nalazi kapelica posveena Sv. Anti. Na Movru bile su smjetene vojne promatranice JNA i ostali vojni sadraji, a postoje i ostatci austrijske tvrave. Etimologija toponima Lenk i Vdalj je nejasna.

8. Imena otoka
Rogozniko je podruje jedini dio obalnoga hrvatskog kopna koji nije zatien otocima. Otoci su na ovome podruju malobrojni, nenaseljeni i povrinom maleni. Neki od njih su zapravo samo malo vei grebeni ili sike pa je njihovo poznavanje i imenovanje od koristi samo ribarima i pomorcima. Svojim se stratekim poloajem izdvaja otoi Vla Smkvica, jedini otok na kojem je zabiljeena ljudska aktivnost i povremena naseljenost. 50 U imenovanju otoka mijeaju se slavenski i romanski (tj. hrvatski i mletaki) elementi. Najmanji se otoci uglavnom nazivaju klj ili klji.51 Takvi su toponimi zabiljeeni vie puta. est je sluaj da za isti otok postoje dva ili ak vie naziva (tako se primjerice toponimi Jz i mn klj odnose na isti otok, kao i Mlo i Lntrna). I ovdje su meu toponimima pronaeni zoonimi (otoi Kalbinjk) i fitonimi (Smkvica Mla/Vla, Lkvenjk).

9. Zakljuak

Toponimija zorno odraava reljef, povijest i utjecaj ovjeka na svoj okoli. Tako se i u korpusu toponima prikupljenom na podruju Rogoznice odraavaju reljefne i drutvene karakteristike obraivanog podruja, na tvorbene naine koji su karakteristini za akavsko i tokavsko narjeje hrvatskog jezika i uz

ishode koji su zabiljeeni i na drugim mjestima du obale (usp. imunovi 1986, Juri 2005, Juri i Vuleti 2006, i sl.).
Od pedesetih do devedesetih godina prologa stoljea na njemu su bile smjetene topnike baterije JNA, vojni poligoni i ostali vojni sadraji. 51 Zabiljeene su i varijante kj, kji.
50
Zupanovic_3.indd 284 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

285 Mikrotoponimi uglavnom opisuju karakteristike terena ili antropomorfnim elementima izriu pripadnost nekom pojedincu, rodu ili obitelji. U toponimima nastalima iz apelativa imenski oblik upozorava na postojanje neke vane prirodne odlike, a plural slui kao obavijest da je rije o toponimu. Veina mikrotoponima je prozirna jer su to uglavnom najmlai toponimi koji u jeziku jo nisu izgubili svoju primarnu apelativnost. Ta je toponimija, s izuzetkom veoma malog broja turcizama te romanskih i predromanskih ostataka, gotovo u cijelosti hrvatska. Iz toponimije se mogu iitati kontakti kultura i povijest podruja. U ispitanom su korpusu pronaeni romanizmi koji pokrivaju irok vremenski luk, od ranosrednjevjekovnih dalmatoromanskih ostataka (Kpara, Mcira, Mvar, Sline) do recentnijih mletakih, meu kojima prevladavaju oni apelativnog podrijetla (Knap, Mlo, Prat, klj, Pnta). Zabiljeena je i nekolicina turcizama, uglavnom u mikrotoponimiji unutranjosti. Romanizmi su uglavnom lokalizirani na otoke i obalno podruje (u unutranjosti su od romanskih jezinih elemenata zabiljeeni samo dalmatoromanski ostatak Mcira i mletacizam Ptrda). Toponimi zrcale znaajke govora iz kojih su proistekli pa tako neki uvaju akavska obiljeja (primjerice, sauvan skup r-, kratku mnoinu i silazne naglaske u sredini rijei) dok u nekima primjeujemo tokavske karakteristike (kao u primjeru Cljna) koje svjedoe o hibridnoj naravi ovdanjih govora. Toponimija slovi za najpostojaniji sloj jezika, najmanje podloan promjenama. To je toponimima poput Gravnua, Stupn, Kpara, Mcira, Mvar dokazao i na korpus. No toponimi nisu okamenjena kategorija i svakom veom promjenom ivotnih uvjeta dolazi i do stvaranja novih toponima i/ ili prenamjene ve postojeih, za to su u korpusu rogoznikih toponima takoer pronaeni primjeri. Depopulacijom zalea brojni se toponimi nepovratno gube, no isti je sluaj i s podrujima koja biljee veliki priljev novog stanovnitva. Zbog toga je nuno obraditi i pohraniti svo nae onomastiko blago i tako ga sauvati od zaborava.
Zupanovic_3.indd 285 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

