METODIKA NASTAVE PRIRODE I DRUTVA 1 dr. sc. Mario Vasilj, izv. prof.

1. Specifinosti metodike nastave prirode i drutva

1.1. Odreenje metodike nastave prirode i drutva

Sve to se dogaa u procesu pouavanja kao prijenosu znanja i iskustava podruje je metodike (gr. methodos - metoda) naina svrsishodnog provoenja nekog posla. METODIKA: - pripada pedagogijskim disciplinama -struno utemeljena (polazi od matine struke nastavnog predmeta kao jedinog temelja metodike- a nazivamo ga strunom metodikom) -je samostalna znanstvena disciplina koja prouava zakonitosti nastave pojedinog nastavnog predmeta. Metodika nastave prirode i drutva interdisciplinarno je znanstveno opredmeenje u kojem se prouavaju zakonitosti odgoja i obrazovanja sa stajalita nastave prirode i drutva u osnovnoj koli.

1.2.

Ustroj metodike nastave prirode i drutva

Metodika je po svojoj epistemolokoj (epistemologija znanost o znanosti) genezi tipina sintetska znanstvena disciplina jer u novu epistemoloku kvalitetu povezuje dijelove pedagogijskih znanosti, psihologijskih znanosti i znanosti kojih se znanstveni sadraji i metode nalaze u sadraju o-o procesa. Metodika nastave prirode i drutva ima svoj ustroj koji joj daje obiljeje znanstvene samostalnosti. U ustroju metodike prirode i drutva izraeni su temeljni, posebni i pojedinani pojmovi. Temeljni pojmovi metodike nastave prirode i drutva jesu: - Predmet i zadaa metodike - Metodologija metodike - Nastavni predmet priroda i drutvo u osnovnoj koli - Sadraji nastave - Pedagoko-psiholoko-didaktika utemeljenost nastave - Spoznajni proces u nastavi - Specifinosti nastavnog procesa u nastavi prirode i drutva - Uvoenje uenika u poetno prirodoslovlje - Prostor i snalaenje u njemu - Materijalno-tehnika osnova nastave - Socijalni oblici rada - Nastavne metode - Strategije i njihova primjena u nastavi - izvanuionika nastava - Pripremanje uitelja za nastavu - Vrednovanje rezultata rada - Izvannastavna djelatnost - Dodatna i dopunska nastava u nastavi prirode i drutva.

Razvojem metodike teorije i nastavne prakse razvija se i ustroj same metodike.

1.3.

Zadaa i zadaci metodike nastave prirode i drutva

Temeljna zadaa sastoji se od struno-metodikog osposobljavanja za kritiko promiljanje nastavnog predmeta prirode i drutva, ostvarivanje zadaa spoznavanjem nastavnih cjelina, tema i jedinica iz njegova programa u osnovnoj koli i vrednovanja toga rada. Zadaci metodike nastave prirode i drutva mogu se svesti na etiri temeljna zadatka : Povijesni zadatak mnpid odnosi se na prouavanje povijesnog razvoja i oblikovanja tog nastavnog podruja, kao i tenje koja je usmjerena prema njegovoj budunosti. Pravilno vrednovanje povijesne batine osnovna je pretpostavka uspjenog ustrojavanja nastavnog rada. Povijesni pregled nastave prirode i drutva osigurava pravilno vrednovanje metodikih rjeenja i njihovo prilagoeno suvremeno koritenje. Teorijski zadatak mnpid obuhvaa teorijsku osnovu nastavnog rada. Metodika nastave prirode i drutva svoju teoriju stalno razvija, mijenja, produbljuje i usavrava. Teorijska zamisao rada bila je i ostaje oslonac metodike prakse. Sustavno upoznavanje teorijskih metodikih stavova1, njihovo razumijevanje, vrednovanje, prihvaanje ili odbacivanje stalna je obveza suvremenog uitelja. Praktini zadatak mnpid odnosi se na praktinu primjenu u nastavnoj djelatnosti. Na jedinstvu povijesnog, teorijskog i praktinog poznavanja metodike temelji se puna osposobljenost za nastavni rad. Preduvjet za izvoenje praktinog rada je uiteljevo poznavanje suvremene nastavne tehnologije, ustrojstva nastavne ekskurzije, suvremeno praenje i vrednovanje rezultata, rad u izvannastavnim oblicima itd. Istraivaki zadatak mnpid odnosi se na prouavanje problema nastavne prakse radi poveanja njezine uinkovitosti. Svaka se nastavna djelatnost oslanja na rezultate znanstvenih istraivanja. Metodika istraivanja (iskustvena, teorijska, pojedinana, ekipna, komparativna itd.) daju rezultate kojima se osigurava proces usavravanja nastavne djelatnosti i pribliavaju nastavnu praksu suvremenim metodikim rjeenjima. Metodika istraivanja nastave prirode i drutva trebaju biti otvorena i povezana s metodikim problemima na svim razinama. Popularizacija rezultata znanstvenih istraivanja pridonosi usavravanju i poboljavanju nastavne prakse u podruju nastave prirode i drutva. Temeljna zadaa metodike nastave prirode i drutva nije izrada jednog metodikog modela skraene snimke nastavne situacije , ve sustav temeljnih znanja iz nastave prirode i drutva koji uitelju prua velike mogunosti za njegov stvaralaki rad u odgoju i obrazovanju tijekom nastave prirode i drutva.

1.4.

Interdisciplinarnost metodike nastave prirode i drutva

pr. metodikih stavova: istraivanja pokusima, pradenja, iskazivanja i prepoznavanja pojave, otkrivanje prirodozemljopisnog i drutvenog obiljeja okolia itd.

Za ustroj metodike nastave prirode i drutva podjednako su bitne spoznaje sadraja supstratnih znanosti nastavnog predmeta prirode i drutva, pedagogijskih i psihologijskih znanosti.

Predmet priroda i drutvo je kompleksan nastavni predmet i zato su njegovi sadraji birani iz prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije, zemljopisa, iz drutvenih znanosti: povijest, sociologije, te iz nekih posebnih sadraja, primjerice, odgoja za zatitu okolia, prometne kulture, humanih odnosa meu spolovima i dr. Metodika nastave prirode i drutva veoma je povezana uz pedagogijske znanosti, posebice didaktiku, opu pedagogiju, komparativnu pedagogiju, povijest pedagogije, metodologiju pedagogijskog istraivanja. Didaktika istrauje ope zakonitosti procesa odgoja i obrazovanja koji se mogu primijeniti i na nastavu prirode i drutva. Plan i program, metode, nastavni proces, izvedba nastave, utjecati e na metodiku, a povratno e rezultirati istraivanja te metodike te obogaivanje osnove iz koje se inducira didaktika. Vezu s opom pedagogijom osigurava jasnu orijentaciju o-o rada polazei od zadae, zadataka i ope pravilnosti o-o procesa jer nastavu svakog predmeta treba uskladiti s opim zadaama i zakonitostima odgoja i obrazovanja. Komparativna pedagogija prouava pedagogijske pojave i procese u drugim zemljama, pa metodika treba biti s njom povezana radi vrednovanja strnog iskustva. Povijest pedagogije omoguava koritenje pozitivnih, metodikih rjeenja iz prolosti i spreava nekritiko preuzimanje metodikih postupaka.

Metodologija pedagogijskog istraivanja svojim rezultatima metodici pomae u vrednovanju rezultata nastavnog rada. Metodike ostalih nastavnih predmeta i podruja (pr., metodika hrvatskog jezika, matematike) najneposrednije su povezane uz metodiku nastave prirode i drutva, prije svega u vrednovanju. Odnos metodike nastave prirode i drutva i ostalih pedagogijskih disciplina je dvosmjeran. Ona se koristi rezultatima razliitih disciplina, ali se i te discipline koriste rezultatima njenih istraivanja i u teoriji i u praksi. Metodika nastave prirode i drutva ima vrste uzajamne veze s psihologijskim znanostima, posebno opom psihologijom, razvojnom, pedagokom i socijalnom psihologijom. Opa psihologija prouava psihike pojave sa zadaom utvrivanja ope zakonitosti i naela psihikog ivota ovjeka. Psihologijske zakonitosti koriste se u procesu. Razvojna psihologija istrauje psihologijski razvoj suvremena ovjeka pojedinca od zaea do smrti. Veza s ovom psihologijom omoguuje pravilnu psihologijsku utemeljenost cjelokupnih metodikih postupaka te razvoj uenikih psihikih sposobnosti. Pedagoka psihologija bavi se psihologijskim problemima uenja. Socijalna psihologija istrauje socijalizaciju ovjeka, povezivanje s drugima, ulazak u drutvo. Na temelju toga odreuju se oblici rada. Filozofija kao oblik ljudskog stvaralatva, koji u sebi sadrava nazor na svijet i ivot i tenju za spoznajom svega postojeeg i osnovne cjelokupne zbilje povezana je s metodikom. Logikom se metodika koristi radi teorija o zakonitostima pravilnog miljenja i zakljuivanja. Sociologija znanost o drutvu i zakonitostima razvoja drutva uope, prouava i drutvene odnose u kojima se ustrojava nastava.

1.5.

Metodologija metodike nastave prirode i drutva

Metodologija (gr. methodos postupak, razrada; logos rije, govor) odreuje se kao dio znanosti koji prouava postupke, putove znanstvene spoznaje. Metodologija metodike nastave prirode i drutva dio je metodike koji prouava postupke, putove kojima se otkrivaju nove znanstvene spoznaje u podruju nastave prirode i drutva. 1.5.1. Metode istraivanja metodike nastave prirode i drutva Dijele se na: - Opisna (deskriptivna) opisuje se karakter istraivane pojave, obuhvaa: prikupljanje, obradu, prezentaciju podataka, interpretaciju, izvoenje zakljuaka. - Uzrono posljedina (kauzalna) usmjerena pronalaenju uzrono-posljedine povezanosti meu pojavama, a esto se povezuje i s pedagogijskim eksperimentompokusom. 1.5.2. Proces istraivanja u metodici nastave prirode i drutva to bi bilo korisno istraiti npr.: - Povijesni razvoj nastave prirodoslovlja u nas i usporediti je s razliitim dravama Europe i SAD-a - Razvoj i ustroj nastave u nas - Temeljne pojmove nastave

- Vanost udbenika, vjebenica i sl. Prije poetka samog istraivanja, razrauje se projekt istraivanja. Istraivanje: - Zapoinje postavljenjem problema ili pitanja ili se polazi od neke pretpostavke ili hipoteze - Odabiru se prikladne metode - Izbor postupaka istraivanja (pr. rad na dokumentaciji, ralamba sadraja, sustavno motrenje izvoenja procesa, procjenjivanje, intervju, anketa, testiranje) koji su u vezi s instrumentima istraivanja (pr. protokoli motrenja, upitnik, ljestvica sudova, testovi, aparati za snimanje metodikih pojava). Nacrt istraivanja pokazuje put, a postupak istraivanja njegovo ostvarenje. Ono se odnosi na mjerenje: poetno u obje skupine (pokusnoj i kontrolnoj), izvoenje nastave, u kontrolnoj skupini ustrojena je tradicionalna nastava a u pokusnoj istraivaki ustrojena nastava, zavrno mjerenje i kontrolno mjerenje. - Predvia se i obrada podataka, koje tuma ralanjuje i tumai - Zakljuna razmatranja Dakle, tijek istraivanja polazi od teorijskog postavljanja problema, preko iskustvenog istraivanja tijekom nastave te od iskustvenog istraivanja ponovno prema teoriji, a odatle opet prema metodikoj praksi radi daljnjeg unapreivanja.

1.5.3. Izvjee o znanstvenom istraivanju

Sadrava: 1. Naslov 2. Saetak 3. Uvod 4. Metodiku rada 5. Uinke, ralambu i tumaenje uinaka 6. Diskusiju, zakljuna razmatranja 7. Saetak na stranom jeziku 8. Bibliografiju i literaturu 9. Priloge

2. Nastavni predmet priroda i drutvo

2.1. Vanost razumijevanja meuovisnosti prirode i ovjeka

Prve spoznaje o drutvu stare su koliko i samo ovjeanstvo. Tijekom povijesti ovjek je postupno spoznavao i otkrivao zakonitosti koje objektivno postoje u prirodi i drutvu. Unato velikom napretku posljednjih godina, ovjeanstvo se nalo u specifinoj ekolokoj krizi, koja se oituje u jednostranom, neracionalnom iskoritavanju prirodnih izvora i oneienju prirode, to je posljedica nagomilavanja otpada materije i energije u okoliu. Dananji problemi ovjeanstva proistjeu iz rasta puanstva, problema nedostatka energije i oneiavanja okolia, koje puanstvo nastoji rijeiti znanou. Pred svekoliko puanstvo postavljen je zahtjev da se pri planiranju razvoja ouvaju prirodna bogatstva, uvjeti koji omoguavaju ivot (tlo, voda, zrak), da se ouva biologijska raznolikost biljaka, ivotinja i ljudi. Ukupan napor ovjeanstva valja usmjeriti za ivot u suglasju s prirodom. Sve to pred dijete, njegov odgoj i obrazovanje, postavlja nove zahtjeve.

