Sie sind auf Seite 1von 62

STARA HRVATSKA

UPANIJA

PODGORSKA.

NAPISAO

E.

LASZOWSKI.

(JFVcsfatpoo *' CXXXF2IJ.

knjige Rada" jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.)

U ZAGREBU.
TISAK DIONIKE TISKARE.

'"

1899.

STARA HRVATSKA

UPANIJA

PODGORSKA.

NAPISAO

E. LASZOWSKI.

(Prestampano iz GXXXVIII.

knjige Rada" jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.)

U ZAGREBU.
TISAK DIONIKE TISKARE.

1899.

Nepobitno dokazan je fakat, da su comitati (upanije), koje nara spominju izprave teajem X I I . X I V . vieka u Hrvatskoj, uredba, koja se temelji na starim hrvatskim upama. Tragove ovim hrvat skim upama nalazimo sve do Drave. Godine 1255. spominje se supanattis Novak" na Dravi u Slavoniji Godine 1497. spominje se u darovnici hercega i bana Ivana Korvina. kojom daruje Nikoli Kotviu posjede oko Vrbovca (Tabora) u Zagorju, doslovno ovako: montem Wrbowecz desert um in quo castrum olim Werbo\vecz extasse dicitur, nec non suppanaium ac vniuersas possessiones vltra montem" . . . U priedjelu pako izmedju Save i Kupe odrala se je najjasnije uspomena na obstanak starohrvatskih upa. Za to nam pruaju jasne dokaze stara bratstva ili ti obine (rodne): Turopolje, Draganii, Cvetkovii, Pribii, Kra.ii. U Turopolju nalazimo jo i danas upana", a takova nalazimo u starije vrieme i u Draganiiraa, Stankovu, Cvetkoviima. Upravo kod ovih obina. u prolosti nji hovoj, nalazimo takove odnoaje, koji bitno karakteriu negdanju hrvatsku upu, koja se sterae u tom priedjelu. Gospodin prof. V. Klai. u svojoj razpravi Slavonija od X . do XIII. stoljea", upravo je liepo dokazao, da hrvatski comitati XIII. vieka niesu van ostatci hrvatskih plemenskih ili ti rodnih upa, u koje su donekle uvedene
1 2

T. M. E. Z. I. p. 104. - N. H. A. fasc, 1527. Nr. 5. Prije u kralj zem. arkivu, sada u Budimpeti.

E.

I,A8Z0WSKI,

neke tudje uredbe, a poimence uredbe t. z. sistema castra, koji je u to vrieme cvjetao u Ugarskoj. Ta uredba, koja nije drugoga porietla van njemakoga, primienjena na stare upi' slavenske, koje su Magjari nali u svojoj dananjoj domovini, nije mogla unititi starohrvatsku upu u Hrvatskoj, premda je ovom novom uredbom te razvitkom feudalnih prilika znatno oslabljena bila; ona dobiva vie teritorijalni administrativni znaaj. Stare hrvatske uredbe ivjele su u novim comitatima i na dalje, pa makar je bila u njima provedena razdioba iteljstva u razrede jobagiones castri", castrenses" itd. Medju ove hrvatske comitate (upanije), koji su zasnovani na podlozi staro-hrvatske upe, spada i comitatus de Podgoria" Podgora" Pogoria". Ovom zgodom razpravljati emo o toj staroj hrvatskoj upaniji podgorskoj. Prikazati emo najprije njezinu topografiju, a po tom i obseg njezin. Iza toga razpravljat emo o uredbama upanije podgorske, u koliko imademo o tom pismenih spomenika, a na pokon progovorit emo u kratko 'o crkvenim prilikama na terito riju ove upanije. Poto je pako upanija podgorska faktino, i neko vrieme jo samo formalno obstajala do oko polovice X I V . vieka, ograniit nam se valja na samo ovo razdoblje t. j do oko polovice X I V . vieka, koli u pogledu topografije toli njezinih uredaba te crkvenih prilika. Prema tomu razdieljena je ova razprava u poglavja: I. Topografiju. II. Uredbe podgorske upanije: A. upan podgorski; B. Bratstva upanije podgorske; C. Crkvene prilike u upaniji podgorskoj. Spomenut nam je jo i to, da ova razprava ne moe biti u svakom pogledu dotjerana, ona je tek pokuaj svoje vrsti. Razlogom je tomu. to ba ob ovom predmetu o starohrvatskim upani jama - nema gotovo nikakovih obsenijih strukovnih radnja u u naoj histor. literaturi. Nadati se je ipak, da e i to biti malen prilog k prouavanju uredaba staro-hrvatskih upanija. Napokon opaam, da sam upotrebio u toj razpravi neke kratice za naznaku vrela, koje ovdje razjanjujem : T. M . E. = Tkali monum. episcop. zagrab. T. M. Z. = Tkali monum. civitatis zagrab.

YV. 0. TB. Z. A. X. H. N A.

A. = \Ve.iizel: Codex Arpadianus cont. C. B. == Talloczv-Barabas: Oodex dipl. comitum Blagav. = Kr. zem. arkiv u Zagrebu. A . = Neoregestrata acta. A. Neoacquisita acta, u kr. zem. arkivu.

I. Topografija upanije podgorske do polovice XIV. vieka i obseg njezin.


Prije nego li emo govoriti o uredbama i zgodama upanije podgorske, nudno je. da upoznamo njezinu topografiju i obseg njezin. Poto je podgorska upanija obstajala do oko polovice X I V . vieka. to emo se. prikazujui topografiju njezinu, ograni ili lili na one topografijske nazive, koje nam vrela napominju teajem njezinoga obstanka. Mi emo dakle u ovom razdjelu nae razprave navesti svekolike nazive mjesta, rieka, potoka, posjeda, bregova, dolina itd., koje smo nali na teritoriju podgorske upa nije, a spominjane u listinama i inim pismenim spomenicima do polovice X I V . vieka. Mnogi su se nazivi sauvali sve do danas, nu imade i takovih, koji su odavna zaboravljeni, a na mjesto njih nastadoe novi. Oclgonenuti pak, kako se danas zovu mjesta itd., koja su zamienila poznate nam iz listina stare nazive novima, nije najlaka stvar. U takovom sluaju, gdje to odgonenuti nije mogue, valja nam, u koliko je mogue, oznaiti im tonije prostor, na kojem se do tino mjesto itd. traiti ima, t. j . gdje je neko stajalo. Nazive pako pisati emo onako, kako smo ih u vrelima ubiljeene nali. Kod svakoga citirati emo sub nota vrelo i godinu, kada se spominje, uz eventualne biljeke i opazke nae. Iztaknuti valja, da je mnogi naziv mjesta nastao od imena osoba ili roda, koji je to mjesto neko drao. Tako primjerice Pribii, Kraii, Cvetkovii, Draganii, Mirkopolje. Vukin most (Vukin ipak) dobie svoje ime po Pribi, Kraiu, Cvetku, Mirku, Vuki. Slinih primjera nalazimo i drugdje. Pod terra" razumievamo zemljitni posjed, dakle neki omedjeni zemljitni prostor. Ovakovi nose re dovito i svoj naziv, a gdje nema naziva, nalazimo ime osobe ili roda, koji je to drao. Nema sumnje, da je na takovim posjedima bilo i kua selo. Izrino se malo sela (villa") napominje u upaniji podgorskoj, akoprem nema sumnje da ih je bilo vie.

K.

I.ASZO\VSKl.

Pod nazivom mansio" valja razumievati osamljeno obitavaliSte pojedinca ili koje obitelji. Do polovice X I V . vieka nali smo u ispravama sliedece topogr. nazive: B e l a s t u d e n e c h (puteus) g. 1283. Medja Podgorja i lipovaeke gospotije. Ima se traiti oko Belog brega. (Bieli studenac) vSkrajna medja upanije podgorske. Tu bijae na okupu lipovacka gospoStija, zemlje okikih jobagiona Domaha i roda mu. te zemlje Vukovoja, jobagiona podgorskog. B e l c h v c h v (possessio) g. 1327.-' Posjed castrensa podgorskib. spadae pod grad Lipovac. Danas selo Belii. B e r z o u c h (mons) g. 1249. Medja posjeda Drokalenz. Ima se traiti iznad sela Bukovca, (moda Brezovac?) Jedan brieuljak tog imena nalazi se takodjer kod sela Petrovine. B i s k u p e c h (crkva sv. Petra de Biskupech) g. 1334.' U XIII. vieku villa Potogoria". Ime Biskupech dobi s toga, jer bijae po sjed biskupa zagrebakoga. G. 1235. (terrula de Podgoriai darovan zagreb. kaptolu. Po crkvi sv. Petra dobi ime Petrovina (ve u X V . vieku). koje nosi i dan danas. B r e b r o u c h (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. (i. 1327. zove se Debrouch (vidi nie). Danas selo Brebrovac. B r e b r o h c o u c h (tiuviusj g. 1249. Danas potok Brebrovac, koji izvire izpod sela Brebrovca te utjee u Kupinu kod sela Gudci u Draganiima. B r e g a n a (acpua) g. 1283. Medja lipovake gospotije naprama upaniji podgorskoj , in caput aque Bregana iuxta terras nobilium de genere Priba sub plaga occidentalrV Danas potok Bregana. Izvirao je dakle u upaniji podgorskoj. P>rewenni (rivulus) g. 1249. Medja posjeda Breznveha Izlievae se taj potok u potok Breznveha. Ovaj se danas jo zove Breveni potok, a nalazi se kod Desinca.
1 3 fi (i ; 8

w 7 8

T . - I J . C. B. p. 40. - T. B. C. B. i>. 102. W. U. A. VII. p. 294. T. M. E. II. p. !>;3. ' W. C. A. VII. p. 296. Ibidem. T B. C. li. p. !.".. W. C. A. VII. p. 291.

B r e z n v e h a (terrai g. 1249. Posjed roda Pribia. Po svoj prilici danas selo Breznik. Bre.zn.ycza (fons) g. 1249. Moda dananji potok Stoinec, to tee kroz selo Breznik. Broo.ono.ua (kapela sv. Pavla [de| Broconoua) g. 1334. Danas selo Pavlovani s kapelom sv. Pavla. B r o d a r i (crkva sv. Martina de Brodari) g. 1334. Danas selo Hrnjetii na Kupi sa upnom crkvom sv. Martina. Jo danas stoji nedaleko Hrnjetia selo Brodarci. Ime Uernethichi'' nalazimo tek u X V . vieku i to g. 1441 a tamo su onda ivjeli nobiles a st ronses" spadajui pod grad Ozalj/' B u e h o u i c h a (fons) god. 1249. Medja posjeda Buelnvicha." Danas potok Bukovica; izvire kod sela Bukovice a utjee u Kupu kod Zaluke. B u c h v v i c h a (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia Danas selo Bukovica izpod Prekrija. B u d i n a B u d v n a (terra indaginis Budina indago Budvna) g. 1249. Posjed roda Pribia Leao je na sjeveru od ua potoka Brebrovca u Kupinu Danas se zove tim imenom Budina" zemlja kod Slavetia pod umom zvanom Stiska. IJukouz (H u vi us) g. 1249. Medja posjeda Drokalenz. Danas potok to protjee selom Bukovcem a utjee u potok Dragu (Bukovak). B u z a n (vallis) g. 1284. Medja posjeda liuscindola. Ova do lina ima biti negdje oko Lokoindola. C a r u a u i k a m e n (lapis) g. 1284. Medja posjeda Toplice. Taj kamen niesmo mogli ustanoviti gdje je stajao. Jedan Krvavi kamen" nalazi se u Dolu obine Kraia izpod Kostela, posjeda Vancauva. Pria se, da je taj kamen ostao krvav uslied turskog pos 3 4 7 3 9 10 11

f> 6

7 6

1 0 11

Ibidem. '-' Ibidem. T. M. E. II. p. 93. Ibidem. Lopai, Urbari, str. 259. W. C. A. VII. p. 297. Ibidem. Ibidem pag. 298. 299. Ibidem p. 293. Kukuljevie: Regest. Nro. 1361. Ibidem Nr. 1361.
:; 1 9

E . LASZO\\'SKI,

(6)

kolja. Kod sela Celine nalazi se u briegu oranica, koja se sove Krvari brieg" radi toga, jer je zemlja crvena kan krv. O h e b d e n (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. Ista iz prava napominje dva posjeda (terra) istog imena. Jedan je bez sumnje da nanje selo Cabdin, dok je drugi bio neto nie Okinice kod Crne mlake. C h e b d e n (rivulus) g. 1249. C h e b d v n g. 1257. Potok abdinski. C h e r e c h e z (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. Leao je izmedju Dvorjana, Golivrha i Bukovca. Ima danas kod sv. .lane brieg, zasadjen vinogradom, a zove se Cerete". h e r e s n e u c h (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. Bijae izmedju potoka Cheresneucha ? i Selne na Kupi, dakle medju Kupom i selom Brezari izpod Kraia. Omedjen s iztoka potokom Selnom sa zapada potokom Cheresneuchem (?). h e r e s n e u c h (rivulus) g. 1249. Medja istoimena posjeda.' Utjecae u Kupu. C h e r m o s n i (rivulus) god. 1249. Medja posjeda Bukovice (Buchwicha). Utjecae u potok Bukovicu. C h e r n i l i e v e c z (terra) g. 1345. Bijae posjed olta, sina 1 U tr kova, onda ga kupi za 15 maraka Dragan, sin Radoev, comes podgorskih jobagiona, te ga darova obini i crkvi sv. Nikole u Jastrebarskom. Danas ernilovac. C h o r n a m l a k a (fluvius) g. 1249. Medja posjeda Chebdina." Danas valjda dio Okinice kod parne pilane Cerne mlake. C h u c o u a g o r i c h a (mons) g. 1283. (ukova gorica). Medja gospotije lipovake i Podgorja. Danas ukova-gorica" izmedju ume Lipovca i Pleivice. C h v p k e (frutices spinarum) g. 1284. Medja posjeda Rusindola. Tamo bijae vrelo.
2 3 1 0 7 9 10 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1 0 1

W. C. A. VII. p. 291. Ibidem i privilegij jastrebarski. W. C. A. VII. p. 293. Ibidem p. 298. Ibidem. Ibidem p. 297. Z. A. W. C. A. VII. p. 291. T.B. C. B. p. 46. Kukuljevi: Regest. Nr. 1361.

C 1 a n c h (locus ubi sunt tres montieuli ubi est via publica) g id. 1284. Medja posjeda Rusindola. Klanjac, kojim je cesta prolazila. C o z t a n e b u c (mons) g. 1249. Medja posjeda Grabrounicz. Ima se traiti na lievoj strani potoka Kupine, kod mjesta gdje je potok Zebin (?) utjecao u nju. Svakako iznad Pribia. Co s t a n e u eh (tiuvius) g. 1249. Medja posjeda insula putei". Po svoj prilici danas potok to protjee umberakim Kostanjeveem. O r a v si g (terra generatbnis Cravsig) god. 1249. Posjedi roda Kraia. Medjaio sa posjedima: Grabrounicz, Buchwicha, terra insule Putei, terra indaginis Budina, i Mirkovim poljem (g. 1316.). Danas teritorij kraike obine. (Jul pa (aqua) g. 1249. C o l p a g. 1316. Rieka Kupa. C u p c h i n a (limia aqua) g. 1249. Potok Kupina. C u p u z (rivulus) g. 1249. Medja posjeda Cupuzdol. Kupeki potok kod sela Kupedola. C u p u z d o l (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. - Dananje selo Kupedol u upi sv. Ane. G v v e k o i g i (generationes C.) g. 1249. Medjai terrae Chebden". Terra filiorum CuetJc god. 1257 Terra generationis Cvetkowich g. 1345. Danas teritorij obine Cvetkovii. D a l i c h : Vidi Dolvch. D a n kp o t o k a (fluvius) g. 1284. Medja posjeda Ruseindola. Ne da se ustanoviti. Traiti ga valja oko Lokoindola. D e b r o u c h (possessio) g. 1327. Posjed podgorskih castrensa, spadae pod grad Lipovac. Jsto to Brebrouch. D o l i a ni (terra) g. 1312. 1345. U X V . vieku (1450.) spo minje se pod imenom Dolvane". Danas selo Dolanski jarek izpod Molunja. 1312. bio posjed comesa Dragana.
1 2 3 4 5 7 9 10 11 12 13 1

Ibidem.

- W. C. A. VII. p. 296.