286

POPIS TOPONIMA:
1. MIKROTOPONIMIJA UNUTRANJOSTI OPINE ROGOZNICA Napomena: svaki od navedenih mikrotoponima koji imenuju panjake, vinograde, maslinike ili obradive povrine52 sastoji se od jedne ili vie ograda, to jest zemljita veliine oko 2000 m2. ntino panjak u Podonjoj Baljenici Bbino panjak ispod Lenika

Baljnica podruje iznad Mocira i Jarebinjaka, bogato vodom. Dijeli se na Gornju i Podonju. Brovinov dol obradive povrine i maslinici ispod Mocira Burina bnda obradive povrine na padinama brda I od baljenike vode Burina rvna plodno zemljite u podnoju brda Veli, od Mocira na istok, na pola puta izmeu Mocira i zaseoka Mahala. Danas neiskoriteno, oko njega su maslinici. Blevo panjak i obradive povrine sa SI strane Mocira. Brska starna obradive povrine i maslinici izmeu Podglavice i Mocira Bravrine vinogradi S od Lenika Brg od Baljnice obradive povrine na padinama brda JZ od baljenike vode Bdiina bnda panjaci. Dalje iznad Mocir, u brdu, cila banda od brda Jarebinjaka Brino obradiva povrina s gustirnom uz mociranske kue Bnistre panjak izmeu Mocira i Mahala Clievo panjaci i obradive povrine kod Mocira krino panjak i maslinik S od Mocira tini bri borova uma izmeu Mocira i Podglavice tinica panjaci izmeu Mocira i Podglavice ina starna panjaci J od Mocira Dominovo veliko podruje iznad Podgospina. Na njemu su bili vinogradi i maslinici.
Ovdje je izraz obradiva povrina upotrijebljen umjesto njiva ili oranica jer se ta zemlja vie ne obrauje i zarasla je u korov. Od svih se navedenih mikrotoponima obrauju samo jo maslinici te pokoji vinograd.
52
Zupanovic_3.indd 286 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

287 Drga obradive povrine i maslinici s istone strane Jarebinjaka Drga panjaci i maslinici SZ od Mocira Drica obradiva povrina i panjak istono od mociranskih kua Frnjievica panjaci i obradive povrine ispod Lenika Gljn dvr vrtli okolo mista. Skupno ime za sve obradive povrine koje se diraju okunica mociranskih kua. Ime dobila po obiteljskom nadimku velike veine Mocirana, Galjini. Gljina kina obradiva povrina kod Mocira Gmovo podruje u Podonjoj Baljenici koje se koristilo za ispau ovaca. Uz rubove su bile zasaene masline. Glvice panjaci na istoimenoj uzvisini (Glavica, 122 m n.v.) Gonjke/Gonjci obradive povrine i maslinici izmeu Podonje Baljenice i zaseoka Mocira. Gravnua panjak uz more, izmeu elina i Stupina Iza dvr obradiva povrina iznad zadnjeg reda mociranskih kua Iza kmenc panjak iznad Pobrdine Janrica ograda kraj Mocira na kojoj se zajedniki uvalo sijeno, pojata na otvorenon Jnjino panjaci kraj Mocira, uz rub podruja maslinici Jasn vinograd sa SI strane Mocira