2.2.

Razvoj ideje o uvoenju nastave prirode i drutva u kolu

Prva znanja o prirodi, kako pokazuju povijesni izvori, poela su se sreivati i zapisivati u razvijenim kulturama na obalama velikih rijeka Eufrat, Tigris, Ind. Veliku ulogu imali su u tome i antiki filozofi, koji miljenja zasnivaju na filozofskim postavkama. Aristotel najvredniji skuplja, sistematiar i istraiva prirode starog vijeka. Jedan od prvih prirodoslovaca, opisao oko 520 ivotinjskih vrsta u 18 knjiga. Osnivatelj je taksonomije, i zaeo discipline: anatomije, fiziologije, taksonomije, ontologije, ekologije i evolucije. Plinije Stariji je ostavio vie prirodoslovnih podataka. U djelu Historia naturalis u 37 knjiga skupio je svo znanje o prirodi. U Srednjem vijeku se smanjuje zanimanje za prirodoslovna istraivanja. U kolama izmeu 500. i 600. godine upotrebljavao se udbenik Physologus, koji je poslije dobio naziv Bestiarius. Zbirka pria s opisima ivotinja, biljaka i kamenja. Autoriteti tog vremena Albert Magnus i Toma Akvinski tada su uili da su iva bia nastala od neivih pod utjecajem zvijezda.

U renesansi, umjetnik Leonardo da Vinci u svojim djelima prikazuje razliita iva bia. Ostavio je oko 500 otkria, vjerovao je samo tvrdnjama koja se mogu pokusom dokazati. Nikola Kopernik i Galileo Galilei odbacili su geocentrini i uveli heliocentrini sustav. Usporedno s razvojem znanosti pojavljuju se zahtjevi za njihovo uvoenje u kole te mijenjanje nastavnih metoda. F. Rabelais umjesto dogmatskog izlaganja traio da poduavanje prirode zapoinje promatranjem pojava u prirodi. F. Bacon i J.Locke posebno su naglasili osjetilnu spoznaju, pridodali veliku vanost promatranju pokusa i induktivnoj metodi kao osnovi suvremene prirodne znanosti. J. A. Komensky smatrao je da nastava treba biti u skladu s prirodom, s metodama koje pokazuje sama priroda. Zahtjeva da se u kole uvedu naravni, prirodni nastavni predmeti: prirodopis, matematika i zemljopis, a za izvedbu te nastave vana su naela zornosti, postupnosti i sustavnosti. Isto je zahtijevao i J. J. Rousseau promatranje prirode i povratak prirodi. J. H. Pestalozzi je za poetak spoznaje postavio motrenje stvari u okoliu (otac zorne nastave- svaku stvar djeca trebaju dobro promotriti, oblike tono izbrojati i nauiti o njima govoriti). U prirodoslovlju, kao mladoj znanosti, iva bia su se nastojala sustavno opisati i prikazati. Cjelovit prirodni znanstveni sustav prikazao je K. Linne, u svom je djelu dao pregled biljaka, ivotinja i ruda. Razlikovao je tri carstva: kamenje koje raste, biljke koje rastu i ive, ivotinje koje rastu, ive i pokreu se. Kao temelj za razvrstavanje uzeo je vrstu. One ine rodove, rodovi redove, redovi razrede. A.Luben razradio je metodiku nastave prirodopisa i iznio ju u djelu Prirodopis za djecu i narodne kole. Po njemu, temeljna je zadaa nastave prirodopisa bila spoznavanje ivota. Slabost njegova metodika pristupa bila je u tome to je nastava svedena na sustav ivih bia, opisivanje, taksonomiju, klasifikaciju to je vodilo u formalizam. Kako je u znanosti u to vrijeme prevladavao opisno-sustavni pristup, takav se pristup nastojao uvesti i u nastavu prirodopisa. U drugoj polovici 19.stoljea razvijaju se mnoge prirodoslovne discipline (embriologija, citologija, fiziologija) E. Haeckl uveo je naziv ekologija., a Moebius ivotna zajednica, biocenoza. K.G.Junge bio je najvei reformator nastave prirodopisa, razvio je ideju o prirodopisu kao nastavi uenja o ivotnim zajednicama. Razradio je naela ivotne zajednice i postavio naela u kojima se ogleda jedinstvo prirode: 1. Naelo odravanja ili spremnosti 2. Naelo meusobne ovisnosti, organskog sklada, harmonije 3. Naelo prilagodbe, priljubljivanja, akomodacije 4. Naelo podjele rada ili diferencijacije organa 5. Naelo stvaranja oblika 6. Naelo razvoja 7. Naelo izgraivanja 8. Naelo tednje 9. Naelo ovjekova djelovanja na prirodu Smatrao je da ta naela uitelj mora poznavati i na temelju njih graditi nastavu prirodopisa. U komparativno-anatomskom razdoblju prouavanjem u usporeivanjem ivotinja J.P.Lamarck doao je do zakljuaka o promjenjivosti organizama. Iznio je prvu teoriju o razvojnosti ivih bia, te je prihvatio za znanost o ivotu i ivim biima naziv biologija a kojeg je prvi upotrijebio Treviranus.

C.Darwin u svom je djelu O postanku vrsta prirodnim odabiranjem odredio novi pravac evolucijskoj znanosti. S njegovom pojavom poeo je razvoj egzaktne, suvremene biologije. Najpoznatiji reformator nastave biologije bio je Schmeil postavio je zahtjev za uvoenje biologijskog naela u nastavi prirodopisa. Naglaava podrobno promatranje prirode. Obradu svakog bia u svojim je djelima zapoeo podrobnim opisom njihovog okolia, a potom je organizam prikazao analitiki. Biologijsko naelo posebno naglaava zornost, eksperimentalni karakter biologije: samostalne pokuse uenika i pomno promatranje biljaka i ivotinja u prirodi i kolskom vrtu. Krajem 19. i poetkom 20. stoljea u prirodnim znanostima sve vie prevladava pokus kao osnovna metoda u istraivanjima. Predstavnik eksperimentalnog pravca u nastavi bio je Lay koji je u biologiju nastojao uvesti bioloko stajalite, povezivao je tu nastavu s religijskim odgojem koji osobe smiruje. U dijalektikom materijalizmu (Marx, Lenjin) nastava prirodoslovlja dovela je do slijepo vjerovanja u autoritet uitelja i njegovo obrazloenje pojava u prirodi. U nove (dananje) programe prirodoznanstvenog podruja, kao temeljna inovacija uvodi se prirodoznanstvena istraivaka metoda 1958. godine nastao je model znanstvenog istraivanja u nastavi (MZI) koji rabi nekoliko tehnika: - sudove koji izraavaju eksperimentalnu prirodu znanosti - umjesto gotovih zakljuaka pripovijest o istraivanjima - uenje otkrivanjem, navoenje na istraivanje - samostalno istraivanje uenika. Model je nastao kako bi utjecao na naine kako uenici obrauju informacije, te da potie uenike u istraivanju, a primjenjuje se s uenicima svih dobi, od predkolske do fakultetske.

2.3.

Razvoj nastave prirode i drutva

2.3.1. Nastava prirode i drutva u svijetu (samo odgovori na pitanja s kraja poglavlja) Nastava se ustrojava prije svega prema psihofizikim osobinama uenika. S tog stajalita proizlaze i zadaci poetnog spoznavanja u poetnim razredima O. Nastava prirode i drutva se danas ustrojava u mlaim razredima osnovne kole pod razliitim nazivljem i s razliitom tjednom satnicom. U nekim se drutvima ona izvodi kao dio nastave materinskog jezika, a u nekim se dravama u kojima se ta nastava ustrojava kao nastavni predmet zove razliitim nazivima. 2.3.2. Razvoj nastave prirode i drutva u Hrvatskoj - Prvi udbenik iz prirodoslovnih znanosti na hrvatskom Naravopisje za porabu gimnazialnih uionicah u Hervatskoj i Slavonii (1850. Parta) - Poetno naravoslovlje za porabu niih zavodah i samouke (1853. Parta) prvi udbenik za osnovnu kolu U prvom idrugom razredu osnovne kole uenici najprije cjelovito spoznavaju stvari i pojave iz neposrednog okruja kao prethodnu pouku prije prirodoslovlja, zemljopisa i povijesti, a za to su zasluni Rochow - stvarna nastava i Pestalozzi koji ju je nazvao zornom. - Najstariji naziv predmeta potjee od Klaia koji ga je u Rukovodstvu za poetnicu nazvao zorna obuka (1858.), potom jezikoslovna i stvarna obuka (1862.), a 1866. stvarna obuka. - Stvarnom obukom, po Basarieku, podrazumijeva se materijalni zadatak-upoznavanje neposredne stvarnosti

1952. godine uvodi se predmet Upoznavanje prirode i drutva, koja se u etverogodinjim kolama ustrojava od 1. do 4. razreda - 1972. ukidaju se svi dotadanji nazivi i uvodi se naziv priroda i drutvo kako su predmet prozvali sami uitelji - Novi nastavni program priroda i drutvo, donesen 1984. odreuje nastavu PiD kao jedinstveno o-o podruje u prva etiri razreda osnovne kole U budunosti bi sredinje mjesto u nastavi PiD u prvom i drugom razredu osnovne kole trebalo zauzeti uenikovo istraivanje i upoznavanje okruja, u treem blago usmjeravanje u prirodoslovlje, prostor i vrijeme u zaviajnoj regiji, a u etvrtom razredu odvajanje prirodoslovnih od zemljopisnih i povijesnih obiljeja RH. -

2.4.

Posebnost i vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo

2.4.1. Posebnost nastavnog predmeta priroda i drutvo

Cjelovitost nastavnog sadraja, opseg i dubina, promjenjivost i primjerenost sadraja temeljna su naela ustroja nastavnoga sadraja predmeta priroda i drutva.

2.4.1.1. Naelo zaviajnosti ili ivotne blizine Ostvaruje se povezivanjem nastave PiD s uenikim okrujem, koje se moe promatrati s prostorne i vremenske bliskosti doivljenosti. Zaviaj obuhvaa naselje i prostor kraj oko kole koju uenik polazi. Iz razreda u razred spoznaje o zaviaju se proiruju. 2.4.1.2. Naelo cjelovitosti nastave prirode i drutva Cjelovitost u nastavi prirode i drutva nastoji odraziti jedinstvo pojava u koli, roditeljskom domu, okoliu, zaviaju i domovini. Sadraji i metode rada u nastavnom predmetu priroda i drutva trebali bi omoguiti da uenici u mlaim razredima O spoznaju cjelovito okruje prirodu i drutvo. Zato su sadraji i metode nastavnog predmeta cjeloviti, sveobuhvatni kompleksni. U programu nastave prevlada fenomenoloki orijentirana integracija, koja jednu pojavu promatra u cjelovitosti.

2.4.1.3. Opseg ekstenzitet sadraja nastave prirode i drutva Pri linijskom ili sukcesivnom rasporedu nastavnih sadraja niu se nastavne teme jedna iza druge tijekom kolovanja. U koncentrinom rasporedu nastavnih sadraja sadraj prvoga razreda predoen je sredinjim najmanjim krugom, sadraj drugoga drugim krugom, treega treim i sadraj etvrtoga razreda najveim, etvrtim krugom. Nastavni sadraji svakog razreda odreeni su

opsegom i dubinom sadraja. To znai da se u svakom sljedeem razredu nastavni sadraji proiruju i produbljuju to ima svojih prednosti ali i nedostataka. Spiralno-uzlazni raspored je takav raspored sadraja u kojemu se opseg sadraja iz godine u godinu postupno iri, slino koncentrinom, ali uz manje ponavljanja. On ima vodoravnu i okomitu slojevitost, koja se odnosi na irinu i dubinu sadraja. Sadraji pojedinih cjelina meusobno su povezani, pa prije stjecanja novih spoznaja valja prethodni sadraj ukratko ponoviti. 2.4.1.4. Dubina intenzitet sadraja nastave prirode i drutva Za uinkovitu nastavu nuno je odrediti osim opseg i dubinu, kakvou spoznaje u svakom razredu. Umne sposobnosti uenika odreuju dubinu spoznavanja. Uenici prvog razreda sposobni su opisivati vanjsku pojavnost stvari i pojava supstantivni stadij. Uoavaju, imenuju, razlikuju i nabrajaju pojedine predmete i iva bia. U drugom razredu uenici uoavaju razliite dogaaje, pothvate i promjene akcijski stadij to se dogaa tijekom dana, tjedna i godine. Uenici treeg razreda sposobni su povezati dvije pojave, razumjeti uzrono-posljedine veze stadij relacije meu pojavama, i njihovu vanost za ovjekov ivot. Uenici etvrtog razreda mogu uspjeno odvajati prirodne pojave od drutvenih stadij kakvoe i razumjeti razlike meu njima. 2.4.1.5. Promjenljivost sadraja nastave prirode i drutva Sadraji nastave prirode i drutva nisu promjenljivi samo s obzirom na veliku raznolikost krajobraza i drutvenih pojava u Hrvatskoj ve i glede stalnih promjena koje se dogaaju iz godine u godinu. Proizvodni, tehniki, drutveni i znanstveni razvoj zahtijeva neprestane promjene u sadraju. 2.4.1.6. Zadovoljavanje interesa uenika Osim obveznih sadraja postoji i mogunost zadovoljavanja osobnih interesa uenika, koju pruaju redovita, dodatna nastava, izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika i djelatnost u uenikim udrugama.

