Sie sind auf Seite 1von 36

Bogovi

Svevinji
Triglav
Rod
Java
Morana, Morena, Marana, Marana, Mora, Marena, Mara
Nava
Prava
Nia-Nya
Domovoj
Kupalo
Pokola
Svarog
Svarga
Perun
Dzidzilelya, Dizdilelija
Dabog
Jarovit, Jarovid, Gerovit, Gerovid
Moko
Danica
Svetovid
Veles
Lada
Ra
Hors
Jarilo
Dabog
Ovsenj, Jasenj, Tausenj, Bausenj
Zarnica, Zarja, Zarenica
Belbog
ernobog
Mati Vlana Zemlja
Banik
Simargl, Semargl
Lad
Kikimora
Lelj
Polelja
Lelja, Dodola
Uslad, Oslad
Stribog
Koljada
iva
Gamajun
Irij
Krienj
Vij, Nij, Nijan
Pozvizd
Porenuta

Prok
islobog
Devana
Kuker
Baba Jaga, Baba Joga
Leij
Vodjanoj
Polkan
Svevinji slavenski bog, Kozmiki Apsolut koji objedinjuje sve Bogove i itav Svemir u jednu cjelinu. Ime Svevinjeg
je OUM. Svi ostali Bogovi su manifestacije (hipostasi) i sublinosti Svevinjeg.
to je hipostas?
Hipostas je odreena funkcija (uloga) u odreenom intervalu vremena.
To je najbolje je objasniti analogijom. ovjek i jest ovjek. Ali ovjek je uzeo plug postao je ora, ne prestajudi biti
ovjek. Poeo je sijati on je sija, poeo je kovati on je kova, svira na gitari on je gitarist, ita knjigu ita.
Ora, sija, ita to su hipostasi jednog te istog ovjeka.
Tako su i svi bogovi hipostasi Svevinjeg. Razlika je samo u tome, to ovjek ne moe istovremeno obavljati sto
poslova i biti istovremeno i ora, i bravar, i pekar, dok Svevinji moe.
to su sublinosti Svevinjeg?
Svevinji nije apsolutno dobro. On ujedinjuje sve: i dobro i zlo, i ljubav i mrnju, i ivot i smrt, i graenje i ruenje, i
sve, to postoji, itav svemir, sve bogove. On je apsolutan. On je iznad pojmova dobro i zlo. Dobro i zlo su za njega
samo sublinosti, njegova sredstva upravljanja. Za Svevinjeg zlo je neizbean elemenat bez kojega nije mogud
harmonian razvoj. Ali on slijedi za odnosom dobra i zla i ciklino regulira to stanje.
Svi Bogovi to su ruke ili instrumenti Svevinjeg, pomodu kojih on upravlja tim svijetom. Ali te poluge nisu
pasivne, one imaju vlastitu slobodu volje, one su sublinosti Svevinjeg. Zato je nemogude poklanjati se Svevinjem,
ne ukazujudi put prema njemu, poto to oznaava poklanjati se odmah svim bogovima, ukljuujudi i Satanu (Sotoni).
Mogude je poklanjati se Svevinjem samo konkretnim putem prema njemu, na primjer putem svijetlih Bogova:
Svaroga, Peruna, Velesa.
Meutim, prema Svevinjem je mogude idi i putem zla, putem avla. A to znai gubiti svoju duu, dobiti odreenu
karmu i odgovarajude mogudnosti reinkarnacije.
Principijelno je vano to Svevinji nije jedinstveni Bog, to je svevinji Apsolut.
Jedinstveni Bog - to su lane izmiljotine sotanista - jednoboaca, koji tee da od ljudi skriju znanja, da pokau da je
Bog jedan, nedjeljiv i da nema unutar sebe strukture. Svevinji ima strukturu, i ljudima se daje mogudnost da iz te
strukture izaberu bijele ili crne sile.
Jedinstvenim bogom sebe naziva avo ili sotana, da bi od ljudi sakrio postojanje drugih svijetlih Bogova.
Triglav (mitologija)
U slavenskoj mitologiji Triglav je Trojedini Bog. Objedinjuje u jednu cjelinu tri hipostazije bida: Javu, Navu i Pravu.
Triglav je oienje prostora u kojem se nalazi i ivi ovjek. ovjeku se daje sloboda volje i mogudnost da sam bira svoj
put pravilan ili nepravilan.

Rod (mitologija)
Rod (analogija mu je Brahmi u hinduizmu) u slavenskoj mitologiji prvobitno ispoljavanje Svevinjeg Apsoluta,
tvorca itavog svijeta. Do njegove pojave itav Svemir se nalazio u stanju nepostojanja (u hinduizmu to stanje se
naziva Parabraman), to jest nije bilo ni bogova, ni materije, ni prostora, ni vremena, ni vidljivog ni nevidljivog
svijeta.
Rod je dvospolni bog, koji ima u sebi i muki i enski poetak. Rod je otac bogova, Rod je i majka bogova. Zatim je
Rod izdvojio iz sebe odvojen muki poetak boga Svaroga i enski poetak boginju Ladu.
Iz svog lika Rod je izrodio boga sunca Ra. Rod je izrodio takoer i svetu Kravu Zemun i Kozu Sedun, i iz njihovih sisa
se razlilo mlijeko i tako je nastala naa galaksija.
U astronomiji naa galaksija se naziva Mlijeni put. Eto zato se rije mlijeni u astronomiji ne objanjava.
Rod je izrodio i Svjetsku Patku, koja je izrodila mnogo bogova demona. Osnovna funkcija Roda je raanje. On
sudjeluje u svim raanjima, ukljuujudi raanje svakog ovjeka.
Odavdje potjeu rijei: roditelji; rodbina; Rodina (domovina); narod; priroda (pri Rodu), plodorod
(plodovi roda); urod (ljetina); rodnik (izvor); poroda (rasa); vodorod (vodik); ugljerod (ugljik); kislorod
(kisik).
Kada se raa ovjek, njegova namjena se upisuje u knjigu Roda. Ta knjiga se ne nalazi na jednom mjestu, ona je
razdjeljena, ona je zapisana u samom ovjeku, u svakoj njegovoj stanici u vidu genetskog koda. Kada Rod za
novoroenog ovjeka pie tu knjigu, polovicu genetske informacije uzima od oca djeteta, drugu polovicu od majke
(genetiari to nazivaju nasljedstvom). A ponekad Rod dodaje neto i od sebe (genetiari to zovu promjenljivodu).
Kada se kod ovjeka pojavljuju pozitivne osobine, kojih nije bilo ni kod oca, ni kod majke, onda kau: To je od
Boga (a moe biti i od avla).
Ideja indijskog boga Brahme potjee iz ideje ruskog boga Roda.
Java (mitologija)
U slavenskoj mitologiji Java je realna hipostazija bida. Njeno olienje je objektivan, ispoljen, vidljiv, realan,
materijalni svijet, to jest ono to je izvan ljudske linosti. Odavdje potjeu rijei: javno, na javi, javiti se,
javljanje.
Morana (mitologija)
MORANA, MORENA, MARANA, MARANA, MORA, MARA, MARENA