Jrkino vinograd kod Mocira, danas maslinik Jvn klnac panjak izmeu Podglavice i Mocira Jriino obradive povrine i maslinici kod Mocira Klebovica panjaci JZ od Jarebinjaka Kpela zavjetna kapelica podignuta uz glavni put izmeu Podglavice i Mocira. Podruje Z od nje naziva se Podgospino. Klmueva starna obradive povrine i maslinici J od Mocira Ko(d) smn panjak izmeu Mocira i Mahala Ko(d) gre panjak S od Podglavice Ko(d) kpel maslinik kod Podgospina Ko(d) kprv panjak u donjem Veliu Kod marna maslinici izmeu Mocira i Podglavice Ko(d) Mtina gmna obradive povrine uz nekadanje gumno, izmeu Mocira i Mahala
Zupanovic_3.indd 287 28.4.2010 21:01:13

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

288 Ko(d) Mkin gstrne obradiva povrina kod Mocira Ko(d) rieve gostne mjesto na kojem se od magistrale53 pruaju lokalni putevi za Stupin i elinu na J i Podglavicu i Mocira na S. Gostionica je ve petnaestak godina zatvorena, kao i Zadruga koja je poslovala u istom kompleksu. Ko(d) stina hrsta panjak, prvi povie Mocir Ko(d) Tneve vlic obradive povrine iznad Podglavice. Nekad su se tu uzgajale smokve. Danas su tu maslinici. K(d) trna panjak S od Podglavice Kd vlikog hrsta obradive povrine i maslinici izmeu Kopae i magistrale Ktelja (N mn., sr. rod) grupni naziv za sve njive i oranice koje su stanovnici Mocira i Jarebinjaka posjedovali u Koteljin, u najsjevernijem dijelu opine, nekoliko kilometara iznad svojih zaselaka. Te su obradive povrine bile ratrkane oko zaselka Lonice. Neka od pojedinanih imena su: Jasenovo, Landekua, Kod staroga dvora, Gverinica Krj svlta zavretak asfaltne ceste i nastavak makadamskog puta od Mocira prema Jarebinjaku. Maslinici i panjaci. Kranovo maslinici Z od Podglavice Krica podruje u podnoju brda Kobiljak s velikim, danas zaputenim vojnim sadrajima iz doba JNA. Toponim se na katastarskoj karti biljei kao Kruice. Kvdar panjak I od Kruice Kina obradiva povrina od Kraja asvalta prema Jarebinjaku Lzi utvreni put kroz ograde, povezuje lokalitete Gornje Baljenice Lbina starna obradive povrine i maslinici iznad Podglavice Lenk brdo istono od Baljenice Lventn Lenk vinogradi na zapadnoj strani Lenika Mjorovi dvri odavno naputeni zaselak od samo nekoliko kua, izmeu Podglavice i magistrale, danas ruevine Mino vinogradi povie Gonjikov Mdrakovo maslinici ispod Vejanova prema Jarebinjaku

Mljare obradive povrine i maslinici ispod magistrale, izmeu Stupina i eline Na rbr panjaci i maslinici JI od Jarebinjaka
53

Misli se na Jadransku magistralu.