2.4.2. Vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo

Vrijednost je nastave vidljiva iz razlike izmeu onoga to dijete zna o svojem okruju prije polaska u kolu i onoga to je spoznalo nastavom. Iz vanosti nastave proizlaze zadae i zadaci iskazani u nastavnom programu. Bez obzira na razliita polazita, u ralambi znaenja nastave uobiajeno je govoriti o obrazovnoj, odgojnoj i praktinoj vanosti nastave prirode i drutva. 2.4.2.1. Obrazovna vanost Obrazovna vanost sastoji se od stjecanja znanja o prirodi i drutvu, razvoja uenikih spoznajnih sposobnosti, ali i od rezultata, tj. primjene znanja u svakodnevici. Osjetilnim opaanjem nastaju osjetilni dojmovi, na temelju kojih se oblikuju predodbe. Viim intelektualnim procesima miljenja dolazi se do pojmova. Cjelokupnom nastavom prirode i drutva vode se uenici do oblikovanja jasnih pojmova, zakljuaka, zakonitosti i znanja o prirodi i drutvu. Stjecanje znanja ini materijalnu, spoznajnu stranu nastave. Razvijanje razliitih psihofizikih sposobnosti i zanimanje uenika ini funkcionalnu stranu nastave, koja se ostvaruje u jedinstvu sa stjecanjem znanja i razvojem vjetina i navika. Sadraji nastave doprinose razvoju percepcije, sposobnosti miljenja, te djeluju na psihike funkcije poput pamenja, interesa, pozornosti, mate, osjeaja i sposobnosti govora.

2.4.2.2. Odgojno znaenje Nastava prirode i drutva ostvaruje i ope odgojne vrijednosti (spoznajne, moralne, estetske, fiziko-zdravstvene, radno-tehnike, egzistencijalne). Nastavom prirode i drutva usvajaju se etiki sadraji (pravila, obiaji, norme ponaanja), ije usvajanje dovodi do oblikovanja moralne osobnosti uenika. Posebno mjesto u formiranju moralne svijesti i moralnog uvjerenja uenika ima uiteljica s kojom se uenici ele poistovjetiti. Usvajaju se i oblikuju: - moralni karakter - uzajamno potovanje - humani odnosi meu pripadnicima suprotnih spolova, a sprjeavaju se: - neodgovornost - nerad - agresivnost - pojava puenja - alkoholizam i droge - oneienje radne okoline i okolia Sadraji pridonose i estetskom odgoju, pobuuju interes i potrebu za lijepim, razvijaju sposobnosti i mogunosti estetskog doivljaja i stvaranja. Tome pridonose i ekskurzije. Sadraji nastave pridonose ostvarivanju zdravstveno-tjelesnih zadataka (zdrav ivot, higijena, ispravno disanje i dranje tijela, djelovanje zraka, sunca i vode na organizam i rast) i psihohigijenskog zadatka (aktivni odmor, rekreacija) tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Sadraji nastave pridonose i ostvarivanju radno-tehnikog odgoja tehnike kulture mladih. Usvajanje odreenih tehnikih znanja (vonja biciklom), izvoenje radnih operacija (paljenje igica), spoznavanje na izvornoj stvarnosti, rad u kolskom vrtu i drugo. Nastava prirode i drutva posreduje u mnogim sadrajima kojima se ostvaruje odgoj za okoli, zdravstveni odgoj, samozatitni odgoj, prometni odgoj te odgoj za autonomiju samoostvarenje osobnosti uenika. 2.4.2.3. Praktino znaenje Nastava prirode i drutva povezana je uz razliite oblike praktinih djelatnosti uenika. Praktini radovi uenika vrlo su vani u procesu stjecanja znanja, vjetina, navika i njihovoj primjeni u svakodnevnom ivotu. Povezan je s osjetilnom i misaonom djelatnosti. Uenici tijekom kolovanja stjeu mnogobrojne radne navike od redovitog pohaanja kole, ispunjavanja obveza do samostalnih istraivanja u nastavi i okruju. Higijenske navike: zatita zubi, pravilno dranje, noenje obue i odjee prikladne za godinja doba, pravilna prehrana, zatita okolia i dr. Dobrim ustrojem nastave oblikuju se i kulturne navike uenika, od odlaska u knjinicu, kino, dom kulture, muzeje, galerije, kazalite i poeljnog ponaanja na javnim mjestima. Prometne vjetine i navike su ivotno vane za uenike. Steeno znanje, vjetine i navike imaju pravu vrijednost samo onda kada ih uenici mogu primijeniti u svakidanjem ivotu.

2.5. Zadae, zadaci, odjelotvoreni zadaci nastavnog predmeta priroda i drutvo

Zadae nastave su uopene i saetije odrednice kojima se usmjerava cjelokupan odgojnoobrazovni proces nastava. Zadaci nastave su razrada i konkretizacija postavljenih zadaa, a esto su navedeni u nastavnim programima. Odjelotvoreni zadaci odnose se na pojedine zadatke svake nastavne jedinice, koje odreuje uitelj za svaki nastavni sat. Ti zadaci trebaju biti u suglasju s razinama znanja koje uenici spoznaju tijekom nastavnog sata.

2.5.1. Zadae nastave prirode i drutva

U okvirnome nastavnom planu i programu prirode i drutva Republike Hrvatske navedene su zadae nastave prirode i drutva: - razviti zanimanje za spoznavanje zakonitosti o prirodi i drutvu - sustavno utjecati na razvoj svih psihikih sposobnosti, osobito promatranja, opisivanja, zakljuivanja i dr. - uenike nauiti uporabi razliitih izvora znanja - razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu - utjecati na usvajanje i bogaenje aktivna rjenika - sustavno i planski utjecati na oblikovanje higijensko-zdravstvenih, kulturnih, djelatnih i prometnih navika - upoznati uenike s temeljitim naelima ekologije - utjecati na oblikovanje moralnih vrijednosti - utjecati na razvijanje osjeaja pripadnosti svojoj domovini Hrvatskoj i svojemu hrvatskomu narodu i ponosa to je sadanji narataj ostvario slobodnu Republiku Hrvatsku 2.5.2. Zadaci nastave prirode i drutva a) Materijalni, spoznajni zadaci nastave odnose se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta. b) Funkcionalni, psihomotoriki zadaci nastave odnose se na razvijanje brojnih raznovrsnih sposobnosti senzornih, praktinih, izraajnih i intelektualnih. c) Odgojni, afektivni zadaci nastave odnose se na usvajanje stanovitih odgojnih vrijednosti moralnih, estetskih, fizikih, radnih. Prema Nastavnom planu i programu zadaci nastave prirode i drutva jesu: - spoznavati, igrom, uenjem i radom, prirodne i drutvene pojave, njihove promjene i zakonitosti u neposrednom prirodnom i drutvenom okruju - razvijati sposobnost motrenja, kritikog promatranja, logikog zakljuivanja, miljenja, sposobnost samostalnog proirivanja i produbljivanja znanja u suglasju s psihofizikim sposobnostima - primjenjivati steeno znanje i razvijati iskustvo uenika u svakodnevnoj i ivotnoj praksi - upoznati prirodna obiljeja i ljepote zaviaja i domovine te razvijati potrebu njihova uvanja, zatite i unapreivanja - shvatiti povezanost neive i ive prirode i ulogu ovjeka u mijenjanju, uporabi i unapreivanju okolia - upoznati temeljne prirodoznanstvene postupke, kojima ovjek upoznaje i istrauje prirodu - snalaziti se u prostoru zaviaja, na zemljovidu, upoznati temelje kartografske pismenosti - razlikovati sadanjost, prolost i budunost, vremenska vrpca - upoznati najvanije dogaaje iz povijesti zaviaja i domovine

razlikovati najpoznatije gospodarske grane i njihov utjecaj razvijati navike planiranja i ustrojavanja rada razvijati, igrom i uenjem i sustavnim radom u uionici interese, sposobnosti, radne navike, kulturu rada i odgovornost prema radu - stjecati temeljne higijensko-zdravstvene navike te uvati i unapreivati svoje i tue zdravlje - usvajati temeljna pravila i kulturu ponaanja u prometu - sudjelovati u razvijanju humanih meusobnih odnosa djevojica i djeaka, te pravilnog odnosa prema starijima. Spoznavanje okruja, vanost prirodno-zemljopisnog poloaja za gospodarstvo i ivot ljudi u zaviaju i domovini, znaenje ljudskog rada u mijenjanju prirodnih i drutvenih uvjeta ivota, saznavanje o najvanijim dogaajima iz prolosti zaviaja i domovine i utjecaj na stvaranje domovine. Ta skupina ini materijalne ili spoznajne zadatke. Velika pozornost pridaje se funkcionalnim zadacima nastave prirode i drutva, sposobnost motrenja, logikog zakljuivanja, miljenja, snalaenja u vremenu i prostoru. Odgojni zadaci oituju se u razvijanju navika planiranja i ustrojavanja rada, odnosa prema radu, primjenjivanje steenog u ivotu, razvoj pozitivnih osobina, higijensko-zdravstvenih, prometnih, radnih i kulturnih navika. Naglaava se i razvoj ponaanja za ivot u skladu s okoliem, humane odnose meu spolovima.

2.5.3. Odjelotvorenje zadataka nastave prirode i drutva

Odjelotvoreni zadaci ostvaruju se u svakoj nastavnoj djelatnosti. Zato je potrebno uopene zadae, neto odreenije zadatke potpuno konkretizirati - odjelotvoriti. Pri potpunome odjelotvorenju nastavnih zadataka, uitelji dobivaju stvarnu, temeljitu i preciznu uputu koju valja ostvariti tijekom nastave. Na temelju takve upute uitelju je lako procijeniti stupanj uinkovitosti nastave. Katalog znanja sadrava programske sadraje (cjeline, teme, nastavne jedinice) i odjelotvorene zadatke nastavnih jedinica (to bi uenik trebao znati). Primjer. Nastavna cjelina Uvjeti ivota, u etvrtom razredu, programski sadraj i odjelotvoreni zadaci: PROGRAMSKI SADRAJI UVJETI IVOTA Uvjeti za ivot u prirodi TO BI UENIK TREBAO ZNATI - Navesti osnovne znaajke ivih bia: hranjenje, disanje, razmnoavanje, starenje i smrt - Nabrojiti osnovne imbenike ivota na Zemlji: voda, zrak, tlo, svjetlost, toplina i hrana - Dokazati pokusima vanost vode, zraka, tla svjetlosti i topline za ivot biljaka - Opisati pokuse kojima se dokazuju temeljni imbenici ivota na Zemlji

Pri nepotpunom odjelotvorenju zadataka nastave, kojih ima u veini nastavnih programa, uiteljica treba sama odjelotvoriti zadatke svake nastavne jedinice. Uitelji e uspjeno odjelotvoriti obrazovne zadatke ako se pridrava Magerovih temeljnih naela: 1. Primjerenim glagolima opie djelatnost uenika,

2. Izabere odgovarajua pitanja na kojima e uenici pokazati postignue ostvarenja zadataka nastave, 3. Opie mjerilo, kriterij, kojim e se koristiti da bi vrednovao ueniko postignue. Kako bi uitelji ostvarili ta naela, moraju: 1. Ralaniti nastavni program na cjeline, teme i nastavne jedinice, zatim 2. Utvrditi sadraj, znanje, ali i razinu znanja, te razvoj uenikih sposobnosti Uitelji e primjerenim glagolima opisati djelatnost uenika. Predlau se ovi primjereni glagoli:

2.6.Sadraji nastave prirode i drutva

Nastava svakog nastavnog predmeta, pa tako i nastava prirode i drutva, ustrojava se prema dokumentu koji nazivamo nastavnim planom i programom. Nastavni plan utvruje broj nastavnih sati za ostvarivanje nastave pojedinog nastavnog predmeta tijekom jedne kolske godine. Nastavni program sadrava zadae, zadatke i sadraje nastave prirode i drutva te upute za uitelje.