U slavenskoj mitologiji, ime Morane je u vezi praindijske rijei "mara" to znai silom umrijeti. Naziv "morena"
oznauje strahotne snijene lavine i ledenjake. Morana je boginja smrti i zime, pojavljuje se u raznim oblijima.
Najedi je lik lijepe djevojke crne kose i izuzetno bijele puti sa vujim onjacima i kandama na rukama. Mnogi
tumae da je njen drugi lik onaj Babe Ruge (Baba Jaga, Baba Zima), rune stare vjetice. Stari Slaveni su vjerovali da
sve zimske nepogode, studen, snijeg, led i smrt dolaze od Morane, te su je prozvali boginjom smrti ljudskog,
ivotinjskog i biljnog svijeta. U nekim slavenskim narodima postojao je obiaj spaljivanja Morane ili Babe Ruge u
znak da je zimska opasnost prola. U Dalmaciji i Sloveniji taj se obiaj i danas odrava u obliku povorke makara s
lutkom Morane na elu, koju se spaljuje u prisustvu mnotva naroda. Moranina lutka je koritena u ritualima
vezanim za umiranje i uskrsnude u prirodi ili u dozivanju kie. Kod Istonih Slavena, Morana je boginja plodnosti,
zatitnica ena i enskih poslova posebno predenja. Njen drveni idol postavio je knez Vladimir na brdu u Kijevu

pored idola Peruna i ostalih bogova. Na sjeveru Rusije nazivaju ju i Mokua i u legendama ju prikazuju kao enu
velike glave i dugih noktiju. Njen kult je, sudedi prema toponimima, bio rairen i kod Zapadnih Slavena.
Nava
U slavenskoj mitologiji NAVA predstavlja nerealan, nematerijalan, zagrobni, nevidljiv, hipotetian svijet, ukljuujudi
lanu hipostaziju bida.
Prava
U slavenskoj mitologiji PRAVA je potencijalno pravilna hipostazija bida. Prava je sustav sveukupnih zakona i pravila,
koja je ustanovio Svarog, po kojima treba ivjeti pravilan dobar ovek. ivjeti po Pravu to znai pravilno misliti,
pravilno govoriti i pravilno raditi. Odavdje potjeu rijei pravda, ispravan, prav, pravila, pravilan,
pravedan (pravilne vede).
Po mitologiji, termin Pravoslavlje je poganski termin kojeg su krdani "ukrali" i koriste ga kao vuk ovju kou.
Pravoslavlje to nije krdanstvo, to je poganstvo. Krdani su nepravilni ljudi, poto su se predali prevarantskoj
judokrdanskoj religiji, predaju sile svoje due Crnom bogu i Sotoni.
Nia-Nya
U slavenskoj mitologiji, boginja poljskog panteona koji je rekonstruiran na temelju podataka iz djela Jana Dlugosza
"Povijest Poljske" gdje je spomenuta kao boginja smrti o emu se moe zakljuiti na osnovi korijena rijei- u ruskom
"navy" znai smrt.

Domovoj
Kudni duh u mitologiji Istonih Slavena. Domovoj je nastao od rijei dom. Bio je malo boanstvo i duh kude. esto je
nazivan djed ili gospodar kude, Domovik, Djeduka, Starik, Khoromozitel. U srednjovjekovnoj Poljskoj zvali su ih i
ubozi (pria iz 15.st). U legendama se pojavljuje u liku malog dlakavog starca, ponekad ima rep i rogove. Mogao je
uzeti lik make, psa, krave, a rijee u zmije i abe. Brine se o blagodati kude, posebno o stoci to ga povezuje s
bogom Velesom. esto se u kudi mogao uti Domovojev glas koji je zvuao kao jecaj, inae je bio blag i umirijud.
Opasno je bilo da ga ukudani vide. Raznim znakovima nagovjetava nedade i smrt. Njegova druica Domovika boravi
u podrumu. Legenda o porijeklu Domovoja: dok je stvoritelj (Svarog) stvarao nebo i zemlju, jedan dio anela
pobunio se. On je pobunjenike prognao na zemlju, tu su se udomaili i postali kudna boanstva Domovoji.

Kupalo
U slavenskoj mitologiji, povezana je sa slavljenjem ljetnih solsticija u nodi izmeu 23. i 24. lipnja. Boanstvo uroda,
obilja i veselja. U narodu su izraivali i lutku (nazivanu Kupalo) od slame ili drveta, odjevenu u ensku odjedu koja je
u sveanoj povorci donoena do rijeke i bacana u vodu ili u vatru. U tom obiaju vanu ulogu ima kupanje, skakanje
preko krijesa, pletenje ivanjskog cvijeda i bacanje cvijeda u vodu. Vjerovalo se da je ovo jedina nod u godini u kojoj
paprat cvijeta i da taj cvijet ima maginu mod. On tada moe unititi demone, podariti uspjeh ili veliko bogatstvo
Pokola
U slavenskoj mitologiji - zloduh podzemlja. U poetku stari Slaveni tovali su pored raznih starih boanstava i
posebno boansko trojstvo u sastavu boga Peruna, Potrimbe i Pokola. Ovo trojstvo tovali su pod starim dubovima
u koje bi urezali likove navedenih bogova trojstva, a pred njima bi bili postavljeni rtvenici na kojima su se polagale

rtve bogovima.