Zupanovic_3.indd 288 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

289 Njvice obradive povrine i masilnici u podnoju zapadne strane brda Jarebinjak blog padina s panjacima kroz koju prolazi put Mocira-Jarebinjak rlovica maslinici i panjaci S od Podglavice sridak panjaci kroz koje je nekad ila oputina (preac) prema staroj koli u Jarebinjaku Pkasovo panjaci ispod Leventina Lenika Pktova Baljnica panjak u Podonjoj Baljenici Ptina obradiva povrina i maslinik J od Podglavice Ptrda panjak i maslinik kod Podglavice Pljkaa strmo podruje u podnoju Lenika, sluilo za ispau koza i ovaca Pbrdina strmo podruje obradivih povrina i maslinika, na pola puta izmeu magistrale i Podglavice. Tim dijelom prolazi glavni put prema Podglavici. Pod Pljn dvr obradive povrine i maslinici izmeu Podglavice i magistrale Pdabrg obradive povrine na padinama brda JZ od baljenike vode Podadgetino panjak u Podonjoj Baljenici Podlenk panjaci i obradive povrine ispod brda Lenik Pdonj Baljnica zaravnjeni dio ispod Baljenice, podruje prema zaseocima Mocira i Jarebinjak. Podpbrdina obradive povrine i maslinici, u posljednje vrijeme i naselje vikendakih kua koje se preko magistrale spojilo s elinom i Stupinom. Pdrupa panjaci kod Mocira, rubni dijelovi su se obraivali. Pokinica panjaci kod Mocira Psronjina drga obradiva povrina u Baljenici Prodnjica naselje vikendakih i stalnih kua, nastalo uz magistralu, na nekadanjem podruju maslinika i obradivih povrina. Toponim je na katastarskim kartama zabiljeen kao Prodanica. Pljin bk obradive povrine na padinama brda I od baljenike vode Pljine plodno polje na visoravni ispod zaselka Lonice. Istoimeni zaselak s nekoliko kua. Prkovica panjak I od Baljenice Ravnca panjak i maslinik kod Podglavice Rno obradive povrine i masilnici Z od Jarebinjaka
Zupanovic_3.indd 289 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

290 Rpa panjaci i maslinici I od Mocira Sd obradiva povrina kod Podglavice Sdi obradiva povrina kod Mocira, danas maslinik. Slvuja/Slvulja vinogradi J od Mocira

Slmica vrh i izvori vode na istoimenom brdu. U katastru upisani kao Slimnica. Str vtlaa vinograd u Podonjoj Baljenici Strevo panjak u Podonjoj Baljenici rina starna obradive povrine i maslinici J od Mocira lievo panjaci I od Jarebinjaka Trifino obradive povrine u Baljenici Tbolja obradiva povrina i maslinik izmeu Podglavice i magistrale Tmikina rpa obradiva povrina i maslinici I od Mocira Trce parcela obradive zemlje izmeu Krianova i Barovinova Dolia rinica vinogradi kod Mocira Vjnovo maslinici na Kraju asvalta, Z od Mocira, na pola puta prema Jarebinjaku Vlik strna panjaci sa zapadne strane brda Jarebinjak, zapadno od istoimenog naselja. Vskove njve obradive povrine i maslinici kod eline V(h) Prodnjice obradive povrine i maslinici iznad naselja Prodanjica V(h) starin obradive povrine i maslinici. Sjeverni, najvisoiji dio prostora izmeu Mocira i Podglavice, zemljita najblia Mocirama. Zvala obradive povrine s istone strane Jarebinjaka Zlino panjak i maslinik u Podonjoj Baljenici betino vinograd u Podonjoj Baljenici nica vtlaica nekadanji vinograd u Podonjoj Baljenici, jo uvijek s divljom lozom. Kasnije sluio za ispau ovaca. 2. MJESTO ROGOZNICA Bkina ka/(Stra) kla druga najvea kua u mjestu. U njoj je do 2004. bila osnovna kola. Nalazi se na irini. Bkin je bija rljaanin, pvratnk iz merik. Sagrdija je njveu ku u slu. Nje se nija. Psl je njj bla kla.
Zupanovic_3.indd 290 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

291 Ckva mjesna crkva Uznesenja Blaene Djevice Marije Cljna poluotok SI od Kopae vanj zaputene obradive povrine kod Starog Sela, u takozvanom Rogoznikom polju. Dbel t istaka kopna prema otvorenom moru, najizboeniji dio poluotoka Gradina prema JZ (Marna) Frpa nautika marina u uvali Soline Grnji mli uvala na JI strani Kopare. Vikendako naselje. Gradna poluotok u produetku marine Jzero/Zmjevo jzero/Zmjevo ko jezero na poluotoku Gradini Kcla uvala sa Z strane poluotoka Gradina Kanrija/Fbrika stara tvornica za preradu ribe. Danas ruevina na kraju mjesta. Kpelica zavjetna crkvica na rtu na kraju poluotoka Gradina Karula zgrada Opine i drugih komunalnih slubi, na najjunijem dijelu Kopare.