2.6.1. Sadraji nastavnog predmeta upoznavanje prirode i drutva

Istraivanjem (1969.): Osnovni pojmovi, njihov sadraj i opseg u predmetima upoznavanja prirode i drutva utvrena su 22 temeljna pojma: kola, stan, naselje, prostor, vrijeme, klima, poljoprivreda - biljni svijet, poljoprivreda ivotinjski svijet, uma, trgovina, industrija, rudarstvo, promet, veze, turizam, vode rijeke, more pomorstvo, zdravlje, rad, domovina, Narodnooslobodilaki rat, kulturna dobra.

2.6.2. Reforma poetne nastave prirodoslovlja danas

Suvremene reforme poetne nastave prirodoslovlja, pa tako i nastave prirode i drutva, zasnovane su na mnogim znanstvenim i strunim istraivanjima reforma ima znaenje meunarodnog djelovanja. Cilj je unaprjeenje prirodoslovnog obrazovanja a posebnu ulogu ima Meunarodni savez znanstvenih unija (ICSU). Na konferencijama ICSU-a utvrene su brojne teme koje bi uenici u nastavi prirodoslovlja trebali upoznati: - zemlja, voda i sirovine - poljoprivreda i prehrana - problem energije - problem zdravlja - zatita okolia

- povezivanje obrazovanja s tehnologijom - usmjeravanje obrazovanja buduim potrebama ovjeanstva - etika i drutvena odgovornost znanstvenika u prirodoslovlju. Osuvremeniti nastavu prirodoslovlja znai ne samo unijeti u nju nove spoznaje sadraje ve i metode znanstvenih spoznaja. Metode istraivanja u prirodnim znanostima su zajednike i sastoje se od: postavljanja problema, pokusne provjere i kritikog odnosa prema rjeenju.

2.6.4. Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa priroda i drutvo u Republici Hrvatskoj iz 1995.godine
Prvi razred (cjeline): - kola, dom i obitelj, nae mjesto, uenik u prometu, vrijeme, prostor, priroda, gospodarstvo, nae tijelo i zdravlje, kultura ivota, prigodne teme Drugi razred: - osnovna prirodno-zemljopisna obiljeja zaviaja, rodbina i svojta, snalaenje u prostoru, priroda, gospodarstvo u zaviaju, prometni odgoj, snalaenje u vremenu, nae tijelo i zdravlje, kultura ivota, prigodne teme Trei razred: - snalaenje u prostoru, kartografska pismenost, upoznavanje i istraivanje prirode, snalaenje u vremenu, osnovna zemljopisna obiljeja zaviajne regije, vode u zaviaju i njihovo znaenje, klima i ivotne zajednice zaviajne regije, gospodarstvo zaviajne regije, promet, gradsko sredite zaviajne regije, nae zdravlje etvrti razred: A. PRIRODOSLOVLJE - ivotni uvjeti, iva priroda, ovjek to sam ja B. ZEMLJOPISNA OBILJEJA DOMOVINE HRVATSKE - Naa domovina RH, nizinski predjeli na sjeveru i istoku domovine, breuljkasti dijelovi domovine, gorski dijelovi domovine, primorski dijelovi domovine C. IZ PROLOSTI DOMOVINE HRVATSKE D. HRVATSKA SUVERENA I SAMOSTALNA DRAVA

2.7.Ralamba nastavnog plana i programa predmeta priroda i drutvo

2.7.1. Ralamba nastavnog plana
Nastavni predmet priroda i drutvo ustrojava se prema okvirnome nastavnom planu i programu iz 1995. godine u prvom i drugom razredu dva sata na tjedan (70 sati na godinu), a u treem i etvrtom tri sata na tjedan (105 sati na godinu). Tablica.

2.7.2. Ralamba nastavnog programa

Nastavni program ustrojen je prema predmetnim cjelinama. 2.7.2.1. Cjelovitost sadraja nastave prirode i drutva Zbog cjelovitosti je nastavno gradivo rasporeeno po predmetnim cjelinama. Zbog sloenosti, cjelina se ralanjuje na dijelove nastavne teme i nastavne jedinice. Predmetne cjeline su prema tematici osebujne, kompleksne jer sadravaju niz pojedinosti koje su meusobno povezane. Nastavna tema po pravilu je opsegom manji, ali cjeloviti i zaokrueni dio gradiva, koncentriran oko neke zajednike ideje.

Nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat, tzv. blok sat. Nastavne jedinice se odreuju prema cjelini i temi, tako da se ralanjivanjem sadraja svake nastavne jedinice upoznaju pojedini dijelovi cjelokupnog sadraja nastavne jedinice, teme i cjeline. Tijekom obrade svake nastavne jedinice, provodi se i povezivanje, integriranje i spajanje dijelova nastavne jedinice u cjelinu. U stvaranju, oblikovanju predmetnih cjelina moe se poi s razliitih metodikih polazita. Ralamba programa prirode i drutva pokazuje da su u njemu mnoge razliito usmjerene cjeline: fenomenoloki, metodoloki, problemski, tehnoloki i dr. U nastavi prirode i drutva prevladava fenomenoloka cjelovitost kojoj je temeljno polazite cjelovitost pojava u prirodi i drutvu koja se nastoji odraziti i u nastavi. Metodoloka cjelovitost integracija, zahtijeva usvajanje znanstvenih postupaka i metoda rada. Problemski usmjerena cjelovitost promatra pojedine probleme s razliitih gledita sa zadaom cjelovitog poimanja. Tehnoloki usmjerena cjelovitost zahtjeva da uenici sagledaju primjenu znanosti u praksi, ali bi pogreno bilo prouavanje gotovih tehnolokih rjeenja jer mlade pripremamo za tehnologiju koja tek dolazi. Kao temeljna obiljeja svake predmetne cjeline u nastavi upoznavanja prirode i drutva treba posjedovati: stvarno ili sadrajno, logiko, vremensko i psiholoko jedinstvo. Stvarno ili sadrajno jedinstvo zahtijeva da sadraj cjeline bude relativno samostalan i zaokruen. Logiko jedinstvo se odnosi na povezanost dijelova same cjeline, tj. da svaki dio cjeline ima u njoj svoje prirodno mjesto. Vremensko jedinstvo je povezano s trajanjem obrade, s opsegom sadraja cjeline. Psiholoko jedinstvo sastoji se od toga da uenici sadraj cjeline doive cjelovito. Najtee se u praksi ostvaruje vremensko jedinstvo jer sadraji svojim opsegom nisu primjereni psihofizikim mogunostima uenika. 2.7.2.2. Povezivanje sadraja nastave prirode i drutva sa sadrajima drugih nastavnih predmeta U suvremenoj koli nastava prirode i drutva ima znaenje sredinjeg nastavnog predmeta. Sadraji nastave prirode i drutva povezuju se sa sadrajima ostalih nastavnih predmeta na onim mjestima gdje ta povezanost prirodno postoji. Tako se u nastavi uspostavlja korelacija, dovoenje u suglasje, sadraja pojedinih nastavnih predmeta. Sadraji prirode i drutva prirodno se povezuju uz sadraje nastave hrvatskog jezika, matematike, likovne, glazbene i tjelesno-zdravstvene kulture.

3. Pedagoko-psiholoko-didaktika utemeljenost nastave prirode i drutva

3.1. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drutva
Spoznaja obino se odreuje kao proces, tijek stjecanja znanja. Uitelji ustrojavaju nastavu u kojoj uenici stjeu nove znanstvene spoznaje te se i ona moe smatrati spoznajnim procesom. Nastava je specifian proces spoznavanja.

Uenici sadraje prirode i drutva mogu spoznavati na tri naina: 1. osjetilno 2. iskustvom uenika prakitinim radom 3. rijeima. To znai da ih uenici usvajaju preteno osjetilno, svojim osjetilima, praktinim radom i pouavanjem uitelja.

3.1.1. Osjetilno spoznavanje

Temeljnu zadau u spoznavanju okolia u ovjeka ima osjetilo vida koji ine 90% svih osjetilnih dojmova ovjeka. Bez osjetilnog spoznavanja promatranje, motrenje nema ni drugih oblika spoznavanja. Iz zajednikih oznaka osjetilne spoznaje osjetilnog promatranja proizlaze posljedice: 1. promatranje je namjerno ustrojeno s jasnom zadaom, 2. osjetilni dojmovi i predodbe ralanjuju se i razjanjavaju, 3. promatranje nije pasivno primanje dojmova, ve aktivna psihika djelatnost 4. misaonim se procesima prerauju osjetilni dojmovi i dovode u suglasje prethodno iskustvo s novim podacima. U odjelotvorenju zadataka promatranja uenicima valja rei: to e promatrati, kako e promatrati, gdje e promatrati, kada e promatrati, ime e promatrati i zato e promatrati.
Promatranje u nastavi prirode i drutva postupak je kojim uitelji usmjeravaju uenikovu pozornost u odreenom smjeru, sa zadaom da spozna neka svojstva predmeta i njihovih promjena,

kakva ona jesu, ne mijenjajui ih pritom. 3.1.1.1. Uvjeti promatranja Da bi se promatranje, motrenje moglo ostvariti, trebaju biti zadovoljeni razliiti subjektivni i objektivni imbenici. Subjektivne imbenike ine: osjetila, miljenje, pamenje, interesi, pozornost, mata, osjeaji i iskustvo osoba koja promatra promatraa. Osjetila promatraa su temeljni subjektivni imbenici. Samo uenici koji imaju zdravo osjetilo moe spoznati kakvou koja se tim osjetilom spoznaje. Procesi miljenja utjeu na tijek i rezultate osjetilne spoznaje, pri emu se osjetilni podaci preoblikuju u rijei pojmove, sudove, teorije Pamenje je prikupljanje, pohranjivanje te izvlaenje pohranjenih predodaba, shema, apstrakcija i znanja. O osobnom interesu ovisi koliko e se posebnosti uoiti o nekom predmetu ili pojavi. Pozornost uenika mlaih razreda jo ima obiljeja spontanosti, ona je nenamjerna. Snanije ih privlae prirodnine i pojave iz okolia, od drugih. Mata je odgovorna za to to djeca pojedinim prirodninama i pojavama dodaju ili oduzimaju pojedine dijelove i tako stvaraju iskrivljene predodbe. Pod utjecajem osjeaja ovjek razliito doivljava istu pojavu, to je u uenika jo razvijenije. Iskustvo uenika ima utjecaj na tijek i rezultate promatranja. Svaki e puta promatrajui isto spoznati i uoiti neto novo. Objektivni imbenici promatranja mogu bitno poveati njegovu uinkovitost. To zahtijeva od uitelja njihovo poznavanje i primjenu pri ustrojavanju promatranja. Svaki predmet promatranja mora biti pristupaan, blizak osjetilima uenika. Predmet mora biti dovoljno velik, didaktiki koristan i prikazan u pravo vrijeme. 3.1.1.2. Uvoenje uenika u promatranje

Prvi razred. - Spoznaju jednostavne sveze meu prirodninama i prirodnim pojavama neposredno na prirodnim objektima iz svog neposrednog okruenja - Spoznaju vanjske promjene koje se zbivaju u godinjim dobima i promjene u djelatnosti ljudi vezane uz njih. Vode kalendar prirode i djelatnosti ljudi. Drugi razred. - Izvorna stvarnost - Spoznaju promjene vremena i ovisnost oborina od oblanosti - Promatranje promjena u okoliu o ivotu biljaka, ivotinja i djelatnosti ljudi - Stalna promatranja odabrane ivotne zajednice u okoliu - Mjeseni kalendar prirode i djelatnosti ljudi Trei razred. - Izvorna stvarnost - Pozornost se usmjerava na otkrivanje povezanosti pojava u okruju pojmovni sustav spoznavanja - Sustavno spoznavanje i promatranje prirode izvoenjem pokusa - Oblikuju se spoznaje o prostoru i predstavljanje okolnog prostora maketom, planom - Prijelaz s osjetilnog na verbalno spoznavanje etvrti razred. - Promatranje na izvornoj stvarnosti i na pokusima - Verbalno spoznavanje rijeima Redom se promatranje mijenja iz: - voenih promatranja, prema - samostalnim, slobodnim promatranjima, do - otkrivakih i objanjavakih promatranja 3.1.1.3. Vrste promatranja S obzirom na: a) nain: neposredno ili posredno Neposredno promatranje je plansko, ustrojeno i rukovoeno osjetilno spoznavanje predmeta, pojava i procesa izvorne stvarnosti. Nije uvijek mogue zbog prostorne ili vremenske udaljenosti, veliine, sloenosti i opasnosti predmeta i pojava. Posredno promatranje je plansko, ustrojeno i rukovoeno osjetilno spoznavanje predmeta, pojava i procesa posrednim putem, uz pomo nastavnih sredstava i pomagala. b) broj promatraa: kolektivno, skupno ili pojedinano. Kolektivno promatranje ustrojava uiteljica za sve uenike jednog razrednog odjela u trenutku prouavanja predmeta ili pojave. esto uzrokovano objektivnim imbenicima, nedostatkom sredstava i pomagala. Jednostavna i uinkovita. Promatranje u skupinama se primjenjuje u razrednom odjelu podijeljenom na skupine (rad u skupinama). Pojedinano promatranje ustrojava uiteljica uvijek kada uenici mogu samostalno promatrati predmete, prirodnine i pojave u prirodi i drutvu. c) trajanje: kratkotrajno ili dugotrajno Kratkotrajno promatranje traje krae vrijeme, od nekoliko minuta, do nekoliko sati. Primjer. paljenje ibice, vrelite i talite vode. U kratkotrajno ubrajamo i promatranja koja traju relativno dulje vrijeme, ali se dogaaju jednokratno, primjerice, posjet nekom gospodarstvu. Kratkotrajna promatranja su vrlo esta u nastavi prirode i drutva, anjihovo je glavno obiljeje da se odvijaju u jednom dahu jednokratno.

