You are on page 1of 22

AHMET BUREK - PREZIMENA LIVANJSKOG POLJA (kratki pregled) Livno, 2012.

ABAZAGII Nestali rod iz Suhae, od kojeg je ostalo ime Abazagia groblja u tom mjestu. Po austrougarskoj okupaciji u Suhai su se zatekla dvojica Abazagia, od kojih je jedan odselio u Banja Luku, a drugi umro u Livnu bez mukih nasljednika. (m) ABRAMOVII Ogranak su starog hercegovakog roda ubela. U Prologu su 1741. bile obitelji Jerke i Mate sa 9 ukuana. U Biorinama, odakle su doselili na Livanjsko polje, prezime je nastalo od Grgura ubelia, sina pokojnog Abrama. Nestali su. (k) ADEMOVII Hasan Ademovi je doselio u Livno iz Koraja kod Brkog 80-ih godina XX st. Danas je ova obitelj u Sjedinjenim Amerikim Dravama. (m) ADAGII Godine 1768. u Zagorianima ili Potoanima bila je obitelj ime Adagia. Poetkom XIX st. ovdje ih vie nije bilo i vjerojatno su preselili na Kupreko polje (Adage). Ni u Kupresu danas nema ovog roda. (k) AGIEVII Mogue i da je ovo ogranak Agia koji su nestali, a ivjeli su davno u aiu. Ostali su samo u staroj narodnoj pjesmi: Podie se jedna eta mala, od Lijevna, grada bijeloga/ prid njome je Dizdarevi Aso, barjak nosi Agievi Ibro. (m) AGII Vie je rodova sa prezimenom Agi, a najpoznatiji je rod koji je bio u selu aiu (ehajiu). Ostalo je vie predaja o ovoj porodici koja je iezla. Danas u Guberu kod Livna ive potomci Rasima Agia iz Sarajeva. Ovi su Agii davnim porijeklom iz Gornjeg Vakufa. (m) Katoliki rod Agia bio je u elebiu 1741. Pod prezimenom Agi i Agievi bili su oko 1810. u Kovaiu, Lusniu i Zastinju, gdje se biljee i pod prezimenom imark (Aghichievich alias Schieschmark). Rod je nestao. (k) AHIONI Meho Ahion iz abljaka kod Livna je krajem XVIII st. sklopio ugovor o prodaji lana i volova sa sinjskim trgovcima. Rod je uzumro. (m)

AHMETOVII Kova Ahmo Jari je nosio prezime Ahmetovi, kada se 90-ih godina XIX st. doselio u Livno iz Gubera. Poslije se obitelj vratila na staro prezime. (m) AHMII Ahmii su prije 1890. ve izumrli u mukoj liniji smru Ahmeta Ahmia. Ahmieva mala kua bila je u ljivinom sokaku, u Rajevac mahali (sadanjoj Zavri). (m) AJAZI U staroj livanjskoj tvravi iznad Dumana, pred austrijsku okupaciju 1878., ivio je starac hadi Muhamed Ajaz. Kasnije u dvije kue, na istom mjestu, ive njegovi sinovi Uzeir i Nurko. Krajem XIX st. Nurko seli u Glamo, a malo kasnije Uzer umire u Livnu i roda nestaje. (m) AJDERI Prema porodinoj tradiciji ovaj rod je ogranak Jagodia iz Golinjeva kod Livna, odakle su odselili u glamoki kraj. U Livnu je 1991. bila jedna obitelj. (p) AJDUKOVII U Glamou su 1799., a u Livanjskom polju 1813. Ovo je i drugo prezime Tomia, koji su u livanjskom kraju jo od 1741. Danas je uspomena na ovo prezime ostala u nazivu jednog zaseoka ispod Kablia. (k) AKRAPI Poetkom XVIII st. zabiljeeni kao ogranak Suia u Poljicama. U livanjskom kraju su 1741. u Zagorianima ili Potoanima i Grabovici u Bukom blatu U Podhumu su 1893. Akrapi bili kmetovi livanjskih izmia, a potom su nestali sa Livanjskog polja. Danas su u Kupresu i Sarajlijama kod Duvna, a na Brini kod Livna novi doseljenici. (k) ALAGII Ogranak su Vuemila, zabiljeeni u Crnom Lugu 1838. (vidi Vuemilo). Rod je nestao sa livanjskih prostora, zajedno sa oba prezimena. (k) (A)LAGUII U Gornjoj Grabovici ih Petri biljei kao Laguie i po vlastitoj tradiciji su ogranak aria, koji su tu ivjeli 1768. U Grabovici je 2000. g. bilo 9 obitelji sa 27 lanova. (k) ALELEBII U vrhu Gornjeg grada, dijelu zvanom Vrljika, prije 120 godina su ivjele etiri obitelji Alelebia, porijeklom od Mahmuta, Muharema, Mehmeda i Nume. Mahmutov sin Beir je umro 1896., a potomci odselili. Muharem nije imao muke djece. Mehmedovi potomci danas su u Zagrebu i Sarajevu. Numini potomci su ostali ivjeti u Livnu. U Zagorianima i Kabliima Alelebii su imali vie kmetskih selita. (m) ALEBIJE U aiu i Odaku su oko 1825. godinu, gdje su doselili iz Hrvaca pokraj Sinja. Nestali su