Kod samopslug proirenje s trnicom na poetku nasipa koji povezuje Kopau s otokom Kopara. Obiljeeno je velikom zgradom u kojoj je do poetka devedesetih bila velika Mesoprometova trgovina ivenim namirnicama pa ga pod imenom Kod Mesoprmeta jo uvijek spominje starija generacija. To je inae centralna toka s koje se ide u stari dio mjesta ili u novi, turistiki dio s marinom. Kpaa najvei predio dananje Rogoznice. Prostire se itavim obalnim pojasom poluotoka. Na istoku se spojila s Crljinom, na zapadu s Lozicom. Kpara otok nasipom povezan s Kopaom. Na njemu se nalazi stari dio mjesta. Kope uvala na Z dijelu poluotoka Gradina. Na katastarskim kartama zapisana je kao Koprie. Lkve najsjevernije rogozniko naselje. Poljoprivredno podruje bogato vodom, donedavna su na njemu bile samo oranice a u zadnja dva desetljea izgraeno je naselje koje se na jugu spojilo s Kopaom. Lzica uvala i najzapadnije rogozniko naselje Lka zatiena uvala koju zatvaraju Crljina i Kruica. Na katastarskoj karti navedena kao ibenska luka kako bi se razlikovala od istoimene uvale i mjesta kod Ranja.
Zupanovic_3.indd 291 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

292 Milne predio od Kopae do uvale Soline Mst prvotno kameni nasip a kasnije asfaltirana cesta i etnica uz more koja spaja Kopau i Koparu. More se poelo nasipati nakon prestanka turskih najezdi. Sve dok krajem XIX. stoljea nije dovren, postojalo je nepisano pravilo da nijdan dvornina n moe d misto dk ne dnese s sobn bren 1 kl kmena za mst. Dok sredinom ezdesetih godina nije povien i asfaltiran, poplavljivala ga je svaka plima. Nva kla kolska zgrada sagraena 2004. u Lokvama. Nvo grblje novi dio groblja na Kopari, izgraen osamdesetih godina prolog stoljea Podkrlj uvala iza Jezera, okrenuta prema zapadu Pdvrnica naselje uz magistralu, prije ulaza u mjesto. Na lokalitetu su prije izgradnje kua bili maslinici i obradive povrine. Izgradnjom vikendakih kua spojilo se s Rogoznicom. Rice uvala na SI strani Kopare. Vikendako naselje. Rva glavna etnica du zapadne strane otoka Kopara, od mosta do Kanarije. Rgoznica opinsko sredite, naselje na otoiu Kopara, nasipom spojeno s kopnom. Etnik: Rogonjanin, Rogonjani, Rogonjanka. Ktetik: rogonjanski. Sline uvala u kojoj se nalazi nautika marina Stro gblje/Knap ograeno groblje iza crkve, u funkciji do poetka osamdesetih. Do prje dvaespt gdn ukopvalo se u Knpu Stro Slo staro naputeno naselje prije ulaza u dananju Rogoznicu, sastoji

se od nekoliko ruevnih kua. irna proirenje na sredini rogoznike rive Tranj najvia kua na rogoznikoj rivi, kamena etverokatnica podignuta krajem XIX. stoljea.