Svarog
Svarog je, prema ruskim legendama, bog vatre i neba, stvoritelj svega na nebu i zemlji, prvo boanstvo Sunca kod
Slavena. Korijen svar- indoeuropski Sunce+ nastavak og (ert-og=dvorana, brl-og, vrtl-og). Prema tome Svarog znai
mjesto Sunca, nebo, personificirano znai i samog boga neba, boga Sunca. Prema nekim povjesniarima on ima dva
sina: Dabog ili Dabog bog sunca (prema Ipatskim kronikama, pod 1114.god.) i Svaroid. Svarog je povezivan sa
nebom, kovanjem eljeza i vatrom. Usporeuju ga sa grkim Uranom i Hefestom (bojim kovaem). Prema ruskoj
legendi Svarog je iskovao sunce i postavio ga na nebo. Kod Baltikih Slavena znaajno je oboavanje SvaroidaRadgosta. Titmar navodi da u Radgostovom hramu, kod Redarijana, izmeu mnotva idola bogova postoji i jedan
pod imenom Zuarasici- Svaroid (bog vatre i domadeg ognjita) kojeg narod najvie tuje. Njemu su pridonoene
rtve- mukarci i domade ivotinje. U hramu su uz idole uvane i zastave koje su se iz svetita iznosile samo u
sluaju ratnog pohoda. Tada su ih nosili pjeaci.Svaroid na glavi ima klobuk protiv ege, u desnoj ruci rog obilatosti,
o lijevome boku ma, kojim je sjekao zloduha, juredi na svome konju.

Perun
Perun slavenski bog groma i munje (gromovnik) slian Thoru u skandinavskoj, Donaru u germanskoj mitologiji,
Parjanyu u indijskoj mitologiji ili Taranisu u keltskoj mitologiji. Perun je vrhovno boanstvo u partenonu slavenskih
bogova.
Dzidzilelya
U slavenskoj mitologiji - boginja poljskog panteona, ona koja mazi djecu - boanstvo koje bdije nad djetinjstvom.

Dabog
U slavenskoj mitologiji Dabog je Svarogov sin. Prema ruskoj legendi on je Perunov sin, on je bog- sunce, gospodar
zemlje. To je bog rata, plodan bog, bog koji daje bogatstvo, bog vratar podzemnog svijeta, bog dragih metala, bog
rudnika. U legendama esto se pojavljuje u obliku hromog vuka (vukovi- inkarnacija dua) ili kao hromi Daba.
Pojavom krdanstva pretvoren je u Sotonu. U nekim legendama Dabog je gospodar zemlje, protivnik boji, "car na
zemlji". U nekim mitovima se, kao njegova, druica spominje Dajbaba ili Baba. Drevni idol Daboga stajao je na brdu
u Kijevu, zajedno s idolima Peruna, Horsa, Striboga, Semargla i Mokoi.

Jarovit
Boansto zapadnoslavenskog panteona. Jarovit je usporeivan s Marsom, bog rata, srdbe, jarosti. Smatran je i
boanstvom plodnosti. Korijen jar u Jarovitovom imenu znai nasilan. U Jarovitovom hramu u Wolgastu uvao se
tit koji su iznosili svaki put kad su molili za pobjedu u borbi. tit je bio neobino velik i obloen zlatnim ploicama.
Prolazedi kroz Wolgast, Oton Bamberki uoio je da narod slavi boga Gerovida nosedi njegov idol potpuno pokriven
zastavama.

Moko
U slavenskoj mitologiji povezivana je sa prirodnim enskim poslovima posebno predenjem. ensko boanstvo,

boginja plodnost, zatitnica ena. Zvana je Mati-Syra-Zemlya to bi u prijevodu predstavljalo plodnu Majku Zemlju.
Ona strie ovce i prede vunu. Luta maskirana kao ena i posjeduje kude obavljajudi kudne poslove. Nodu se ostavlja
pramen vune kao ponuda Mokoi. Smatra se da je ona u poetku imala ulogu kudnog duha. Moko je tamna kao to
je i cna plodna zemlja. Po nekim slavenskim legendama ona je ena boga Svaroga. Na njen nagovor, Svarog je
odluio stvoriti na zemlji bide koje de izgledom biti kao on. Udahnuo je ivot jednom hrastu iz kojeg je nastao prvi
ovjek, Moko je udahnula ivot drugom ovjeku i nastala je prva ena. Njen kip u hramovima je u sjededem
poloaju kao i Svarogov. Na njemu su rezbareni razni predmeti iz domadinsta i likovi ena. Njoj u ast prali su se
kipovi i drugi idoli u vodi.

Svetovid
SVETOVID, SUVID, SVANTEVID, SVANTOVIT, SVENTOVIT, ZVANTEVITH

U slavenskoj mitologiji Svetovid, Swiatowit, Sutvid, Vid je povezivan je sa ratovima i proricanjem. Opisivan je kao
etveroglavi bog ije su dvije glave gledale naprijed, a dvije natrag. Ovako udruenih glava, on moe obuhvatiti
pogledom sve strane svijeta (Svevid). Njegov konj bijele boje uvan je u njegovom hramu i o njemu su se brinuli
svedenici. Vjerovalo se je da Svantovid ratuje protiv neprijatelja jaudi na ovom konju. Isti konj sluio je i za gatanje.
O Svantevidu su ovisili uspjesi ratnih pohoda, trgovakih putovanja, bogatstvo etve. U isto vrijeme on je drao
jedan luk ili ma, kao simbol rata, i rog za pide. Svantevidu su prinoene ivotinjske rtve. Baltiki Slaveni su ga
prihvadali kao prvog ili najvieg boga. Vjeruje se da je dolaskom krdanstva Svantevid i dalje ostao u slavenskom
narodu kroz lik svetog Vida

Veles
VELES-VOLOS-VOLOH

Slavenski bog stada, zemaljsko boanstvo vezano za vode i nizine. Oboavanje Velesa najdue se zadralo kod
balkanskih i karpatskih Slavena. eki autor Tradleek (XV st.) spominje demona Velesa "vrag- Veles- zmaj". Perun i
zmajoliki Veles su sukobljeni. Uzroci sukoba su Velesova kraa ivotinja, ljudi i ena gromovnika. Veles se skriva i
pretvara u razne ivotinje i ljude. Perun prilikom tog dvoboja baca munje, razbija stijene. Rezultat te bitke su kia i
plodovi prirode. Uz kult Velesa vezane su makare i vuari (oponaanje vukova). U folkloru slavenskih naroda
zabiljeen je obiaj vezanja klasja u kojem glavnu ulogu ima ena koja vee klasje. Za tu enu se u nekim krajevima
govorilo da vee Velesovu bradu dok se u drugim krajevima govorilo da vee Perunovu bradu. U narodu je bilo
raireno vjerovanje da je tim inom etva zatidena od demona. Od tuda je i nastao izraz "puna aka brade".
Oboavanje Velesa najdue se odralo kod balkanskih i karpatskih Slavena. Nakon primanja krdanstva, Veles je
povezivan s krdanskim svecima Vlahom i Blaom koji su zatitnici stada i grla.
Lada (mitologija)
Lada je boica proljeda, ljubavi i ljepote. ivi u drugom svijetu zvanom Irij do proljeda kada se budi nosedi sa sobom
proljede. U jednom ruskom mitu udana je za Daboga.
Hors
Istonoslavensko boanstvo za koje se pretpostavlja da je forimirano pod utjecajima sa juga. Hors, kao i Dabog, je
boanstvo sunca. Njegov drveni idol se je nalazio u Kijevu uz idole Peruna, Daboga, Striboga, Semargla i Mokoi.
Etimologija imena boga Horsa nije odreena, no moemo sa sigurnodu ustvrditi da Hors nije slavenska rije.
Horsovo ime dovodi se u vezu sa egipatskom rijeju horz-hor (oznaavala jutarnje Sunce), perzijskom Khores i
jevrejskim Cheres (phelvi khorsed) koje oznaava Sunce. U epu "slovo u polku Igorevu" spominje se Hors. Knez
Vsevolod je bjeao, prije nego su pijetlovi zapjevali, od Kijeva do Tmutorakana i presijecao put velikom Horsu.