10

11

12

1 8

Ibidem p. 297 i dalje. Ibidem p. 296 i dalje. Ibidem p. 298. T.B. C. B. p. 81. W. C. A. VII. p. 296. 298.' Ibidem p. 292. Ibidem. " Ibidem. Privilegij jastrebarski, te u kr. zem. arkivu N. A. A. Kukuljevi: Regest. Nr. 1361. T.B. C. B. p. 102. N. A. A. i arkiv jugosl. akad. (1312.) Ark. zagr. kaptola. Acta ant. f. 30. Nro. 3.
4 B 1 7 8

D o l v c h (fons) g. 1249. Medja posjeda Chebden. Danas potok Dolnja kod Jaatrebarskoga. G L 1257. u privilegija jastrebarskom spominje se pod imenom Daiich. D o m a g o u i c h . (terra) g, 1327. Posjed Radina sina Radomera de Domagouich roda Domagovia. Danas posjed obine Dona* govii kod Jastre barskoga. D r a g a (ripa) g. 1316. Medja posjeda Mirkopolja na potoku Glinech" (?) D r a g o n i s (monsj g. 1249. Medja posjeda Drokalenz". Draf/once g. 1283. Medja lipovaeke gospotije i upanije podgorske.' Danas brdo Dragonoec. D r a g os (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia.'' Spominje se na potoku Kupini (iuxta Cupchvnam). U dotinoj iz pravi stoji terra Dragos" bez i kakova dodatka. Moe biti da je to ime osobe, a po njoj nosila je ta terra svoje ime. Po tom bi to bio posjed Dragoev od roda Pribia. U privilegiju jastrebarskom spominje se terra generacionis Draguslaii" (g. 1257.),' a g. 1316. spo minju se ..de genere Dragozlaichi" kao susjedi - medjai posjeda Mirkopolja Prema tomu moemo suditi, da je to teritorij potonje obine DraganieA. D r a g o u an i vallis, puteus. Vidi Draguandol (tiuvius). D r a g u a n d o l (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. U. 1450. Drago\\ andol.' Danas selo Dragovanak na iztok Slavetiu. D r a g u a n d o l (tiuvius) g. 1249. Medja posjeda Zcopna" i Dragovandol". Isto to puteus vallis Drairuani". " Danas potok Dragovanak. I dolina vallis Draguani" ima se traiti oko Dra go vanaka. D r a g u z l a i i (terra generacionis Draguzlaii) god. 1257. Od te zemlje roda Draguslavova (moda Dragoeva) dobie dielak hosa 3 ; 7 8 1 l 1 2 3 1 6 8 7 8 9 1 0

VV. C. A. VII. p. 291. Z. A. Transump. don. reg. saec. Tom. III. p. 251. T.B. C. B. p. 82. W. C. A. VII. p. 294. T.B. C. B. p. 45. W. C. A. VII. p. 298. Izvor, u jastrebarskom arkivu. T. B. C. B. p. 82. W. C. A. p. 295. Kapt. zagr. ark. Act. ant. tasc. "d a. Nru. 3. W. C. A. VII. p. 295.

pites jastrebarski. Medjaili su ti posjedi sa Jastrebarskim. Izporedi Dragos". D r o k a l e n z (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. Tono se no da ustanoviti, gdje je bio taj posjed. Nu svakako imao bi se traiti negdje sjeverno od sela Dragovanaka, ili uz gornji tok potoka Volavice. D u b r a v a . Vidi Machkovacz. D u o r c h e n i c h a (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. Izporedi Duorian. I) u o r c h e n i c h a (tiuvius) g. 1249. Medja posjeda istog imena. Danas potok Dvoranica, izvire izpod Dvorjana u Ivani-selu i tee izpod anibriega u Malunje. D u o r i a n (possessio) g. 1327. Pripadae tada gradu Lipovcu, a ivjeli su tamo castrenses podgorski. Isto to Duorchenicha (terraj. Gr. 1450. pod imenom Dworyane". Danas selo Dvorjani kod sv. Ane. G a z l i eha (monsl g. 1284. Medja posjeda Thoplicha"." Ima se traiti kod sela Toplice. ( J l o g o n c h i z (tiuvius) g 1249. Medja posjeda Breznveha". Ima danas potok Glogovec. ali taj ne e biti istovjetan sa ovim. Koji je to danas, ne znamo. G n i l e c h (iluviusj medja posjeda Mirkopolja g. 1316. Negdje kod Mirkopolja. Dananje ime ne znamo. G r ore ha, (possessio) g. 1327. Spadae pod grad Lipovac, a tamo nastavahu castrenses podgorske upanije. Danas selo Gorica. G o u r i e n a (kapela sv. Ivana de Gourienaj g. 1334. U X V . vieku dolazi isto mjesto pod imenom St. Johannes" ili Lvanecz". U X V I . vieku poprimi ime dananje Deinec. Pod gore reenim nazivom ima se razumievati selo Gor. Deinec sa kapelom sv. Ivana. G. 1466. dobi posebne slobode od kneza Martina Frankopana.
1 2 3 4 5 7 6 tJ 10 1 2

8 7

M 9 10

Ibidem p. 293. Ibidem. ' Ibidem. T.B. C. B, p. 102. Ark. zagr. kapt. act. aut. f. 30. Nr. :). Kukuljevi: Reg. Nro. 1361. W. C. A. p. 291. T.B. C. B. p. 82. T.B. 0. B. p. 102. T. M. E. II. p. 93.

G r a b r o u n i c z (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. Bijae posjed s obe strane na potoku Kupini, negdje iznad Kratica, moda dananje selo Strmac? Q r a d i s c h e Imonticulus) g. 1316 Medja posjeda Mirkopolja na kupi naproti Treerovcu. Taj naziv nas nuka, da moemo nasluivati, da se je na toni brieuljku nalazile kakovo gradite, t. j . podor gradjevina Nije li to trag kakovih prehistoriekih gradjevina? Taj humak Gradie" nalazi se blizu Mirkopolja na lievoj obali Kupe u podobi visoka mravinjaka, a pokrit je umom. Na vrhu se na laze tragovi razvalina. Pria narod, da taj grad, sagradjen na Gra diu", bijae neko svojina Mirka, po kojem dobi Mirkopolje svoje ime. Pod gradom bijae, kako pria veli, brvno preko Kupe, kojim se prelazilo u Treerovac. Narodna predaja pozna neku vlastnicu Gradia po imenu groficu (lalvanku, koja bijae velikom nasilnicom-tirankom.
51

G r a d n i c h a (tiuvius) g. 1283. Medja lipovake gospotije i Podgorja. Po svoj prilici skrajni gornji tok potoka Gradne, sjevero-iztono Bielom briegu. G r e c h (possessio juxta Culpam) g. 1327. Posjed knezova Babonia, to ga dobie darom kralja Bele (ex donacione regis Bele). Danas Gradec na Kupi kod Karlovca. H e u n j (rivus) g. 1201. Medja posjeda Potogoria"/ utjecae u potok Volaule (Volavica). Ima se traiti oko Petrovine. I s t e n e c (mons) g. 1201. Medja posjeda Potogoria". Zapadno od Petrovine nalazimo na briegu kapelu Sv. Tiela. Nije li gornji naziv u savezu s tom kapelicom? (Isten je magjarska rie = Bog.) Jachkouech (metenobilium de genere Jachkouech de genere Jachkouichi). Posjedi roda Jachkovichi medjili su s posjedom Mirkopoljem sa zapada. Danas posjed sela Vrhovac. Izporedi nie Jeschko". J a l e z i (silva) g. 1249. Spominje se kao medja posjeda terra indaginis Budina indago Budvna".
3 4 6 7 8 1 2 3 4 fl (i 7 8

W. C. A. VII. p. 296. T . - B . C. B. p. 81. Ibidem p. 46. Ibidem p. 102. T. M. E. I. p. 14. Ibidem. T.B. C. B. p. 81. 82. \V. 0. A. VII. p. 299.

J a z t r a b u r z c a - J a z t r a b u r z e k a J a z t r a b a r c k a (terra, forenses de hospites de villa) g. 1249. 1257. Jaztrebarzka g. 1314. Dananje trgovite Jastrebarsko (daska). J e s c h k o (crkva sv. Kosine i Damjana de Jeschko) g. 1334. To ime dobi u staro vrieme reeno mjesto po plemenitom rodu Jachkouich", koji se g. 1316. spominje kao medja Mirkopolja. Danas se to mjesto zove Vrhovac. a u njem je upna crkva gore spomenutih svetaca. Ve g. 1450. dolazi pod imenom Vorhouczv". J e k o u o (crkva sv. Marije de Jeskouo) g. 1334.* Danas selo Mahino sa upnom crkvom 13. D. M. God. 1450. dolazi pod imenom MachvchnoV* Vidi nie Machiehin". J e z e r o (lacus) god. 1283. To jezerce sjae na iztonoj strani briega Dragonoca (Dragonez) te bijae medjaem izmedju lipovake gospotije i Podgorja." L a s k o - u e c h (fluvius) god. 1284. Medja posjeda Kuseindola. Danas potok Leina. iztono od Lokoindola. L i p o u a - m l a c a g. 1345. Medja posjeda Ohernilovca. Isto to nie Mlaca". L o c a u c (rivus) g. 1201. Medja posjeda Potogoria" (Petrovine). V idi Lukavecz. L o m n i c h a d r a g a (vallis) g. 1283. Medja gospotije lipovake i Podgorja. Dolina na jug briega Vel. Lomnika. (Lomnika draga). L u k a v e c z (rivulus) god. 1812; 1345. Medja posjeda Chernilovca. Danas potok Lukavec izvire u istoimenoj umi kod sela Belii i utjee kod Volavja u potok Crnilovec. M a c h i c i n (terra) god. 1249. Posjed roda Pribia. U X I V . vieku (g. 1334.) .leskouo, u X V . Machvchno. Danas Mahino. M a c h i c u s (tiuvius) g. 1249. Medja posjeda Machicin.
1 2 3 7 s 10 11 12 13

0 7 8 J

10 11

12 1 3

Ibidem p. 291. 292. i privilegij jastrebarski T.B. C. B. p. 77. * T. M. E. II. p. 93. Ark. zagr. kapt. Act. ant. i'asc. 30. Nr. 3. T. M. E. II. p. 93. ' Ark. zagr. kapt. act. aut. f. 30. Nr. 3. T.B. C. B. p. 15. Kukuljevi. Reg. Nr. 1361. Z. A. T. M. E. I. p. 14. T.B. C. B. p. 45. Z. A., te arkiv jugosl. akademije (1312.). W. C. A. VII. p. 299. Ibidem.
3 1

1 2

K. LASZOM 8KI,
1

(18)

M a e h k o v a c z (Dubrava Machkovacz, silval g. 124>. Danas suma Dubrava, iz tono od Jastrebarskoga. .Malu i na (aqua) g. 1345. Vidi Molona (rivulus). M o l o n a (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. Danas solo Mo tanje. Dolj. Molunje (Also-Molona I, to se god. 1384. i 1422. spo minje kao posjed roda Domagovica, jest dananje llrastje izpod Molunja (Hrastie aliter Also-Molona). ini se da ovog nije bilo za vrieme obstanka podgorske upanije. M o l o n a (rivulus) g. 1242. Medja istoimena posjeda.' (!. 1345. Maluina (aqua), na njoj bijae most. Danas potok Malunje. M i r k (campus) Spominje se medju medjaima posjeda Mirkouopole g. 1316. M i r k on o p o l e (terra seu possessio) g. 1316. Posjed roda Pri bia. prodan banu Stjepanu Baboniu. Od tog doba spadae pod gospotiju ozaljsku. Danas Mirkopolje na Kupi naproti Trgu M l a c a (dieta Lipotta) g. 1345. Isto to gore Lipoua-Mlaca. M l a k a - R a k i t o v a g. 1345. Vidi Rakitova Mlaka. M l a t a (lacus) g. 1249. ' Medja posjeda terra indaginis Budina". Ob l a n i (rivulus) g. 1249. Medja posjeda Dragouandol. " Koji je potok danas, ne moemo ustanoviti. O r e h o u a c z (Orehouecz) (tiuvius) g. 1312. 1345. Medja po sjeda Chernilovec. Utjecae u potok Malunje (Molona), blizu mosta na ovom. Danas ima potok Orehovac, koji utjee u potok Crni lovec. a ovaj utjee kod Domagovia u Kupinu. Cini se daje isto vjetan sa Orehouacz". O r e h o u z (tiuvius) g. 1249. Medja posjeda Maehicin. O z t a g o n v c h a (mons?) g. 1249. Medja posjeda Drokalenz. (Po svoj prilici imalo bi biti pisano Oztragorvcha = Otragorica). Moda je to Veliki vrh iznad Slavetia.
2 3 4 7 y ! 1 11 12 13

8 9

10 11 12 1 3

Z. A. - Ibidem. W. C. A. VII. p. 292. Z. A. Trans. don. reg. saec. Tora. III. p. 251 i dalje. W. C. A. VII. p. 292. * T.B. C. B. p. 81. Ibidem. Z. A. W. C. A. VII. p. 298/9. Ibidem p. 296. Z. A. i ark. jugosl. akad. (1812.) VV. C. A. VII. p. 299. Ibidem p. 294.
3 4 7

P i s s e c h (rivulus) g. 1283. Medja lipovake gospotije i Podgorja. Ima se traiti zapadno od brda Pleivice (?). P l e s i u i c h a (terra) g. 1283. Terra emptitia Ivana Okikoga. prodana Radoslavu Baboniu, zajedno s gradom Lipovcem. Oini se, da je prije pripadala upaniji podgorskoj. Danas Pleivica. Vidi Prelepi". P o e h e c l v c h (rivulus) g. 1249. Medja posjeda Draguandola. P o d g o r a t castrum de P.) g. 1283.. Pod g o r i a (locusl g. 1193 1197. etc. Podgorva. Podkoria (comitatus, castrum, comesdeP.) 1244. 1249. 1264. etc. 1327. 1345." Ovim imenom, raznog oblika, nazivlju stare izprave grad i upaniju podgorsku. Danas nema nit grada nit razvaline takova imena, na eielom obsegu negdanje podgorske upanije. Podgorjem se nazivlje sav priedjel oko Slavetia i sv. .lane, jo i dan danas. Gdje je dakle stajao stari neko upanijski grad Podgorje? Kako se zove danas ona topogratijska toka, gdje je on neko stajao ? Uzalud traimo Podgorski grad na ma kojoj karti, a ne poznaje ga niti narodna tradicija ondjenjeg iteljstva. Nu unato svemu tomu nije mogue, da je stari podgorski grad netragom izbrisan sa povr ine zemaljske. Nije li promienio svoje ime? Ne stoji li kakav grad ili razvalina drugog imena, pod kojim se krije stari podgorski grad ? Uzmemo li u obzir ime Podgoria", Podgora", Podgorje", koje je isto hrvatsko, to nas ovo ime upuuje, da je grad toga imena stajao negdje pod gorom. Morao je dakle grad Podgorje stajati izpod gore, a nipoto na gori i usred iroke ravnice, to no se od podnoja pljeivikih ogranaka pruila na jug do Kupe. Po tom valja nam traiti grad Podgorje na podnoju pljeivikih ogra naka. 1 zbilja tamo ga moramo nai. Kod traenja tog grada pomau nas samo stari pismeni spome nici. Stari popis upa biskupije zagrebake od g. 1501. spominje nam Petra, upnika erkve sv. Ane in Podgorva", i kapelana njc1 2 3 4 5

T . u . c. i>. p. u;. Ibidem p. 45. \V. C. A. VII. p. 296. T.B C. 15. pag. I 1. ' T. M. K. p. 5. Kukulj. God. Dipl. p. 185. \V. (.'. A. VII. p. 200. Kukuljevir. Reiiest. Nr. 470 i 1341. T. B. 0. B, p. im'.
1

R 8

II
1

K. LA6ZOW8KJ,
2

I 14)

gosrog imuna. Imademo nadalje izpravu od g. MAH., koja nam takodjer pomae rieavati nae pitanje glede poloaja grada Bor gorja. Ona veli najednom mjestu: subtus eastellum seu turrim purtium ipsarum (t. j . litigantium) Tadgonja vocntum". Dalje opet: possessio Felsew Wolawlya supra turrim", onda apud ecclesiam aanctae Annae matris gloriosae virginis Mariae in Podyoria . Iz teksta dakle ove isprave jasno doznajemo: 1. da je eastellum seu turris Podgorva" zbilja jo polovicom X V I . vieka obstajao, t. j . da je podgorski grad u to doba nosio j(> svoje staro ime : 2. da se je selo (possessio) iznad grada Podgorja (supra turrim) zvalo Felsew-Wolawlya t. j . Gornje Volavje; 3. da je upna crkva sv. Ane stajala u Podgorja (u uem smislu), to se vidi takodjer iz spomenutoga popisa upa od g. loOl. Vidimo dakle jasno, da je grad Podgorje stajao u dananjoj upi sv. Jane, a da povie njega stajae selo Felsew-YVola\vlya. Ako, poznavajui dobro ovu okolicu, dovedemo ovo poznavanje okolice u sklad sa rieima spomenute izprave od god. 1543., opa amo odmah, da je reeno selo Felsew-\Vola\vlye dananje selo Draga, i to onaj dio toga, koji se protee na desnoj obali potoka Drage zvanoga neko. tiuvius Wolawlye" hrbtom (oplazom) briega; da je selo danas zvano Gorica, sa upnom crkvom sv. Ane, ona topogratijska toka, koju izprava zove ,,de Podgorva", a prema tomu eastellum seu Turris Podgorya" nije drugo nego dananja razvalina Turanj , koja stoji na oplazu brdaca izpod Spigelskoga briega, iznad ceste, koja se vijuga klancem iz Drage prema Zumberku. I doista vidimo, da je iznad ove razvaline negdanjega Podgorja-grada dio sela Drage, neko zvanoga Felsew-Wolawlya. Tako smo sretno ustanovili toku, gdje je stajao stari podgorski grad. Grad Podgorje nalazimo spominjan u X V I . vieku, sad pod imenom Turris lapidea in Felsew-Wolawlyaf, sad pak pod imenom Turan". Kasnije se po obitelji Kievia nazivae Kievi-Turan. Danas jedno stavno Turanj" a upa tamonja sv. Ana pod Turnjem" (sub Turen).
u 3 u 1 2 3

Starine IV. pag. 218. N. A. A. U izpravi od g. 1543.