3. OSTALA NASELJA U ROGOZNIKOJ OPINI

Bbieva Dca (N mn., sr. rod) zaselak Z od Podorljaka Bnovi zaselak JZ od Dvornice lina naselje J od Podglavice. Na katastarskoj karti netono zabiljeeno kao elina. karina Drga zaselak I od Dvornice
Zupanovic_3.indd 292 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

293 nkova Ktelja (N mn., sr. rod) zaselak SI od Sapinih Doca Dnji Modr zaselak I od Dvornice Dvrnica naselje, 347 stanovnika. Etnik: Dvornianin, Dvornianka, Dvorniani. Ktetik: dvorniki. Gkove Lnice zaselak Z od Lonica Grnji Modr zaselak SI od Dvornice Jarbinjk naselje, 18 stanovnika. Etnik: Jarebinjaan, Jarebinjaanka, Jarebinjaani. Ktetik: jarebinjaki. Klebova Lka naselje J od Zatoglava Knica naselje J od Dvornice Karbatii zaselak J od Podorljaka Kljkae zaselak JZ od Dvornice Kbiljk zaselak S od Kopae Krljevii zaselak Z od Dvornice Krgljica zaselak J od Podglavice. Na katastarskoj karti zabiljeeno kao Krukljica, drugdje i kao Kruglica. Livkova Ktelja zaselak S od Sapinih Doca Lnice naselje, 32 stanovnika. Etnik: Loniar, Lonianka, Loniari. Ktetik: loniki. Lka uvala J od Zatoglava Ljljinica naselje J od Zatoglava Mhala zaselak SI od Podglavice Mlnkovica zaselak I od Podglavice Mini zaselak SZ od Podorljaka Mcira zaselak S od Podglavice Mljargovi zaselak JI od Podglavice. Na katastarskoj karti zabiljeeno kao Muljarkovi. glvci naselje, 34 stanovnika. Etnik: Oglavar, Oglavarka, Oglavari. Ktetik: oglavarski. Plasova Ktelja zaselak SI od Sapinih Doca Pazdlj zaselak JI od Sapinih Doca Ple zaselak SI od Zeeva Pit zaselak I od Sapinih Doca Plti naselje J od Zatoglava
Zupanovic_3.indd 293 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

294

Podglvica naselje, 197 stanovnika. Etnik: Poglaviar, Poglaviarka, Poglaviari. Ktetik: poglaviarski. Pdrljak naselje, 162 stanovnika. Etnik: Orljaanin, Orljaanka, Orljaani. Ktetik: orljaki. Prodnjica vikendako naselje JZ od Podglavice Pljine zaselak J od Lonica Ranj naselje, 180 stanovnika Slii zaselak SI od Dvornice Spina Dca naselje, 123 stanovnika. Etnik: Dolaar, Dolaarka, Dolaari. Ktetik: dolaarski. Srkovina zaselak SZ od Jarebinjaka Smkvica zaselak Z od Jarebinjaka Stvnica naselje J od Ranja54 Stupn naselje J od Podglavice Spljak zaselak Z od Oglavaka rieva Ktelja zaselak S od Sapinih Doca Tarevi zaselak JZ od Podorljaka Zaslo zaselak JI od Dvornice Zatglv naselje Z od Dvornice Zevo (Rogozniko) najzapadnije opinsko naselje, 147 stanovnika. Dijeli se na Mlo Zevo i Zevo. Etnik: Zeevar, Zeevarka, Zeevari. Ktetik: zeevarski.