Prema tome, knez je stigao u Tmutorakan prije Suneva izlaska.

Jarilo
U slavenskoj mitologiji - personifikacija proljeda. Bog proljetne vegetacije i plodnosti. U jednoj prii on je sin Daboga
i Lade. Na Ladinu zapovijed on otvara vrata neba i silazi na Zemlju donosedi proljede, vrada se na nebo na kraju ljeta.
Jarilo je mladid izuzetne ljepote, nosi krunu napravljenu od poljskog cvijeda i sveanj klasja u rukama. Postoji
slinost izmeu bjeloruskog narodnog obiaja Jarila i hrvatskog Jurjeva. Uspomena na Jarila sauvana je u
bjeloruskim proljetnim obredima u kojima je glavni lik, djevojka odjevena u bijelo sa cvijedem u kosi, jahala na
bijelom konju. U Bjelorusiji je puk Jarila predstavljao kao mladog ovjeka sa bijelim platem koji jai na bijelom
konju, a na glavi mu je vijenac proljetnog poljskog cvijeda. U desnoj ruci dri ovjeju glavu, a u lijevici mu je klasje.

ernobog
U slavenskoj mitologiji Crnobog (Zernebogh, Zlebog, ernobog, Crni bog) boanstvo koje je donosilo nesredu, zli
bog, bog tame. O njemu je zapise ostavio kroniar Helmold. Helmold biljei da Slaveni vjeruju da sve to je dobro
dolazi od dobrog boga, a zlo od zlog (slavenski dualizam). Pa je prema nekim mitolozima u skladu s tim postojao i
Bjelobog iako ga Helmold nigdje ne spominje. Bjelobog (Svjetlobog, Bilbog, Juterboh, Jutrobog, Bjelun) je
vjerojatnije upotrebljavan kao jedan od epiteta nekom od visokih boanstava svjetlosti.

Banik
Duh iz istonoslavenske mitologije. Boravi u prostorijama namijenjenim kupanju. Postojalo je vjerovanje da poslije
svake tri grupe kupaa i sam Banik pristupa kupanju i u tome ga nitko ne smije uznemiravati. Zato su kupai Baniku
ostavljali malo vode. Mogao je predskazati bududnost. esto su ga posjedivali demoni uma i vrazi.

Kikimora
Istonoslavenski zao kudni duh koji se pojavljuje u liku malene ene. Kikimora se brine o domadim ivotinjama.
Neprijateljski je raspoloena prema mukarcima, a nodu uznemirava djecu.

Baba Jaga
U slavenskoj mitologiji, Baba Jaga je arobnica koja ivi u umi, u kolibi postavljenoj na kokoje noge. Ograda od
ljudskih kosti i lubanja okruuje kolibu. Umjesto brave postavila je vilice otrih zuba, kao klju joj slui ljudska ruka.
Baba Jaga prodire ljude. Najede je zamiljana kao runa starica ogromnih grudi, slijepa ili slabog vida.

Leij
LEIJ, LESOVIK, LESOVOJ, LEAK, LESNIK, LEI

umski duh, gospodar uma i zvijeri. Pastir ije stado ine jeleni, koute, zeevi, koje uvaju vukovi ili risovi. Obrazi
su mu plavi, oi zelene, brada duga i zelena. Ponekad se ogrne u krzno, a neke legende ga prikazuju sa rogovima i
kopitima. Lijeva cipela mu je uvijek na desnoj nozi, kouh zakopava na pogrenoj strani. On nema sjenu, krv mu je
plava.

Gerovit
- je bozanstvo koje u sebi ima dvostruko znacenje-ono je istovremeno bog rata,srdzbe i bog mira.Predstavlja se sa
oklopom i slemom,velikim macem po sredini,nekoliko manjih maceva sa strane,veliki stit sa dvoglavim orlem pri
dnu,ali maslinova grancica i frula u levoj ruci!Posle rata,dolazi mir...

Stribog
je bio bog hladnih severnih vetrova,kao i bog lova.Verovalo se da on nadlece visoke planinske krajeve i citacu
prirodu okuje u zimu i led.Predstavlja se sa krilima i lukom i strelama u ruci,tu je i orao i vetar koji je "vezan u
cvor",lanci,ali i krst kao arhetipski simbol.
Radgost
slicno bogu Janusu,Radgost ima dva lica,jedno okrenuto ka gostu dok drugo gleda u domacina.Predstavlja se sa
pogacom i soli za dobrodoslicu dragom(radom)gostu,secivom kojim se divljac priugotivila za trpezu i nesto sasvim
neobicno-labudovi.Naime,prema verovanju starih Slovena,kao izraz dubokog postovanja prema gostu,domacin je
pred njim iznosio spremljenog labuda,kao svojevrsni specijalitet.

Vesna
je bozanstvo koje se vrlo postovalo kod starih Slovena.Kao i Lada i Vesna se vezuje za prolece.Predtavlja se sa
petlom koji kukurice i ispletenom vencu od cveca i lisca-simbol koji se dirktno vezuje za praznovanje Djurdjevdana i
obicaj vezivanja vencica na kapijama srpskih kuca.

Vodena
je bozanstvo koje je stitilo i pomagalo ribolovcima i moreplovcima na njihovim putovanjima i pohodima.Telo ovog
bozanstva je obelezeno krljustima,na rukama su mu peraja,u jednoj ruci trozubac a u drugoj ulovljena riba.Voden
je predstavljen tamo gde su mu se vernici mogli neposredno obratiti-na pramcu,u camcu/brodu,sa svojom
pratiljom,sirenom.
(ovo je sa izlozbe maja 2003 godine-Etnografski muzej-Beograd-Reljefi u drvetu-Marko Mamic Masa)
svako bozanstvo je predstavio u drvetu...mnogo lepo bilo....