P o d g o r i a (crkva B. D. M. de Podgoria) g. 1263. Kod crkve B. D. M. de Podgoria bio je g. 1263. upnikom Martin, bivi prije uvar crkve vacke. To se mjesto kasnije prozva Volavje, gdje i danas stoji crkva B. D. M. P o d g o r i a (terrula) g. 1235. Vidi Potogoria; P o d g o r i a (fiuvius) g. 1257. Medja posjeda Jastrebarskoga. Danas potok Rieka, koji protjee kroz Jastrebarsko. P o g a n e n i u e (loeus) g. 1283. Medja gospotije lipovake i Podgorja. Pogana njiva znai staru zaputenu oranicu-njivu. Ovakovih ima danas dosta jo po Pleivici. Pae se tragovi oranja vide i u stoljetnim umama, koje su po pljeivikom gorju porasle. P o l i g r a d (terra) g. 1312. 1345. Medjaio sa posjedom Oernilovcem. ' P o t o g o r i a (villa) g. 1201. Prema opisu medja stajalo je to selo oko potoka Volavice, Svibna i Lukavca (?); Bijae posjed zagreb. biskupa, ' koji ga terrulam Podgoria" (g. 1235.) darova svomu kaptolu. Kasnije dolazi pod imenom Biskupech" a po crkvi sv. Petra prozva se kasnije Petrovinom. P r e c o p a (mons) god. 1284., P r e c o p e god. 1283. Medja go spotije lipovake i Podgorja (god. 1283), pak medja posjeda Ruscindola (g. 1284.). Ima se traiti kod Pleivice. P r e l e p i (crkva sv. Jurja de Prelepi) g. 1334. Danas Prilipje u upi Pleivikoj. Crkva sv Jurja stoji u Pleivici. Bilo je dakle selo Prilipje znatnije od Pleivice, jer po njem nosi crkva ime svoje ,,de Prelepi". P r i b i c h i (crkva sv. Siksta de Pribichi) g. 1334. To mjesto dobi svoje ime po rodu Priba" (generatio Priba): Pribii. Danas Pribii sa upnom crkvom sv. Siksta P r i eh a w i n i (terra) g. 1249. Posjed roda Pribia. (Moda Privinci.)
1 8 8 4 : 1 7 8 9 10

1 0

Suinmarium izprava samostana svetiokog I. p. 14. u Z. A. - T. M. E. I. p. 75. Privilegij jastrebarski. T. B. C. li. p. 46. Z. A. i ark. jugosl. akad. (1312.) " T. M. E. I. p. 14, Kukuljevi. Reg. Nr. 1361, te T B . C. B. p. 46. T. M. E. II. p. 93. Ibidem. W. C. A. VII. ]>. 297.
3 4 5 7 H 9

P r i c h a v n Prychayn Prichayni (fona) g. 1249. MedjaS posjeda Pricha\vini i terrae indaginis Rudina". P r i l e p i (terra) g. 1283. Pripadae gospotiji lipovakoj. odnosno Ivanu Okikomu. kao terra donativa" S gradom Lipovcem proda je 1283. Radoslavu Baboniu. Danas Prilipje. Vidi: Prelepi. P u t e v insula (terra insule Putev) g. 1249.' Ima se traiti na potoka Kupini i Brebroveu izmedju Vukin-ipka i Gor. Kupine te Pribia. Svakako je taj posjed leao medju potocima, s toga se i zvao otokom. R a h c h a. Vidi: Raseha. R ak i t o u a m l a k a g. 1312. 1345. Medja posjeda ('erni lovca. U umi grofa Erdida, zvanoj Rakitovica. dvie su mlake, u veoj se goje ribe. R a s e h a (VVovn filius Cherna de Rahcha, Vechedrag de Raseha) g. 1264. 1284. Spominju se u listinama osobe iz Raseha' ; bilo je to prebivalite napomenutih osoba. Bez sumnje dananje Hraa izpod Toplice. Prebivahu tamo jobagioni podgorski. Raseha (tiuvius) god. 1249. Medja posjeda Toplice. ' Danas potok Raica, to izvire izpod Tihoaja, a utjee u Toplicu. R a u n i u o r h (mons) god. 1283. Medja lipovake gospotije i Podgorja. Valjda Rauniuvrh" = Ravnivrh. Ima se traiti na zapad brda Pleivici. R a z t o c a (terra) g. 1283. Pripadae pod grad Lipovaae, od nosno Ivanu Okikomu, kao terra donativa". Prodano s gradom Lipovcem Radoslavu Baboniu (1283.) Danas Kastoki kod Slavetia. R e k a (terra) g, 1249. Posjed roda Pribia. G. 1327. pripadae gradu Lipovcu, a tamo stanovahu castrenses upanije podgorske.'' R e k a (fluvius) g. 1283. Spominje se medju medjaima lipovake gospotije i Podgorja. G. 1257. Podgoria. Danas potok Rieka.
1 2 4 6 4 1 7 8 10

7 d a

1 0

Ibidem p. 297. 299. T . - B . C. B. p. 44. W. C. A. VTI. p. 297. Z. A. i ark. jugosl. akad. (1312.) Kukuljevi: Regesta. Nr. 881 i 1361. ' \V. C. A. L1I. p. 294. T.B. C. B. p. 46. Ibidem p. 44. W. C. A. p. 292. T . - B . 0, li. p. 102. T.--B. C. B. p. 46.
2 3 4

R u f o i n. Vidi Ruscinpotnk. R u p a (fovea) g. 1249. Spominje se medju medjaima posjeda terra indaginis Budina". II u se i n (vallis) g. 1284 Medja posjeda Ruscindola. Dolina uz potok Rustinec. R u s c i n d o l (terra) g. 1284. Posjed roda Pribia. prodan Rado slavu Baboniu. Ima se traiti na potoku Rustincu iznad Pavloveana. R u s c i n potok (tiuvius) g. 1284. Medja posjeda Ruscindola. Danas potok Rustinec. R u z i n d o l . Vidi Ruscindol. S e e l n v (fons) g. 1249.' Medja posjeda heresneuch". Danas potok Selna. koji izvire k o d sela Brezaria, a utjee u Kupu iznad Mirkopolja. S c e n n v (rivus) g. 1249." Medja terrae Prichawini" (Prvinei iznad Prekrija?). Dananje se ime tog potoka ne da ustanoviti. S c i r o b o t a v (rivulus) g. 1249 Medja posjeda terrae Prichavini". Ne moe se ustanoviti dananje ime tog potoka. S c i t u t (rivulus) g. 1249. Medja zemlje Reka". Po svoj pri lici je ovo ime krivo prepisano ili je u izvorniku pisarska pogreka. Moralo bi glasiti Siccus" t. j suhi". Prema tomu ustanovit bi se dalo dananje ime tog potoka. Potok Sunaca tee blizu Reke. Po tom je to ovaj potok. Sclauetichi S c l a u e t h v c h Se l a u e t i c z v (vitla) g. 1249. Posjed, gdje su ivjeli castrenses grada Podgorja. U . 1327. (possessio Sclauetiz) s p a d a e pod grad Lipovac (posjed podgor ski b eastrensa). S e l e peh ae S c 1 e p o h a c z (rivulus) god. 1249. Medja zemlje Brebrouch" (Brebrovac). Ima se traiti oko sela Brebrovca. Danas se valjda inae zove taj potok.
1 2 3 1 7 8 9 10 11

VV. o. e. p. 299, - K u k i i l j e v i : Regosta. Nr. 1361.


1

1 1
r

'

Ibidem. Ibidem. W . 0. A .

Ibidem p. Ibidem. VV. C. A . " Ibidem p. u T . B . 0. " W . 0. A .


7 8

p. 298. 297. V I I . p. 292. 296. B. ]. 102. p. 296.

18

E. L A S Z O U S K I .

(18)

S i c c u s - p o t o k god. 1249. Medja posjeda Chebden. Danas valjda Suha struga kod Cabdina. Su i bi n (tiuvius) god. 1201. Medja kaptolskog posjeda ..Vili;, Potogoria" Danas potok Sviben iztono Volavju i Petrovim. S y p e k (crkva sv. Jurja de Sypak) g. 1334. Danas Sipak n Draganiu sa upnom crkvom sv. Jurja. Syu(in). Vidi Zvuin. S z e n o (promonthorium) g. 1346. Tu je Andrija .laskav imao vinograd, koji darova kapeli sv. Duha u Jastrebarskom.' T h o p i n a d r a g a (vallis) g. 1283 Medja lipovake gospotije i Podgorja. (G. 1474. Tumpina draga). Uvala medju vrelom Bregane i Lomnikog jarka (drage). Danas Tupina draga. To lom as (pons) g. 1201. Most taj bijae na potoku Svibnu kod Petrovine. T o p l i c h a T h o p l i c h a T u p l v e e (terra) god. 1249 Posjed roda Pribia. G. 1284. proda Pribko, sin Pribe, posjed To plicha za 25 maraka comesu Radislavu. sinu Stjepana (Babonia).' Danas Toplica u upi sv. Ane. T o p l i c a , T o p l i c h a , T h o p l i c h a , T u p l y c h a . Tup Ive za (tiuvius, aqua) god. 1249. 1264. 1284. Medja posjeda Toplice., Danas potok Toplica. T r e z t e m (rivulus) g. 1249. Medja zemlje terra indaginis Budina". Kako se danas zove i gdje je taj potok, ne da se usta noviti. T u l z t i u e r h (mons) g. 1249. Medja zemlje Drokalenz". V a l a u l e (vallis) g. 1249 Medja posjeda (terrae) Drokalenz. Dolina uz Volavicu '? V a r a n a p e c h (lapis) g. 1316. Medja posjeda Mirkopolja.
2 8 5 15 8 9 10 1 1 18
1

W . 0 . A . V I I . p. 292.

T. M. E. Z. I. p. 14. T. M. E. II. p. 93. Z. A . a. n. a. ' T . - B . 0. B. p. 45. " T. M . E. I. p. 14. W. 0. A . p. 294. Kukuljevi: Rejresta. Reg, Nr. 1861. * Ibidem, i regest N r . 881 (N. R. A . fasc. I I I . N r . 12.. prije u kr. zem. arkivu, sada u Budimpeti). W. C. A . p. 299. Ibidem p. 294. Ibidem. T.B. C. B. p. 81.
3 4 r 7 8 1 0 1 1 1 2

(19)

STARA H R V A T S K A UPANTJA PODGORSKA.

19

V i d v n a g o r i eha (mons) g. 1249. Kod Rastoka izpod Toplice je i danas brieg, koji se zove Vidina-gorica. W l c o n i s p o n s g. 1249. Spominje se medju medjaima po sjeda terrae insule Putev". Bijae na potoku Brebrovcu, izpod sela Gor. Kupine. Porieklo tog naziva bit e u savezu sa imenom VVlk" = Vuk" = Vuka". Slino dobi svoje ime posjed Vukin Sipak, koji se u X V . vieku napominje u listinama. Danas je Vukin most" iznad Vukin-.ipka. V o l a u l a (crkva sv. Marije de Volaula) g. 1334. Neko Pod goria s istom crkvom g. 1263. Danas Volavje sa crkvom B. D. M. Poznata crkva radi velikih protenja. V o l a u l a (rivus, fons) g. 1201., 1249. Medja posjeda villa Poto goria" (1201.) te posjeda Drokalenz (1249.)* Danas potok Volavica, Volavica. V r a n i d o l (mons) g. 1283. Medja izmedju lipovake gospotije i Podgorja. Danas Vranovski brieg. Ima i selo Vranovdol. V r a t z c h a (locus) g. 1283. Spominje se medju medjaima lipo vake gospotije i Podgorja. Do tog mjesta dolo se cestom od briega Precopa." Po svoj prilici Velika Vrata" na Pleivici. (Medju Lipovcem i Pleivicorn). V u c h a k (promonthorium) g. 1346. Tu je imao gradjanin jastrebarski Stjepan Matkov vinograd, koji je darovao crkvici sv. Duha u Jastrebarskom. V v d u n a l (mons) g. 1264. Medja posjeda Zastobe Isto to Vidvna goricha". (Vidi sprieda.) Z a m a r (puteus) g. 1283. Spominje se medju medjaima lipo vake gospotije i Podgorja. Danas potok istog imena izvire izpod Pleivice, tee kroz Deinec, a utjee u potok Okinicu.
2 3 6 7 8 9

W. C. A. p. 294. Ibidem p. 298. T. M. E. II. 93. T. M. E. I. p. 14. VV. 0. A. p. 293. T.B. 0. B. p. 46. ' Ibidem. Z. A. n. a. a. Kukuljevi: llegesta. Reg. Ni-. 881. Po regostu je Vvdunae". moj prepis listine ima Vvdunal". T.B. C. B. p. 46.
2 8 4 fi 7 8 !l

L'll

K.

I.AK/.oUSKI.

(20)
4

Zastoba, Zaz voba (?), Zastola(V) (tem) l " ^ ' - Posjed Vojna, .sina Crnina de Rahcha. koji ovaj proda Ladislavu sinu iiadoslava. Taj posjed bijae negdje kod Toplice, ili Hraea. Z c o p n a (terra) g. 1249.- Posjed roda Pribia, Ima se traiti nigdje izmedju Slavetia, Dragovancaka i Rastoka, Z c o p n a (Huvius) g. 124'.). Medja istoimenoga posjeda Z c o p n i c . Vidi Zcopna (tiuvius). Z d i h o v o (villa) god. 1346. Spada* tcrritorio et pertinenciis oppidi Jaztrebarszka". Tamo imadjae gradjanin jastrebarski Mirko Mirin (plemi) allodium suum integre sessionis paterno aviticnm", koji darova crkvici sv. Duha u Jastrebarskom. Danas selo Zdi hovo iznad .lastrebarskoga. Z e b i n (fons) g. 1249. Medja posjeda Grabrounicz.* Z e l n i k (Huvius) g. 1316. Medja posjeda Mirkopolja. ' Ima se traiti oko Mirkopolja. Z e r u l i n (tiuvius) g. 1283. Medja gospotije lipovake i Pod gorja Potok negdje izmedju Vranodola i Pleivice. Z l a t v n a (terra) g. 1249 Posjed roda Pribia. Danas se /.ove ..Slatina" mali priedjel izmedju sv. Ane i Prilipja. brieg nasad jen vinolozom. Tu je rodilo najbolje svetojansko vino. Z l a u a t i g v (Huvius) g. 1249. Medja posjeda Zcopna. Danas potok Slavetiki. Z o m o l e c h (rivulus) g. 1316. Medja posjeda Mirkopolja. Ima se traiti oko Mirkopolja (Zamulec?) Z v u i n (tiuvius) g. 1264. 1284. Medja posjeda Zastobe (1264.) i Toplice (1284). Isto to Svuin. Taj potok izvire izpod briega
1 1 1 1 7 8 8 111 11

Kukuljevi: Regesta. Reg. Nr. 881. Po mom propisu Zastoba (Zastola?). W. C. A. p. 295. Ibidem. Z. A. a. d . a. ' VV. C. A. p. 29i. T.B. C. B. p. 81. Ibidem p. 46. " \V. C. A. p. 294. Ibidem 205. T.li. C. B. p. 81. Kukuljpvie: Regesta. Re.ir. Nr. 881. 1361. Beg. Nr. 881 ima okr njeno ..Svu" (moj propis ..8yn. . . . " ) . Nema sumnje, da jo zadnje slovo n pogreno eitauo mjesto //.
2 8 1 0 7 8 10 11

Hraa, te utjee u potok Toplicu. Danas se zove ivin potok (kod Toplice). Kad smo ovako prouili topografiju upanije podgorske sve na temelju izprava, koje potjeu iz dobe XIII. do polovice XIV. vieka . kuat emo ustanoviti obseg njezin. Medje. Najjasnija nam je medja podgorske upanije prema sje vernoj strani, i to prema staroj gospotiji lipovakoj. koja je bez sumnje do g. 1283. bila dio okike upanije. Tu medju razabiremo iz listine izdane kaptolom zagrebakim 26. novembra god. 1283.. koja sadraje prodaju gospotije lipovake, te opisuje tono medje njezine. Ovu je naime gospotiju i grad kupio kcez (comes) Radoslav, sin Stjepana roda Babonia. od Ivana, sina Jaroslava okiokoga. duna medja ove gospotije lipovake, t. j . prema upa niji podgorskoj. opisana je ovako: Prima meta . . . ini pit in caput aque Bregana. iuxta terras nobilium de genere Priba sul> plaga oceidentali. inde per vallem Thopina draga vadit versus orientem et exit ad metam terream in qua est frutex Keurus. Inde descendit in aliam vallem dietam Lomnicha draga, et per ipsam vallem tendens versus orientem venit ad locum ubi quondam Rozeeh babuit mansionem. ubi eeiam est meta terrea. Inde procedens paululuin ascendit per arbores fagi montem Dragonez et venit ad arborem bik, crnce signatam. inde exit siluam ad quandam semitatn, in qua per eundem montem Dragonez et per siluas fagi adhue versus rientem in magno spacio tendens venit ad arborem bik crnce si gnatam, que est in exitu silne. Deinde vadit ad lacum Jezero dictum, demum ad arborem eber crnce signatam sitam in fine montis Dragonez supradietis terris nobilium de genere Priba semper ad meridiem remanentibus ubi iam eedem terre eonterminantur terris iobagionum castri de Podgora. Demum descendens in vallem de <|iia ascendit in montem Vranidol dictum et in cacumine montis per ([tiandam seniitain in magno spacio vadit versus orientem et venit ad metam terream in <pia est arbor scil dictorum iobagionum castri semper remanentibus ad meridiem ubi et coniungitur terra Mico iilii Cherne. Demum per eundem montem veni! ad fruticem (?) Siuiulchvn, meta terrea cireumfusuni ubi terre Mico eonterminantur terra Mare, inde iu\ta terram Mare descendit ad tluuium Reka dictum et in eodem fluuio descendit inferius et exit ad metam terream versus septentrionem, deinde in quodam rivulo Dolehina vocato ascendit ad arborem nucis meta terrea cireumfusam, inde versus orientem ad arborem piri eruce signatam. inde ad arborem

22

B. LASZOWSKI,

(22)

brckina eruce signatam, deinde ad metam terream. in qna esl arbor harazt, inde descendit ad nuvium Zerulin. quem fcransiens direete versus orientem ascendit in montem Raumuorh vocatum ad metam terream, in qua est arbor cher. terra Mare predicti semper ad meridiem remanente, ubi iam eonterminantur terre VVIkounv tilii Vrban, inde versus septemtrionem vadit ad montem Chucouagoricha vocatum. in quo est meta terrea, inde per montem et viam antiquam vadit ad locum dictum Poganeniue, ubi est meta terrea. inde in eadem via ascendit montem et venit ad metam terream. in qua est arbor nucis, inde per eandem viam venit ad puteum Zamar, inde per eandem viam et montem Precope vocatum venit ad locum Vratzcba dictum, inde in eadem via descendit ad metam terream, que est iuxta rivulum Pissecb vocatum et in eodem rivuh> eundo inferius cadit in alium nuvium Gradnieha dictum, eundo inierius in eodem exit c ipso ad orientem in quandam vallem, in qua venit ad puteum Belastudenecb vocatum, ubi est arbor bik eruce signata et ibi eedem terre Wlkouoy et suorum proximorum remanent ad orientem et ibi eonterminantur terre Domah et suorum proximorum, iobagionum castri de Oclich". . .* Ako nam i niesu svi medjai sasvim jasni, to moemo ipak prema gornjem tekstu ustanoviti sjevernu medju podgorske u panije. Ona je ila od izvora Bregane prema iztoku Topinom i Lornnikom dragom, Dragonocem, Vranovskim briegom te dalje de Pleivice i Prilipja. S iztone strane tekla je suha granica pravcem izpod Prilipja jugoiztonim smjerom kroz Desince k potoku Okinici. te ovim na jug do Kupe. Na jugu bila je rieka Kupa medjaem prema gorskoj i gorikoj upaniji, i to od iljavia do iznad Ozlja. Po tom je Kupa bila djelomice medjom i sa zapadne strane. Dalje je zapadna medja bila krivulja potegnuta od Kupe iznad Ozlja do izvora Bregane, obseui skrajne toke Kostanjevae i Grabar.

II. Uredbe upanije podgorske.


Svi koliki stari hrvatski comitati upanije bili su neko* iste hrvatske upe (plemenske, rodne). Takovom upom bijae bez dvojbe i upanija podgorska, koju nam spominju listine X I I . do X I V . vieka. Takovom bijae do vremena, kad su Hrvatskom
1

T.B. C. B. p. 4546. doc. XXXI.

zavladali kraljevi kue Arpadove (1091.1102.). To nam svjedoe premnoge u njoj sauvane uspomene, koje su toli znatne i od lune, a znaaja su tako javno- kako i privatno-pravnoga. Poznato je dobro, da je institucija upa bila glavna karika u dravnom ustrojstvu" hrvatskoga kraljevstva. Ova uredba b i j a e zasnovana na drutvenim naelima. Ta drutvena naela t. j . oite tragove njihove nalazimo i u podgorskoj upaniji, ne samo za obstanka njezina ve i iza prestanka njezina. Zupa podgorska imala je svoga, upom izabranoga upana, i svoj utvrdjeni grad Podgorje", koji bijae obrambenom tokom upe, sielom u pana i sreditem ivota njezina. upan bijae vrhovni sudac, vojevoda vojske upine i branitelj njezin. Njega je birala sama upa iz pojedinih rodova ili bratstva. upan opet imao je svoje po sebne organe, koji su ga pomagali u njegovim sudbenim i go spodarstvenim funkcijama. Imao je svog podupana", satnika" i pristava". Kako u ostalim hrvatskim upama bilo je i u podgorskoj upi stanovitih mjesta villae" (sela), gdje su ivjeli itelji upe Ovih je bilo tim vie, im je vie rastao broj lanova plemena, bratstva. Koje li je pleme hrvatsko naselilo upu podgorsku, ne da se usta noviti. To pleme dielilo se je u vie rodova ili ti. bratstva, kojima nalazimo spomena u XIII. vieku. upa podgorska imala je takodjer poput drugih hrvatskih upa posebno mjesto, gdje se je narod sakupljao na trg, sajam, svet kovine, sudove i zborove. Premda se nerado uputamo u nagadjanja, iz taknuti emo ovdje jednu okolnost, koja bi po naem mnienju mogla razjasniti, gdje je to mjesto sajma, sveanosti, suda itd. stajalo u staroj upi podgorskoj. Listina od god. 1249. spominje terra Jaztraburcka" i forenses de Jaztraburzcka". Druga opet povelja od g. 1257. nazivlje isto mjesto villa" a stanov nike hospites", pak spominje takodjer i locum fori'.
1 2 ! 4

o uredbama upe podgorske prije XII. vieka govoriti emo per analogiam, Raki u svom djelu Nutarnje stanje Hrvatske do XII. vieka" ne govori o upi podgorskoj, ve o drugima, kojih se uredbe per analogiam sa sviem pouzdano mogu protegnuti i na podgorsku upu. ' 0 tom nie. W. 0. A. VI1. p. 290 i dalje. Povelja Bele IV. izdana .lastrebarskomu. U arkivu iste obine.
l 1

24

K. LASZO\VSKI,

I-I

Da vidimo, to li u prvom redu znai rie forensis". I glossanju Du Cangovom tumai se ta rie ovako: Forensis" znai extraneus t. j . strana ovjeka, dalje znai hospes qui venit loris". Rie opet Forum" znai villa forensis quae jus nundinarum habet" ; dakle selo gdje se obdraraju sajmovi Isto znai u prvom redu i rie ,forus", koje dalje opet znai locus in civitate ad exercendas nundinas relictus" i ..ubi magistrat us judicare solet". Po tom gore reeni naziv locus tori" znai mjesto za sajam i mjesto za sud. Prema tomu mogli bismo nasluivati, daje upitno mjesto u staroj podgorskoj upi bilo ba u dananjem .Jastrebarskom. Sudite Ja strebarsko bilo je osobito ugledno jo u X V . vieku. To nam svje doi povelja kneza Martina Frankopana, izdana g. 146G obini sv. Ivana (danas Deinec gornji), koja glede toga ovako veli s i . . . aliquam causam iudiciariam inter se ipsos motam vel ventilatam discernere vel discntare seu diiudicare non possent, estunc ipsi concives predictam causam feria esta in crastino in oppidum nostrum lasztrebarszka in sede communium nostrorum similiter predictam causam diiudicent et finiant".' Potom vidimo, daje sud u Jastrebarskom smatran bio veoma ugle dnim, a to je moda posljedica te okolnosti, da je jur za obstanka podgorske upe ovo mjesto bilo sredite za sud. Valjda je i za obstanka comitata podgorskoga uivalo Jastrebarsko u tom pogledu svoj stari poloaj, a to barem do g. 1257., kad je na temelju kr. privilegija zadobilo svoj neovisan o comesu sud, autonomiju, i rieilo se vrhovnitva comesa i comitata. Tako je po prilici, prema analogiji drugih hrvatskih upa. bilo uredjenje podgorske upe do X I I . vieka. U X I I . te u XIII. vieku nalazimo jo mnogo institucija hrvatske upe u eomitatu podgorskom, keji je od stare hrvatske upe modih'kovau na osnovi sistema castra.
1 u 2

A. upan (comes) podgorski. Sauvane izprave malo nam kazuju imena upana podgorskih, a takodjer su nam dosta oskudne viesti o vlasti njihovoj. Iz dobe prije vlade Arpadovaca, dakle iz dobe samosvojne hrvatske drave, Du (\ange. Glossarium mediae et inliinae latinitatis. Niort. 1884. T. III. Izvor u obine Dosineeke. Propis u mene.
1 1

(25)

STASA HRVATSKA UPANIJA PODGOKSKA

25

nemamo o tom niti jodne viesti. Tek iz XIII. vieka imamo neto pouzdanijih podataka. U sauvanim izpravama naili smo na sliedee comese podgorske. God. 1201. comes Stephanus. Za ovoga nam izprava ne veli izrino, da je upan podgorski. ali se to ipak nekom sigurnou mue uztvrditi. Dotino mjesto izprave opisuje medje posjeda za grebakoga kaptola villa Potogoria" (dananja Petrovina), a kao medju njegovu napominje potok Locaue". koji tekui prema jugu dividit metam cum Stephano comite". Dakle taj comes Stephanus" moe po naem sudu biti samo upan podgorski. jer drugoga u pana ondje nije moglo biti. God. 1249. comes Aleiander de Podgoria".' Isti se ovaj spo minje g. 1258. i 1259. pod naslovom magister Alexander comes de Podgorva, vicebanus et iudex Zagrabiensis". ' Mogue je, da je ovaj comes podgorski Aleksander istovjetna osoba sa Aleksandrom podbanom i upanom zagrebakim (magister Alesander vicebanus et comes Zagrabiensis), kojega napominju listine g. 1252. i 1256.* laj se upan zagrebaki g. 1261. napominje kao mrtav (Alexandri quondam vicebani ei comitis Zagrabiensis). Kojoj obitelji ovaj pri padae, ne znamo rei. God. 1264 Herbortm comes de Podgoria". Spominje se u listini Movsa upana simikoga i varadinskoga, koja govori o prodaji posjeda Zastoba" u podgorskoj upaniji. U istoj izpravi napominje se kao medja ovoga posjeda takodjer i posjed (terrae) comitis AIexandri . Ne znam. kamo da stavimo Alexandra comesa; ako taj Alexander nije istovjetna osoba Sa spomenutim gore podbanom i upanom zagrebakim, onda bi I mogao biti podgorski upan Alexander, kojega je jo za iva u asti nasliedio Herbort. po svoj prilici njegov sin(?). Mogua- je. da je Herbort sin Osla od istog roda (de genere Osi)
1 2 fi w

T. M. E. I. p. 14. W. C. A. VII. p. 200. Zem. ark. Transumpta don. rog. saec. I. p. 189. starine X.\\ II. p. 29. (Regesta). T. M. E. I. p. 95. 113. ' Ibidem p. 126. ' starine XXVII. p. 57. (Regesta). Prepis listine, koja je bila prije " kr. zem. arkivu X. \\. A. fasc 441. br. 17., sada u Budimpeti,
1 1 r

nalazi se

u mene.

26

E . LASZOVVSKI.

26)

Godine 1345. Draganus filius Rados iobagionum de Podgoria comes". Ovaj darova svoju zemlju (Vrnil jevac (bini i crkvi sv. Nikole u Jastrebarskom, koju je kupio bio za 12 maraka banskih denara od olta, sina Borkova. Taj Dragan nije vie upan pod gorski starog obiljeja, ve neto drugo. o em emo nie govoriti. To su dakle svi nama poznati comesi podgorski < poloaju comesa podgorskih do XIII vieka ne znamo nita: bit e da je vlast i odnoaj njihov prema kralju itd. bio analogan vlasti i odnoaju ostalih comesa hrvatskih comitata. uredjcnih do nekle po principima sustava castra. Tek u XIII. vieku, dakle u doba, kad je i u Hrvatskoj poeo slabiti reeni sistem castra. na lazimo neto pouzdanijih viesti o comesima podgorskim. Nema gotovo sumnje, da su ve prvi hrvatski kraljevi k u e Arpadove nastojali uvadjati u staru upu podgorsku (kakovu su nali) uredbe sline onima u Ugarskoj, t. j . uredbu sistema castra Po tom su oni dokinuli slobodan izbor upana podgorskoga samom upom, odnosno tada comitatom, te su banovi postavljali comesa. kako seje to obenito dogadjalo u Hrvatskoj. Grad podgorski proglasie kraljevskim. Tomu naime, da bi kralj postavljao upana, ne nalazimo nigdje traga, dok nalazimo jedan primjer, gdje ga ban postavlja. Ovako po banu imenovani i postavljeni comes nije valjda mogao svoju ast prenieti na svog nasljednika, t. j . ta ast upana nije bila nasljedna, poto je ast nasljednih u pana posve ine naravi, ona se osniva na donaciji kraljevoj, koja se vie oituje u zemljitnom posjedu u feudalnom odnoaju. nego li u administrativnom. U ostalom to je pitanje tako zamr eno, da je teko povui stalne granice izmedju comesa kao admi nistrativnoga organa, i comesa nasljednoga na temelju kraljeve donacije. upan podgorski bijae u svom comitatu i sudac, koja je vlast jurisdikcije proizlazila iz asti banske. Bijae neposredni sudac za jobagione podgorske, castrense, a za nobiles" samo ovlatenjem banovim, jer su ovi potonji podpadali jurisdikciji banovoj. On bijae na dalje vojvoda svoje upanijske vojske, koja je uz bana, odnosni, kralja vojevala, budi u granicama budi izvan granica domovine. Sje dite njegovo bilo je u gradu Podgorju, koji bijae utvrdjen, i sreditem upravnoga ivota upanije.
1 2 1 2

U k r . zem, arkivu A. X. A. Smiiklas ^Poviest hrvatska I. p. 517.

Odnoaj upana prema banu, odnosno hercegu slavonskom, bijae podredjenost. Glavna mu je dunost bila vojna. On je morao bana, hercega, odnosno kralja pratiti u rat sa svojom etom. On je bio duan i izvan kraljevine vojevati uz kralja. Svakako je upan podgorski zapremao odlino mjesto medju ostalim upanima u Hr vatskoj. To nam dokazuje ta okolnost, to je god. 1258. i 1259. upan podgorski Alexander obnaao ast podbana, koju je ast u kasnijim vjekovima obnaao upan krievaki. Isti ovaj Alexander bijae i sudcem zagrebakim (judex zagrabiensis). Kao podban. koja je ast proizlazila iz asti banske, bijae upan podgorski Alexander zamjenik banov kod suda, te tako imao u rukama obsenu vlast sudbenu i upravnu, ast podbana obnaao je upan Alexander za vlade hercega ciele Slavonije Stjepana, i bana ciele Slavonije Stjepana od roda Gutkeled. Alexander se prvi put spo minje g. 1249. kao comes podgorski, g. 1252. kao podban i upan zagrebaki (vicebanus et comes zagrabiensis), g. 1258. i 1259. kao comes de Podgoria, vicebanus et judex zagrabiensis". Kao podban vrio je comes podgorski Alexander razne sudbene funkcije i izvan svoje upanije. Imademo za to vie primjera, ali napomenuti emo samo jedan znatniji. God. 1258. porodila se izmedju Czegula i njegova roda s jedne strane i Staniska te roda mu s druge strane razmirica radi posjeda dananjeg Mraclina u Turopolju. Tu razmiricu rieio je podban Alexander, upan podgorski. a pristav njegov Fekete omedjio je taj posjed. Vidimo opet, da je Alexander, upan podgorski i podban, imao svog pristava (pristaldus). Nastaje pitanje, je li taj pristav u tom sluaju vrio svoju funkciju kao pristav u pana ili kao pristav podbana. Bez sumnje je u tom sluaju vrio slubu podbanova pristava, jer kao upanovu pristavu ne bi mu bilo mogui; vriti slubu izvan granica podgorske upanije. Po znato je, da su i upani imali svoje pristave, a tako je mogue da je pristav podgorskomu upanu ujedno bio i pristavom njemu kao podbanu. upan podgorski izdavan je takodjer i pisma glede pravnih po slova, obavljenih u njegovoj upaniji. Tako izdaje upan podgorski
1 2 8

Decretum kralja Andrije od g. 1231. veli: nobis (aclentibus exeri1 1 1 1 1 1 extra regnum nobiles uobiscura ire non tenentur, nisi eomites, et stipendiarii et. iobairiones castri. * Vidi starine XXVII. p. 9; T. M . B . I. 95. 11:',. Transumpt. doc. reg. I. p. 190. u kr. zem. arkivu.
8

28

K. LASZOWSKI.
1

(28)

Herbort listinu, u kojoj omedjuje posjed Zastobu. Dakako, da su izprave podmorskih upana imale poput izprava inih upana podpunu dokaznu mo. Nu glede sklopljenih pravnih posala pripad nika podgorske upanije mogao je i drugi koji upan izdati izpravu. Tuko je g, 1264. Movs upan simiki i varadinski izdao izpravu glede prodaje posjeda Zastobe u Podgorja. Taj posjed prodao je za 15 maraka jobagion grada Podgorja Woyn Ladislavu sinu Kndoslava. U toj izpravi veli Movs. da je medje reenoga posjeda razabrao iz listine .Jlerborti comitis nostri de Podgoria". Kako to, da Movs zove upana podgorski ga comes noster de Podgoria"? Taj naziv ..noster" ne moe stajati u nikakovom savezu sa moe bitnom ovisnosti upana podgorskoga o upanu Movsn, u uprav nom smislu, nego e mu biti razlogom po svoj prilici to. to je isti Movs bio magister tavernicorum" hercega Bele (sina kralja Bele IV.) i summus eamerarius" njegov. a kao takav mogao je upana pod gorskoga zvati noster".
2 3

U poslovima upravnim i gospodarstvenim upanije podgorske radio je upan uviek u sporazumku sa jobagionima i castrensima svoje upanije (odnosno sa rodovima ili bratstvima). Jasan trag tomu vidimo u toj okolnosti, to g. 1249. upan podgorski Alexander zajedno sa jobagionima i castrensima daje svoju privolu vrhu posjeda pripitanih rodu Pribia. Daljnje svjedoanstvo tomu nalazimo u upravnom i gospodar stvenom ivotu pojedinih bratstva negdanje upanije podgorske. Ta svjedoanstva imademo iz X V I . vieka i dalje Kad se je radilo o upravnim ili inim prilikama cieloga bratstva, a esto o odnoajima pojedinaca, vidimo da o tom odluuje glava obine upan', sudac" brae zajedno sa svojim bratstvom obinom/' To je prastari pravni obiaj, koji se je uvrieio u pojedinim podgorskim bratstvima, i koji je nesumnjivo bivstvovao jo u vrieme, dok je ciela upanija podgorska bila jedna plemenska upa. te za vrieme obstanka comitata podgorskoga. i koji je kasnije ivjeo u
4

Ova izprava navodi se spomenuta u listini upana siniikog i va radinskoga Moysa g. 1264. sicut in litoris Ilerborti comitis nostri de Podgoria contineri vidimus . . . ' . Starine X X V I I . p. 57, NRA fasc. 441. Nr. 12., sada u B. Peti. Ibidem.
2
3

VV. C. A. VIII. p.

17. III. p. 35. g. 1262.

1263.

1 ;>

W. A. A. V I I . p. 290. 0 tom poblie, kad emo govoriti o bratstvima.

pojedinim bratstvima, makar je i nestalo stare upanije podgorske. Ti pravni obiaji .zakon" -- ouvali su se dugo vremena kod pojedinih bratstva, odnosno rodnih ili plemenskih obina. Gotovo kod svih bratstva bive upanije podgorske nalazimo posve sline takove pravne obiaje u upravnom i gospodarstvenom ivotu nji hovom. Vlast upana podgorskoga znatno je poela slabiti polovicom XIII. vieka. Najprije iztre se izpod vlasti upana i od ovisnosti prema gradu Podgorju rod Pribia sa svojim posjedom g. 1244. Taj rod dobi kraljevski privilegij, kojim bi podignut u red plemia inter servientes regis et aulicos".' G. 1257. dobi opet villa" .Jastrebarsko kraljevski privilegij, kojim stee preimutva slobodnoga kr. varoa. Na taj nain izuzet je rod Pribia i Jastrebarsko sa sviem izpod jurisdikcije i administrativne vlasti podgorskoga upana. Koncem XIII. vieka zadesi upaniju podgorsku znatna promjena Kralj Andrija III., da si stee im odani jega pristau, darova go dine 1293. Radoslavu (Baboniu) banu ciele Slavonije t.erras" Vrbas. Galas, Petrinju. Vinodol, elin. Oki, Podgorje i Samobor, cum eastris in eisdem constitutis . . . perpetuo possidendas". U posjed Podgorja uvede ga kanonik zagrebaki Gueroldo, arcidjakon de Zana, Vrbas et Dubica", i to asstantibus regni nobilibus . . . nemine contradieente". Ovim darovanjem dobi upanija podgorska neto drugaiji karakter; ona i dalje po imena obstoji, ali su ipak u pravnom pogledu nastale bitne promjene. upanija pod gorska dola je u vlast bana Radoslava ne vie kao upanija, ve kao privatno vlastnitvo, koje obdareni drae ex jure regio. Ban Kadoslav vri u njoj vlast kao i na drugim svojim posjedima. Prema kralju kan gospodar upanije; podgorske ne stoji vie u istom odnoaju kan negdanji upani podgorski, ve samo kao velika-feudatar. upanija podgorska postaje time nasljedno imanje roda Babonia. To postaje jasno takodjer onda, kad vidimo, da se niti Kadoslav, niti drugi njegovi potomci i braa nikada ne nazivlju upanima podgorskim. to bi bez sumnje inili bili. kad bi bili zadobili ovu upaniju kao upani, a ne kao privatni posjed. Rekli smo, da od god. 1293. obstoji upanija podgorska samo po imenu. Ali imade ondje i nadalje uredaba, koje nam svjedoe,
2 ; 1 8

Kukuljevie: Regesta. Nr. reg. 470. Izvor, u arkivu jastrebarskom. " Kukuljevie: Begesta. Nr. reg. 1533.

80

E . T.A8ZOWSKI.

(30)

da se je nutarnji ivot ono upanijo barem donekle odrao i dalje. Spominju se i nadalje castrenses i jobagiones. Kao gospodari Pod gorja ini se da niesu Babonii smatrali sreditem zadobivenog teritorija stare upanije podgorske drevni grad Podgorje. ve grad Lipovac, koji je g. 1283. kupio isti Radoslav od Ivana sina Jaro* slavova. Grad Lipovac gospodovae Podgorjem. Pae neposredno pod taj grad podinili su Babonii i neka podgorska mjesta: Slavetie, Goricu, Brebrovac, Belie, Dvorjane. Reku, gdje su stanovali stari castrensi podgorski. Poznato je, da su se Babonii estoko opirali vladi Karla lioberta. Ban Mikac povede vojsku na Babonie, te ih g. 1327. podsiedae u tvrdom njihovom gradu Steninjaku. Kad su Babonii. i to braa Juraj, Ivan. Dioniz i Pavao, sinovi pokojnoga bana Stjepana, vidjeli, da im je odpor uzaludan, poee posredovanjem zagreb. biskupa Ladislava i jo mnogih hr vatskih plemia, koji su bili sa banom Mikeom. ugovarati s banom Kako nam izprava, izdana u Steninjaku banom Mikeem 16. sep tembra 1327. pripovieda, ngovorie ovo: braa Babonii izruuju kralju na ruke banove grad Steninjak sa svim pripadnostima, a za to im ban daje grad Moslavinu s apertinencijama, te im obeaje vrhu toga potvrdnicu kraljevu. Osim toga kompensiraju se sve ne pravde i za uvjeke oprataju. Dalje dobivaju braa grad Lipovac sa svim posjedima specialiter Duorian. Bclchvch. Sclauctiz, Reka. Gurcham, Debrouch videlicet castrensibus de comitatu Podkoria eisdem relinquimus, que ad ipsum castrum primitus pertinebant, insuper possessionem Grech vocatam iuxta Culpam. quam dicunt se privilegio domini Bele regis possidere nec non possessiones Bre zo uieha et sanc. Petri in campo zagrabiensi constitutas cum omnibus attinentiis suis, eis modo premisso relinquimus possidendas et etiam omnes empticias possessiones et iusto titulo acquisitas ubique in regno Sclauonie constitutas. preter eas, quas constaret per eos ipsi domino nostro regi antea restitutas et exeeptis possessionibus ecclesiarum et nobilium, quas fore detinuissent usque modo".
1 3

Iz teksta ove izprave vidimo, da je grad Lipovac dan Baboniima, pa i posjed Grech" na Kupi (Gradec), dok su neki posjedi, koji su primitus" spadali pod Lipovac, na kojima su ivjeli ca strensi podgorske upanije, takodjer njima preputeni. Poto tu nema govora o Podgorju, to se ini, da je ono time izuzeto izpod vlasti
1 8

T.B. C. B. p. 100- 102. T.B. C. B. p. 100102.

Babonia, a da su ga valjda ve prije predali kralju, jer i tekst veli, da su neke posjede ve prije bili predali kralju. Tako je valjda Podgorje dolo u upravu bana hrvatskoga. Kasnije su Ba bonii i grad Lipovac izgubili; nu nezna se, na koji li nain. To se je dogodilo iza god. 1330. God. 1349. stolovao je u Lipovcu ka telan bana Nikole Sea Leukus, sin Ivana, sina Tvboldova, koji u ime banovo upravlja ne samo Lipovcem ve i cielim Podgorjem.' Posljednji trag ivotu upanije podgorske nalazimo god. 1345. Te godine darova Draganus tilius Rados iobagionum de Podgoria cumes" obini jastrebarskoj i tamonjoj crkvi Sv. Nikole svoj po sjed Ohernilievez", koji je kupio bio za 12 maraka od olta, sina Borkova. U naslovu Draganovu osobito je to opaamo, da je on iobagionum de Podgoria comes". On dakle nije comes de Podgoria" ; njegov poloaj nije istovjetan s onim negdanjih upana podgorskih. Nastaje ovdje pitanje, kakav li je to poloaj ovoga comesa iobagionum de Podgoria?" To valja malo prouiti. God. 1312. (fena sexta post octauas saneti Michaelis Archangeli) prodao je olta sin Borkov svoj posjed in districtu Podgoria" (spomenutu gore; zemlju Cernilevec) upanu (comes) Draganu sinu Radoevu. Toj prodaji dadoe svoju privolu susjedi i medjai Lourand sin Boreca, Salamon, Andrija i Marko, od svoje strane i od strane svoje generacije bratstva. Isprava, koja govori o toj prodaji, veli . . . quod Zulta filio Boren ex una parte, ex altera vero comite Draghano filio Rados >obagiotiibus castri de Podgoria . . constitutis". . . Iz toga jasno razabiremo, da je olta, kao i Dragan jobagio" podgorskoga grada, premda ga nazivlje comes". Poznato nam je iz gore reenoga, da su teritorij podgorske u panije od g. 1293. drali knezovi Babonii, a oni jamano niesu dopustili, da tko drugi s podpunom starom upanskom vlasti upravlja njihovom svojinom. Moemo rei, da je g. 1293. zadesio upaniju podgorsku smrtni udarac, pod kojim ona pomalo izdie. Dragan dakle nije upan podgorski. On je jobagio" lan plemenitoga bratstva in districtu de Podgoria".
2 3

T. M. E. II. 147. U kr. zem. ark ivu dotina izprava. Prepis zagreb. kaptola od god. 1616. uinjen na molbu plemia Stefana Tokovia i Stefana Ztaneaka de Dragonosez suis et tocius eommunitatis nobilium de eadem Dragonosez". . . Izvornik u kr. zemalj. arkivu.
1 8

32

B. LA8ZOW8KI,

.Mislim, da ne emo nipoto pogrieiti, ako odnoaj comesa io bagionum de Podgoria" po naem sudu razjasnimo. upanija pod gorska obstajala je i nadalje od g. 1293 pod imenom comitatus" ili ..dislrietus", ali to samo po imenu; jer stare upanove vlasti je nestalo. Sigurno je pak, da je stara sveza bratstva (rodova) u panije podgorske (jobagiona. castrensa), koja se je prije usredinjivala u osobi upana podgorskoga, ostala i nadalje barem za neko vrieme vrsta i nerazklimana. a ta je nndno zahtievala. da se opet barem formalno usredini u jednoj osobi. kjjja bi ruko vodila, sa eielim zborom podgorskib bratstva, njihove privatno pravne poslove i odnoaje. Ona su si prema tomu sama s neogra nienom slobodom izabirala predstavnika comtiem iobagonum de Podgoria *^ kojega je u najogranienijem sluaju potvrdjivao feudalni gospodar. Ali nije izkljueeno da ga je postavljao i sam feudalni gospodar, kao to se je to primjerice dogadjalo nasilnim putem u Turopolju u X V . i X V I vieku.
1

Da su si zbilja mogla podgorska bratstva (jobagioni) sama iza brati t. zv. ..comitein iobagionum". svjedoci nam i to. to su i u potonjim vjekovima pojedina bratstva izbirala si svog ..upana" ili sudca brae", premda su stajala u nekom podredjenom odnoaju prema zemaljskoj gospodi" grada Lipovca, ()kica, a kasnije Jastrebarskoga i Kerestinca. Poloaj dakle comesa iobagionum de Podgoria" bio je priblino isti naprema cjelokupnosti jobagiona (bratstvo) podgorskih kao potonjega upana" ili sudca bratje" naprema poje dinom bratstvu. O n je dakle bio predstavnik cielog zbora podgor skib jobagiona. i branitelj te zastupnik njihov. Toj uredbi nije po tom moglo ni najmanje smetati gospodstvo grada Lipovca nad te ritorijem upanije podgorske. Ali ta uredba comitis iobagionum de Podgoria ' nije se dugo odrala. Ona je, kako se ini, obstajala do polovice X I V . vieka, jer joj iza tog vremena ne nalazimo traga. Po tom moemo Dra gana smatrati posljednim, koji je u svojoj osobi usredinjivao zajed n i c a svih podgorakih jobagiona. Time se gubi trag ovoj jo formalnoj uspomeni na upana podgorskoga. pa i upaniji podgorskoj. Nje nestaje, poto se utopila u prostranoj upaniji zagrebakoj, koja je do tog vremena pozobala ve mnoge sline upanije. Stara upanija podgorska postaje dielom prostrane zagrebake upanije, te se ve god. 1312. spominje pod imenom districtus". Naziv comitatus", kako se g. 1327. zove, ne smije nas zavesti na zakljuak, da je jo tada stara podgorska upanija bila upa1 4

nijoni u starom strogom smislu riei. Taj naziv comitatus" bit e istovjetan sa nazivom dominium", za koju okolnost imamo i dru gdje dovoljno dokaza. B. Bratstva u upaniji podgorskoj. Najznatniji dio iteljstva stare podgorske upanije bili su bez sumnje jobagiones castri", koji su istovjetni sa nobiles castrenses", nobiles castri" i quasi nobiles". Jobagiones pako niesu drugo nego plemenita bratstva" (plemenita braa). Ova njihova karakte ristika pojavlja se naroito u njihovom privatno-pravnom ivotu. Mi emo ovdje zadrati naziv jobagiones", jer tako ih izprave za vrieme obstanka podgorske upanije nazivlju. Zadaa nam je, da u svim potankostima prouimo poloaj jobagiona podgorskih. njihov odnoaj prema castru, pravni poloaj, te njihov drutveni ivot. Jobagiona bilo je u upaniji podgorskoj veoma mnogo. Moemo rei: preteni dio zemalja podgorske upanije drali su jobagioni. Preteni dio podgorskih jobagiona pripadae generaciji (rodu) Pri bia (de generatione Priba), koja je g. 1244. postala plemikom, te tako oslobodila se podredjenosti prema podgorskom gradu. Godine 1244. spominju se sinovi Pribac-Cherne: Prodan, Protu, Juualk. Hulinko, Borimer, Kuplen, Marin, Moimar, Hoten, Olapen, Stibor, Ueomer, Vulkoj, Tonje U jednoj listini od g. 1249. izrino se napominju posjedi roda Pribia u upaniji podgorskoj. Toma drao je posjede Chebden, lieku, Machicin; Priba: obje Brezniche, Duorcheniehu, Cherecez, Thoplvchu; sinovi Pribe: Chebden, Drokalenz; %/iorco: Molonu, Cupuzdol, Zeopnu; Uumolco: Draguandol; U'Icomer. Brebouch ; Borco sa svojom porodicom: Grabrounicz. Buchvvichu, Prichawini, heresneuch; Uacia: posjede terra insule Putei", indago Budvna", a valjda i posjed Dragos. Te posjede drao je rod Pribia od izkona. jo u vrieme. dok je bio stalia jobagiona. (Jod. 1249. spominju se jo ovi jobagioni kao medjai posjeda roda Pribia: Ztane, drao je zemlje na jug posjeda Breznvche, Hyrechilc. bijae s lieva medja posjeda Machicin. te Bogdan sa rodom si, i Marko.
1

God. 1264. spominju se jobagioni: Vogn. sin Cherna de Rahcha, brat mu <>rascynch i rodjaci mu, Volkona sin Ilalapsa, Petina sin Belislava, AIuina sin Zlavetia, Dobrona sin Stanislava, Scausu^
1

W.

A . V I I . p. 290

i dalje.

34

R. LASZ0W8KI,

Dubrislav, Kodislav, Zlobni sin Eerenka te brat njegov Krian, Rado sin Widona, Wlchank Durink sin Veedraga, Dragovan sin Radune, Ladislav sin Prezigoja, Ladislav sin Raduzluva i braca mu Bogdan, Drago i Voyn. God. 1272. spominju se jobagioni: Ilija, Zloijna i Zaladin. God. 1283. spominju sc opet kao pod gorski jobagioni: Farka sin Petra, Zaladm sin Dragana, Wlkocoj sin Vrcana, Pear sin Petrone, Tolk sin Mare. God. opet 1284.; Leuk sin Velezlava, Marko sin Cherka, sin Thordoa de generatione Vratimirichi. i Wlkoj sin Vrbana. Bez sumnje su joba gioni bili i one osobe, koje se u istoj listini napominju a da se ne oznauje to li su bili; a to su: Marko sin Zlavine, Alexander sin Obranov, Descen sin Veleslava, Descenmark, Alexander, Gregorovi sinovi, Dibko i Boris sinovi Loicha, Tolk sin Tolezlava, sinovi Radomira, Bogdan i Drago sinovi Radislava, Veedrag de Raseha. Medju jobagione podgorske spadao je i rod Cvetkovia (generatio Cvvckoigi), koji se ve g. 1249. spominje. God. 1257. izrino se rod Cvetkovia nazivlje jobagionima. S ovimi (tilii Cvetk) se isto dobno napominje rod Draguslavia (generatio Draguzlaii) te sinovi Kundisovi, kao jobagioni podgorski. Dakle vidimo, da generacije: Cvetkovii, Draguslaii, Vratimirii spadahu u razred jobagiona podgorskih. Prema tomu moemo medju jobagione podgorske ubro jiti i generaciju Kraia (Kravsig), koja se ve u toliko put spo menutoj izpravi od g. 1249. napominje. U starije vrieme bila je i plemika generacija Jakovia (spominje se g. 1316. nobilis gene ratio Jachkouichi") jobagionima grada Podgorja. Nastaje pitanje, kakova su poriekla podgorski jobagioni? Kao po svuda u Hrvatskoj, gdje nalazimo uredbe sistema castra, tako
y 1 2 s 4

Kukuljevie: Regesta. Reg. br. 1073. - T.B. C. B. p. 457. Kukuljevi: Regesta. Reg. Nr. 1361. W. C. A. VH. p. 292. Privilegij Bele IV. u arkivu jastrebarskom. Listiua od g. 1397., izdana zagrebakim kaptolom, kojom Toma Okiki potvrdjuje Cvetkoviima slobode i posjede, zove i h : nobiles iobagiones . . . de generaeione Czvetkonis". Druga opet g. 13 .5. voli: quod ipsi et eorum geueraciones predicte semper et ab antiquo nobiles castrenses castri Okich missent et ad ipsum castrum Okych tampiani nobiles ca strenses spectassent et servivissent". Listina od g. 1497. zove ih no biles castrenses generacionis Chvetkovich". i U kralj. zem. arkivu : A. Medii aevi.) Isto tako zovu se g. 1394. Draganiani nobiles de Dra gaaich" (Ibidem i. Pod Oki- poelo se ove pribrajati iza prestanka pod gorske upanije.
3 4 (

su i u Podgorju jobagioni" posve domai hrvatski ivalj. O tom se ne moe ni malo dvojiti. Po naoj predmjevi postali su svi koliki slobodni plemeniti ljudi, koji su izvodili svoju lozu od kojega hrvat skoga plemena, u razred jobagiona" (neke ruke niega plemstva). To se dogodilo dakako odmah kod preobraenja stare hrvatske upe u comitat, uredjen po principima sistema castra. Dalje nas zanima poloaj jobagiona podgorskih: njihov odnoaj prema gradu upanijskom, njihov pravni poloaj, itd. Da ovo rieiti uzmognemo, sluiti emo se samo onim pismenim spome nicima, koji se odnose na podgorsku upaniju. Premda ima ta kovih dosta malo, to se ipak moe iz njih saznati barem toliko, da si uzmognemo u najkraim crtama predoiti odnoaj podgorskih jobagiona. U istu svrhu upotrebiti emo i spomenike mladje od X I V . vieka, dakle iz X V . X V I I . vieka, u koliko u ovima nalazimo viesti, koje bi se odnosile na ivot jobagiona za vrieme obstanka podgorske upanije. Izprave nam ne kazuju izrino dunosti podgorskih jobagiona prema gradu Podgorju, nu one se u listinama spominju kao ,,debita servicia" na koja su bili obvezani. Glavna im je bila dunost vojna. Oni su bili obvezani vojevati pod stiegom svog upana, i braniti castrum i domovinu od vanjskih neprijatelja. Na poziv kraljev morali su biti spremni poi u boj, kamo god je kralj hotio, pak i izvan granica svoje domovine kraljevstva hrvatskoga. Od podgorskih jobagiona najbolje se je odlikovao rod Pribia. Taj rod vojevae za kralja Belu IV. pod gradom Ozljem, kad je taj grad otimao kralju comes Stjepan, brat Babonegov. Isti rod snano je odbijao od hrvatske granice napadaje vojevoda tajerskih, korukih i austrijskih, a to valjda na granicama podgorske upanije. Jobagioni podgorskoga castra bili su i u pravnim nekim pita njima i preporima odluan faktor. U prvom redu bili su podgorski jobagioni odluan faktor kod pravnih posala tiuih se zemljitnoga posjeda. Kad je ban ciele Slavonije, Stjepan, po nalogu kralja Bele IV. g. 1249. uredjivao posjede zemalja podgorskoga castra, te je omedjaio posjede plemenitoga roda Pribia u upaniji pod gorskoj. vidimo, da u prvom redu glede pitanja, ije li su koje zemlje (posjedi terrae), govore jobagioni (per oeculatam inqnisicionem a iobagionibus). Ovi daju rieenju glede takova posjedovnog
1
1

Kukuljevie:

Regesta.

Keg.

Nr.

470.

36

R. I.ASZO\VSKI.

(36)

pitanja zajedno sa castrensima svoju privolu oni dakle u glavnom rieavaju ovo pitanje, u kojem su mogli i prigovarati. Slinih primjera nalazimo i u drugim hrvatskim upanijama. .Jobagioni podgorski daju g. 12^4. svoju privolu, kad je Pribko od roda Pribia prodao svoje zemlje Toplicu i Rusoindol u Pod gorju comesu Radislavu, poto su prije te zemlje procienili plemii kraljevine. Tom zgodom napominju se sliedei jobagioni podgorski kao medjai spomenutih posjeda: Alexandcr sin Obranov, Lcuko sin Tordoa iz roda Vratimiria i Vukoj sin Urbanov. Ovi su dali toj prodaji svoju privolu pro universis proximis et cognatis".Prigodom uvadjanja Radoslava (Blagaja) g. 1283. u kupljeni od Ivana Okikoga posjed grada Lipovca, koje je obavio izaslanik zagrebakoga kaptola, dali su tomu inu svoju privolu podgorski jobagioni: Farka sin Petra, Zaladin sin Draganov, Vlkovoj sin Vrbanov, Petar sin Petrone, Tolk i Mare, te od roda plemenitih Pribia Miko sin Orne, Andrija sin Vojna. Ujedno daju svoju pri volu i okiki jobagioni Domah, Obran i Vuk. Tu su ovi dali svoju privolu kao medjai lipovakog teritorija. Podgorski jobagioni vrili su i izvan granica podgorske, upanije neke funkcije, napose funkciju svjedoka u pitanjima glede ustanov ljenja stalikih odnoaj a, poimence u pitanjima tiuih se stalia jobagiona. U iztrazi, koju je g 1271. u Bisagu provadjao ban Joakim glede jobagionata Staniska i njegova roda (iz Turopolja . svjedoili su i podgorski jobagioni: Ilija, Zlovna, i Zaladin. Ovi su uz zagrebakoga biskupa, opata topuskih cistercita, preceptora hospitalaca te templara, i uz mnoge upane, plemie kraljevine i joba gione, svjedoili, da je Stanisk sa svojim rodom bio uviek jobagio zagrebakoga castra, ali ga je svojedobno vojevoda Bela, radi neke drzovitosti, degradirao na drvonou. Na temelju ovih svjedoan stva, uvrstio je ban Joakim Staniska i rod njegov opet u red zagrebakih (castri zagrabiensis) jobagiona. Jobagioni podgorski bijahu kao takovi, prema castru obvezani na debita servicia", a tako su i njihove zemlje bile podvrgnute posredno sluiti castru. Ako i jesu bili jobagioni razred puanstva slobodna poloaja, slian plemiima (quasi nobiles), to se ipak ne mogu uzporediti sa plemiima kraljevine nobiles regni". Oni
1 3 1 1 1 a 3 1

W. C. A. VU. p. 290. Regesta. Nr. 1361. T.B. C. B. doc. XXXI. Regesta. Nr. 1073.

u neke ruku plemstvo, ali ne plemstvo u duhu tadanjih ure daba, jer je njihova osoba i posjed njihov bio u obvezatnom od noaju prema upanijskom gradu castru. Toga odnoaja mogao je jobagione rieiti samo kralj. Spomenuli smo zasluge roda Pribia kao jobagiona podgorskih. Te zasluge uvaio je kralj Bela IV., koji je god. 1244. 24. no vembra kod grada Baroa izdanom poveljom priznao zasluge roda Pribia, te mu podielio plemstvo. U dotinoj izpravi nabrajaju se izrino velike zasluge tog roda ab inicio jobagionum castri de Podgorva". Poimence napominju se lanovi reenoga roda: sinovi Pribac-Cherne, Prodan, Protu, Juvalko, Hulinko. Borimer, Kuplen, Marin, Mojnar, Hoten. (Jlapen, Stibor. edomer, Vukoje, i Tone. Glasom ove izprave odredjuje kralj, da su oni a jobagionatu memorati castri in terris eorum propriis et empticiis, quas habent in districtu castri do Podgorja, licet non sint a castro indebite usurpate sed solempni exinvencione et publica ex regie benignitatis gracia exempti". te im daje povlasticu ut inter servientes regis et aulicos honeste eomputentnr et a debito servicio castri penitus liberati sint". Dakle kralj ih uvrtuje medju plemie kraljevske slubenike i dvorjanike oslobadja njih i zemlje njihove od obvezanosti prema podgorskom gradu, a to zato da de cetero eadem '<>nfinia contra impugnatores quoslibet melius et robustius tueantur". God. 1327. iv jeo je na teritoriju upanije podgorske Radin sin Radomira de Domagovich, koji je svoju lozu izvodio od jobagiona zagrebakoga castra (qui de iobagionatu castri nostri Zagrabiensis orijginem duxerat) Ovaj je dakle sa svojim rodom drao posjede u dananjih Domagoviik. Radin si je stekao velike zasluge po kralja Karla Roberta, pro augmentaeione regiminis nostri". Stoga ban Mikac preporui ga kralju, a ovaj ga god. 1327. (6 Idus Januarii) sa posjedom njegovim Domagoviem - terra sua predicta" i svim inim posjedima, koje bi kada stekao i drao kao i njegovo potomstvo oslobodi de dicto iobagionatu castri", te ga uvrsti de consilio prelatorum et baronum . . . in numerum et eollegium servicncium regalium". Podigao ga je u razred plemia. Po odredbi kraljevoj nije tomu mogao nitko prigovoriti, a niti dirati pravu njegovo i njegovih potomaka na posjede njihove.( 1 8 v e
11

1 a

Kegesta. Nr. 47U. TranSumpta donat. reg. Baec. T. 111. p. 251. u kr. zem. arkivu.

38

R. I,ASZOW8KI,

(88)

Zanimivo je rieSiti pitanje, odakle i na koji nain je spomenuti rod Radimira de Domagovi doao u Podgorje. Izprava od god. 1327. veli, da je Radin izvodio svoju l o z u od jobagiona zagrebakoga castra. Poznato jc, da jc castrum zagre baki imao svoje jobagione u Turopolju, Kaini, Sopnici, BlaguSi, Kobiljaku. Dakle iz jednoga od ovih mjesta doli su predji Kade novi u Podgorje. Ali iz kojega? Tu nam pomae danas jo ivua medju Domagovianima tradicija o njihovom porieklu. Tradicija veli, da je pradjed Domagoviana neko doao i z Turopolja. Tu nam tradiciju podkrepljuje i ta okolnost, to je rod Radi nov, njegovo potomstvo, stajalo u nekoj svezi sa Turopoljcima, i to valjda sa svojim rodjacima. koji su ivjeli u Turopolju. Godine naime 1368. zamienio je Mihajlo sin Ivanov iz Turopolja svoje posjede u Trnovcu u Turopolju sa Ivecom sinom Radoslava de generacione Domagouich" za njegove posjede u Molunju (Hraeu i i Domagoviima. Kad li su pako predji Radina Domagovikoga doli u Podgorje, ne moe se ustanoviti. God. 1284. spominju se sinovi Raomira kao medjai posjeda Ruscindola. Po svoj prilici taj Radomir isto vjetna je osoba sa otcem Radinovim (god. 1327.). Toj okolnosti u prilog govori i to," to su posjedi Radomirovi bili oko Molunja i Hraa, koji u istinu medjaie sa Ruscindolom. Pa i Radomirovi (otca Radinova) potomci drali su u X I V . vieku iste posjede. Dakle rod Radomirov-Domagovia nalazimo u Podgorju ve koncem XIII. vieka. Iz ovoga ovdje spomenutoga razabiremo zanimivu injenicu, da su i strani jobagioni mogli se naseliti u podgorskoj upaniji, gdje su i na dalje ostali u svom staliu. Na koji pako nain moglo se je to dogoditi, da se je strani jobagio mogao nastaniti u podgor skoj upaniji, kuat emo razjasniti. Kod toga uzeti emo u pomo gore napomenuti sluaj. Rod Do magoviana drao je ve u XIII. vieku zemlje oko Molunja. a u X I V . vieku u Domagoviih i stare posjede oko Molunja i Hraa. , Razmotrimo li esto spomenutu izpravu od g. 1249., vidimo da su zemlje u Molunju pripadale rodu Pribia, a oko dananjih (Met kovia generaciji Cvetkovia, a bez sumnje i zemlje dananjih
5 2 s 1 2 8

Izvornik u arkivu obine turopoljske. (Prepis u mene.) Kegesta. Nr. 1371. VV. C. A. VII. p. 290.

Domagovia. Tu su drali zemlje jo i drugi neki podgorski joba gioni. Nije po tom mogue, da bi bio pradjed Domagoviana Radimir ili sin mu Radin ove zemlje bez ikakove dozvole posjedujuega roda Pribia ili Cvetkovia ili inih jobagiona zaokupio te se ondje nastanio. Izprave nam aliboe ne spominju, na koji nain su spomenuti pradjedovi Domagoviana stekli ove posjede. Oni su bili samo jobagioni, a kao takovi bili su duni odredjenim slubama sluiti gradu Podgorju. Poto su dakle uivali preimutva jobagiona te drali zemlje, moralo se je to njihovo naseljenje osnivati na nekakovom pravnom inu. Taj pravni akt mogao je biti samo sliedei: da je Radimir ili njegov predji primljen u zajednicu bratstva roda Pribia ili roda Cvetkovia ili druge koje zajednice jobagionske. Mogue je opet, da je i podgorski upan naselio jobagiona zagrebakoga castra na zemljama grada Podgorja (terrae castri) te mu priznao njegov stali. Ovako primljeni strani jobagio stekao je i u podgorskoj upaniji ista preimutva i podvrgao se dunosti ostalih podgorskih jobagiona, ba tako, kao da je potekao od urodjenih tamonjih jobagiona. Primjera za slian odnoaj nalazimo i drugdje, a osobito u ple menskoj zajednici turopoljskoj, gdje se esto dogadjalo, da je ona primila tudjinca u svoju zajednicu i dala mu sva prava, koja su uivali pojedini lanovi njezini. Vratimo se natrag k oplemienim jobagionima upanije pod morske. Napomenutim nainom oplemieni jobagioni zovu se nobiles generationes", a njihovi posjedi terrae nobilitares" haereditariae quae nullos ccnsus reddunt". Dakle su oni u podpunom smislu plemii, a posjed njihov plemiki posjed. Glavna dunost ovih ple mia bila je opet vojna, da slue pod sticgom kralja odnosno bana. U rat morali su polaziti, kad je kralj osobno polazio u boj na obranu kraljevine, ali jim bijae slobodno stupiti pod sticg kojega im drago velikaa. Tako nalazimo u listinama, da je plemeniti rod Pribia vo jevao za obranu domovine, kojom zgodom pade u robstvo koru koga kapetana Durnolchara Vukovoj, brat Pribc, kojega jc kasnije iz robstva izkupio Dionizij, brat Radoslava (Babonia), za 50 ma raka srebra. To se zbilo svakako prije g. 1275.
1 2 1 1

Zakon od g. L273. Kukuljevie : .lura regni II. p. 35. Kegest. Nr. 1361.

-li)

K.

I.ASZOAVSKI,

(40)

I fvakovi plemii nisu vie bili podinjeni Budbenosti upanovoj ved samo banovoj. ()ni su morali ba kao i jobagioni castra primati na stan pobirae kunovine, i to do 12 osoba i 14 konja. Svaki rod (generatio bratstvo) morao je prigodom toga podavati jedno janje, est kokoi, jednu gusku. 4 kabla vina. i 12 kabala hrane (pabulum) valjda za konje. Plemii imali su i svoje jobagione, ali ovi nisu istovjetan stali sa jobagionima castra, nego su slini castrensima, dakle su bili neke ruke kmetovi. Iza jobagiona castra nalazimo u upaniji podgorskoj i castrenses". Njihov je odnoaj prema upanijskom castru bio po svoj prilici ovakav. Oni su ivjeli na zemljama castra (terrae castri), bijahu neposredno podvreni sudbenosti comesa i podinjeni niim orga nima njegovim. Posjedi njihovi bijahu mnogo manji od posjeda jobagiona. Oni ne vre ratne dunosti, ve doprinaaju za uzdra vanje castra" i u obe za potrebe obrane podavanjem budi u naravi, budi novcem, budi osobnim radnjama. Oni bijahu poljodjelci, obrtnici, ili obini radnici. Spominju se takodjer pod imenom cives", hospites", rustici". Prva dva naziva rabe se za one, koji stanuju u gradu ili predgradju, a potonji za seljake. Mogli su biti indigenae ili pridolice. ini se, da bijahu glebae adstricti, te su liberam migrandi facultatem stjecali posebnim privilegijem To razabireino iz privilegija za Jastrebarsko od g. 1257. Prema tomu moemo ih zvati gradskim ljudima gradanima, ili gradjanima. ili na pokon seljacima, odnosno seoskim bratstvom. Ovakova seoska bratstva naroito se u nekadanjoj podgorskoj upaniji spominju iza njezina prestanka. Mi emo i ovdje zadrati naziv castrenses". Castrensa bilo je mnogo manje nego li jobagiona u upaniji podgorskoj. Oni su imali, kako rekosmo, manje posjede nego li jobagioni, a bijahu nastanjeni u blizini okolo podgorskoga grada. Oni su drali zemlje castra. Iz izprave od g. 1349. jasno razabiremo, da su posjedi castrensa bili blie grada upanijskoga. Tako vidimo, da su castrensi medjai posjeda roda Pribia: Molona, Duorchenicha, Cherechez, Drokalenz; dalje bilo je castrensa u Slavetiu (castrenses de Sclauethvch villa Sclauetichi). God. 1327. spominju se posjedi castrensa dc comitatu Podkoria" i to: Duorian, Bclchjch, Sclauetiz, Reka. Gurehan, Debrouch. Ovi su potonji posjedi s castrensima tada pripa1 2 n 3 1 8 3

Spomenuti zakon od g. 127:;. W. C. A. VII. p. 290 i dalje. T.B. C. B. p. 101. 102.

(41)

STARA HRVATSKA UPANIJA l'ODGOUSKA.