Livanjskog polja, a danas ih ima u sinjskom kraju. (k) ALEKSII U elebiu je 1768. ivio Pavo Aleksi sa 8 lanova obitelji, a potom su nekuda odselili. U Novom Selu kod Kupresa su 1920. ivjeli Vidovii doseljeni iz Uskoplja, ije je ranije prezime bilo Aleksi. U V. Guberu je 2000. bila jedna novodoseljena obitelj Aleksia. (k) ALERHANDI eki Jevrej Jozef Alerhand je u Livno doselio iz Duvna 1929. Preivio je Drugi svjetski rat. Umro je u Livnu, a pokopan je u idovskom groblju u Splitu. (j) ALIBEGOVII Mustafa Alibegovi je doselio u Livno 1962. iz G. Voljica kod Gornjeg Vakufa. Njihov pradjed je tamo doselio iz Ljubunaca kod Prozora. Mogue da su grana livanjskih i prozorskih begova Ljubunia. (m) ALII Poetkom austrijske okupacije Bosne Muo Ali je imao kuu u Milonik mahali, kod dananje zgrade Merhameta. Muin je sin Salih, a sin Mustafa-Mujko koji preseljava u Lutvinu kuu pred Milonik damijom, koju je kupio od Fehimovia. Danas je vie obitelji ovih Alia u Livnu. (m) ALIJAGII Starac Ahmet-aga nije imao mukog nasljednika. Kua mu je bila u sokaku ispod groblja na Tepetu, koju prodade 1895., da bi nekuda odselio, vjerojatno u Tursku. Poslije vie od pola stoljea doseli iz Bosanke Krupe ljekar Hajrudin Alijagi. I on je napustio Livno 1994., tako da u Livnu opet nema prezimena Alijagi. (m) ALIKADII Uitelj Nijaz Alikadi iz Sarajeva bio je na slubi u livanjskom kraju prije Drugog svjetskog rata. Jedna od njegovih keri je Bisera Alikadi, naa poznata pjesnikinja, roena u Podhumu kod Livna 1939. (m) ALIMANI Ostala su u Livnu zabiljeena imena Jusufa Alimana, sina Alijinog, Mehe Alimana, sina rahmetli Ahmeta i sa njima djeca Ahmetovog brata Ibre, te jednih Alimana koji su bili u selu Golinjevu, a odakle su svi porijeklom. Posljednji livanjski Aliman - Mehmed, sin Ibrahimov, odselio je iz Livna 1944. Starinom su iz Makedonije. (m) ALKALAJI Alkalaji se spominju poetkom XIX st. meu vienijim sarajevskim sefardskim Jevrejima. Potjeu iz grada Alkal, nedaleko od Madrida, odakle im i prezime. U Livno je iza Drugog svjetskog rata na slubu stupio umarski inenjer Leo Alkalaj, a poslije nekoliko godina boravka u naem gradu odselio u Sarajevo, a odande u Beograd. (j) ALTARACI Sefardi Altaraci spadaju meu najstarije sarajevske i travnike jevrejske rodove. Bili su u

Mostaru, Banjaluci, Livnu, Bugojnu, Jajcu i nekim drugim sredinama. U Livnu su zabiljeena imena dvojica trgovaca Altaraca. Kasnija sudbina im je nepoznata. (j) ALVIRI Iselili su iz livanjskog kraja nedavno, a bili su u Lusniu, gdje su doselili iz Zasioka kod Sinja. Vie obitelji sa ovim prezimenom danas ivi u G. Vakufu, Bugojnu i Vitezu. (k) ALJII Rahmetli Osman Alji je doselio iz ivinica u livanjsko selo Tunicu. Njegovi su potomci i danas u Tunici. (m) AMIDII Pravoslavni rod nepoznatog porijekla zabiljeen je 1991. u Livnu. (p) AMULII Zabiljeeni su u Prispu 1768. Tamo je bio Petar Amuli sa 13 ukuana, a na Brini i u aiu su poetkom XIX st. Rod je nestao iz livanjskog kraja u XIX st. U Gardunu kod Sinja su bili prije 1685. muslimani sa istim prezimenom. (k) ANDABACI Jedan su od ogranaka roda Rogulja, a pod imenom Andabak se spominju u aiu i Odaku 1813. Poslije su u drugim selima. U XVIII st. Andabaci (Andabach) su ivjeli u selu Badnju kod Drnia, to potvruje i porodina tradicija. Danas su u Livnu i vie livanjskih sela. (k) ANDONOVSKI Makedonska obitelj porijeklom iz okoline Velesa. Danas nisu u Livnu. (p) ANDRII U Smrianima je 1741., zabiljeena dvadesetolana obitelj Andrije Andria, a u Dobrom su bili 1804. U Prologu pamte da su oko 1840. doselili sa Sviba u Dalmaciji. U Dalmaciji se spominju 1689., a u Imotskoj krajini 1725. Odselili su iz Prologa do 1999. i danas ih nema u livanjskom kraju. Ima ih u Duvnu i duvanjskim selima. (k) ANELII U Golinjevu je 1768. zabiljeena 6-lana katolika obitelj. Bili su prije toga u Bisku u Dalmaciji. Nestali su. (k) Pravoslavni Anelii iz elebia potjeu iz Trebaljeva kod Kolaina u Crnoj Gori i noviji su doseljenici. Drugih Anelia je bilo u Prova, odakle su nestali tokom Drugog svjetskog rata. (p) ANELKOVII O rodu, koji se spominje 1866. u Odaku, malo se zna, ali je uskoro su nestali sa ovog podruja. (p) ANII Spominju se kao jedan od znaajnih livanjskih trgovakih rodova u XIX vijeku. Nestali su iz Livna poetkom Drugog svjetskog rata. (p)

