ISTILITE: PRVO I DRUGO PJEVANJE Prvo pjevanje Sa ulaskom u istilite ulazimo u novo carstvo, novi svijet.

Za semantiki plan istilita vane su intertekstualne veze.Javlja se problem na nivou jezika i stiha. U prve dvije strofe daje nam se tema: Za put po boljim vodama e sada Mog duha amac jedra razapeti... Ovakav sluaj imali smo i u Paklu. Ovdje Dante kae da e pjevati o boljim vodama, a pakao se odreuje kao more jada. amac pjesnikovog duha jeste njegov ingenij. Ovdje je rije o optem mjestu. Topos broda koji treba da bude alegorija putovanja javlja se kod Horacija. Postoji i njegova oda o amcu koji zapravo predstavlja dravu. Brod je drava koja se nalazi meu talasima, odnosno politikim strankama. D. upotreba ovog toposa jeste, kao to se vidi, specifinija. Prolazei kroz pakao D se ve na neki nain oistio od grijeha, upoznao je grijeh itd. U istilitu e doi do ienja tijela (umivanje lica, povezivanje rogozom), do otklanjanja tragova pakla sa njega, ali ono to je bitnije u istilitu treba da se isti od zemaljskih stvari. Dakle, i ukoliko neko nije grean treba da se isti. Da bismo stupili u nebo moramo da se oistimo potpuno, ak i od onih najpozitivnijih stvari koje nosimo sa zemlje. U prvom pjevanju istilita javlja se invokacija. Invokaciju smo imali u paklu, a javie se i u raju. U paklu je invokacija imala tri stiha, ovdje ima est stihova. D sada zaziva svijet Muza, i to posebice Kaliopu (muzu epskog pjesnitva). Pored muza zaziva i Apolona jer je zahtjev da pjeva koji je sada
1

pred njim mnogo tei. Sada se prvi put susreemo sa nebeskim stvarima (to je bio i pakao u izvjesnom smislu, ali ovdje nebesko ima drugi smisao), susreemo se sa anelima. Na koji nain on to moe da predstavi ako je ovaj jezik zemaljski, ljudski? To je problem sa kojim se susree. Ne moe da govori o nadzemaljskim stvarima zemaljskim jezikom. Zato zaziva muze, Kaliopu u prvom redu. Spominje se mit koji je Ovidije iznio u svojim Metamorfozama o takmienju Muza i Pijerida. Mit o takmienju Pijerida (smrtnica) sa Muzama D izdvaja upravo zbog tog odnosa ljudsko-nadljudsko koji se u njemu javlja. Implicira se da mu je potreban nadljudski glas da bi uopte mogao da pjeva o temi koja mu slijeduje. Poslije invokacije poinje izlaganje in medias res: Prenjena boja istonog safira, kojom se stade vedri zrak da plavi, do ruba ist gdje nebo zemlju dira... Prvi utisak koji se javlja u istilitu jeste vizuelan (u paklu je bio auditivan). Za pridjev prenjean u oriinalu stoji dolce . Ovim je dato glavno osjeanje koje e biti preneseno ovim dijelom Boanstvene komedije njeno, blago, slatko (sve to moe da znai rije dolce). Momenat na kome e da se insistira bie vedrina. U istilitu D, po prvi put, moe da vidi nebo. Astronomski pojmovi koriste se u istilitu na jedan realistian, nauni nain. Oni su u f-ji obavjetenja o vremenu samog putovanja. Nadalje, D spaja mitski (alegorijski) i stvarni plan. D vidi planetu Veneru i etiri zvijezde koje predstavljaju etiri kardinalne vrline (postoje tri teoloke vrline). etiri kardinalne vrline jesu vrline paganskog/antikog svijeta. Nalazimo ih ve kod Platona: to su pravinost, mudrost/razboritost, hrabrost, umjerenost. Tri hrianske/teoloke vrline jesu ljubav (milosre), vjera i nada. S jedne strane imamo, dakle, planetu koja se vidi, a sa druge strane javljaju se
2

13

alegorije etiri kardinalne vrline. To je momenta spajanja stvarnog i alegorijskog. Kada se zavri gledanje u nebo odjednom se pojavljuje starac (kako se pojavljuje, tako e i da nestane odjednom). Ovakvim detaljem (izmeu ostalih) D pokuava da stvori jedan svijet koji nije zemaljski. Glavna odlika tog starca, na kojoj e se insistirati, jeste ast, potovanje. Ovaj starac je Katon Utiki. On je primjer rimske/graanske/stoike vrline, primjer pomenute etiri alegorijske vrline. Katon Utiki bio je zastupnik republikanskih uvjerenja koji se ubio kada je shvatio da ne moe da pobjedi Cezara (koji je pokuavao da uspostavi carstvo). Sa likom Katona otvara se vie problema. Prvo, on je paganin i s tim u vezi njemu bi trebalo da je onemogueno da bude uvar istilita (on to moe da bude u paklu, tamo smo imali paganske uvare, ali ne i ovdje). Dalje, on je samoubica koji bi zbog toga trebalo da je u paklu. Na njegov grijeh, meutim, ne gleda se kao na samoubistvo. Razlozi tome mogu da se nau u povodu za ovakvim inom. On se ubio da ne bi doao pod Cezarovu vlast, tj.da bi se oslobodio politike vlasti. Katon je svoj ivot dao za mnogo veu vrijednost slobodu. Zato se na njegovo ubistvo ne gleda kao na grijeh. Ovo je, naravno, samo jedno od tumaenja. Stvari su i dalje izuzetno komplikovane. Katon je no pred samoubistvo itao Platonovog Fedona (poto se ve odluio za krajnji in). To govori o njegovom karakteru: o strogosti (pravila), postojanosti, uzdranosti. Dante insistira na temi slobode jer e ona, na razliite naine, biti vana u istilitu. istilite je zapravo osloboenje, tj. ienje od grijeha. Nadalje, prva pjesma koju e D uti kada stupi u istilite nosi u sebi momenat osloboenja1. Katon je personifikacija etiri kardinalne vrline i etiri zrake sunca padaju na njegovo lice. Kae se:

Oslobaanje Izraela od Egipta

Traci su etir svete lui sjali ko da ga sunce svojim sjajem zali.

37

na njegvo lice, koje svjetlost preli,

Ukoliko je sunce alegorija Boga, onda sam Bog osvjetljava Katona. Time se otvara tema da e Katon biti spasen. To se, meutim, ne deava u tekstu, te tema ostaje otvorena. Njegov je grijeh, ipak, veliki. Kada je rije o intertekstualnim vezama bitno je prizvati u sijeanje Pakao. Zraci osvjetljavaju i pantera koji se pojavljuje u prvom pjevanju Pakla. Tada se pojavljuje i Vergilije koji ima zadatak da spase Dantea. Sada se, meutim, dobija jedna drugaija slika. Ono to je Vergilije bio Danteu u paklu, u istilitu treba da mu bude Katon. Dante e, u istilitu, morati da odbaci sve ono to Vergilije predstavlja (umjetnost, filozofiju itd.), o emu e vie rijei biti u treem pjevanju. I filozofija i umjetnost su stvari dobre, ali odvlae od raja. Iz Katonovog govora moe da se nasluti njegov karakter, postojana vrlina, neposrednost u ophoenju. Kada spazi Vergilija i D odmah im upuuje pitanje: Tko ste vi to ste iz tamnice smjeli utei vjene protiv slijepe rijeke? Potom ih pita ko im je voa i ko im je osvijetlio pute. Katon shvata da su Vergilije i D dvije proklete due koje su pobjegle iz pakla. Katon se direktno suoava sa problemom. Kae: Zar zakon bezdna nema vie moi? 46 40

Potom se Vergilije, po prvi put u istilitu, oglaava. On savjetuje Danteu ta i kako da govori Katonu. Trai od njega da iskae potovanje. Sam Vergilije obraa se Katonu odgovarajui mu na sva njegova pitanja direktno, ali govorei i mnogo vie od traenog (st.52-84). Vaan je sledei stih: Ne dooh nastojanjem mojim2 Objanjava se da se Dante naao u mranoj umi, u grijehu, te se pominje da je bio pred smru, jedva joj je umakao. Pod smru se podrazumjeva i fizika, ali i duhovna smrt koja znai ivot u grijehu. Naglaava se i da je itavom putovanju kroz pakao, iskupljenju uzronik zapravo ludost, nepromiljenost, moe biti i neka sitna, najmanja greka. U ovom govoru (52-84) bitan je i momenat Vergilijevog dodvoravanja Katonu (pogotovu st.68-69), naroito jer mnogo govori o Katonovom karakteru. Katon ovakvo laskanje odbija (91-93). Vergilije objanjava Katonu (u istom govoru) da Dante trai slobodu (st.70). Po srijedi je duhovna sloboda, oslobaanje od grijehova, spasenje due. Prepliu se motivi politike (Katon) i duhovne slobodu za kakvom traga D. Antiki pjesnik govorei o slobodi kae Katonu: Ti zna, jer strah u Utici te ne bi, kad u smrt za nju3 pustiv ruho kroi, to zasjat na dan veliki e tebi. Ovdje se, kao i u Paklu, nazire specifian motiv tijela koji je u vezi sa idejom o Sudnjem danu tada e se, vjeruje se, tijelo spojiti sa duom i tijela pravednih e jae zasijati (bie istija). (Due u paklu imaju prividna tijela koja
2

73

Ovaj stih koji izgovara Vergilije govori o tome da ga je neko poslao, a on e i objasniti ko. On, takoe, govori da nije dovoljna njegova volja niti kvaliteti koje on predstavlja potrebno je neto vie od toga, a to je boanska volja. 3 Za slobodu.