.
, . - , ,
, . - ( )
. . 1168.
.

1168. ,
. .
.

. .
, .
. ,
. , , , .

. , ,
, , , , .
, .
: , , , , .


() . . .
. . ()
: , , . : , , ,
.

. - .
.
. .
( ).
. .

. .
. . .
. 300 .
.

.
. .
. 8
.

Zmaj

Zmaj je jedan od demona atmosferskih pojava. Njegova glavna uloga se sastojala u borbi protiv ala, koje su
nosile gradonosne oblake, a time i propast useva. Dakle zmajevi su bili zapravo dobar demon, ija uloga se
sastojala, po verovanjima, u vladanju atmosferskim pojavama u korsit ljudi. Zmaj je bio duan da obezbedi
kiu kad je ona bila potrebna.
Zmajevi su bili dimorfna bia, polu ljudi, polu ivotinje. Zmaj je vatrena ptica dugog repa, koja je
tokom leta, oko sebe bacala varnice. Dok je meu ljudima, mogao je uzeti ljudski oblik. Stanite zmajeva
je bilo kraj umskih voda u planini (ova mesta se i danas zovu zmajevaci), a mogao se nastaniti i u upljoj
bukvi.

Zmaj je mogao nastati od nekoliko vrsta ivotinja kad one dou do odreene starosti. Mogao je nastati od
arana, zmije, ovna, ili od smuka. Postoji dosta pria rasprostranjenih meu narodom, uglavnom dunavskih
ribara, koji su navodno videli kako aran izlazi iz vode i pretvara se u zmaja. Kada aran stigne do
odreenog broja godina, njemu rastu krila i on izlazi iz vode kao zmaj. Dok leti, varnice, koje baca oko
sebe, imaju oblik aranovih krljuti. U nekim krajevima aranovo meso je bilo zabranjeno, pa se i
izbegavalo u ishrani, jer je aran smatran svetom ivotinjom. Smatralo se ak da ovek koji bi pojeo arana
je mogao da dobije epilepsiju. Zmajevi koji su imali rogove nastali su ovna. Ako se smuk presee na pola,
pa prednji deo ode u rupu, verovalo se da e od tog dela nastati zmaj. U kiovitim godinama se smatralo da
zmaj nastaje od arana koji nije hvatan, dok ako je godina suna, smatralo se da nastaje od smuka istih
osobina. Pol zmaja je zavisio od pola ivotinje. Zmaj je mogao bljuvati plavu ili crvenu vatru.
Zmajevi su mogli imati sexualne i ljubavne veze sa lepim enama. Zmaj bi mogao biti nevidljiv, osim za
enu u koju se zaljubi. Ovakve veze sa enama su bile dosta este, a ene koje bi doivelje sexualni odnos
sa zmajem bile bi blede, ispijene i izgubile bi zelju za sexom sa ljudima, zbog zmajeve ogromne potencije.
ene su se teko oslobaale veze sa zmajevima, a o tim vezama nikom nisu smele da priaju. Prekid veza
sa zmajem obino ene nisu ni elele, meutim zmaj bi se isterivao ukoliko bi dola suna godine, jer se
smatralo da je zmaj zbog ene zapostavio svoju ulogu donoenja padavina. Zmaj bi obino kod ene
dolazio kroz komin. Ukoliko bi ena htela prekid veze sa zmajem trebalo je da se kadi svojom kosom ili da
nae uplju bukvu u kojoj je iveo zmaj i da je zapali. Smatralo se da i vrela voda moe nakoditi zmaju,
pa se u kotlu vrela voda stavljala pod komin. Kada bi zmaj upao u vrelu vodu izgore bi. Navodno ena je
mogla odbiti zmaja ukoliko bi imala pri sebi loj nekog drugog, izgorelog zmaja.
ena sa zmajem je mogla imati i dete. Radi boljeg poroda, veze sa zmajevima nekad se nisu smatrale
gresnim. Takoe verovalo se da deca zmajeva i zmajica su mukog pola. Verovalo se da deca sa zmajem su
izrazito jaka, da su nepobediva, takoe ta deca su bila izrazito mudra i imala neke natprirodne osobine.
Ovakva verovanja su bila povod da veliki junaci steknu nadimak Zmaj. Tako unuk poslednjeg vladara
Srbije, uraa Brankovia, u narodnim pesmama nosi nadimak Zmajognjeni. Njegovo roenje je takoe
zavijeno u misteriju, te se u narodnoj pesmi pominje kako ima vuju apu, orlovo krilo i zmajevo kolo pod
pazuhom, a iz usta mu modri plamen bije. Takoe junak prvog srpskog ustanka, Stojan upi dobio je
nadimak Zmaj od Noaja. Deca zmajeva su izgledala kao i svi ostali ljudi, jedino to se verovalo da imaju
veu glavu i da pod pazuhom imaju mala krila. Detetom zmaja se smatrao i despot Stefan Lazarevi, o
emu svedoi pesma ,,Carica Milica i Zmaj od Jastrebca.
Zmaj predstavlja neku vrstu mitskog predka, kako je to ajkanovi nazvao ,,mitskim herosom, a zbog
toga su i junaci u narodu obino smatrani da su zmajevitog porekla. Zmajev nastanak od ivotinja govori o
njegovom totemistikom poreklu. ume su u Slovenskoj mitologiji zamiljane kao boravite predaka, a to
je mesto gde ivi i zmaj, tako da to moe biti dokaz tome, da je on mitski predak Slovena.

-
, , , ..
.
,
. .

, , .
.
. ,


,
. . ,

.

, , .
.

.
, .
( ): "
, / . / , / . /
, / ..."
, .

, . ( -
. . 1995.)
, ,
, .
, ().
, ,
, ,
.
, ,
, (,
).
, .
, .
, ,
, , ,
( ). , ,
; .

. .

. ,
.

,
.

.
.
,
.
""
.
,

, . ,
, , , , .
, .

.
, .
- ,
, .

, .
, ,
, .
.
, ,
,
. - .

, , .
. , ,
.
, , , ,
. ,
- .
, .

.
.
, .

,
, , .
, ,
; .
, , ,
,
.
. .
.