ANIII Bili su 1781. u Malim Kabliima. Jedna obitelj je 1893. bila u aiu na kmetskom selitu Arnautovia, nakon ega su nestali iz ovog kraja. Na podruju Sinja su 1680. sa starim prezimenom Elez. Aniii su 1741. zabiljeeni kod . Brijega, a u obliku Ani iste godine u Tihaljini kod Gruda. (k) ANII U Glavicama i Sturbi njeguju tradiciju da su porijeklom iz imotskog, odnosno ljubukog kraja. Poetkom XIX st. doseljavaju u Suhau, Smriane, Potok, Glavice, Sturbu, Kablie i naposljetku u Rapovine i Srevie. Ania ima i u Dalmaciji, odakle su 1845. doselili na Grahovsko polje. Danas su u Glavicama, Sturbi, Potoanima, abljaku i Livnu. (k) ANTOSI Odnekuda doseljeni, ivjeli su kratko vrijeme iza 1830 godine u Vidoima. (k) ANTUNOVII Njeguju obiteljsku tradiciju da su "prije dvista godina" doselili iz Tugara u Poljicama kod Omia. U Vreralama je 1848. zabiljeen Petar Vodopija alias Antunovi. Vodopije su u Vreralama bile 1768. Antunovii su 1999. ivjeli u Livnu, abljaku, Podgradini i Vreralama. (k) ANUII Prema Soldi Anuii su krajem XVII st. iz livanjskog kraja doselili u Cetinsku krajinu. (k) ARAMBAII Iz Dalmacije doselili u elebi 1843., tu kratko ivjeli, nakon ega su sasvim nestali sa ovog podruja. (k) ARAPOVII Zaim zijameta, kome je pripadalo i selo ukli u Livanjskom polju, bio je 1700. Mehmed-beg Arapovi. Arapovi je i staro prezime unia iz livanjskog sela Podhuma. (m) ARNAUTI Godine 1893., ivih Arnauta u Livnu vie nije bilo. Iza Mustafe i Murata Arnauta ostale su samo udovice. (m) Pravoslavni Arnauti u Velikom Guberu pamte da su se ranije zvali Mihaljice iz aprazlija, a starinom su iz Kosore kod Vrlike. Slave Nikoljdan. Prvo prezime im je bilo Miljani, a dalekim porijeklom su iz Crne Gore. Drugi rod Arnauta, zateen u Suhai, Nuglaici i Crnom Lugu, takoer je iz Kosore, ali slave urevdan. (p) ARNAUTOVII Livno i livanjsko selo Guber su oko 1920. ostali bez begova Arnautovia, koji su porijeklom iz Travnika. U gruntovnim knjigama biljee se 1893. sinovi Nazifa Arnautovia iz Travnika. Bili su u Livnu do 1920. Pola stoljea kasnije iz Sarajeva je doselio Enver Arnautovi, inovnik DASP-a u Livnu, koji je uskoro odselio. Dananji livanjski Arnautovii su doselili iz Glamoa, gdje ih i danas ima. Arnautovi je takoer ranije prezime livanjskih Bombia. (m)

ARSLANAGII Potjeu od Sulejmana Arslanagia, doseljenika iz Trebinja. Arslanagii su stari bileki i trebinjski rod koji je ivio ili imao posjede u vie sela bilekog i gatakog kraja. (m) ASII Nekadanji stanovnici sela Golinjeva. Cijeli rod je stradao 1941. Osim u Golinjevu Asii su bili u Vrilu i Eminovom selu kod Duvna. Prezime je vjerojatno prvotno glasilo Hasi, kakvo nalazimo u Lici 1690. (p) ATLAGII Prvo spominjanje ovog roda je 1526., kako predaja govori. U opirnom defteru Klikog sandaka iz 1550. u timaru Atlije su tada sela Gornji Zabukovi u nahiji Saromie (dolje Livanjsko polje). Defter iz 1586. potvruje Atlu-agu i njegove sinove Mehmed-bega i Zulfikara kao rodoelnike Atlagia. Jedan njegov sin e postati paa 1609. Njegovi su sinovi Zulfikar i Isaj-beg. Evlija elebija, boravei ovdje 1660., kae da su svi prozori kua okrenuti prema odaku Atlibegovia. Mehmed-beg Atlagi, sin Mustafin, je kapetan Knina do 1667., a 1685. biva postavljen za sandak-bega Klikog sandaka, a potom upravlja Bosnom. Na mjestu bosanskog vezira Mehmed-paa je ostao do 1685., kada je smjenjen. Poslije pada Knina Mleani su ga zatoili u tamnici u Brei (Brescia), gdje je umro. Poslije su Atlagii samo u Livnu. Godine 1740. u Livnu je umro pjesnik Mustaj-beg Atlagi, poznat pod nadimkom Safi. Posljedni je Atlagi Ali-beg, koji je umro 1861., ne ostavivi mukog nasljednika, ime nestade ovog znamenitog i monog roda. (m) ATLAGUII U Livnu je 1813. bio kajmekam Dervi-beg Atlagui. (m) AVATII akovi donosi ime Marka Avatia (Marcus Auatich) koji je 1741. ivio u Sreviima. (k) AVDII U matinim knjigama je zabiljeeno da se Ramo Avdi rodio u Livnu 1891. god. Odselili su iza Drugog svjetskog rata. (m) AVOLJII U Vreralama je 1768. zabiljeeno 14 lanova jedne obitelji Avolji. Rod potom nestaje sa ovog prostora. (k) AAMETOVII U Livnu je oko 1930. ivio Anto Aametovi, oenjen od Jazva. Aametovia danas ima u Zagrebu. (k)

AHMET BUREK - PREZIMENA LIVANJSKOG POLJA (kratki pregled) Livno, 2012.