4. ORONIMI

Glvica brdo, 122 m n.v., iznad naselja Podglavica brdo, 48 m n.v., J od naselja Kanica brdo, 315 m n.v., JI od naselja Sapina Doca Jarbinjk brdo, 257 m n.v. Kniki vh vrh, 100m n.v., iznad naselja Kanica Kbiljk brdo, 97 m n.v.
Opinsko vijee Rogoznice u srpnju 2007. godine donijelo je Odluku o izdvajanju dijelova naselja Dvornice u zasebna obalna naselja Zatoglav i Kanica, te o izdvajanju dijela naselja Raanj u zasebno obalno naselje Stivanica. Kako u zadnjih godinu dana nisu provedeni nikakvi popisi, ne raspolaemo podatcima o broju stalnih stanovnika u tri novooformljena mjesta.
54
Zupanovic_3.indd 294 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

295 Krica brdo, 50 m n.v. Lenk brdo, 381 m n.v. Mli Mvar brdo, 98 m n.v. Mli rljak brdo, 271 m n.v., S od brda Veliki Orljak Mvar brdo, 120 m n.v. Slmica brdo, 295 m n.v. Spljk/Bljulja brdo, 237 m n.v. Vdalj brdo, 346 m n.v. Vliki rljak brdo, 237 m n.v., iznad naselja Podorljak Vel brdo, 153 m n.v. Zatglv brdo, 165 m n.v.

5. OBALNA TOPONIMIJA

Napomena: Navode se samo toponimi koji nisu zabiljeeni u Finka, ojat,

197374 ni na katastarskim kartama. Kod svtog Jsipa/Pnta svtog Jsipa kupalite sa sjeverne strane Zatoglava, kraj kapelice Sv. Josipa Lntrna drugo ime za otoi Mulo mn klj drugo ime za otoi Jaz Vjni ml veliko betonsko pristanite izgraeno na sjeveroistonom kraju poluotoka Crljina 1950. godine, produetak danas naputenog kompleksa vojarni i vojnih sadraja iznad magistrale. Danas slui kao pristanite koaricama. Vrljice nekadanji vinogradi, danas podruje vikendakih kua. Sedamdesetih i osamdesetih godina prolog stoljea, dok je naseljenost bila rijetka, lokalitet je bio poznat i pod imenom Kod Batine kue, po prvoj i najveoj izgraenoj vikendici, iji vlasnici nose obiteljski nadimak Bta. Danas je spojen s novim vikendakim naseljem drilo. drlo vikendako naselje u najuvuenijem dijelu rogoznike uvale. Donji se dio naselja nalazi ispod magistrale, na predjelu Vruljice, a gornji je dio izgraen na kaskadnom terenu u podnoju brda Kobiljak, na parcelama koje su nekad sluile kao panjaci.
Zupanovic_3.indd 295 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

296

Literatura
Babi, Stjepan 1991. Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku: nacrt za gramatiku. Zagreb : HAZU. Boerio, Giuseppe 1829. Dizionario del dialetto veneziano, Venecija. Brozovi, Dalibor 1988. akavsko narjeje. Jezik srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb, Izvadak iz 2. Izdanja Enciklopedije Jugoslavije, str. 78.83. Brozovi Ronevi, Dunja 1997. Hidronimi s motivom vrelita na povijesnom hrvatskom jezinom podruju. Folia Onomastica Croatica 6, str. 1.40. Finka, Boidar 1968. akavsko narjeje (Der akavische Dialekt der serbokroatischen Sprache), Bochum : Seminar za slavistiku ruhrskog sveuilita. Finka, Boidar, Mogu, Milan 1981. Karta akavskog narjeja. Hrvatski dijalektoloki zbornik, 5. Finka, Boidar, ojat, Antun 1974. Obalna toponimija zadarsko-ibenskoga kopna i ibenskog otoja. Onomastica Iugoslavica 19731974, str. 27. 64. + 6 karata Joji, Ljiljana; Matasovi, Ranko (ur.) 2004. Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb : Novi Liber. Juri, Ante 2005. Suvremena iovska toponimija, akavska ri, XXXIII, br. 12., str. 145.212. Juri, Ante; Vuleti, Nikola 2006. Toponimija naselja Sv. Filip i Jakov, Folia Onomastica Croatica 15, str. 81.111. Lisac, Josip 2003. Hrvatska dijalektologija 1. Hrvatski dijalekti i govori tokavskog narjeja i hrvatski gvori torlakog narjeja, Zagreb : Golden marketing-Tehnika knjiga. Ljubii, Maslina; Spicijari, Nina 2008. Pridjevi mletakoga podrijetla: prilagoenice i izvedenice. Rijeki filoloki dani. Zbornik radova. Rijeka :