Demon u vujoj koi


U borbi sa starom verom, glavni zadatak crkve je bio da ukloni najveda paganska boanstva. Nii demoni joj nisu
mnogo smetali, pa ih je uglavnom ostavljala na miru. Ako bi narod nalazio za potrebno da protiv nekog zlog demona
preduzme mere, i hridanski svetenici su mu u tome pomagali, svesno, ali i nesvesno.
Osvedivanje kude iza smrtnog sluaja, kao i bilo koje drugo osvedivanje i dan-danas obavljaju svetenici po pozivu,

iako se zna da je tom inu zapravo cilj da se oteraju paganski demoni.


Zabeleeni su i sluajevi kao to je osvedivanje kude u kojoj se navodno pojavio vampir ili ak intervencija
hridanskog svetenika prilikom ubijanja vampira! Vreteno kojim su probadani mrtvaci u evelijskom kraju jo se
nalazi u crkvenom inventaru, mada se mrtvaci vie njime odavno ne probadaju. Crkva je priznavala da takvi demoni
postoje, pa je jasno i to to su poneki demoni do danas odrali nekadanji "ugled".
Jedan od demona koji se najdue zadrao u narodu je vampir, mrtvo telo koje je oivelo i ustalo iz groba, pa luta po
okolini, "davi ljude po kudama i pije krv njihovu". Iz drevne religije ostalo je da je to ivi le, to se jasno vidi i iz
verovanja da se on u grobu nalazi iv, "ugojen, naduven i pocrveneo od ljudske krvi", kako ga je opisivao Vuk
Karadid. Kasnije je stvoreno shvatanje prema kome iz groba izlazi samo vampirova dua u obliku leptira, i tek onda
se pretvara u ta hode, u oveka, ivotinju ili neki predmet. Leptir je, inae, otelotvorenje due poznato jo iz
najstarijih vremena.
Da je vampir duh, vidi se i iz verovanja da on moe da se provue i kroz najmanju rupu. Dodue, ne kao duh u
dananjem smislu rei, nego kao sitna ivotinja u koju se njegov duh pretvorio. U zapadnim i sredinjim krajevima
srpskog naroda za vampira se kae vukodlak, i taj naziv su doneli Sloveni jo pri dolasku na Balkan, oko 7. veka Vukodlak je demon pokriven vujom koom.
U nekim krajevima Crne Gore dugo se i verovalo da svaki vampir mora za neko vreme da se prometne u vuka, a u
Boki i Hercegovini vampir se prosto i nazivao vukom. Jo je antiki istoriar Herodot pominjao da su Nervi,
slovensko pleme u dananjoj Rusiji bili poznati po tome to kod njih svaki ovek moe da se pretvori u vuka, i posle
nekog vremena vrati u provobitni oblik.

,
e e e . ee ee
e, e e e e , e e
e , e ee. e , ee, e
, e , e e e e. e ee
e , e e e , e
, e , e, ee e e e e ee.
e e , e, , e e e e
e e e, e e. e e e
e ee e . e e e ,
, eee e ee e
e.
e ee , e e e : ,
e e. e e e , e e e e
e , , e . e e ,
e e, e . e e (e) e
, e e, - .
ee e e e, e e ee
ee e, e e e , e
e . e e e e e ee, e
e ee. e , e ee , e

e . , e e e e e
e , ee e ee e e-
e e. e e , ,
e e e e - e, e e
e e . ee ,
ee ee e e ee. e e e ee.
e e e e, e e e. e
, e . e, e ee. e e
e e, e e e ee e e . ee e e e
, e ee ee.
e e , e e e
, e- ee, e e e e e e
ee e ee. ee e e e e
e . e e e e . e e
e e e. e e e
, e e e ee
e , . e ee ee e, e
e e e. e e e e e e.
e , e , e e , . e e
e e . , e e
e e . e, e e
e e ee e e e : ,
e ..
e e e e e e e, e
e e e e ee, e ee e : ,
e . e e e e , 313. e
.e. e e e. e e
e e , . ee e
e ee e, ee, ee e, e
e ee e e . e e,
e e e e e ee, ee e . e e e e
e e e e , e e
. e, e e e
e , .
e , e e e e ,
e e e, , e e e e ,
e ee e Ee. e-
ee ? e e
ee e ee, ee e ? e e
e. e e e e ee e
? e , e , e e e, e e
e . e e E - e
, e e, e, . e ,
ee, e , e . e
ee e , e. ee e e ,
e e e.

e, e ee e e
e . e e e e
e e . e
e e, e e e e e
e e e ee e e. e ee e
, e ee e e - - , e
ee e e . e e ee e
ee e, . e e , e e e
e . e e , , e e e e e
e. e e ee, ,
.
e e e e e e e ee e e e
e e. e e e e
e e, e, e e. e,
ee e e e , e, ee e.


,
, , , , , , .

1. , - IX-XII 40
m, , ,
.
. - 90 160 ,
3-4 . 1921., 1930. 1969-1971.
1 m. ,
, . ,
. 5-6 m
10 m, IX . .
60 cm 4,1 6,2 m, .
8-11 , , ,
X-XII . ,
. .
14 .
2. , , - .
(14,5 x 12 m) ( 4 m, 0,5 m) 50
cm. . .*1+
3. , , - .
7 2 .
. , ,
IX-X .
.

4. , , - XII XIII , XIXII , . , 1985. 1989.


, . . ,
.
5. , , - .
30m, , .
( 0,5m, e 0,7m) 1m.
. , ,
VIII-X . .
. .
6. , , - - .
(4025 m) 18m.
. IXX .
.
, , .
X . XIXIII
.*2+
7. , , , - -
(. ) 5 km .
. 1984.
.
: ,
, , .
, () .
8. , - , VIII ,
. , , ,
, .
9. , - , .
IX-X .
10. (. Brodowin), - - ,
. , 5 m, 80 cm, 25 .
IX/X - XIII . 1258. .
11. , - , - ,
10m. 40m.
. ( 2x2m,
5-6m) .
. , .
, 5 1m.
12. , , - XII-XIII ,
.

13. , , - (7x7m),
. , XI-XIII .
14. , - , 18m,
, ,
.*a+ , , ,
. , . X-XIII .
2,6km ,
20m. , , .
VI-XI .
15. , - 5x5m, a .
e IX XII .
, .
, , .
, .
16. , , - -
, 126m. ,
. , , , , ,
, . , ,
, ,*b+ , , .
X-XI . 94 .
17. a, *3+ - XIX
. . 35 cm,
27 29 cm, 23-24 cm. 16 21 cm, 16
18 cm. 10 cm, ,
. .
18. , - , ,
. . VIII-
X .
19. , , - .
. (40x20m)
20 . 1988. 1989. 108 .