B
BABII U Litanima je 1550. zapisan Vukdrag Babi, nepoznate konfesionalnosti. U Livno je iz Travnika sedamdesetih godina doselio Ismet Babi oenivi se Fahrom Sitni iz Velikog Gubera. U Glamou su Babii i muslimanski rod. (m) Godine 1961. katolici Babii su bili u Vreralama, Podgradini, Podhumu, Vidoima, Grguriima, Potkraju, Gornjem abljaku, Malim Kabliima i Priluci, porijeklom iz Votana u Dalmaciji. U G. Rujanima je 1741. evidentirana jedna obitelj Babia sa 12 ukuana, a u Lusniu druga sa 6 lanova. U Podhum su doselili 1842., a u Vrerale oko 1840., takoer iz Votana. U gradu su 1814. bili i Zirdumi alias Babi. (k) Pravoslavnih Babia je bilo i u Livnu u drugoj polovici XX st. U zastinjskom groblju nalazi se vie nadgrobnih spomenika pod kojima lee pripadnici ovog roda. U suvremeno doba Babii su bili u Prinama i Jaruzi, gdje su doselili sa Glamokog polja. Slava im je Jovanj-dan. Godine 1991. bilo ih je u V. Guberu i Livnu. (p) BACI Porijeklom su iz ujice i noviji su doseljenici. Staro prezime im je Ivanko, a starinom su iz Rame. (k) BADNJARI Dananji livanjski Badnjari vode porijeklo od Crnogorca Batria Badnjara, roenog u Podgori kod abljaka. (k) BADROVI U Vreralama je 1741. bila jedna obitelj sa 16 ukuana. Prema predaji doselili su u Vrerale odnekud iz srednje Bosne, a u Biloj pamte da su iz Donjeg Doca u Poljicama kod Omia. (k) BAGARII Oko 1820. u Potok je iz Duvna doselio Petar Bagari, a iz Vinice Mijo Bagari. Ranije su se zvali Bagara Prvi pomen Bagaria je iz 1735. kada su zateeni u duvanjskom selu Miljacki, a potom u Briniku. (k) BAJAGII Pored Zavre damije, polovinom XIX st., stajala je tvrda Bajagia kula (Bila kula), vlasnitvo imama Zavre damije Mehmed efendije koji je umro 1853/4. i pokopan pred damijom. Iza Mehmed ef. su ostala etiri sina: Mehmed Arif, Salihaga, hadi Adem i hadi Arif. Veina ih je odselila u Tursku. Bajagii su bili vlasnici mnogih kmetskih selita na podruju Odaka. (m) BAJALE Livanjske Bajale su potomci Ante Bajala, doseljenika iz Vrgorca. Neki Bajalii su u XVIII st. bili stanovnici sela Sedramia kod Drnia. (k) BAJANII Boe Bajani, porijeklom iz Sarajeva, vjenao se 1843. u Livnu. Poslije su nestali. (k) BAJII Na podruju uklia i Lipe ivjela je 1741. i kasnije estolana katolika obitelj Baia. Istovremeno su Baii ivjeli u Rokom Polju kod Duvna i sinjskom kraju. Jedan ogranak Radnia nosio je sekundarno prezime Baja. U Livnu je 1825. zabiljeen Ilija Bai, porijeklom iz eevice kod Imotskog. Sada Bajii ive samo u D. abljaku i pamte svoje porijeklo iz eevice, u kojoj i danas imaju roake. (k) Pravoslavna obitelj Ilije Bajia zabiljeena je 1991. u Livnu. Bajii su bili na podruju Glamoa i D. Vukovskom kod Kupresa. (p) BAJILE

U Livnu su do Drugog svjetskog rata Bajile bili mnogobrojan i imuan rod, a 1961. su bili i u Velikom Guberu kao Baile. Nisu znali kazati odakle su doselili, a slavili su Sv. Jovana. (p) BAJRAKTAREVII Iza turskog vakta je ostalo vie imena Bajraktarevia: Hamze, Abde, Dervia, Osmana i Ibre, od kojih se razvilo nekoliko loza ovog roda. Krajem XIX st. u Golinjevu je bilo pet njihovih kua. Rod je jo uvijek u Golinjevu, a ima ih i u Livnu. Dosta ih se iselilo u druge krajeve Bosne. (m) BAJRII Krajem turske vlasti su u Livno su iz Gubera doselila trojica Bajria: Ahmet i Osman, po zanimanju kovai i Mujo, koji se bavio koijakim poslom. Potomci ovih Bajria i danas ive u Livnu. Na Begluku je ivio i Junuz Bajri. U Livnu e pojavljivati i drugi Bajrii, kao oni iz Glamoa. Ovi glamoki Bajrii su starinom iz sela Isakovaca. (m) BAKALOSI Bakalosi (Bakalas) su stari rod koji je u livanjskom selu Tribiu ivio krae vrijeme i nakon toga zauvijek nestao sa ovog prostora. (k) BAKOVII Prvi se put spominju 1768. u Odaku, a u isto vrijeme su u Podgaju i Sarajlijama kod Duvna. Kasnije su se doselili novi Bakovii iz Cetine, Vilanovia i drugih dalmatinskih mjesta u Orguz, Rapovine Lusni, Bilu, aprazlije, elebi, Rujane, ai, Golinjevo (doselili iz Vrlike), Dranlije, Guber, Grboreze. Jedan ogranak Bakovia su Ituci, a drugi Gute. U Bajagiu je u XVIII st. od Bakovia nastao ogranak Penii, koji su se doselili i danas ive ovdje. (k) BAKRAI Bakrai su porijeklom iz Strnja, zaseoka ujice. Starinom su iz kreevskog kraja gdje su bili 1741. (k) BALAGII Krajem turskog vakta Balagii su bili u Prispu, gdje su ivjeli Began, Mehmed i mula Osman. Po austrijskoj okupaciji Meho i Beir, sinovi rahmetli mula Osmana Balagije, ive u Livnu, na Begluku. Njihovi potomci i danas ive u Livnu.. Hasan Balagi, sin Beganov nije naputao Prisap, gdje e umrijeti 1920. i ostavie dva sina i dvije keri. Neki od Balagia iza 1878. preseljava u Vidimlije na Glamokom polju. (m) BALETII U Crnom Lugu ivio je 1686. Hasan Baleti ija je ki Salija, stara 10 godina, oteta u uskokom napadu i krtena u ibenskoj katedrali. (m) BALII Livanjski Balii su potomci Mehmeda Balia, koji e iz Duvna doseliti u Livno prije 1908. Balia kula u Duvnu, po predanju najstarija, bila je vojna utvrda do podizanja Sedidedidske tvrave 1723., a potpuno je poruena 1967. (m) Katolici Balii su bili 1709. u Dicmu kod Sinja, a na Livanjsko polje neki Balii doseljavaju sredinom XIX st. u Kablie Tada se biljee u Kabliima kao doseljenici iz Dalmacije. Poslije su nestali. (k) BALIHODII Muhamed Balihodi je sredinom XX stoljea doselio u Livno iz Balihodia kod Donjeg Vakufa. Pripadnici roda su se intenzivno selili odatle, pa ih danas ima u Bugojnu, Travniku, Maglaju, Zenici i Sarajevu. (m) BALOVI Jedna estolana obitelj Balova bila je u Provu 1768. Zabiljeeni su prije toga u Rokom Polju i Stipaniima kod Duvna i vjerovatno su otuda. (k) Pravoslavni Balovi su bili u Livnu oko 1660. Spominju se sto godina kasnije u popisu ebedija u Mostaru iz 1755. (p) BALTE Doselili su iz Tijarice kod Sinja; najprije u Bilu i Potoane, a kasnije u vie livanjskih sela i na Kupreko polje. U XX st. ostaju samo u Biloj. Prezime Balti je zabiljeeno u Pariu kod Drnia u XVIII st. (k) BALJCI Prema porodinoj tradiciji Baljci su na Livanjsko polje doselili iz sela Bajagia kod Sinja, nakon zavretka Kandijskog rata 1718. Baljci su u Biloj ivjeli sve do 1878. god., ali su ivjeli i u gradu 1817. Prelomnu 1878.