mogu da trpe fiziku kaznu.) istilite je prepuno finih detanja (u odnosima Vergilija i Katona, u karakterizaciji jednog i drugog itd.), te se s tim u vezi istiu i oni stihovi u kojima Vergilije objanjava da je dokaz da on i D ne kre zakon taj to je Dante jo uvijek iv tako da on nije mogao biti neki od grenika iz pakla koji su sjeni, dusi, due s unakaenim prividom tijela. U vezi sa temom ljubavi, Vergilije spominje Katonovu ljubav Marciju (ona je u limbu, ali za nju su male nade spasenja, izlaska iz istog). Bitan je Katonov odgovor sadran u stihovima 85-90 koji tk svjedoi o vrstini njegova karaktera, o njegovoj vrlini. Sledei bitan momenat jeste momenat ritualnog ienja u vezi sa kojim se javljaju dvije simboline radnje. Jedna je u vezi sa biljkom rogoz koja je simbol poniznosti4. (Jedna od vanih hrianskih vrlina jeste poniznost.) Druga je ienje, brisanje lica. D treba da opere lice jer mu je spreno (od kretanja kroz pakao), ali pranje ima i svoje alegorijsko znaenje. Momenat u kome Katon iznenada nestaje upozorava da smo sada na jednom viem, zahtjevnijem nivou, manje realistinom nego to je to bio pakao. Kada Katon isezne Vergilije i D nastavljaju sami. Oni se nalaze na ostrvu (u sredini je brijeg), na plai. Upuuju se dalje kroz istilite. Mi poosmo po samotnoj ravnini, ko kad se vraa gdje je prava cesta pa ti se do nje put zaludan ini. Ovom tercinom uvodi se i jedan specifian sentiment neto nalik nostalgiji. To je svojevrstan al za onim preanjim, onim to se naputa. Susreti sa Franeskom i Paolom, sa Brunetom Latinijem, sa Pjer dela Vinjom, sa Uliksom sve je to u izvjesnoj mjeri neto to odvlai sa prave staze.

Dante, kada vidi Katona, klekne, pogne glavu ponaa se ponizno.

Drugo pjevanje Prvo pjevanje jeste svojevrstan preomij u istilite kao takvo, jo uvijek nismo u samom istilitu. U drugom pjevanju uvodi se momenat susreta sa anelom. Dante kae da prvo primjeuje neto bijelo, ne zna od ega je (22-24); potom primjeuje bijela krila i vidi da je to brodar (25-27); Vergilije mu zatim govori da sagne koljena i sklopi ruke jer dolazi aneo boji (28-30). Dante reaguje ponizno. Opis anela daje se kroz negaciju (31-36).5 Javlja se nadrealistian momenat: brod iza sebe ne ostavlja trag. To je zato to aneli nemaju teinu. Vane su i intertekstualne veze sa Paklom i D prelaskom preko Aheronta sa Haronom. Haron je, nadalje, star i sijed, ima duge kose, a takav je i Katon. Javljaju se, dakle, i aluzije na 3. pjevanje Pakla. ete u amcu pjevaju o osloboenju Izraela od ropstva pod Egipanima (pjevaju poetak 114. psalma). Na taj nain uvodi se religiozni i politiki momenat. Dante sada sree jednog od svojih prijatelja muziara Kazela . To uvodi jedan momenat koji e biti prisutan kroz itavo istilite: D e na svom putu sreati svoje prijatelje muziare, filozofe, pjesnike. Teme koje dominiraju istilitem jesu prijateljstvo, kultura, umjetnost, filozofija. Bez obzira na njihovu prisnost i familijarnost, mogue je primjetiti distancu izmeu D i Kazela. D pokuava da zagrli muziara tri puta, i tri puta trpi neuspjeh. To je zato to je Kazela bestjelesan, ali ovaj momenat ukazuje i na razliku izmeu njih. Dante je i neko ko e doprijeti do raja. Aneo bira po svojoj elji koga e prvo da pusti na brod. Njegova elja, meutim, oslikava boansku volju. Anelova ljepota i njegova elja jesu alegorije boanske pravde. Vana je scena u kojoj D moli Gazelu da ih utjei time to e poeti da svira, odnosno da pjeva. Gazela tada poinje da pjeva jednu Danteovu kanconu
5

O Bogu se ne moe rei nita pouzdano, moemo samo da kaemo kakav nije, ali rei da je Bog neto odreeno znai ujedno i ograniiti ga, njegovu prirodu ovo je bitno imati u vidu i kada je rije o opisu anela.

u kojoj je prva rije ljubav. To vjerovatno nije sluajno, nego ljubav valja sagledati u kontekstu. Dalje, Vergilije, sam D i svi oko njih poinju da se zanose pjesmom. Javlja se opozicija: prvo due poinju da pjevaju psalam, a zatim muziar pjeva D kanconu zemaljsku stvar. Potom se opet uvodi lik Katona koji sada opominje, pita kakav je to nemar i zato due kasne (st.121). Ovaj momenat ilustruje ideju o neophodnosti oslobaanja od svega zemaljskog, kako pozitivnog, tako i negativnog. Treba se osloboditi i duhovnih stvari koje nam pruaju utjehu u zemaljskom ivotu (prijateljstvo, filozofija, umjetnost). Ovaj momenat, sa druge strane, potvruje snano prisustvo kardinalnih vrlina kod Katona, ovjeka vrstog karaktera koji ne mari za slatkoe svakodnevnog ivota.