Dugotrajno promatranje, motrenje traje dulje vrijeme (od nekoliko dana do jedne kolske godine) i obavlja se vie puta. Fenomenoloka promatranja (gr. phainomai pojavljujem se) obuhvaaju praenje pojava u prirodi tijekom izmjene godinjih doba. Ona su usmjerena na uoavanje i biljeenje promjena u razvoju ivih bia tijekom godine fenofazama. A u biljaka razlikujemo vegetativnu fazu i fazu mirovanja. 3.1.1.4. Kalendar prirode i djelatnosti ljudi Nastavno je sredstvo i pomagalo koje uenike uvodi u sustavno motrenje i promatranje okolia. Sadrava podatke o vremenu, biljkama, ivotinjama i djelatnostima ljudi to ih uenici prikupljaju tijekom vremena po postavljenim zadaama. Sadraj, dubina i opseg zadaa za motrenje i nain biljeenja u kalendaru ovise o dobi uenika. U prvom razredu je slikovit, u drugom sadrava vie podataka koji se obrauju po mjesecima, esto i po godinjim dobima. U treem razredu unose precizne podatke o duljini dana, temperaturi, oblanosti, vjetru, padalinama, promjenama u prirodi. Dobro voeni kalendari imaju znanstvenu i metodiku vrijednost. Znanstvena je vrijednost u tome to sadri objektivne, stvarne podatke dobivene motrenjem okolia. Metodika vrijednost proistjee iz toga to njihovo popunjavanje zahtijeva od uenika postupnost, preciznost i sustavnost u motrenju i biljeenju. Opi metodiki postupci: 1. odrediti mjesto i zadau promatranja 2. jasni zadatci 3. ustrojiti sustav spoznavanja prema grai, strukturi, razmjeni i meudjelovanju prirodnina i pojava 4. temeljna obiljeja prirodnine ili pojave izdvojiti 5. povezati sa svakidanjim praktinim ivotom 6. oivljavati predodbe 3.1.2. Iskustvo uenika praktian rad kao izvor spoznaje Cjelokupnu nastavu valja temeljiti na spoznajama s kojima djeca dolaze u kolu, na njihovu iskustvu. Djeca su prije polaska u kolu spoznavala svoje okruje ali esto nepotpuno, nejasno, netono i pogreno. Te nejasnoe potrebno je u koli ispraviti, zato je potrebno uenike dovesti u situaciju da steknu to vie iskustva, te svakodnevnom praksom razviju sposobnosti. Praksa se moe odrediti kao aktivan uzajamni utjecaj ovjeka, prirode i ljudi. Ona predstavlja djelotvoran odnos ovjeka prema okruju, odnosi se na cjelokupan rad. Stvaralakog je karaktera, te sjedinjuje teorijsku i praktinu djelatnost. Praktian rad je dio drutvene prakse koji se odnosi na neposredan, djelotvoran odnos ovjeka prema prirodi. Predstavnici nove kole uveli su u njezin sadraj rada praktian, odnosno runi rad kao nastavni predmet i kao nastavno naelo te su mu odredili sljedeu metodiku strukturu: - postavljanje zadataka rada - odreivanje sredstava i pomagala za rad - planiranje izvoenja rada - izvoenje rada - kontrola rezultata rada. J. Piaget - naglasio je da praktian rad ima znaenje pokretake snage za razvoj miljenja, jer se praktine operacije interioriziraju u misaone.

- psihiki razvoj razvija se prema ravnotei. Razvoj je postupno uravnoteenje, tijekom tog procesa valja razlikovati: Invarijantne funkcije koje omoguavaju uravnoteenje tijekom cijelog ivota, nasljedne su: - asimilacija usvajanje vanjskih podataka postojeim kognitivnim strukturama i osobinama organizma - akomodacija prilagodba organizma i njegovih struktura postojeoj vanjskoj situaciji Promjenjive strukture koje odreuju stanje ravnotee. - Po Piagetu: Uenje je aktivan postupak u kojemu dijete konstruira, strukturira stvara svoje znanje u meudjelovanju s okolinom. - u razdoblju razredne nastave prevladavaju stvarne, konkretne operacije, one koje se odnose na predmete pogodne za rukovanje. Operacija oznaava djelovanje koje je pounutranjeno i povratno tj. moe tei u oba smjera. Povratnou se smatra sposobnost da se jedan spoznajni put prijee najprije u jednom smjeru, vrati se u obrnutom smjeru u mislima sa bi se nalo na poetku. glavna osobina konkretnog miljenja. P. J. Galjperin - razradio je teoriju o etapnom oblikovanju umnih radnji - misaona radnja je temeljna jedinica s pomou koje Galjperin sjedinjuje psihike elementa s njihovim radnjama, to je sredstvo oblikovanja opaanja, predodaba pojmova, misli itd. Svaka umna radnja ima tri funkcionalna dijela: orijentacijski, provedbeni i nadzorni. Orijentacijski dio radnje je poetni dio u kojem se uenici usmjeravaju na pravilnu provedbu radnje. Uenik spoznaje: zadau, predmet radnje, operacije, obrazac i proces. Na svom putu, od vanjskog plana prema unutarnjem, umna radnja prolazi kroz pet etapa: 1. U etapi prethodnog upoznavanja s radnjom uenici dobivaju orijentacijski temelj, upoznaju se sa zadacima i nainom izvoenja radnje tj. izvorima znanja, materijalom i sl. 2. Etapom materijalne ili materijalizirane radnje uenicima se daju objekti u obliku predmeta iz neposrednog okruja. Radnja se uz pomo tih predmeta izvodi prema naputku. 3. Etapa vanjskoga ili glasnoga govora je etapa u kojoj uenici izraze rijeima ono to s praktino uinili i to su iz kojeg izvora doznali. 4. Etapa vanjskoga govora u sebi je etapa u kojoj uenici o radnji govore u sebi, kad se preispituju. Govor u sebi u slubi je miljenja. 5. U zavrnoj etapi etapi unutarnjega govora uenici radnju samostalno obavljaju i nadziru bez vanjskih objekata i bez vanjskog govora. Za uenike poetne nastave prirodoslovlja najvanija je materijalna i materijalizirana radnja u kojoj oni manipulirajui obavljaju praktine radove. Prednost praktinog rada: uvoenjem praktinog rada u nastavi se ukida verbalizam i iskljuivi senzualizam u zornosti, a uenje se povezuje uz svakodnevni ivot uenicima zanimljivije. Nedostatak: pretjeranim koritenjem praktinih radova u nastavi ono se svodilo samo na runo izvoenje pojedinih operacija na temelju koji uenici nisu mogli samostalno stjecati pojmove ni zakone. Neki sadraji praktinih radova vie su usmjereni na stjecanje kulturnih i higijenskih navika, drugi na razvoj likovnih sposobnosti, trei na razvoj tehnikih sposobnosti, etvrti radnih sposobnosti. Praktine radove koji su usmjereni na stjecanje novih spoznaja i razvoj psihikih sposobnosti uenika valja tretirati kao nastavnu metodu kojom uinkovito proistjeu poruke od izvora znanja prema ueniku i obrnuto.

3.1.3. Spoznavanje rijeima

U spoznavanju rijeima uspostavlja se posredna povezanost izmeu uenika i predmeta spoznavanja. Ta sveza se uspostavlja pojmom. Pojam je skup bitnih, tipinih oznaka neke skupine objekata ili pojava koji je stvoren misaonim procesima na temelju usporeivanja i ralambe pojedinih objekata i pojava, odvajanjem bitnih obiljeja od nebitnih i uopavanjem takvih bitnih obiljeja na sve pojave i objekte iste vrste. Rije kao element govora je izriaj pojma. Ona je nositeljica smisla, a smisao odreuje pojam. Rije je znak, simbol iza koje se krije neki smisao. Predodba je slika odreene nenazone stvari ili pojave, primarnija je i temeljni je psihiki doivljaj koji nastaje prije pojma. Pojmovi nisu dani sami od sebe, treba ih stvarati na temelju predodaba: Apstrahiranjem izdvajamo onu oznaku koja je zajednika cijeloj skupini predmeta Generaliziranjem uopavanjem zajednike oznake skupine predmeta, skupina dobiva naziv i ini jedan pojam Determiniranjem moemo od bilo kojeg opeg pojma dobiti ui pojam, poblie ga odrediti dodavanjem neke oznake. Sadraj pojma sadrava u sebi skup oznaka koje su sloene u posebnom misaonom jedinstvu. Doseg pojma ini skup svih pojedinanih predmeta na koje se taj pojam odnosi Opseg pojma ini skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam. 3.1.3.1. Stjecanje pojmova u nastavi prirode i drutva H. J. Klausmeier razradio je teoriju uenja i razvoja pojmova (Wisconsin Model) Prema modelu Wisconsin, uenje pojmova u djece prolazi kroz etiri razine: - konkretna stvarna razina - razina identiteta jednakosti - razina klasifikacije rasporeivanja - formalna apstraktna razina Razine i misaone operacije u stjecanju pojmova:

1. konkretna stvarna razina - stjecanje pojma zbiva se prepoznavanjem predmeta koji je uenik prije doivio: skree se pozornost na posebnosti, razlikovanje od drugih predmeta, oblikovanje predodbe i njezino pamenje 2. razina identiteta jednakosti - uenik prepoznaje pojam kao prije doivljeni predmeta, dogaaj ili odnos ali u drugom prostoru i vremenu, javlja se generaliziranje 3. razina klasifikacije rasporeivanja - misaona operacija generaliziranja 4. formalna apstraktna razina - pojam usvojen kada uenik odreuje, definira pojam s pomou njegovih svojstava - pojmovi se stjeu induktivnim i deduktivnim operacijama a) u induktivnim operacijama uenici odreuju pojam na temelju pojedinanih primjera, od pojedinanog ka opem b) u deduktivnim operacijama proces zakljuivanja ide od opega na pojedinano Naela teorije uenja i razvoja pojmova: 1. Razvoj pojmova zbiva se kroz etiri uzastopno vie razine nepromjenljivim slijedom. 2. Razina stjecanja bilo kojeg pojma je razliita u uenika iste dobi. 3. Isti uenici stjeu razliite pojmove razliitom brzinom. 4. Pojmovi naueni na viim razinama uspjenije se rabe za razumijevanje odnosa podreeni-nadreeni, za razumijevanje naela i za rjeavanje problema. 5. Znanje imena pojma i njegovih svojstava olakava stjecanje tog pojma na razliitim razinama i mogunost njegove upotrebe. Djelotvorno stjecanje pojmova uspjenije se usvaja na nain: 1. Uenike treba motivirati 2. Imenuje se pojam i njegova pripadajua obiljeja 3. Uiteljeva definicija odreenje pojma treba sadravati sva njegova svojstva odlike 4. Posebno naglaavanje bitnih svojstava 5. Voenje uenika u uenju pojmova 6. Dati povratnu informaciju poslije svakog odgovora uenika Metodiki postupak oblikovanja pojma trebao bi tei ovako: - Promatranje i spoznavanje neposredne stvarnosti - Izdvajanje odreenoga prirodoslovnog obiljeja - Oblikovanje prirodoznanstvenog pojma i njegova nosioca rijei - Usvajanje znaka za prirodoznanstveni pojam - Izgraivanje prirodoznanstvenog modela neposredne stvarnosti - Uporaba usvojenog prirodoznanstvenog pojma rijei, znaka i modela u rjeavanju novih zadataka 3.1.3.2. Pretpostavke djelotvornog spoznavanja rijeima Znanstveni sustav:
steljnjae biljke stablaice

iva bida

beskraljenjaci ivotinje kraljenjaci

ovjek

ovjek

kolski sustav
povrde itarice biljke vodke industrijske biljke divlje ivotinje domade ovjek

iva bida

Spoznavanje rijeima biti e najdjelotvornije ako se rabi uvijek kada je uiteljica sigurna da se ono temelji na osjetilnim podacima i kada je rezultat uenikovih misaonih operacija.

3.2. Specifinosti nastavnog procesa u nastavi prirode i drutva

imbenici koji sudjeluju u oblikovanju nastavnog procesa: Uitelj, uenik, nastavno gradivo, komuniciranje u nastavi, spoznavanje, oblici rada, metode rada, materijalno-tehniki temelji nastave, planiranje nastave, metodiko oblikovanje nastave.

3.2.1. Metodiko oblikovanje nastavnog procesa

Svako oblikovanje ili usvajanje pojma iz prirode i drutva i njegova nositelja, rijei i zna treba proi kroz etape nastavnog procesa, a to su: Pripremanje, poticanje zanimanja za nove nastavne sadraje, dogovor; Spoznavanje novih nastavnih sadraja, realizacija, razumijevanje novih sadraja i Utvrivanje novih nastavnih sadraja (uvjebavanje, ponavljanje i provjeravanje). 3.2.1.1. Pripremanje, poticanje zanimanja za nove nastavne sadraje, dogovor Pripremanje je uvijek u funkciji nastavnog procesa, ona ovisi o tome to e uslijediti u daljnjem tijeku nastave. - u pripremanju ponavljamo odgovarajue nastavno gradivo - uenika treba pripremiti i motivirati za nastavnu djelatnost - odreujemo i najavljujemo zadae nastavne djelatnosti, a dobro je ako toj najavi prethodi postavljanje problema i dogovor o njegovu rjeavanju iz ega se moe izvesti i redoslijed i nain rjeavanja problema, zadae nastavnog sata - naziv nastavne jedinice i redoslijed mogu se ispisati i na kolsku plou - vrijeme trajanje pripremanja mora biti onoliko koliko je potrebno etiri temeljne sastavnice u pripremanju procesa: a) materijalno-tehnika priprema osiguravanje potrebnih m-t uvjeta, priprema prostora, sredstava i pomagala, materijala, pribora za praktian rad, tiskani materijal b) metodika priprema obuhvaa izbor odgovarajuih metodikih postupaka c) spoznajna priprema ponavljanje relevantnog nastavnog gradiva potrebnog kao predznanje d) psiholoka priprema motiviranje, poticanje uenika

3.2.1.2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja, realizacija - jedna od temeljnih etapa nastavnog procesa - u njoj se uspostavlja neposredna sveza izmeu uenika i novog nastavnog sadraja - sadrava misaone procese Dva su temeljna puta spoznavanja: indukcija i dedukcija. Induktivnom putu treba dati prednost jer e uenici na temelju niza iskustvenih informacija, injenica izvesti odreeno misaono uopavanje generalizaciju. U deduktivnom putu spoznavanja uiteljica e polazei od znanstvenih, gotovih pojmova i zakonitosti, osigurati niz aktivnosti kojima e uenici konkretizirati, primijeniti to gotovo znanje i preraditi ga od apstraktnog u konkretno. - na njega otpada oko 35% nastavnog vremena 3.2.1.3. Utvrivanje novih nastavnih sadraja (uvjebavanje; ponavljanje; provjeravanje) Uvjebavanje - Temeljna je razlika izmeu uvjebavanja i ponavljanja to to se uvjebavanjem razvijaju uenike sposobnosti, a ponavljanjem se uvruje znanje uenika. U etapi uvjebavanja razvijaju se sve uenikove sposobnosti: praktine, senzorne, izraajne i misaone. - Funkcionalni zadatci nastave mogu se ostvariti samo uvjebavanjem pojedinih radnji. Pri uvjebavanju razlikujemo: a) Pripremanje uvjebavanja odrediti to e se i zato uvjebavati, ponoviti znanje na kojem se temelji uvjebavanje i osigurati materijalne uvjete b) Vjebanje Uvjebavanje moemo ralaniti na: 1. Poetno ili uvodno uenici prevode, uiteljiinu pouku u radnju koju uiteljica nadzire 2. Temeljno ili sredinje izvoenje uenik moe sam nadzirati, obaviti i objasniti svoju radnju i postupke 3. Zavrno ili dopunsko uenik postie najveu brzinu ili uspjeh u vjebanju i nee je moi poboljati daljnjim vjebanjem na isti nain Ponavljanje Ponavljanjem se stjeu pouzdanija znanja uenika, memoriraju se injenice i generalizacije. Sa stajalita kakvoe ponavljanja razlikujemo: a) Reproduktivno ponavljanje je dosjeanje, reprodukcija otprije poznatoga sadraja, to je i mehaniko, formalno, pasivno ponavljanje b) Produktivno ponavljanje je uporaba otprije poznatoga nastavnog sadraja na potpuno nov nain. Uenici primjenjuju razliite misaone operacije, npr.: usporeivanje, ralanjivanje, zdruivanje, klasificiranje, konkretiziranje, generaliziranje, rjeavanje problema

3.2.2. Trajanje nastavnog procesa

- teorijski nije ogranieno, traje koliko je potrebno - na snazi razredno-predmetno-satni sustav osnovna vremenska jedinica u njemu je nastavni sat, koji traje 45 minuta - za mlae uenike preporuuje se sat od 30-35 minuta - u starijim se razredima i zbog praktinih razloga rabi blok-sat od 90 minuta - nastavni proces moe i dulje trajati u sklopu projektne nastave, projektno-istraivakog dana, ali i vrlo kratko kao petominutna nastava prirode i drutva. 3.2.2.1. Petominutna nastava prirode i drutva ili pet minuta prirode i drutva

Uvoenje pet minuta prirode i drutva omoguava da se aktualna pitanja koja zanimaju uenika objasne u nekoliko reenica. Temelj za to je injenica da uenici otvoreno iznose odreene sadraje i injenice koje su uoili promatranjem ili koje im uiteljica ponudi. Npr. televizijske i novinske informacije, promatranja u okoliu. Mogunosti rada: objanjenja najjednostavnijih pojava u okruju, bolesti, ozljeda, zatite okolia u lokalnim razmjerima sve do globalnih razmjera. Prve poticaje daje uiteljica. Pogodna podruja za petominutnu nastavu prirode i drutva: pokazivanja prirodnina prepoznavanje i imenovanje, razgovor o nalazu prirodnina, razgovor o aktualnoj pojavi, vijestima iz medicine, naputak o ponaanju zbog zarazne bolesti, poticanje posjeta izlobama, muzejima, sudjelovanja na natjecanjima, razgovor o obljetnicama Ova nastava nije prigodna, nije unaprijed planirana, nije cjelovita nastavna jedinica. 3.2.2.2. Nastavni sat Cjelovitost nastavnog sata proistjee iz njegove sadrajne, psiholoke i metodike cjelovitosti. Sadrajnu cjelovitost ini odreena koliina injenica i generalizacija koji tvore smislenu sadrajnu cjelinu nastavnu jedinicu. Psiholoko jedinstvo nastavnog sata oituje se u njegovoj primjerenosti dobi i spoznajnim mogunostima uenika da ga doivi kao cjelinu. Metodiku cjelovitost odreuje jedinstvena zadaa nastavnog sata, kao i svrhovito umreavanje svih metodikih postupaka kako bi se ona ostvarila. - Nastavni sat je i jedna od etapa nastave prirode i drutva u kolskoj godini U nastavi se razlikuju: - Uvodni sat - Sat spoznavanja novih nastavnih sadraja - Sat uvjebavanja - Sat ponavljanja - Sat provjeravanja Za svaki nastavni sat treba odrediti: zato se radi zadau to se radi - sadraj kako se radi strategije, metode tko radi oblici rada ime se radi - sredstva gdje se radi mjesto rada 1.Uvodnim satom uvodimo uenike u nastavnu djelatnost bilo na poetku kolske godine, bilo na poetku svake nastavne cjeline. 2. Sat spoznavanja novih nastavnih sadraja ima sredinje mjesto u nastavi prirode i drutva. O njemu govorimo uvijek kada se na satu spoznaje novi nastavni sadraj bez obzira na trajanje spoznavanja novoga sadraja. Sadrava sve etape nastavnog procesa: a) Dogovor, poticanje zanimanja za nastavnu temu motivacija treba omoguiti prirodno povezivanje novoga nastavnoga sadraja s ve poznatim injenicama, kao i stvaranja pozitivnog ozraja i poticanje na stjecanje novog znanja. To se moe postii na razliite naine: iznoenjem predznanja, pretkoncepcija, ralambom iskustava, opisivanjem, razgovorom, itanjem kraeg teksta, demonstracijom dovesti do zadae i svrhe sata b) Spoznavanje novih nastavnih sadraja, istraivanje traenje odgovora na pitanja glavni je i vremenski najdui dio sata. Zbog dobi uenika i sloenosti sadraja, zbiva se u nekoliko (3-5) malih spoznajnih koraka. Nakon svakog koraka ponavlja se sadraj i provjerava koliko je usvojen. Samo potpuno spoznani sadraji mogu se meusobno povezati u

jedinstvenu cjelinu - nastavnu jedinicu. Na kraju se izvodi zakljuivanje i uopavanje, saimanje, generalizacija. c) Utvrivanje novih sadraja uvjebavanje, ponavljanje, provjeravanje. Uvjebavanje je sastavni dio svakog sata u kojem se uvjebavaju radne operacije i druge aktivnosti sa zadaom ostvarivanja funkcionalnih zadataka nastave i uenikovih sposobnosti. Poetno vjebanje se uvijek provodi nakon obrade novih sadraja rjeavanjem praktinih zadataka ali i u obliku domaeg uratka. Ponavljanjem se novi sadraj strukturira i povezuje s prije usvojenim kako bi se trajnije zadralo u pamenju. Provjeravanje je proces koji prati djelatnost svih sudionika u nastavnom procesu. Zavrna etapa nastavnog sata, u kojoj uitelj i uenici dobivaju povratnu informaciju o djelotvornosti nastavnog sata. 3.Sat uvjebavanja i ponavljanja razlikuju se od sati spoznavanja novih nastavnih sadraja time to njihovi sinopsisi ne sadravaju etapu spoznavanja novih nastavnih sadraja. Ustrojavamo ih na poetku kolske godine, nakon spoznavanja nove teme i cjeline ili pojedinog obrazovnog razdoblja. Sat uvjebavanja ustrojavamo radi ostvarivanja funkcionalnih zadataka. Razvijaju se praktine, senzorne, izraajne i misaone sposobnosti uenika. Sat ponavljanja ustrojavamo, organiziramo nakon spoznavanja i usvajanja novog sadraja radi njegova trajnog zapamivanja, utvrivanja, primjenjivanja u praksi. 3.2.2.3. Projektni istraivaki dan Odreeni zadaci i sadraji mogu se vrlo djelotvorno obraditi u duem neprekidnom vremenu u sklopu projektne nastave, posebice projektnog istraivakog dana. Projekt je metoda rjeavanja problema koja uvodi uenike u istraivanje i pronalaenje te pisano ili verbalno izvjetavanje o istom. Dva oblika projekta koja se mogu i povezati: 1. Procesni projekt u kojem je sredite postupak, tijek planiranja, ostvarenja i meudjelovanja sudionika u rada. Zadaa je usmjerena preteno na tijek, postupak a ne toliko na rezultat rada. Uenici ue planirati, opaati, odreivati i istraivati, razgovarati i dr. 2. Produktni projekt je usmjeren na krajnji rezultat spoznaju jer je projekt prikladniji za spoznavanja novoga nastavnog sadraja od drugih nastavnih oblika. Rad zapoinje planiranjem konanog produkta, te se potom radi na tome da se do produkta doe. Uenici time stjeu radno iskustvo koje je u funkciji projekta. Tijek projekta: 1. pronalaenje teme projekta 2. odreivanje zadae projekta 3. planiranje, raspravljanje o pokretanju projekta, gruba skica 4. pripremanje istraivanja; razreda teme, postupka rada 5. provedba projekta, izvoenje istraivanje 6. predstavljanje projekta istraivanja 7. vrednovanje projekta, nakon zavretka rada Vrste projekata koje se mogu ustrojiti u nastavi prirode i drutva: Mali osobni projekti koje mogu ostvariti pojedini uenici samostalno (Naa obitelj, Moje omiljeno stablo, Moj kuni ljubimac, Naa kola) ili u grupama (Naa kola, Nae mjesto, Nae rode) Razredni projekti koje ostvaruje cijeli razred (pr. Projektni istraivaki dan jesen, zima, proljee, ljeto, Vjesnici proljea u naem mjestu, Na okoli, Nainimo reciklirani papir, Narodni obiaji naega kraja, Narodne poslovice, pitalice i poalice iz naeg zaviaja)

Projekti cijele kole mogu ostvariti svi uenici kole i jasno ih predstaviti u koli, naselju, primjerice, Volim svoje mjesto, Govor naeg kraja, tednja vode, struje, plina u naoj koli, Nae mjesto u Domovinskom ratu. Suvremeno predstavljanje cjelokupnog rada kole, pa tako i rada na projektima najuinkovitije je prikazati putem Dana otvorenih uionica ili Otvorenog dana kole.

3.2.3. Suvremeni pristupi nastavi prirode i drutva

Tradicionalna nastava uiteljevo izlaganje uiteljevo pouavanje izlaganje problema jednoumlje Suvremena nastava otkrivanje uenika samorad uenika samostalno rjeavanje problema stvaralako miljenje

itd.

3.2.3.1. Navoenje na istraivanje uenje otkrivanjem Oblik navoenja na istraivanje osigurava da uenik vidi znanstveno istraivanje u postupku i da je u nj ukljuen jer mora izvesti nedostajui pokus ili proputeni zakljuak. Navoenje na istraivanje ima obino ove metodike etape: 1. uenici su saznali o problemu kojim se znanstvenik bavi, dani su im neki podatci o poduzetim istraivanjima 2. uenici su upueni da pokuaju tumaiti podatke i da se bave problemima pouzdanih i nepouzdanih tumaenja 3. uenici se navode da pokuaju nainiti pokuse kojima bi provjerili odreene imbenike uz manju vjerojatnost pogrenog tumaenja podataka. 3.2.3.2. Samostalno ueniko istraivanje Bit samostalnog istraivanja je u tome da uenike ukljui u samostalno istraivanje u nekom podruju pomaui ima da ustanove problem i oblikuju naine rjeavanja problema. Etape rada a) uenicima je zadano podruje istraivanja b) uenici otkrivaju problem c) uenici odreuju problem u istraivanju d) uenici razmiljaju o nainima rjeavanja problema. Uiteljeva zadaa u tom radu se mijenja, ona/on gubi ulogu izvora znanja i postaje organizator, ustrojitelj, katalizator nastavnog rada. Njihov je zadatak da potiu uenika na istraivanje. Uitelj treba biti prilagodljiv, vjet u procesu istraivanja. 3.2.3.3. Konstruktivistiki pristup u poetnoj nastavi prirodoslovlja Suvremena konstruktivistika filozofija istie vanost iskustva, predznanja uenika. U ustrojavanju nastavnog tijeka valja uzimati u obzir etiri postavke: a) uenici sami mogu neku stvar nauiti, unosei svoje iskustvo, predznanje b) uenici e u otvorenom razgovoru iznijeti i braniti svoje misaone pretkoncepcije, uenje prerasta u suradniki, interakcijski proces c) uenici moraju razumjeti vanost osobne konstrukcije znanja, ali i zadau znanosti u ljudskom drutvu d) nastava je usmjerena prema ueniku i omoguava mu sudjelovanje u programiranju i razvoju njegovih stvaralakih sposobnosti. 3.2.3.4. Suvremeno poimanje istraivaki usmjerene nastave

Istraivaki orijentirana nastava u svojoj okosnici nalazi otkrivanje, definiranje i rjeavanje problema, a u njoj je neposrednost susreta s predmetima i pojavama relevantnije od posredovanja rijeima. Uobiajeno je razlikovati nekoliko stupnjeva: 1. motivacije problemska situacije 2. tekoe upoznavanje problema 3. rjeenja postavljanje pretpostavke, istraivakog plana 4. rada i izvoenja izvoenje pokusa, mjerenja, usporeivanje 5. zadravanja i uvjebavanja 6. postignua, provjeravanja i primjene nauenog - postignutog Istraivaki usmjerena nastava ukljuuje tri etape: a. novi spoznajni rad adekvatan znanstvenom pristupu b. stupanj uvjebavanja c. stupanj primjene

4. Uvoenje uenika u prirodoslovlje

Na meudjelovanju uenika i okolia valja temeljiti cjelokupnu poetnu nastavu prirodoslovlja.

4.1. Izbor i raspored nastavnog sadraja u prirodoslovlju

Izbor nastavnog sadraja vodi se naelima: Zaviajnosti (prostorna i vremenska bliskost) Cjelovitosti spoznaje Tipinosti Vanosti prirodnina i pojava. Odabrane nastavne sadraje treba pravilno rasporediti, prema odreenim naelima, ako bi ih uenici mogli djelotvorno spoznati. U mlaim razredima osnovne kole pri uvoenju uenika u prirodoslovlje valja umreavati, kombinirati: - spiralno uzlazni raspored nastavnoga gradiva s naelima - fenologijskog rasporeda i - rasporeda nastavnog sadraja po ivotnim zajednicama.

4.2.1. Prirodoznanstvena metoda

Prirodoznanstvena metoda razvijena je, dakle, u okrilju prirodoslovlja kao posebna metoda istraivanja na temelju motrenja prirode i pokusa i iz njega izvedenog zakljuka koji moe svatko provjeriti kad je jednom izveden. 4.2.2. Prirodoznanstveni postupci motrenje ili promatranje opisivanje usporeivanje mjerenje prikupljanje i zapisivanje podataka razvrstavanje i vrednovanje podataka prikazivanje podataka oblikovanje pretpostavke

 planiranje pokusa i istraivanja izvoenje istraivanje i dr. 4.2.2.1. Motrenje promatranje Dijete na svijet ne dolazi s razvijenom sposobnosti promatranja. Sposobnost motrenja i iskazivanja promatranog ima u svakog pojedinca postupni razvoj. Tijekom razvoja promatranja dobro je uenicima izraditi podsjetnik motrenja. Podsjetnik za promatranje u etvrtom razredu moe biti dosta sloen. 4.2.2.2. Opisivanje-deskripcija Opisivanje je oblik izraavanja rijeima a primjenjuje se kada se ele verbalno izraziti vanjska svojstva prirodnina i pojava. Opisivati se moe sve ono to se osjetilno doivljuje. Treba biti: - objektivno - tono - potpuno - detaljno. Promatranjem se promatrana prirodnina ili pojava ralanjuje, a opisivanjem se promatrano sjedinjuje u cjelinu. 4.2.2.3. Usporeivanje Usporeivanje je specifina djelatnost kojom uenik stavlja u meusobni odnos dva lana usporeivanja ili vie njih kako bi utvrdio to je meu njima isto, a to su specifine razlike. Usporeivanjem u prirodoslovlju na osnovi poistovjeivanja i razlikovanja, steeno znanje spoznajno se izotrava do najveeg mogueg stupnja. Preduvjet svakog usporeivanja je dobro poznavanje lanova usporeivanja. 4.2.2.4. Mjerenje Mjerenje je usporeivanje neke veliine s odgovarajuom ljestvicom kako bi se odredila brojana vrijednost te veliine. U poetnoj nastavi prirodoslovlja mjerimo: - duljinu - masu - vrijeme - temperaturu Pri mjerenju treba razlikovati spravu za mjerenje od mjernih jedinica. 4.2.2.5. Prikupljanje podataka Prikupljanje podataka je vano u nastavi prirodoslovlja. Uenici ga mogu vriti pod neposrednim ili posrednim uiteljevim vodstvom ili samostalno promatranjem, praktinim radom, mjerenjem. Uenici prikupljaju podatke ali i prirodnine (tlo, minerale, fosile, biljke). 4.2.2.6. Zapisivanje podataka Uenici prikupljene podatke moraju zapisati prema dobivenim naputcima ili na drugi odgovarajui nain. Pr . rijeima, brojevima, crteom, ispunjavanjem tablica, zapisima. 4.2.2.7. Podjela i vrednovanje podataka Podjela, razvrstavanje ili strukturiranje je ralanjivanje neke cjeline na sastavnice.

Pri vrednovanju klasificiranju podataka izvedeni se lanovi cjeline vrednuju prema odreenom kriteriju. 4.2.2.8. Prikazivanje podataka Prikupljene i zapisane podatke uenici mogu prikazati pregledno s pomou shema, histograma i grafikona. 4.2.2.9. Zakljuivanje i objanjavanje podataka Zakljuivanje je misaona djelatnost kojom se, na temelju utvrenih injenica, izvodi zajednika zavrna spoznaja o njihovoj istinitosti. Objanjavanje je vaan postupak u nastavi. Njime se misaono prodire do temeljnih veza i odnosa u stvarnosti kako bi se upoznala njihova zakonitost. 4.2.2.10. Izbor i povezivanje neovisnih i ovisnih veliina U svakom iskustvenom istraivanju kao znanstvenoj djelatnosti na prouavanju i otkrivanju novih injenica, sveza, odnosa i zakonitosti u prirodi razlikujemo uzrok, postupak i posljedak, uinak tog postupka. U prirodoslovnim iskustvenim istraivanjima razlikujemo dvije vrste pojava: 1. pojave koje su uzrok iji uinak elimo ispitati (neovisne varijable). One se mijenjaju u istraivanju. 2. pojave koje su posljedak, tj. rezultat te uinkovitosti (ovisna varijabla). Ona se promatra u istraivanju. Posebnu pozornost treba obratiti na izbor uzoraka (neovisnih varijabli) i njihov uinak na promatranu varijablu (ovisna varijabla). 4.2.2.11. Oblikovanje pretpostavke hipoteze Pretpostavke hipoteze su unaprijed pretpostavljeni odgovori na istraivaka pitanja ili probleme. Moemo razlikovati: a. prethodnu hipotezu postavljaju uenici prije prouavanja o novoj temi radi poticanja spoznajne radoznalosti b. tekuu hipotezu postavljaju uenici tijekom prouavanja novih sadraja c. dopunske pretpostavke slijede nakon obrade sadraja tijekom ponavljanje, provjeravanja gradiva, pa i pri rjeavanju dopunskih zadaa. 4.2.2.12. Planiranje Planiranje je misaona aktivnost kojom ovjek unaprijed razrauje i usmjerava svoju djelatnost imajui na umu: zadau, materijal i pribor, postupak i razdoblje u kojem e raditi. Uiteljica planiranjem stvara projekt, nacrt za svaku iduu nastavnu djelatnost. 4.2.2.13. Odabir materijala i pribora za istraivanje Dva stajalita: - da se pri poetnom istraivanju rabi materijal i pribor iz svakidanjeg uenikog okruja (ocat, praak za pecivo, ae, biljke lonanice..) - da se to vie upotrebljava standardni pribor iz prirodoslovnih laboratorija (kemikalije, tikvice, epruvete) Rabiti i priruni i standardni pribor! 4.2.2.14. Izvoenje istraivanja

Pokusi umjetno potiu prirodne promjene kako bi ih temeljitije upoznali i istraili. Istraivanje se provodi u prirodi ali i u prostorijama u kojima se izvode pokusi laboratorijima. Svako istraivanje ima neke oznake: - kontrolni pokus kako bi se rezultati mogli usporediti - vode se biljeke o istraivanju koje obino sadre podatke o materijalu i priboru, postupku i rezultatu Poetnom nastavom prirodoslovlja uiteljica e najprije pokazati kako prirodoslovci istrauju okoli upoznati ih s izvoenjem istraivanja. U treem razredu uenici trebaju razlikovati etape istraivanja: - postavljanje problema - odabir materijala i pribora - postupak nain izvoenja istraivanja - prikupljanje i biljeenje podataka o istraivanju - izvoenje zakljuka U etvrtom razredu uenici e moi izvoditi samostalne istraivake projekte. 4.2.2.15. Izvjee o istraivanju U svom izvjeu uenik treba napisati: - naslov, pitanje i problem koji je istraivao - ukratko opisati materijal i pribor kojim se sluio, kao i metode i postupke - opisati uoene promjene, brojane podatke - oblikovati zakljuak - primjenu u svakidanjem ivotu. Izvjee valja predoiti i plakatom koji treba sadravati sve kao i pisano izvjee. Metodika primjena prirodoslovnih postupaka u nastavi i uenju moe se stupnjevati ovako: 1. uiteljica izvodi pojedinani prirodoslovni postupak i tako pouava uenicu u izvoenju 2. uenici uz uiteljiinu pomo sudjeluju u izvoenju odreenog postupka 3. uenici samostalno rabe prirodoslovni postupak u spoznavanju okolia.

5. Prostor i snalaenje u njemu

5.1. Povijest, izbor i raspored nastavnih sadraja
Zahtjev: da zemljopisna nastava treba upoznati mlade s geografskim obiljejima domovine, i to njezinim geografskim, klimatskim, hidrografskim, biogeografskim, drutvenim i gospodarskim obiljejima i njezinim utjecajem na cjelokupni ivot ovjeka te da ih prikazuje na zemljovidima. Iz povijesti zemljopisne nastave poznati su razliiti rasporedi nastavnih sadraja; Analitiki raspored zahtijeva da se polazi od spoznavanja Zemlje kao tijela u svemiru Sintetiki raspored zahtijeva da uenici spoznaju zemljopisna obiljeja mjesta u kojem ive, zaviajem koji se postupno iri preko manje zemljopisne regije, domovine, kontinenata a zavrava sa Zemljom u cjelini kao tijelom u svemiru. Sintetiko-analitiki raspored uenici najprije prouavaju zaviaj i postupno ga proiruju na sve iri prostor

 Uzrono-posljedini raspored u spoznavanju prostora polazi od prirodnih obiljeja prostora poloaja, granice, veliine, reljefa, vode, klime, biljnog i ivotinjskog svijeta do gospodarstva puanstva, privrede, prometa i naselja. Raspored prema zamiljenom putovanju obrauje nastavno gradivo slijedom nalaenja objekata u prostoru ne brinui za u-p odnose. Sadraje e uenici najdjelotvornije spoznati ako se primjenjuje umreavanje svih navedenih rasporeda.

5.2. Uvoenje uenika u snalaenje u prostoru i kartografsko opismenjavanje

5.2.1. Snalaenje u prostoru
Prostor je temeljni geografski pojam koji je odreen, prije svega, svojom veliinom. Veliinu prostora uenici mogu poimati u tri fizike veliine: kao duinu, kao povrinu i kao volumen. Pri poimanju prostora valja uenike osposobiti za shvaanje njegove veliine, za odreivanje svog poloaja i poloaja drugih objekata u njemu orijentacije,te za poimanje kontinuiteta prostora. Prvi razred - uenike osposobiti da poloaj objekata u prostoru ne odreuju prema sebi, nego u odnosu prema drugim objektima u prostoru - osposobiti da odrede poloaje objekata na putu od kue do kole u svome naselju Sadraji su: -orijentacija na putu od doma do kole i u koli -osnovni odnosi: lijevo, desno, natrag, iza, ispred Vode-kopnene More Klima Drugi razred - prostor proirujemo - uenici se orijentiraju u naselju, mjestu stanovanja i njegovoj okolici (prostor opine) - snalaenje prema smjeru vodotokova u zaviaju - orijentacija s pomou glavnih strana svijeta - prevladava izvorna stvarnost, koju uenici trebaju spoznavati neposrednim promatranjem Trei razred - snalaenje u prostoru zaviaja, na zemljovidu - spoznati temelje kartografske pismenosti sustavmo etvrti razred - prostor cijele RH na osnovi razliitih sredstava: zemljovida, udbenika, TV emisija, CD-a,. 5.2.1.1. Uvoenje uenika u snalaenje u prostoru Glavne i sporedne strane svijeta Tri etape: - orijentacija sa stalnim stajalitem - orijentacija s promjenljivim stajalitem - orijentacija u predodbi 1. Orijentacija sa stalnim stajalitem.

Orijentaciju u prostoru treba temeljiti na iskustvu o prividnom kretanju sunca. Uenici e utvrditi da Sunce izlazi na istoku, da je u podne na najviem mjestu na nebu, prema jugu, a da pred veer zalazi na suprotnoj strani od istoka na zapadu. Tijekom dana sjene su razliite duine. Kada je Sunce blizu obzoru, u zoru ili predveer, sjene su duge, a smjer pokazuje da li Sunce izlazi ili zalazi. Kad je Sunce u podne na jugu, nad glavom, sjena je najkraa i pokazuje sjever. Samo odreivanje glavnih strana svijeta valja ustrojiti izvanuionikom nastavom. Mjesto u kojem uenik stoji je stajalite. Prostor koji vidi oko sebe je obzor, vidokrug, horizont, a crta gdje se prividno spaja zemlja i nebo je obzorova, vidikova crta ili obzornica. Nakon toga imenuju se sporedne strane svijeta: SI, SZ, JI, JZ. Uenicima moemo pokazati kako se orijentirati pomou godova na panju, mahovine na stablu, kronja drvea, runog sata i najpreciznije kompasa. Stajalite moemo promijeniti, no strane svijeta ostaju iste. Takoer ih moemo odrediti ako smo ustanovili samo jednu, ako se okrenemo licem prema sjeveru, jug je s lea, desno je istok, a lijevo zapad. Orijentacija s promjenljivim stajalitem. Siemo li, nakon odreivanja strana svijeta na brdu, u podnoje, uoavamo da je obzor manji, te su pojedini objekti na drugoj strani svijeta. Uenici su promijenili stajalite pa govorimo o orijentaciji s promjenljivim stajalitem. 2. Orijentacija u predodbi. Obrauje se u uionici na temelju neposredne percepcije prostora, nakon izvanuionike nastave. Ljudi su se dogovorili da e uvijek promatrati i crtati objekte u prostoru okrenuti prema sjeveru. Utvrdit emo da je sjever uvijek gore, jug dolje, zapad lijevo, a istok desno. Kompas Prvo se razgledava kompas, ako je mogue u razliitim izvedbama. Potrebno je zatim izdvojiti magnetsku iglu kao najvaniji dio za orijentaciju i rei da njezin tamniji kraj oznaava sjever. Uenici mogu i sami napraviti magnetsku iglu, magnetizirajui obinu i koristei papir i konac. Na satu ponavljanja, moemo opet na izvanuionikoj nastavi orijentirati se ali uz pomo kompasa.

5.2.2. Stvarno i umanjeno

Prijelaz sa snalaenja u prostoru na snalaenje na zemljovidu nije mogua ako uenici ne poznaju mjere za odreivanje veliine prostora, prije svega mjere za duinu. Istraivanja su pokazala da operacija mjerenja ukljuuje vizualno procjenjivanje veliine, koja se provjerava mjerenjem. Prije uvoenja u kartografsko opismenjavanje potrebno je uenike upoznati s: umanjenim mjerilom, tlocrtom, planom, maketom i planom. 5.2.2.1. Umanjeno prikazivanje udaljenosti Najbolje zapoeti izvanuionikom nastavom. esto je dovoljno samo izai u kolsko dvorite, orijentirati se i odrediti smjer pruanja drvoreda. Pozornost valja usmjeriti na dva susjedna stabla, procijeniti njihovu meusobnu udaljenost, i metrom izmjeriti stvarnu udaljenost. Uenici e zapisati: smjer pruanja drvoreda, procijenjenu udaljenost i stvarnu udaljenost izmeu promatranih stabala. Rad u uionici zapoinje problemom prikazivanja dvaju stabala i njihove stvarne udaljenosti na kolskoj ploi i biljenicama. Utvrdit emo da u stvarnoj veliini ne moemo prikazati njihovu udaljenost na crteu, ve emo je umanjiti 10 puta. To znai da e 1m u prirodi biti 1dm na ploi. Nacrtajui oba stabla utvrdimo da smo udaljenost izmeu dva stabla umanjili

10 puta jer je 1dm deseti dio metra, a svaki metar u prirodi prikazan je kao decimetar. Tako smo upotrijebili mjerilo 1:10 (1dm na crteu je 10dm u stvarnosti). Mjerilo 1:100 1cm na crteu je 100 u stvarnosti. 5.2.2.2. Tlocrt Tlocrt je najjednostavniji crte predmeta gledan odozgo. Mjerenjem duine i irine kutije ibica i njezina tlocrta crte je u mjerilu 1:1. Ocrtavanjem oko predmeta dobili smo tlocrt predmeta te smo tako dobili plan skupinu tlocrta. Iz plana (skupa tlocrta) moemo prepoznati oblik, veliinu i meusobni poloaj predmeta u prostoru. 5.2.2.3. Plan uionice Izrada plana uionice je praktian rad tijekom kojega emo povezati znanje o umanjivanju i o izradi tlocrta. - u. mjere duinu i irinu uionice - dogovorimo umanjenje (1:10, 1:100) - prednji zid crtamo gore, stranji dolje, lijevi lijevo a desni desno na papiru. - mjere se dimenzije svog namjetaja i postupno predoavaju na planu - uiteljica radi na ploi a uenici crtaju na milimetarskom papiru - sve treba nacrtati tono i pregledno - spoznati da je plan uionice pogled na uionicu odozgo, da se sastoji od tlocrta predmeta koji se nalaze u uionici - spoznati da plan nije vezan uz stvarni prostor 5.2.2.4. Plan kolske zgrade i najblie okolice Koriste se dogovoreni topografski (kartografski) znakovi za drvee, zgrade, ceste, crkvu, rijeke, drvee. Ovdje nije bitna ni tonost ni preciznost plana okolice, ve poimanje da je: a. prostor mogue umanjiti u razliitim mjerilima b. model prikaz objekta u malom c. tlocrt crte objekta gledan odozgo d. maketa dio prostora u malom iz koje se vidi poloaj objekta u prostoru e. plan umanjeni crte prostora iz kojeg se vidi oblik, veliina i poloaj objekata u prostoru i na kojem se objekti mogu prikazati i odreenim dogovorenim znakovima. 5.2.2.5. Plan naselja Dorauje se na planu kole i okolice. Prethodi izvanuionika nastava, gledajui s vidikovca ili etnjom do uenicima poznatog mjesta. Po zavretku plana slijedi snalaenje na planu svog mjesta ili na planu dijela grada. Potrebno je uenike sustavno osposobljavati za itanje i snalaenje na planovima, to se moe uiniti na nekoliko naina. S pomou strana svijeta S pomou mree Odreivanje mjesta s prethodnim oznaavanjem naega stajalita prema njemu Prema drugom objektu

5.2.3. Uvoenje uenika u kartografsko opismenjavanje

Pod tim podrazumijevamo: - upoznavanje uenika s nastankom zemljovida - njegovim sadrajem

- nainom uporabe. Pri uvoenju valja uoiti prijelazne etape: od stvarnosti do reljefa od reljefa do zemljovida od zemljovida zaviaja do zemljovida RH. 5.2.3.1. Od stvarnosti do reljefa Uenici su tijekom prvog i drugog razreda neposrednim promatranjem spoznali reljef i vode u zaviaju. Neki metodiari predlau da se reljef izrauje u prirodi na nekom vidikovcu, a nakon toga u uionici u pjeaniku. Za izvanuioniku nastavu: - odlazak na uzvisinu - odabir stajalita - odreivanje strana svijeta - promatranje oblika reljefa - izrada jedn. reljefa (uzvisine, ravnice sitno tlo, pijesak, vodotoci plava vrpca, naselja skupinama kuica od stiropora ili kutija, ceste crvena vrpca, eljeznika ruga crna vrpca.) - usporeujemo objekte u prirodi s njihovim prikazima na reljefu - reljef rabimo kao izvor znanja - skiciranje reljefa - zakljuak: reljefom su prikazana sva uzvienja, ravnice, cjelokupan izgled zemljita 5.2.3.2. Od reljefa do zemljovida Put od reljefa do zemljovida moemo prijei na vie naina:: a. usporeivanjem plana mjesta s izraenim reljefom uz istodobno upoznavanje topografskih znakova b. predoavanjem reljefa na crteu koritenjem topografskih znakova c. pokrivanjem reljefa prozirnom plastinom folijom i njegovim sustavnim prikazivanjem Zemljovid umanjeni prikaz veeg dijela zemljita na kojemu su smeim tonovima prikazane uzvisine, zelenim nizine, plavim vode, a dogovorenim znakovima najvaniji objekti. 5.2.3.3. Prijelaz na zemljovid Prijelazu na pravi zemljovid prethodi obrada prostora zaviajne mikroregije upanije. U tom prijelazu na zemljovid upanije polazimo od plana i zemljovida zaviaja. Te se razgovara o onome to se vidi.