(1984-1989).
20. o, , - .
, 30m, 50cm.
( 1m), , , .
. X ,
, .
21. (. Gra Chemska), , -
2,5x4,5m, . .
, , (. ), , X-XIII
.

22. , , - .
( 30m), . ,
, .
, .
o . .
IX - X .
23. , , - , XII-XIII ,
(2,1x1,55m, 60-70cm). e , ,
, , , , . .
24. , , - VI-VIII (
2,3 m, 1,5 m), , ( 1,5 m, e 20
cm) , , ,
.
25. (. Gra Grodowa) (. Tumlin-Wgle), *4+*5+ -
(395mnm) (. Gry witokrzyskie - ),
, VIII-IX ,
. IXXI . . 1994.
(. Kamienne Krgi).
26. , , *6+*7+*8+ -
( - ) .
X .
, . .
23 - .
, 23 - .
27. (. Dbno ), - .
(1526m), . , ,
.
28. (. Dobrzeszw), - .
(40x80m), , .
. ( 1,5-2m),
, . ,
.
. ,
, .
, VIII-X .
795. . VIII-X .
1975-1981. 25100m
.
29. , , - IX-X 80cm
60cm, , 23 , , ,
. .

30. (. Zaaringen), , - VIIXII ,


, ( 20 ), 23m.
31. , , -
, . .
1985., 1987., 1988.
. , 15 , 10 ;
, .
32. , , - , ,
, (42x14m).
(5,3x4,2m), , ,
. .
33. , , - ,
, . .
. ,
(7,2x8m) . (5x6m) , .
(6055m) .
.
XIII . .
34. (. Jazdw), , -
.
35. (. ), , - , ,
, ( 1,85m, 1,2m) , , ,
.
36. j ( ), j - (4,2x3,5m)
. ,
, . .
37. ( ), - 1975.
. ()
, . .
38. ( ), - ,
2m, 1,2m.
39. , , - (5242m), .
.
40. , , - 18 ,
, , , ,
. .
41. - - 6x9 ,
750 . - 1 , -

.
42. , , - VVII
60x70cm, 20cm, .
43. , - , .
44. , , - ( 20m), ,
. .
. X-XIII .
45. , , - e .
( 8m) , X-XI, XIII
.
46. , - .
. .
47. (. ), , -
. VIII- XI 80
.
48. (. ysa Gra), -
( 594 mnm). ,
. .
( 11 m, 1,5 m). .
IX-XII . (1300150-200m), , .
. XII .
49. e (. Mikulice), *9+*10+ - I (. Klteisko)
. (11,3x24 m), -.
- . 40 cm
.
5 m 2 m, ,
. 3 .
, ,
. IX .
50. e, - II (. Pri knieacom hrade)
( 12m), ( 3m, 70cm, 15 m).
, . , , ,
IX . ( 1 m) .
.
51. , *11+ -
( 27 m; 280 cm)
. 20-50 cm.
.
.
. .
. VIII IX .

52. , ,
( 20 ), .
IX-X XI-XII .
53. , - . ( 0,6 m,
1,5 m), , (2x1,75 m, 0,4-0,5 m), e e
e , (4x3,3 m, 1,5 m)
, . X .
54. , , - XII-XIII ( 1,8 m,
0,5 m), , .
55. , *12+*13+ - ( 85 cm,
25 cm), ( 2.5-3 m).
.
X .
56. , , *14+ - , ,
, ( 21 m).
, . , - XI ,
. , 1 m .
( 23 m), , , , , .
XIII .
57. , *15+ - XX ,
, ,
.
58. , , - ( 22 m), .
( 8-15 m). ,
35 cm ( ?) 10-13 cm.
.
59. , - (. Wzgrze Tumskie) X ,
, , , . .
60. , , - (10,4x13,5 m), .
, , , .
61. , , - X XIII
, .
62. , - , .
63. , - (
1,6-4,1 m). ,
50 cm 70 cm. , , .
. X . XI XII
.

64. (. Pustary), - . 7 m
. . XII-XIV .
65. (. Radzikowo), - (40x60 m),
o . .
, . VII-XIV
.
66. (. Gro Raden), , - X-XIII .
. 12,5x7m.
, . , 1m,
. , , IX-X .
, - .
, , . XI-XII ,
. 25 ,
.
67. (. ), , - , ,
,
( 5 m, 50 cm) , , , ,
. .
68. (. ), , -
, ( 22 m), .
,
. ( 5-6 m, 1 m) . .
(?), ( 2,5 m).*c+
20 cm IX-X ,
. 4x20 m.
69. , , - (2228 m)
, . X-XIII .
70. , - , - , ,
.
. (6x10 m)
X-XII 40-50 cm .
, , ,
.
( 70 m, 4 m).
71. , , - , .
( 0,5 m) VIIIX
( 0,8 m).
72. (. Sady) , *16+ -
VIII IX , .
( 940 cm, 150 cm, 12-15 cm).
170x160 cm, 10 cm. (150x180cm, 70 cm), ,
( 60 cm).

. ( 30-35
cm, 30-50 cm), .
. VIII IX .
73. , - XII , ,

74. , , - (1417,5 m), .
75. , - ,
, . ( 30 m),
60-70 cm, ( ?).
, . .
76. (. Trzebiatw), - (8x10m 10x13m),
( 1-1,5 m, 50 cm) IX-X .
.
77. (. Feldberg), - ,
( 2 m, 60 cm). .
. (5x10m),
. VII-IX ,
14C 900.-1000. .
78. (. Fischerinsel), *17+*18+ - XI- XIII
. ,
( 3-4 m,
1 m). .
79. , , - X-XI
( 5 7 m), ( 20 40 cm, 25-50 cm).
( 1,8 m, 1 m).
( 0,6-1 m, 15-25 cm), , ,
.
80. , , - .
(30x40m), .
VII .
20 cm,
VIII X . ,
. .
81. (. Hradsko) , - ,
, 16 m .
( 100 cm, 50-60 cm),
-.
. , ( 105
cm). , , , , , , .
VIII IX .

82. , , - , .
.
83. , , *19+ - , ,
. (149 m)
( 7 m 0,8 m) ( 4 m, 0,4 m),
, , . ,
. . IXX XIIXIII .
.. (. .. ) 1920.-, ..
1956. .. (. .. ) 1960-61. .
84. ea (. la), - ,
, . ,
( - ).
, .
(120x60 m) .
, .
,
(66,5%), 1,3% ,
- 1,9% X-XIII - 10,4%. e . 1903.
, 1949-1956. .
- ,
.
85. , , *20+ - 7 km ,
(. '),
, (: (-)
14,2 x (-) 11 m, a 40-50 cm). , .
( 1 m, 60 cm), ,
. .
(40x40 cm).
IX-X ,*d+ , (?).
, ( 5 m)
50 cm, .
. 1964. .
86. , , - .