Filozofski fakultet. Mogu, Milan 1977. akavsko narjeje fonologija, Zagreb : kolska knjiga. Sdzik, Wadysaw 1985. Potokavljivanje akavskoga narjeja (osobito u okolici ibenika i Zadra), Hrvatski dijalektoloki zbornik, knjiga 7 svezak I, Zagreb : Razred za filologiju, str. 213.221. Skok, Petar 1973. Etimoloki rjenik hrvatskog ili srpskog jezika IIV, Zagreb : JAZU. Skrai, Vladimir 2003. Nazivi vjetrova i strana svijeta u jadranskoj toponimiji, Folia Onomastica Croatica 1213 (20032994), str. 433.448.
Zupanovic_3.indd 296 28.4.2010 21:01:14

Nada upanovi: Toponimija podruja ibenske Rogoznice FOC 18 (2009), 267297

297 Skrai, Vladimir; Juri, Ante 2004. Krki leksik zadarske regije, Geoadria (13312294) 9/2 (2004); str. 159.172. imunovi, Petar 1972. Toponimija otoka Braa. Braki zbornik 10, Supetar. imunovi, Petar 1986. Istonojadranska toponimija Split : Logos. imunovi, Petar 2002. Metaforinost u toponimiji zadarsko-ibenskih otoka, akavska ri, XXX, br.12, str. 55.62. upuk, Ante 1967. ibenska prezimena. Osvrt na porijeklo, tvorbu, akcent i znaenje, Zadarska revija 16, str. 43.47. upuk, Ante 1957. ibenski glagoljski spomenici, Zagreb : JAZU. upuk, Ante 2001. Osobine ibenskog govora. Zadarska smotra, 50., br. 12, Zadar : Matica hrvatska. Tomeli, Marijana 2006. Jezine znaajke mjesnoga govora Pakotana, Croatica et Slavica Iadertina 2006, str. 95.104.

Toponimia dellarea di Rogoznica di Sebenico

Riassunto Nellarticolo vengono analizzati i dati sulla toponimia e sulla microtoponimia del comune di Rogoznica nella contea di Sebenico e di Knin, provenienti dalle ricerche condotte sul terreno. Nella prima parte sono brevemente esposte le caratteristiche principali della parlata locale. In seguito vengono descritti i toponimi del paese, i toponimi costieri non inclusi nella ricerca di Finka e di ojat del 1974 (Obalna toponimija zadarsko-ibenskoga kopna i ibenskog otoja, Onomastica Iugoslavica 19731974)., nonch i microtoponimi e gli oronimi dei pressi dei casali di Mocira, Podglavica e Jarebinjak. Alla fine dellarticolo viene riportato lindice alfabetico di toponimi e microtoponimi raccolti nel corso della ricerca. Kljune rijei: toponimija, mikrotoponimija, Rogoznica, hrvatski dijalekti, akavski, tokavski Key words: toponymy, microtoponomy, Rogoznica, Croatian dialects, akavian, tokavian
Zupanovic_3.indd 297 28.4.2010 21:01:14 Zupanovic_3.indd 298 28.4.2010 21:01:14

__

( 03. 01. 2010.) http://www.google.hr/url? sa=t&source=web&cd=3&ved=0CCwQFjAC&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr

%2Ffile %2F79426&ei=1WwhTeuGHtO38QPRpdG0BQ&usg=AFQjCNEpu66JJBewfUXwB9Tchpx tSZh7kw&sig2=izt3jOtm0-AYYTIPoAeBiA