II

dali -radu Lipovcu, koji je valjda od g. 1293. gospodovao Podgorjem. Dok su ovi posjedi neposredno blizu gradu Podgorju napueni bili castrensima, bili su daljnji posjedi u rukama pojedinih rodova (ple menitih bratstva) jobagiona. I Jastrebarsko drali su castrensi, koje izprave od godine 1249. i 1257. nazivlju hospites", fbrenses" (valjda po karakteristinom poloaju i odnoaju samog mjesta). Da su hospites" i cives" bili castrenses". rekli s i n u malo prije. Pravni poloaj castrensa upanije podgorske bio je nieg stupnja od jobagiona. 1 castrenses imali su u pravnim pitanjima, a oso bito kad se je radilo o zemljitnom pitanju, neku znatnost. Oni su u takovim pitanjima mogli i prigovarati, i dati svoju privolu. Ako i stoje u nioj podredjenosti prema comesu nego li jobagioni. to su ipak s njim i s njima sudjelovali u onakovim pitanjima, a to e biti valjda jedini odnoaj, u kojem su imali i svoju rie: t. j . u pitanjima glede zemljitnoga posjeda, a to kao medjai onih posjeda, o kojima se porodilo kakovo pravno pitanje. God. 1249, kad su dopitane neke zemlje rodu Pribia, vidimo, da ih comes Alcxander zajedno s jobagionima i castrensima preputa jure hereditario" rodu Pribia. te daje vrhu omedjaenja njihova svoju privolu in nullo contradicentibus". Vidimo dakle, da su mogli i castrensi u takovim prilikama prigovarati, a njihov prigovor bio bi sasvim pravomoan. Castrenses (nazivani i hospites) duni su bili upanu podgorskomu ili gradu upanijskomu podavati razna podavanja, kako su to bili obvezani i drugi castrenses po Hrvatskoj. Castrenses bili su u starije doba neodjeljivi od castra. Tek kra ljevskim donacijama i privilegijima stekli su neki castrenses pod gorske upanije poloaj neovisan o castru podgorskom. Takav primjer imamo kod Jastrebarskog. T ono ustanoviti od noaj villae Jaztraburezka", gdje su nastavali hospites", forenses". premda su ovi bolja vrst castrensa, ne da se radi nestaice viesti. Kako su stajali prema gradu i upaniji podgorskoj, to nam krije gusta koprena. Poloaj njihov bio je valjda bolji od castrensa u strogom smislu riei; oni su valjda bili obvezani upanijskom gradu samo na novana podavanja. Ta podavanja bila su valjda od trgovine. Nema dvojbe, da su hospites jastrebarski iza provale Tatara sta jali u osobitoj zatiti kraljevoj. Poznato je, da je kralj Bela IV.
1 1

W. U. A. VII. p. 290.

42

K.

nASZOWSKI.

12)

iza sretno svladane sile tatarske nastojao oko toga. da se njegovo opustoeno kraljevstvo im prije materijalno pridigne. To njegovo nastojanje osobito sc pokazivalo u podjeljivanju sloboda mnogim mjestima u Hrvatskoj, samo da bi se na taj nain to bujnije raz vijala. Svakako se je smatralo podlonitvo prema kraljevskim or ganima (upanima itd.) odnoajem. koji priei ekonomijske i socialne prilike podinjenih im mjesta. U tom dakle nalazimo povod, da je kralj Bela IV. god. 12.~>7. '14. januara (secunda Idus Jannarii) podielio mjestu (villa) Jastrebarskomu osobite povlastice. itelji villae Jaztrebarzka de comitatu de Podgoria" obratie se s molbom na kralja, da im podieli slobode, kakove su uivala mjesta: Petrinja i Samobor. Kralj uslia molbu svojih hospita (hospites nostri) te im podieli sliedee slobode: 1. Hospites jastrebarski slobodno izabiru svoga sudca - starjeinu (major ville). 2. Suditi ih moe samo njihov major ville", a ni koji drugi kraljevski sudac. 3. Ako im njihov major ville" ne bi mogao zadovoljiti u ka kovom prieporu, pozvan e biti samo pred kralja, gdje e biti duan dati odgovor. 4. Parnice, koje e se zapodjenuti izmedju samih hospita, ili iz medju hospita protiv kojega stranca extraneus" (dakle svakoga, koji nije hospes jastrebarski), ili izmedju stranca proti hospitima. ne smiju se rieavati dvobojem (duello), ve prisegom i svjedoan stvima (juramento ac testimonio decidatur). 5. Ako bi im ban samo za jednu marku uinio tete, mora im tetu stostruko nadoknaditi. 6. Kad dodje ban k njima occasione descensus", duni su mu dati samo stan domos suas", a za ostale svoje potrebe imat e im ban plaati. 7. Bude li koji hospes bez djece, to moe sa svojim imetkom koli medju ivima, toli za sluaj smrti po volji razpolagati i komu hoe ostaviti. 8. Tko se eli naseliti u Jastrebarskom (villam intrarc voluerit). moe komu god hoe (omnibus) prodati svoje kue i sve ino Sto ima, a isto vriedi i za onoga, koji se hoe iz Jastrebarskoga izseliti. 9. Hospites jastrebarski mogu si sacerdotem quemcunque voluerint in suam ccclesiam" izabrati. Dakle imaju pravo patronata.
1 1

Izvornik u arkivu obine jastrebarsko.

10. De decimis eornm prout mos est hospitibus ubicunque manentibus disponentes" t j . desetina pripada obini. 11. Jastrebarani duni su godimice podavati kralju pro eollecta" sto pensa, a pro tri b u to fori" trideset. Poto su Jastrebarani imali premalo zemlje, to je kralj naloio banu ciele Slavonije Stjepanu, kapetanu tajerske, da im doznai zemlju od posjeda sinova Cvetkovih i sinova Kundisovih i od po sjeda roda (generatio) Draguslavia (Draguslaii), jobagiona grada Podgorja, pa i od castrensa, i to do tri rali ad tria aratra". To uini ban. Medje pako te doznaene zemlje bile su sliedee. Prva medja poimlje sa sjevera kod nekog brieuljka, gdje je medja od zemlje (meta terrea): od onuda tee kroz ikaru, gdje je takodjer medja od zemlje. Od ovuda silazi k potoku Dalich", kojim ide ad portum antiquum" ; nadalje se sputa k velikoj cesti, pa tee njom prema istoku. Tu s desna pripada zemlja ad locum fori" a s lieva rodu Draguslavia. Dalje ide prema jugu kroz hrastovinu do kruke obiljeene kriem, gdje je medja od zemlje; od ovuda ide do drva Zvlfa" kriem oznaena, a dalje, k po toku Chebdvn", gdje medji sa sinovima Kundisa, a onda ide prema zapadu uz potok Chebdvn", te prelazi k zemlji sinova Pribe i Cvetka. Tu s desna pripada zemlja loco fori", s lieva sinovima Pribe. Dalje ide uz medju od zemlje i hrastovinu do potoka Podgoria", gdje je medja od zemlje, a potokom tee medja uz vodu ad magnum portum", gdje je uz cestu medja od zemlje; tu s desna pripada zemlja loco fori" a s lieva sinovima Cvetka. Suma, koja se ondje nalazi, ima ostati zajednika joba gionima castra, castrensima i hospitima. Kako se iz ovoga razabrati moe, to su hospites jastrebarski sa sviem rieeni bili odnoaja prema gradu i upaniji podgorskoj. Oni dobie podpunu autonomiju, a vrhovni im jc sudac samo kralj, ledino, to uivaju zajedniki s jobagionima i castrensima podgorskim. bile su ume. Na taj nain nestaje vlasti upanijske u Jastrebarskom, koje se od tog vremena samostalno razvija. Iz toga vidimo Opet, da posjedima castrensa razpolae kralj, jer je dio zemlje podgorskih castrensa dao hospitima jastrebarskim. Jasno je opet, da castrenses podgorski u strogom smislu riei, drfoHli posebne zemlje, a ne zajednike sa zemljama vieg razreda castrensa sa hospitima jastrebarskim. Ovi potonji drali su i

11

D. LA8ZOW8KI,

(441

prijo posebne zemlje, Sto se jasno vidi iz spomenutoga privilegija J O T su traili zemlju radi nedostatnosti vlastitih posjeda Jastrebarsko bilo je samo kralju duno plaati reenu dau od L80 pensa pod imenom collecta" i tributum fori". Kasnije plaan je valjda taj tributum" banu. G. 1314. prigodom diobe dohodaka medju Stjepanom banom i Ivanom te Radoslavom, koji bijahu svi od roda Babonia, zapade tributum" u Jastrebarskom bana Stjepana, dok je Ivan dobio tributum sub castro Oclich in strata publica" Na temelju privilegija od g. 1257. razvijalo se Jastrebarsko. te u njem skoro nalazimo uredbe slobodnih kr. varoi. Na elu o b i n e stoji maior ville" villicus" judex" sa magistratom, koji izdaje pod obinskim peatom izprave (g. 1345.). Daljnji odnoaji Jastrebarskog. t. j . iza polovice X I V . vieka. ovom nas zgodom ne zanimaju. Ob ostalim castrensima podgorskim malo imamo viesti. Poznato nam je, da su knezovi Babonii. odkako je ban Radoslav Baboni dobio kraljevsku darovnicu za Podgorje itd. (g. 121)3.). neke po sjede i zemlje, na kojima su stanovali castrenses, pripajali nepo sredno pod grad Lipovae. Glasom listine bana Mikca od g. 1327 ostali su posjedi castrensa upanije podgorske: Reka, Slavetii, Go rica, Dvorjani, Brebrovac. i na dalje gradu Lipovcu, gospotiji Babonia. Castrenses grada Podgorja, slabiji svojim poloajem i u nioj ] 'odredjenosti, dolaze sve u podredjeniji odnoaj prema gradu L i povcu. Lipovac polako zagospodova dielom Podgorja. a uz njega i grad Oki, dok se napokon ne podie grad Jastrebarsko. sazidan pod konac X V . vieka Ivanom Korvinom, koji opet istisne grad L i povac, te zagospodova uz Oki gotovo cielim Podgorjem ve u X V I . vieku. U takovim prilikama gube se castrenses, t. j . njihov prastari poloaj, te postaju puki kmetovi lipovaki, jastrebarski ili okiki, odnosno vazala ovih gospotija. Taj razvoj dovren je valjda ve u X V . vieku. Od tada ne nalazimo u Podgorju imena castrensa jer je za pravo reeno i prestala svrha toga razreda iteljstva, dok s druge strane obstoje jo t. z. nobiles castrenses", a nisu drugo nego jobagioni, plemenita bratstva, odnosno pojedini rodovi, koji su si sauvali, uzprkos silnom pritisku feudalnih od1 3

T- B. C. B. p. 77.

ttofiaja, bar donekle svoju slobodu oni nisu bar postali kmeto vima gospotija Okida, .Jastrebarskoga i Lipovca. I castrenses sainjavali su posebna bratstva seoska, koja su se jo dugo iza prestanka podgorske upanije sauvala. Ova brat stva imadu svog sudca villicus" major villae", kojega si sami birahu. I ta uredba odrala se je sve do novijega vremena, premda su bili kmetovi jastrebarsko, okike, lipovake, ozaljske gospotije. Spomenuli smo, da su plemenita bratstva (jobagioni) drali u upaniji podgorskoj pretean dio zemljitnoga posjeda kao svoje vlastito zemljite terra propria" a to su bile zemlje, koje su drali od izkona. Dalje mogli su jobagioni stei posjeda i kupom, a to su bile terrae empticiae", ali nisu mogli drati zemlje, koje su a castro indebite usurpatae". Ovakav posjed zemalja vlastitih, nasljednih i kupljenih, priznavae jobagionima ne samo comes, ve i ban, dux i kralj. To isto vriedilo je i za oplemiene jobagione Za to imamo dovoljan dokaz u izpravi od g. 1249., koju je izdao ban ciele Slavonije. I )vaj je imao po nalogu kralja Bele IV. u njegovo ime (vice et pro persona sua) obii sve zemlje hrvatskih castra, u svrhu da zemlje, koje su moda odciepljene od castra, opet ovomu natrag pri poji. Kad je doao u Podgorje, izkazalo se je, da je tadanji upan podgorski Aleksander sa svojim jobagionima i castrensima posvojio za grad Podgorje (nomine castri) mnoge zemlje generacije Pribia (a tiliis et generacione Priba impedierunt), a zbivalo se je i obratno. Uvidivi Stjepan te nepravde (tam per oeculatam inquisicionem a jobagionibus, quam per publicum examen iudicii, secundum quod a domino rege habuimus in mandatis"), to je odmah zemlje, koje je bratstvo igeneracio) Pribia posvojilo a bile su gradske, pripojio gradu, dok je opet zemlje Pribia omedjio i njima potvrdio u na zonosti comesa, jobagiona i castrensa. To su ovi odobrili, a reene zemlje pripoznate su i izruene bratstvu Pribia kao nasljedno (terras autem hliorum Pryba, quas eomes Alexander unacum joba gionibus castri et castrensibus eis in pace nomine hereditario relinquerunt reambulantes, nomina ac metas carum in tenorem preseneium eonseribi singillatim faciendo eis confirmanimus, presentibus Alexandro e.omite et jobagionibus castri et castrensibus ac in nullo contradieentibus, vmmo f'auentibus et consoncientibus eisdem").1 1
1

W.

liegesta br. 170. 0. A . VII. p. 290.

40

R. LASZOVVSKI,

(46)

Zemljama jobagiona mogao je razpolagati samo kralj. Prigodom podjeljenja sloboda hospitima jastrebarskim godine 1257. izridno je kralj naloio banu ciele Slavonije Stjepanu, da im dade de terra tiliorum Cuetk et de terra filiorum Kundis el de t e r r a gene racionis Draguzlaii, iobagionum castri de Podgoria . . . " tri rali zemlje (ad tria aratra). Iztaknuti nam je malne sigurnu hipotezu, da je u najstarije doba iteljstvo podgorske upanije bilo samo jedan brojni rod koji se je s vremenom podielio u vie generacija (bratstva). Ve u XIII. i X I V . vieku, kako spomenusmo, imamo u podgorskoj upaniji rodove: Cvetkovia, Dragania, Kraia, Jakovia, Domagovia, a u X V . vieku Gornjo-Kupinana, de st. Joanne (Desinana). Ovi rodovi (generationes plemenita braa braa), ve u X I V . i u X V . vieku prikazuju nam se listinama jasno kao bratstva rodne ili plemenske obine, koje dre svoje zemlje i posjede, svako bratstvo obina za sebe. Ve u samom nazivu generatio" kae se pojam bratstva zajed nice Za to nam govore svjedoanstva osobito X V I . vieka, gdje se ovakove generacije nazivlju braom". Tako Draganiei braa ple menitih Dragani", plemenita braa Dragani". Obinske izprave kupinske spominju: sudac moje brae Kupinan sa svom bratju navkup" itd. Slinih primjera ima vie. Ovakova bratstva generacije ne samo jobagiona ve i plemia (nobiles) drala su od pamtivieka, kako spomenusmo, svoje nasljedne zemlje didinu", terra haereditaria", porcio haereditaria", terra propria", pa i kupljene zemlje terre empticiae". lanovi pojedinoga roda, generacije bratstva, imali su svoje pravo na zemljitni posjed cielosti zemalja onoga bratstva, kojemu su pripadali. To se pravo pojedinca na cielost rodnoga posjeda prikazivalo osobito u toj okolnosti, to se je svaki pojedini lan generacije mogao ovime u stanovitim prilikama posluiti. Kad su se pojedini rodovi umnoali lanovima, te tako nastale zadruge, kojih je vie sainjavalo bratstvo ili, kako neki zovu, rodnu ili plemensku obinu, nalazimo dvovrstnu imovinu: zajedniku cielomu rodu i posebnu pojedinih zadruga, pa i posebnu pojedinih lanova zadruge: osebujak" ili del odilni".
w 1 2 8

Izvornik u arkivu obine jastrebarske. - Kukuljevie: Acta croat. p. 235., a izvorne izprave u kralj. zem. arkivu. ' Kukuljevie: Acta croat. p. 234.

Sasvim slino nalazimo i kod castrensa seoskih bratsva, u kojima vladaju gotovo slini odno.aji glede zemljitnoga posjeda. Zajedniku imovinu generacije inile su redovito ume i panjaci. Redovito je svaki rod (generatio) imao svoje posebne zajednike ume i panjake. Na ove je imala generacija u cielosti pravo vlastnitva. a svaka zadruga odnosne generacije pravo na dio uitka. Iz zajednikih (obinskih) uma dobivala je svaka zadruga potrebno drvo za ogriev i gradju za kue. Imala je i pravo irovine, sjee kolja itd. Na obinskim pako panjacima pasla je marva cielog bratstva obine. Imamo jedan sluaj u podgorskoj upaniji, gdje je pravo uitka uma bilo zajedniko jobagionima, castrensima i jastrebarskim ho spitima U privilegiju od g. 1257 , kojim kralj Bela IV. podjeljuje Jastrebarskomu slobode, izrino se veli: Silva autem ibi existens communis esse debet jobagionibus memoratis". To je sasvim osamljen sluaj. Spomenute zajednike ume i panjaci odrae sve do danas svoje staro obiljeje. Ostadoe kroz vjekove zajednikom imovinom odnosnih obina. Tako imadu jo danas stare rodne obine Draganii, Cvetkovii, Domagovii itd. svoje obinske ume i panjake. Daleko zanimiviji je posjed pojedinih zadruga te pojedinaca u bratstvu. Kod ovoga pitanja valja se posluiti svjedoanstvima iz X V . do X V I I I . vieka, u koliko nam ne pomau stariji spomenici. Valja opaziti, da su generacije stare podgorske upanije, jobagioni pa i eastrensi, od vajkada ivjeli po svom starom zakonu": po drevnim obiajima, koji su se kroz vjekove odrali bez znatnih promjena. Pojedine pravne uredbe a osobito formalnosti kod pojedinih pravnih ina nalazimo posve jednake u XIII. kao i u X V I . , X V I I . i XVIII. vieku. Da se je to do novijih vremena obuvalo, imamo zahvaliti tomu, to je na narod vazda i usuprot tekom pritisku feudalnih prilika uvao svoje stare obiaje, zakon", batinjen od svojih predja. Ono to bijae njihov zakon", drevni pravni obiaji, odralo se je i preko X V I . vieka, jer jamano nije se nita nova stvaralo, niti stvarati moglo. S ovih razloga moemo svjedoanstva XV. du XVII. vieka primieniti i na prijanje vjekove, u k o l i k o se odnose na zakon vekovini . . . neodazvani", na pravne obiaje i for malnosti; tim vie, jer sline tragove nalazimo i u spomenicima XIII. i X I V . vieka.

48

. LASZOVV8KI,

(48)

Ciele generacije bratstva pa i zadruge i pojedini lanovi zadruga mogli su svojom dedinom", osebujkom" ili odilnim dilom" po volji razpolagati: prodati, zaloiti itd. Razpoloba posjedom, odnosno vlastnitvom zemljitnim obav ljala se je za obstanka podgorske upanije pred samim upanom podgorskim, ili pred (zagrebakim) kaptolom kao vjerodostojnim mjestom. Pred upanom sklapahu se pravni poslovi spomenute vrsti medju jobagionima, a pred kaptolom medju plemiima (no biles). Evo primjera. Gr. 1264. prodaje jobagio podgorskoga castra Voin, sin Crne de Rabcha (Hrae), svoju zemlju Zastobu Ladislavu sinu Draganovu, a to pred upanom podgorskim Herbortom. Pred kaptolom (zagrebakim) prodaje plemi Pribko, sin Pribe, svoju zemlju Toplicu i Ruscindol comcsu Radoslavu, a g. 1316. prodaje plemi Stefan, sin Borkov, i Nikola sin Prodanov. od roda Pribia. terram seu possessionem eorum hereditariam Mirkouo-pole" Stefanu banu. Kod prodaje zemlje sudjeluje ciela generacija bratstvo. To se opaa za obstanka podgorske upanije, pa i kasnije, kod poje dinih bratstva. Prigodom prodaje zemlje Zastobe g. 1264. sudje luje 12 osoba (jobagiona), koji zastupaju takodjer svoju brau i roditelje. Nema dvojbe, da su ovi svi inili jednu zadrugu a moda i cielu generaciju svoju. Vidimo dakle, da se ona prodaja obavlja zajednikom voljom. U prodanu zemlju uvadja kupca sam upan podgorski, koji ujedno oznauje njezine medje. Zanimljive su formalnosti, s kojima se obavlja ovakova razpoloba zemljitnim posjedom. Zato nam opet pruaju liepu sliku svjedo anstva X V I . vieka. Pravo ciele generacije bratstva na zemlje pojedinih zadruga ili pojedinih osoba jasno se prikazuje upravo u formalnostima prigodom razpolobc. Svi pravni ini obavljaju se kod generacija bratstva bive podgorske upanije pred upanom", sudcem", rihtarom", kojega si odnosno bratstvo slobodno birae. On dolazi u latinskim ispra vama pod imenom comes terrestris", kao primjerice kod Cvetkoviana g. 1394. Taj nije drugo u pojedinom bratstvu, nego li je bio neko comes de Podgoria" u upaniji podgorskoj. lan bratstva, koji je hotio razpolagati svojom zemljom (prodati, zaloiti itd.), dolazio je preda vsu bratju". pred upana sa vsom
1 s

Regest. I>r. 881. C. B. p. 80. Privilegia commun. Cvetkovi


' T.-B.
1

u kr. /.em.

arkivu.

bratjom", odnosno pred sudca bratje sa vsom bratjom", sabranu u zboru u klupi navadne u spravie". Bratstvo se sastajase u zborove u klupe, obino kod svoje crkve v klupe svetoga . ....." pri kapeli" u hladu stoljetnih lipa. Tu je onda primjerice pro davalac poeo pred sakupljenom braom (obinom) ponujati" svoju zemlju. Poeo bi ovako: Sudce i bratjo!" Tad napominje razlog prodaje i nastavlja: i ovo ponujam vsoj bratji mojoj blinoj i dalnoj, komu pristoji vas del moj odilni, ki mene pristoji, i vse a k nemu pristoji zgoru i zdola; sada kupi ki je more" ili bline i mejae ki su volniji kupit". Iza toga poklone se braa i vele: Prodaj komu je more", qui dixerunt: vende cui possis, nos nollumus illud emere". Na to pristupa kupac, s kojim se proda valac cini" pogadja. Kad se pogode dobrovolnim zakonom", izplati kupac kupovninu vse do bea dobru miru". Ovako kup ljenom zemljom zakonom vikovinim i neodazvanim", mogao je kupac po volji razpolagati dati, darovati kamo nim drago" i za duu ostaviti". Kod prodaje su nazoni svjedoci dobri ljudi", dobri i dotovani mui", testes hujus rei sunt", koji takodjer upelivae" kupca u kupljenu zemlju (ovodnik"), te aldomanici", medju kojima se spominje esto i sam upan. Aldomanici pie aldomas" (likov) i molie boga (ki boga moli") za sretan kup. To bijae religiozan in, kao potvrda sklopljenoga pravnoga posla. Ob ovako sklopljenom pravnom inu izdaje upan, sudac, rihtar izpravu, a na nju stavlja peat plemenski" peat bratstva". Bijae obiaj (kako je zakon", juxta consuetudinera provinciae", ,,juxta modum et consuetudinem villae"), da se za takove formal nosti plaala stanovita taksa: 3 bea, ili 2 denara, koja je bez sumnje pripadala upanu, sudcu ili rihtaru. Osim toga se u izpravama ustanovljuje i globa, koju jc imao plaati prekritelj ugo vora Plaao sc je takodjer i zagovor", esto u iznosu od pet dvadeset grivan" po svoj prilici crkvi, kojoj se je jo esto davalo po nekoliko funti voska, pa i po koji kabal vina, kako je to bilo obiajno u kraikoj obini.
1 2 8

Odnosne izprave vidi u Kukuljevia: Acta croat. p. 223, 234, 235 286 229 237, 238, a izvore u kralj. zem. arkivu A. N. A. (eroatiea).' 0 nicatfona obina Draganii, Donmgovii, Kraii, Desihci pisao sam u Vjestniku hrvat, arkeol. drutva g. 1896 (Senja nova I). Kukuljevie: Act. croat. p. 327. ' . ' Odnosne izprave u arkivu jugosl. akademije, a mnoge shene kod stelja krasikih.
2

50

E . I.ASZOWSKI,

(50)

Kako smo vidjeli, glavni uvjet za razsvojivanje zemljitnoga po sjeda bijae privola bratstva. Kad je nju prodavalac dobio od brat stva, mogao je svoju zemlju prodati itd. U prvom redu mogao je zemlju kupiti lan bratstva blinji ili dalni". Tako je bilo i u XIII. vieku, kako to izmedju redaka citovane izprave od god. 1264. moemo razabrati, gdje kod prodaje sudjeluje itav niz roda Vojnova. I medjai morali su svoju dozvolu dati glede prodaje zemljita. To isto nalazimo i u XIII. vieku. Prodaji zemlje Toplice i Ruscin dola g. 1284. daju svoju privolu vicini et commetanei". Tako isto g. 1316., kada je Stjepan, sin Borkov, i Nikola, sin Prodanov od roda Pribia prodavao svoju nasljednu zemlju Mirkopolje bfi ui Stjepanu (Baboniu), odobravaju prodaju medjai i susjedi, i to: Supe i Supko od roda Dragozlauichi (Draganii) pro se et tota generacione eorum"; Bratko, sin Kraje, i Hergot Pribidrug te Miren de genere Craisichi" (Kraii) pro se et tota generacione eorum"; Budoje, Martono, Pribko, Santo te Crne de genere nobi lium Jachkouichi", pro se et tota generacione eorum" Iz ovoga razabiremo jasno, da je ciela generacija bratstvo imala neko pravo na posjed pojedinca, to vie i medjai bili su vlastni dopustiti razpolobu posjedom, makar niesu pripadali ge neraciji prodavaoca, ali su bili lanovi podgorske upanije. To je veoma znaajno, jer nam opet svjedoi, da je ciela podgorska upanija bila neko jedna zajednica, koje se pravni obiaji toli uvrieie u socijalnom ivotu itelja, da su ovi i kasnije, kad se poela stara upa, kasnije upanija, podgorska dieliti na rodove bratstva , ivjeli kod pojedinih generacija, rodnih obina, na taj nain: da se staro ono pravo pojedinca na cielost imovine brat stva pokazivalo u ivotu potonjih bratstva podgorske upanije. To je bio neki tiesan vez izmedju pojedinih bratstva stare upanije podgorske, kojega tragove susreemo sve do najnovijih vremena. Spomenuti nam je jo neto o nasljednom pravu pojedinaca u bratstvu, te cjelokupnosti bratstva. Zakonska ustanova, potvrdjena banom ciele Slavonije Matijom g. 1273., koja govori o nasljednom pravu, veli doslovce ovo: Item porcio hereditaria sine herede decedentis, generacioni sue debeaf remanere . Pod nasljednikom (haeres) razumieva se u duhu tada1 2 u z 1 2 :f

Kukuljevie: Acta croat. p. 2378. T.B. C. B. Listina od g. 1316. (Prodaja Mirkopolja). Kukuljevi: Jura regni II. p. 4.

jcga vremena zakoniti muki potomak. Nije li dakle bilo haeresa", je portio haereditaria" pripala bratstvu generationi" u culosti bez obzira na blie stupnjeve. Po tom portio" nije pripala kralju kao oastno dobro ve bratstvu, kojemu je bez haeresa" umrli pripadao. Za to imademo kod bratstva bive upanije podgorske dovoljno primjera. Jo i danas znadu biva pojedina bratstva podgorske u panije, da su neka njihova obinska zemljita bila neko svojina pojedinaca, koji su umrli bez nasljednika. Ovaj odnoaj se je donekle iza prestanka podgorske upanije izrodio, te se je dogadjalo naroito kod plemenitih bratstva da je kralj znao oastnu imovinu lana plem. bratstva darovati kao oastno" drugima. Ali za obstanka podgorske upanije nemamo tomu primjera, ako prem nalazimo, da je kralj bratstvima potvrdjivao njihove stare posjede.
to

C. Crkvene prilike u podgorskoj upaniji. Zavrujui ovu raspravu, spomenut emo jo u kratko crkvene prilike u podgorskoj upaniji. Usuprot tomu, to nemamo pismenih svjedoanstva, ne moemo ni najmanje dvojiti, da na teritoriju upanije podgorske nije bilo ve u XII. vieku crkava i upa. Poto bijae taj priedjel od vremena dolazka Hrvata napuen hrvatskim ivljem, nema sumnje da je jo za obstanka sisake biskupije u upaniji podgorskoj bilo kranskoga ivota, a prema tomu i koja crkva. U ematizmu zagrebake biskupije nalazimo ubiljeeno, da je upa sv. Sixta u Pribiima zasnovana g. 915., dakle jo za vrieme vladara narodne dinastije. Nu odkako je osnovana biskupija u Zagrebu (1093.), zapoimlje njezina vlast i djelovanje u podgorskoj upaniji, koja se nalazila u granicama njezinim. Teajem XII. vieka podavahu itelji podgorske upanije, kao i okike i krapinske hercegu (dux) slavonskomu desetinu, zvanu cazun", od sveg ivea, de omnibus victualibus", te od volova (marve), ovaca jaganjaca, kokoi, kruha i ostaloga. To se je sabiralo u hercegove spremnice (eellarium). Ovu desetinu, odnosno dohodak, darovao je g. 1193. Kalan biskup peuhski i gubernator Hrvatske i Dalmacije zagrebakom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima, kako se to sbivalo po cieloj biskupiji.
1 2

i Koliko je u toj viesti istine, ne moemo ustanoviti. T. M. E. I. p. 5. *

Dok je ovako biskup zagrebaki ubirao znatne dohodke od spo menute desetine, plaali su podgorski itelji kralju posebnu dau: kunovinu (marturinae), ili u naravi ili u ekvivalentu: de marturinis nostris seu prouentibus qui loco marturinarum cxolvuntur, et de porcis qui supra civiles, immo universos in episcopatu zagrabiensi eommorantes colliguntus . . I od ovih svojih dohodaka da rova kralj Mirko g. 1201. desetinu biskupu zagrebakom Dominiku i njegovim nasljednicima. Ovaj dohodak desetine po podgorskoj upaniji bio je bez dvojbe veoma obilan, poto su desetine na posjedu zagrebakoga biskupa u Podgorju" (Potogoria: vide u topografiji Potogoria, Biskupech) iznosile vriednost od 10 maraka. Taj posjed Podgorje u upaniji podgorskoj (danas Petrovina) stekla je crkva zagrebaka negdje jo u X I I . vieku, te gaje g. 1201. s jo mnogim drugima potvrdio kralj Mirko na molbu biskupa Do minika zagrebakoj crkvi. U toj potvrdnici opisane su takodjer i medje tog posjeda. God. 1235. darovao je biskup zagrebaki Stjepan reeni posjed Podgorja, terrulam Podgoria", svomu kaptolu, a uz to i dohodak na njem od desetine i kuno vine, vriedan go dinjih 10 maraka, uz obvezu sa strane kaptola, da ovaj svake go dine na cvietnicu dade ulja u vriednosti od pol marke, koje e se posvetiti za krizmu. U ispravi od g. 1249. napominje se terra ecclesie" kao medja zemlje (posjeda) Zcopna". Bez sumnje ima se pod tim zemljama crkve razumievati kaptolski posjed u Podgorju" (Petrovina). U privilegiju, koji je g. 1257. kralj Bela podjelio Jastrebarskom u. itamo: Statuimus eciam ut sacerdotem quemcunque voluerint in suam recipiant ecclesiam. De decimis eorum prout mos est hospitibus ubicunque manentibus disponentes . .". Iz ovoga razabiremo sliedee: 1. Da je u Jastrebarskom ve g. 1257. stajala crkva. Po svoj prilici sv. Nikole, koja jo i danas obstoji, i koja se g. 1355. spo minje. Po tom bi crkva u Jastrebarskom bila najstarija u pod gorskoj upaniji, za koju imamo pismeno svjedoanstvo.
1 2 3 4 6 1 2 3 4 5

Ibidem p. 16. doc. XH1. Ibidem I. p. 14. Ibidem p. 75. W. C. A. VII. p. 295. Izvornik u arkivu obine jastrebarsko.

2. Da je obina jastrebarska ovim privilegijem dobila pravo pa tronata, koje jo i danas uiva. 3. Da desetine pripadaju obini. Prema tomu nisu bili duni po odredbi tog kraljevskoga privilegija podavati desetinu zagre bakom kaptolu, kako se je ona po cielom Podgorju podavala. To nam posvjedoava i popis kaptolske desetine od g. 1450., u kojem nije upisano Jastrebarsko, dok su sva ostala mjesta pod gorska upisana, podavajui desetinu Druga crkva u Podgorju, za koju imademo iza crkve jastrebarske pismeno svjedoanstvo, jest B. D. M . u Volavju (de Pod goria). God. 1261. spominje jedna isprava Martina, sveenika sv. Marije u Podgorju. Ako i nemamo starijih viesti o crkvi B. D. M. u Volavju, ili kako ju isprava od g. 1201. zove de Podgoria", ipak nasluujemo, da je ona mnogo starija od g. 1261. Moda po tjee jo iz X I I . vieka. Osim ovih dviju crkava bilo je u XIII vieku bez dvojbe i drugih, kojih nam ne spominju sauvane isprave. U prvoj polo vici X I V . vieka spominje se vie crkava i upa na teritoriju neg danje podgorske upanije. Popis ovih upa sastavio je g. 1354. arcidjakon goriki Ivan'. Tu se kazuju sve upe zagrebake bisku pije. U poglavju, koje govori o arcidjakonatu gorikom (Guerche vel GoriczensiB) napominju se sliedee crkve, koje su stajale na teri toriju stare podgorske upanije: Sv. Nikole u Jastrebarskom, sv. Ivana u Desincu (Gouricua), sv. Jurja u Prilipju (Prilepi), sv. Marije u Volavju, sv. Petra u Petrovini (Biskupech), sv. Sixta u Pribiima, sv. Trojstva u Kraiima, sv. Kozme i Damjana u Vr bovcu (JeBchko), sv. Martina u Hrnjetiima (Brodari), sv. Marije u Mahinu (Jeskovvo), i sv. Jurja na Sipku. Ni najmanje ne dvojimo, da su mnoge od ovih crkava, ne bro jei ovamo jastrebarsku i volavsku, obstojale ve u XIII. vieku. Neke od njih sagradila su podgorska bratstva, kao primjerice u Pribiima, Kraiima, Desincu, Vrhovcu, i na Sipku. U .Jastrebarskom nalazimo ve god. 1346. uz upnu crkvu sv. Nikole jo kapelicu sv. Duha. koju je plemeniti Mirko Mirin na1 2

Arkiv zagr. kaptola. Acta antiqua, fasc. 30. Nr. 3. Martinus eondam custos vaciensis nune saceros ecclesie S. Marie de Podgoria". . . . Z. A. IJber conventus Sveticensis I. p. 14. Acta monast. Kamensko &sc. I. Nr. 14, prije u Z. A., sada u Budim peti. T. M. E. Z. 11.
2 8

54

B.

LA8Z0WSKI.

(54)

dario zemljama u Zdihovu, te Andrija Jakaj vinogradom Seno zvanim, a plemeniti Stefan Matkov vinogradom u gori Vuaku. Crkva sv. Nikole imala je svoje vinograde. Njoj je obina jastre barska dala i dio u svojoj umi Gornjoj Dubravi-Makovcu, za dravi si samo pravo sjee kolja i irovinu.' Z. A. ovjerov. prepis isprave od god. 134(>. pod oznakom. A. N. A.
1

NARODNA IN UNIUERZITETNA KNJI2NICA

00000265257