, , ,
, .
: , , ",

, " ().
: , , , , .

, .
, ,
( ),
, .
,
. ,
. , ,
, , ,
, .
. ,
.
- .
, VI 9,1 VI , :
( )* . ,
."
, XI 6,2 VI - VII , :
,
,** ."
3 745-746. :
, , , ,
, .
."
4 891-892. , ( , ):
, (), ,
. "
,5 920-950;
VIII , , .
( ) ,
680. ,
, 920. ( ).
6 () , ,
, ,
.
:
, ." (. 125)
, :
, , ,
- , .
, ; ,

, ." (. 127)
:
, , .
() , .
, () ; , ;
, . () .
, ; ,
." (. 129)
:7
, , ()
(); . , ;
, ,
, ." (. 136-137)
8 ,
() 921. . ,
, :
,
; ,
, , .
: , ;
: , ,
,
. , ,
. , :
? - ! , , ,
, ; .
, , ,
- ! , , ,
.
, .
, , ( )
, ,
( ).
, , . ,
, .
, , ;
, , ,
.
, () , (
), ,
(). , ( );
. , . , , ,
,
, ; ,
; , ;
, .
; ,
; , ; ,
. , , ,

, : ,
."
, ,
, , ,
. , ;
. , ,
. , :
: !" - !"
- , , ;
, , ." ,
, , . ,
; . ,
() ,
, ;
, ;
, . ,
; , .
, ,
.
; - ;
, , , ,
, ,
. ,
, , ,
( ?), ,
. ()
, , ( )
, , , ,
, , .
, .
, : ,
, , ; ,
, ." : ()
, () . ,
, , .
, , ;
'' ( ), ()
."
9 , 930-940,
(?) :
, . , ,
. , ,
, . ,
(), , ,
, , .
,10 976-7:
. ,
, , "

, ,11
, 971. :
, ,
. , ,
, . ,
() , . ,
, ,
,12 .''
,13 , 1018. , ,
, , :
, , ,
( )."
14 1100,
, , :
, , (),
, , ,
, ."
, , III I,15 II :
,
, ; , ,
, ."
, ,16 (11961200), ,
" ", :
, ,
, , ,
, , ,
, , ,
, , ,
"
, ,17 :
, , ,
. ,
, : ,
, ."
, , ,
, .
, , ,18
.
, , . ,
. , ,
, , , .

( ),
( ). ,19
, .
, , ,
, VI - VII
.
, .
,
, , .
, .20 , ,
,
,21 .
,
. ,
.
, .
- , ,
.22 , ,
23
,
,
. " .
VI-VII .24
,
, . , ;
; ; ;
, . , , , ,
, , . "
, ().
II-III , ,

.
, . " " "
,
. ,
, .
", . ,
- , ;
.25
, , XII .26 ,
,
.27
, , ,
.

Badnji dan
Mnogi obiaji vezani za Badnji dan sasvim su paganski, a crkva im je kasnije dala hridansko obeleje. Obiaje oko
Badnjeg dana su Srbi nasledili od svojih predaka i jo uvek ih odravaju. Za badnjak se see grana hrasta, koji je kod
Slovena oduvek bio sveto drvo. Vezuje se za slovensko boanstvo Svetovida.
Badnji dan je pun rituala i simbolike, ivopisnih radnji i svi su oni povezani sa porodinim kultom i kultom ognjita.
Narodni obiaji oko Badnjeg dana su veoma stari i do danas se mnogo obiaja izgubilo ili zaboravilo. U razliitim
krajevima, obiaji se razlikuju u nekim elementima, a danas su prilagoeni ivotu u gradu.
Loenje badnjaka je u vezi sa ognjem i ognjitem. To je sredinji element simbolike raanja novog sunca jer je i
Badnji dan odmah posle kratkodnevnice. Mladi hrast je spaljivanjem davan ognju radi nove godine, a pregrti
varnica bacanih u nebo su najavljivale mnogo roda i prinosa.
Ved u ranu zoru, pucanjem iz puaka i prangija, objavljuje se odlazak u umu po badnjak. Badnjak seku iskljuivo
mukarci, najede domadin i najstariji sin, u rano jutro, pre izlaska sunca.
Pre seenja se drvetu nazove dobro jutro, estita mu se praznik i moli se da donese zdravlje i sredu porodici.
Zatim se drvo posipa itom, a u nekim krajevima mu se daruje kola posebno umeen za tu priliku. Drvo se ne sme
dodirnuti golim rukama, pa onaj koji ga see navlai rukavice.
Drvo se uvek zasecalo sa istone strane jer je trebalo da padne na istok. Onaj ko je sekao badnjak, trudio se da se
drvo ne mui tj. da se obori iz jednog udarca ili najvie sa tri. Ako drvo ne padne ni posle tredeg udarca, mora se
kidati rukama jer vie udaraca nije dozvoljeno.
Kada domadin donese badnjak, ostavlja ga pored ulaznih vrata, a tek sa prvim mrakom se badnjak unosi u kudu i
stavlja, prema obiaju, na ognjite.
Posle donoenja badnjaka kolje se peenica (ponegde se kolje ili utue na Tucindan). Obino je to prase, retko
jagnje (u vreme Boida nema jaganjaca), a ponegde durka ili guska. Peenica je rtva za novo leto, a ponegde se
zove i veselica ili boidnjar. To je ostatak starog kulta prinoenja rtve za raanje novog Boga.

?
, ,
...

K , , ,
.
.

, .
. , ,
, .
, . ,
, , , ,
. , , ,
.
K - . ,
, . , ,
. -
.

, .
,
. ,
. ,
, , .
, ,
.
O , , . ,
, , , , ...
, , ...
M, . ,
, .
- . .
,
.
, -,
.
.
.


O , , .
. , .
. ,

. ,
.
. ,
, , ,
. .
. ,
.

. , ,
.
: , , .
/ .
.
. .
, ,
.
.

, .
.

,
. ,
300 /. , .
,
, .
, .
?
, . , ,
, . , ,
.
.

, , , , , , .
, .
-
. , ,
.
, .
. ,
, , , .
( , )
. , ,
21. .
X , , .
.
. , ,
, . , 15. ,
. 44. .
.
, ,
, .
3 , , .
, .
, ,
. , .
- , , .
.
.
. , 7. ,

. .
: , , .
. ,
.
, .
: