OSVRTI, PRIKAZI, VIJESTI / VIA svezak 18

Draen Vlahov, Zbirka glagoljskih isprava iz Istre, Posebna izdanja, sv. 19, Glagoljski rukopisi, sv. 8, Pazin: Dravni arhiv u Pazinu, 2010., 431 str.
Glagoljska kultura posebna je odlika kulturno-jezine povijesti hrvatskog naroda, a njezino je prouavanje od neizmjerne vanosti za poznavanje nae politike, drutvene, knjievne i, nadasve, jezine povijesti. Dravni arhiv u Pazinu pokrenuo je jo 1992. projekt Glagoljski rukopisi kako bi se velika koliina glagoljske batine, razasute po brojnim arhivima u zemlji i inozemstvu, uinila dostupnom iroj znanstvenoj javnosti, ali i svima onima koji se zanimaju za ovaj vaan dio hrvatske tradicije. U sklopu ovog izvanrednog projekta objavljeno je ve sedam svezaka, a Zbirka glagoljskih isprava iz Istre osmo je i, nadamo se, ne i posljednje u nizu. Draen Vlahov, dugogodinji ravnatelj Dravnog arhiva u Pazinu i, odnedavno, zaslueni nositelj Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulia za osobite zasluge za kulturu, nepobitno se moe uvrstiti meu najbolje ivue poznavatelje glagoljatva. ak sedam od osam svezaka u seriji Glagoljski rukopisi njegova su autorstva, a svi se odlikuju neizmjernom kvalitetom, predanou i ljubavlju kojima Vlahov pristupa obradi glagoljske grae. Zbirka glagoljskih isprava razlikuje se od dosada objavljenih svezaka po tome to nema tematski oslonac u nekom specifinom lokalitetu ili rukopisu, ve sadri niz isprava iz itave Istre. Pojam Istre mogao bi zavarati itatelja budui da se autor, prema vlastitom priznanju, ograniio na podruje dananje Istarske upanije, odnosno podruja pod nadlenou Dravnog arhiva u Pazinu, s ijim je arhivskim fondom bio najbolje i upoznat. Meutim, obuhvatio je i one isprave koje su nastale na podruju upanije, ali se uvaju u arhivima i fondovima izvan nje. Time je, naalost, izostavljeno ire istarsko podruje koje danas pripada Primorsko-goranskoj upaniji, no to, svakako, ne umanjuje veliku vrijednost ovog izdanja. Sama Zbirka moe se podijeliti u tri glavne cjeline: transliteraciju samih isprava, preslike nekoliko isprava te opsene priloge. U Uvodu Zbirke (str. 11 17) Vlahov donosi pregled, odnosno historiografiju dosadanjih objava glagoljskih isprava, poevi s Ivanom Kukuljeviem koji je u Acta Croatica iz 1863. objavio Istarski razvod (1325.), Razvod izmeu Moenice i Koljaka (1395.) te nekoliko zabiljeki iz Misala kneza Novaka (1368.) i Brevijara Vida Omiljanina (1396.). Tiskanje isprava nastavio je uro turmin u Acta Croatica iz 1898. to je, ujedno i posljednja opsenija zbirka sve do Vlahovljeve Zbirke. Kasniji autori uglavnom su objavljivali pojedine isprave. Vlahov zatim upozorava kako je velik dio glagoljskih oporuka u biljenikim knjigama preveden na talijanski jezik, a originali su zatim uniteni to je uvelike umanjilo nau glagoljsku batinu. Ujedno napominje kako se u transliteraciji Istarskog razvoda odluio za Momjansku umjesto Kranske redakcije budui da je potonji ve vie puta objavljivan, a i, po autorovu miljenju, Momjanski je ranijeg nastanka. O transliteraciji isprava (17 18) ve je standardni dodatak uvodu u kojem se objanjavaju naini na koji su tekstovi obraivani prilikom prijepisa na latiniko pismo.

419

OSVRTI, PRIKAZI, VIJESTI / VIA svezak 18

Glagoljske isprave (21 227) opsegom su najvei i najvaniji dio Zbirke. Rije je o sto ezdeset i sedam isprava nastalih u razdoblju izmeu 1325. i 1800. godine. Kronoloki, prve dvije su iz XIV. stoljea, a posebno treba izdvojiti sam Istarski razvod od 5. svibnja 1325. u momjanskom prijepisu. Istarski razvod bio je predmetom brojnih istraivanja, no svakako bi zbirka glagoljskih isprava bila manjkava kada ne bi ukljuivala i ovaj dokument. Nadalje, znanstveno je jo i vanije to je objavljen upravo momjanski prijepis, ime je komparativnost dvaju prijepisa uvelike olakana povjesniarima i studentima koji e se baviti ovim prvorazrednim izvorom za pravnu, ali i drutveno-politiku povijest srednjovjekovne Istre. Iz XV. stoljea nemamo niti jednu sauvanu ispravu, ve se niz nastavlja s 1504. te slijedi etrdeset osam isprava iz XVI. stoljea, sto trinaest iz XVII. te etiri iz XVIII. stoljea. Brojnost isprava iz XVII. stoljea ne udi, budui da je i inae, velika veina sauvane glagoljske grae, a koja je i dosada objavljivana u seriji Glagoljski rukopisi, upravo iz tog vrlo plodnog razdoblja glagoljske pismenosti. Tematski, najbrojnije su oporuke, a zatim slijede razne isprave, uglavnom obvezno-pravnog karaktera, poput kupoprodaja ili najma, ali i poneka darovnica. Unato tome to je rije o pravnim dokumentima, bitno je naglasiti kako su predmoderni pravni akti sadravali pregrt informacija o akterima isprava, njihovoj ivotnoj okolini i drutveno-politikim odnosima. Stoga su takve isprave neiscrpan izvor podataka za itav niz povijesnih disciplina, od politike i gospodarstva do drutva, vjere i svakidanjice. Dodatak (228 239) donosi dvadeset i etiri isprave u rasponu od 1405. do 1651. god., koje autor, prema vlastitom priznanju, nije bio u mogunosti vidjeti u originalu te neke vrednije primjerke koji upotpunjuju zbirku. Kronoloki, etiri su iz XV., devet iz XVI. te jedanaest iz XVII. stoljea. Tematski se mogu podijeliti na zapise o raznoraznim nedaama (bolesti, ubojstva, glad) te na niz potvrda bratovtine sv. Antona iz Viinade o podmirenju njihovih obveza prema franjevakom samostanu na Bojem Polju. Preslici nekoliko isprava (243 347) sadre odabrane isprave u svom izvornom obliku. Najistaknutiji meu njima je, ponovno, Istarski razvod (243 304), no predstavljen je i dio ostalih obraenih isprava poput, primjerice, Oporuke Jelene, sestre Petra Kruia (307 309). Nadopunjena Vlahovljevom izvrsnom transliteracijom, ova e cjelina u Zbirci biti od iznimne koristi istraivaima i ljubiteljima glagoljskog pisma i paleografije. Prilozi (351 416) nadopunjuju i, u velikoj mjeri, olakavaju rad sa Zbirkom i snalaenje u ispravama. Cjelina se sastoji od etiri dijela: Pregled glagoljskih isprava (351 371), odnosno njihove regeste, Indeks osobnih imena (372 400), Indeks toponima i etnika (401 414) te Nekoliko notarskih znakova popova glagoljaa (415 416) koji ilustriraju potpise nekolicine autora isprava. Zatim slijede Koriteni izvori i literatura (417 422) te saeci na hrvatskom (423 425), talijanskom (426 428) i engleskom jeziku (429 431). Zbirka glagoljskih isprava iz Istre posljednji je u nizu (ali, poznavajui rad Draena Vlahova, svakako ne i posljednje djelo uope) autorovih radova na obradi i popularizaciji hrvatske glagoljske batine. Da je stao na prvom ili drugom svesku, ve bi zadani cilj bio u velikoj mjeri ostvaren, no nakon sedam svezaka hrvatska znanost i itateljstvo postali

420

OSVRTI, PRIKAZI, VIJESTI / VIA svezak 18

su bogatiji za spektar glagoljskih tekstova iz itave Istre. Zbirka je raznovrsnou tema i provenijencije isprava svojevrsna toka na i ove kolekcije, no elimo se, ipak, nadati da e Zbirka biti samo kraj jednog od poglavlja o glagoljatvu u Istri te da e Draen Vlahov jo dugi niz godina nadograivati ovu neprocjenjivu seriju. Robert Kureli

421