godinu u Biloj su doekala dvojica sinova Ajdina Baljka: Ago i Salih, te Huseinaga, sin Zaimov. Posljednji je, brzo iza okupacije, odselio u Tursku. Salih koji je ivio u Komoranima imao je dva sina: Nazifa i Jusufa, a Jusuf Mustafu. (m) BALJKOVI Godine 1717. u Livnu je umro Bartol Baglkov, star 50 godine, i njegova 30-godinja ena Magdalena. (k) BANDE Rod je odselio prije Austrije na Glamoko polje iz Lipe kod Livna. Spominju se sredinom XIX st. u ukliu i Grborezima. (k) BANDOVI U Bandovljevoj Doli, zaseoku Grguria, spominju se prvi put 1802. Tu su doselili iz Tijarice kod Sinja. Vjerovatno je prvobitno prezime Bandova bilo Vrani i Blaevi. Godine 1709. u sastavu banderije harambae Ilije Maretia iz Dicma je i 13-lana obitelj Ivana Blaevia, zvanog Bandov. U abljak su doselili 1879. iz Votana kod Sinja. (k) BANI Zabiljeeni su u Livnu 1834. kada se oenio Jure Ban. Prezime je zabiljeeno u XVIII st. u Linjaku kod Drnia i Ugljanu kod Sinja. (k) BANII U livanjskom kraju Banii su zabiljeeni 1816. u ukliu. U isto vrijeme su u Livnu Kasale-Banii, doseljeni iz Dnoluke kod Jajca. U Grguriima su se nekad ubele upisivale kao Tiinovi i Bani. (k) U Nuglaici su 1961. bili pravoslavni Banii, koji slave Markovdan. Doselili su tu iz Promine kod Drnia. Spominju se 1777. kada je ubijen Pavle Bani iz sela Maleevci u Livanjskom kadiluku. (p) BANOVII Banovii su zabiljeeni u Kabliima 1799., a 1814. u abljaku. Nestali su, ali se prezime moe nai na Duvanjskom polju. (k) BARAI Godine 1741. su bili u aprazlijama, Provu i Strupniu. U Rapovinama je zapisano i prezime Bara Brdar (Berach Bardar). Kasnije e seliti u Kovai, Bilu, Grboreze, Potoane, elebi, ukli, Guber, Kablie, Litane i ai. Prema porodinoj predaji doselili su iz Glavica kod Sinja. U Lusniu i Biloj su iz Mua kod Sinja, a u Grborezima iz Turjaka. (k) BARBARII Prvi su put zabiljeeni 1741. u G. Rujanima. Neke Ezgete u aprazlijama su se nazivali Barbariima. U Sinjskoj krajini jedan rod Barbaria je do 1699. bio na podruju sela Otoka. Ovaj rod je porijeklom iz Blatnice u Bronu kod itluka, a ogranak su Bula (Bulia) Leska. (k) BARBE Doselili su odnekud iz Dalmacije. Bili su 1741., u Briniku na Duvanjskom polju. Na kraju XX st. Barbe su ivjele samo u Prispu, gdje su bile njihove tri kue. (k) BARINE Ilija Barina (ili Brina) bio je u Podhumu 1768. Vjerovatno je ovo prezime zabiljeeno u obliku Brc u Podhumu 1842. (k) BARIII Svi Bariii nisu istog krvnog porijekla, nego im je samo zajedniko prezime. Jedni su zateeni kao stari stanovnici nakon povlaenja turskih snaga iz sinjskog kraja. Drugi su postali od starog roda Prdia, nastanjenih u Ogorju Gornjem i Leevici. Trei su bili u Kotiini pokraj Makarske 1613. U Livanjskom polju su bili 1741. u Potoanima. Brojan je rod Bariia na podruju ujice, od kojih su neki doselili i u Livno. (k) BAROEVII Staro im je prezime Injac, a zabiljeeni su u D. Kazancima i Gubinu. Porijeklom su iz Gerzova kod ipova. (p) BAROI

Doselili su iz Kotlue kod Vrlike, a u prolom stoljeu su bili u Nuglaici, Prinama, Livnu i Sajkoviu. Nekada su bili u Donjim Kazancima i Crnom Lugu. Ogranak ovog roda su Stevanevii. (p) BAROVII Barovi ili Barovii su bili 1768. u Vreralama i Prisoju. Ovog roda vie nema na livanjskim prostorima. (k) BARTANOVII U Livnu su Bartanovii (Bartani) bili 1822. godine. Vjerojatno su doselili sa jajakog podruja. (k) BARTULICE Livanjske Bartulice su porijeklom iz Katel Starog kod Splita. To je staroseljski rod na podruju trogirske Zagore, gdje se spominju 1711. (k) BARTULOVII Spominju se u Grabovici 1735., a kasnije su u Boranima i Stipaniima kod Duvna (dananji Bartulii), te u Zloselima kod Kupresa. Bili su nekada nastanjeni u Trebimlji u Popovu. U Livnu je danas jedna novija obitelj sa ovim prezimenom. (k) BARUNI Ranije su se zvali Milunovii. Godine 1741. zabiljeeni su u elebiu i kuprekom selu Vrilima. Rod je porijeklom iz Poljica u Dalmaciji. (k) BARZUTI U Livnu su bili prije 1780., a porijeklom su iz Hercegovine. Zabiljeeni u Bobanima kod Trebinja u istonoj Hercegovini. (p) BASKARDI Dvanaestoro Baskarda bilo je 1741. u Podhumu. Iza toga su nekuda odselili. (k) BASTII Ivan Basti se vjenao 1848. u Livnu. Porijeklom su iz okolice Sinja, a ovdje su nestali. (k) BAII U Livnu danas ive dva bonjaka roda sa ovim prezimenom, bez ikakve rodbinske veze. Jedna je starija iz grada, a davnim porijeklom iz susjednog Duvna, druga potjee iz sela Smriana, gdje i danas ive pripadnici tog roda. Prvi su potomci Muje Baia iz Stipania kod Duvna. Duvanjski Baii su stari i mnogobrojan rod u Duvnu i duvanjskim selima Stipaniima i Eminovom Selu. Baii iz Smriana su bili kmetovi begova Buatlija koji su u tome selu imali tvrdu kulu. Potomci su Alije i Osmana. (m) Katolici Baii su zabiljeeni 1741. u aiu. U XIX st. katolika Baia, porijeklom iz Sinja, bilo je i u gradu Livnu. Sada je u Livnu jedna obitelj Baia, novijih doseljenika iz Duvna (k) BATALE Zabiljeeni su 1816. na Brini, a potom u Livnu i abljaku. Biljee se pod prezimenom Milanovi-Batala, a nakon toga samo kao Milanovi. (k) BATALOVII Profesor Raif Batalovi je doselio u Livno iz Visokog. Danas su Batalovii u Livnu, Sarajevu i epu. (m) BATARILE Prvi su put zapisani u Rapovinama 1826. Porijeklom su iz Brinika kod Duvna. Spominju se u Sinju 1717. (k) BATINII U Miima su ve 1723., a 1741. su evidentirane dvije obitelji. U istom selu je 1833. zabiljeeno prezime Batini=Pelivanovi (Pellivanovich). Jandrijevii i Pavlovii su po predaji ogranci Batinia. U Vidoima njeguju tradiciju da su iz Lovrea kod Splita. Prezime Batini se javlja ve u XVII st. u sinjskom kraju. Oko 1685. u Hrvacama kod Sinja je zabiljeen zemljoposjednik musliman Demir Batini. Desetak godina kasnije Ivanu Batiniu, starosjediocu u sinjskom kraju, oduzeta je zemlja koju je posjedovao jo za turske vlasti. (k) BATLJANI Batljani su noviji rod u Livnu, doseljenici iz Banjaluke. (k)

BAUCI Bili su stanovnici Kablia1797., ali su brzo nestali sa livanjskog prostora. (k) BEADERI Zabiljeeni su prvi put u Kovaiu i elebiu 1768. Porijeklom su iz Sinjske krajine, gdje ih u selima Grabu i Brnazama ima i danas. U Livnu je jedna obitelj Bijadera. (k) BEARE Bili su u Livnu poetkom XIX st., a porijeklom su iz Cetinske krajine. (p) BEARI Mustafa Bear, zvani ule ili ulo, koji je umro oko 1880., ostavio je u Latifia sokaku, pored arampoa, trojici sinova nasljednika tvrdu kulu koju nalazimo pod imenom Boria kula. Zato moe biti da su Beari jedna od loza Boria. Jedni su odselili u Bugojno, gdje i danas ive. (m) BEIRBAII Jedan od livanjskih rodova koji je potpuno iselio u Tursku. Hafiz Arif Beirbai je prodao kuu u Zavri 1899. i odselio u Smirnu, gdje mu je ve bio brat hafiz Ali. (m) BEUKII Beukii danas ive samo u Hoziima kod Glamoa, odakle je sedamdesetih godina doselila jedna obitelj u Livno. Prema kunoj legendi doselili su na Glamoko polje odnekud iz Dalmacije. (m) BEGII U staroj Begia kuli kuli kod Balague ivio je krajem XIX st. Alija Begi. Kulu je naslijedio njegov sin Huseinspahija. Huseinov brat Osman je umro prije 1890. i njegova dva sina su odselila iz Bosne - Salih efendija u Ismit-Brusu u Turskoj, a Ali Riza efendija u Monastir u Albaniji. Begii su imali kulu i u Grguriima, gdje je Meanovo groblje u koje su se ukopavali Begii i Karabezi. (m) BEKAVCI U Bilo Polje na Bukom blatu doli su iz Studenaca. Ve su 1754. bili na Kuprekom polju. (k) BEKTAI U groblju Kraj stoji oteeni baluk podignut umrlom Mahmud Ali-agi Bektau, sinu Halilovom. (m) BELENZADE U livanjskom kraju Belenzade se biljee poetkom XIX st. U Livnu i glamokom polju su bili i poetkom Drugog svjetskog rata. (p) BELJANI Staro im je prezime Omren(ovi). U Grabovici je 1735. zabiljeen Ante Omren. Prezime Beljan se javlja 1815. u Smrianima, pa se kasnije iri po bukoblatskim selima. U Rokom Polju Beljani su nastali od Nevistia. (k) BELJE Belje su ogranak Letica. Godine 1961. bila je samo jednu obitelj ovog roda u Ljubuniu. Letice su stari duvanjski rod koji se spominje 1741. u Briniku. (k) BENE Zabiljeeni su u G. Rujanima 1804. U oslijama kod Glamoa su zabiljeeni 1801. kao Bena i Benja. (k) BENKOVII Hlivanjski begovi Benkovii u XVI st. doseljavaju na podruje dananjeg grada Benkovca, koji tada po njima dobi ime. U ovom gradu i danas su dobro ouvani dvori begova Benkovia. (m) BERBEROVII U Livnu su u XIX st. ivjeli Berberovii, sa drugim prezimenom Sarajlija. Drugi su Berberovii od Cazina, odakle je doselio Rifet Berberovi. (m) BERIBAII

Prije 1890. su odselili u Sarajevo. Zabiljeno je ime Livnjaka Saliha Beribaia. (m) BERII Berii iz Golinjeva su ogranak Sablia.U Golinjevo su kao Sablii doselili oko 1852. (k) BERTICCIOLI Mate Berticcioli zvani Trombeta bio je gostioniar u Livnu krajem XIX st. Porijeklom su iz talijanskog mjesta Basana. (k) BESARE Spadaju meu znaajne trgovake livanjske porodice. Osim u Livnu bilo ih je u elebiu. Godine 1712., meu Vlasima u selima kod Udbine bili su Basare i Basarii. (p) BEIREVII Murat-beg, posljednji ostroaki kapetan, je 1837. protjeran u Malu Aziju, odakle se vratio u Livno kod sestre udate za Firdusa i tu bio do smrti 1846. Beirevii su bili kapetani i vlastela u Ostrocu, Pei i turliu u Bosanskoj krajini. (m) BELAGE Podijelili su se u dvije grane, od kojih je jedna uzela novo prezime Dlaka. Zabiljeeno je ime Hase Belage koji je umro jo za turskog vakta, a iza koga ostadoe sinovi Smajo i Meho. Nestali su. U livanjskom erijatskom sudu radio je poetkom XX st. kadija amil Belagi. (m) BELIJE Godine 1991. u Livnu je ivio Hasan Belija doseljenik iz nekog mjesta u Livno. (m) BEVANDE Godine 1741. su bili u Orguzu. Staro prezime im je Blaevi. Prezime Bevanda se spominje u Kruevu na Mostarskom blatu. (k) BEZINE Bezine su ogranak Svrdlina zabiljeenih poetkom XIX st. u abljaku i Rapovinama. Oko 1965. iz Livna je odselio u Zagreb posljednji Bezina. (k) BIBE Ivan Bibo je 1741. stanovnik Mia. Ubrzo su nestali. (k) BIBII Poetkom XX st. doselila su braa Ibro i Huso Bibi iz G. Vakufa. Rod je nestao. (m) BIDOVII Iz livanskog kraja su odselili u Biha iza Omerpae (oko 1850). (k) BIANBEZI U Kadilarskom (Gazilarskom) groblju, koje je najstarije u Livnu, postoji mezar Bianbega oko koga su se isprele lokalne legende. (m) BIHORCI Doselili oko 1720. iz sinjskog sela Biorine. Stotinjak godina kasnije je zabiljeena trgovina Omera Bihorca sa sinjskim trgovcima. Rod je u Livnu izumro u mukoj, a nedavno i u enskoj liniji. (m) BIJUCI U livanjskom kraju su zabiljeeni poetkom XIX st. Bijuci su ivjeli stotinjak godina ranije ispod vrlike tvrave. (k) BIKII Katolici Bikii su doselili u Prolog nakon austrijske okupacije. Ovo prezime u sinjskom kraju nalazimo polovinom XVIII st. (k) Zabiljeena su dva ili tri pravoslavna roda Bikia. U Radanovcima im je staro prezime Zakonovi, a porijeklom su iz Dalmacije. Drugi su Bikii iz sela Prova, ije je porijeklo iz Bosne. Radanovii u Glamokom polju, sa krsnom slavom Lazareve Subote, pamte da su iz Radanovaca u Livanjskom polju. (p)

BIKUSI Trolana obitelj je bila 1741. u Komoranima i ubrzo su nestali. (k) BILACI Prezime je zabiljeeno u Livnu 1813. Bilakovii se spominju u sinjskom kraju 1710. (k) BILALI Bilali su ivjeli u Livnu do 1926., kada je zadnja obitelj odselila u Sarajevo. U Livnu se 1642. spominje Jusuf efendija Bilal-zade (Bilal, Bilalovi). (m) BILANDIJE Oko 1820. ih nalazimo u Kabliima, a potom u elebiu i aiu. Nestali su u prvoj polovici XIX st. (k) BILICI Goran Bilik ivi danas u Sarajevu i Livnu. Rod je starinom iz eke. (k) BILII Bilii su zabiljeeni 1741. u Ljubuniu. Dva su zasebna roda Bilia. Jedni pamte da su sa Studenaca iz Imotske krajine, a drugi su doselili u Lusni iz sinjskog sela Potravlja. (k) BILKII Znaju da su od davnine u Guberu. Prezime su dobili po nadimku Salke abanovia koji je imao sinove Ibru, Beira, Osmu i Hasana. (m) BILOBRKOVII U Dobrom je 1741. zabiljeena jedna obitelj. Poetkom XIX st. vie ih nije bilo. Bilobrkovii su 1799. ivjeli u sinjskom selu Bajagiu. (k) BILOGRIVII U Golinjevu je 1768. bila jedna obitelj, a poslije nestala. Bili su u Glamou. (k) BILOKAPE Porijeklom su iz Gljeva kod Sinja, a zabiljeeni u Livnu 1838. (k) BILONJII Doselili iz avine kod Trilja poetka XIX st. u Golinjevo i Vrerala. Poslije su nestali. (k) BILOTADII U Grabovici na Bukom blatu je 1741. zabiljeena jedna obitelj, koja je ubrzo nestala. (k) BILUI U Provu su 1741., a iza toga odselili na Glamoko polje. U Rujanima su 1815., a poslije u G. Rujanima. Davno doselili iz Promine kod Drnia. U Livnu je i jedna obitelj sa prezimenom Bilui. (k) BILJCI Godine 1768. su dvojica Biljaka ili Biljakovia, ivjeli u Rujanima. Nestali su iz livanjskog kraja u XIX st. (k) BIRONJII Godine 1826. su stanovnici Bile, a poslije nestaju. (k) BISKOVII Biskovii su zabiljeeni u Biloj 1827., a potom nestali. Po prezimenu potjeu iz Biska kod Sinja. (k) BISKUPOVII Prvi put se pominju 1778., a potjeu iz Radobilje u Dalmaciji. Neko vrijeme ive u Rapovinama, Zabriu i Guberu. Poslije su bili u drugim selima. (k) BITUNJCI

Ogranak su Zvirovia iz sela Bitunje kod apljine. a u livanjski kraj doselili iz Dicma kod Sinja. Bili su u Tribiu i Livnu. (k) BJELOPOLJACI Porijeklom su iz Kaknja. Potjeu od Mirsada Bjelopoljaka roenog u Tuzli. Danas ive u Livnu. (m) BLAHIRDE Godine 1815. u Grborezima je umro Jakov Blahirda od 16 godina. (k) BLAJII Iz Dicma kod Sinja doselili u Livno oko 1833. (k) BLATANII U Livno doli sa podruja Kupresa i ujice, a starinom su iz Mostarskog blata, kako misle neki autori. Blatanii su bili na Duvanjskom polju 1769. i odatle potjeu. (k) BLAEVII Izmeu 1741. i 1768. u Livanjsko polje je doselilo vie obitelji Blaevia, vjerovatno iz Cetinske krajine, gdje se biljee 1711. Od njih su nastala dva ogranka: Bevande i Stanii. Jedni Blaevii doseljeni u Livno poslije dobivaju prezime Poli. U Guberu su Blaevii Bevande. (k) BOBANI U Zastinje doseljavaju krajem XIX st. iz Prugova u Sinjskoj krajini. Poetkom XVIII st. Bobani su bili u selima Prugovu i Broancu. Bobanovia je bilo u Lici 1712., te u Jasenici u Mostarskom polju. (k) BOBAI Bili su 1768. u Rapovinama. Rod je nestao u XIX st. (k) BOBETII U Livno doselili 1878. iz Lovrea kod Imotskog. Prezime Bobeti se javlja poetkom XVII st. u selu Ostrvici u Poljicama kod Splita. (k) BOBII U Gubinu pamte da su porijeklom od Gospia u Lici. Godine 1672. turske vlasti doseljavaju pravoslavne Vlahe, meu kojima su bili i Bobii, u Otoko i Dabarsko polje u Lici. (p) BOBUII Ogranak su Lovrena iz Petrovog Sela kod Glamoa odakle e doseliti u livanjsko selo Nuglaicu, a odatle u Sajkovi i ai. (p) BODROII Katolici Bodroii su bili u Biloj kratko vrijeme 1855. (k) Pravoslavni Bodroii su doselili iz Koljana kod Vrlike u Cetinskoj krajini. Popis stanovnitva iz 1991. ih je evidentirao samo u Sajkoviu. (k) BODULI estolana obitelj je bila 1768. u Guberu.. Pod ovim prezimenom vjerojatno se kriju Budii. (k) BODULICE Ovo je jedan od ogranaka Budia, odnosno Bodula. U Zagorianima su zabiljeeni 1805. (k) BODULUII Od Bodula u Gubera nastao je novi ogranak sa prezimenom Bodului. U Livnu je 1999. bila jedna i u abljaku 10 obitelji Boduluia. (k) BOGDANOVII U dokumentu iz 1696. spominju se zasluge harambae Pavla Bogdanovia (Bogdana), doseljenika iz Livna. Nisu se vraali. (k) BOGII

Na sinjskom podruju su zabiljeeni 1680. U Strupniu su 1741. ivjele dvije obitelji, a neto kasnije su i u glamokom kraju. Godine 1839. rod je zabiljeen u Lopaticama, a potom je nestao. (k) Pravoslavni Bogii su bili u Livnu 1752. (p) BOGOVCI Porijeklom su iz Cetinske krajine, a krajem XIX st. su ivjeli u Sajkoviu, odakle e preseliti u Livno. Navodno su iz Crne Gore (p) BOJANII Zateeni su u Sreviima 1741., a potom doseljavaju jo tri obitelji u Provo, Lipu i Podhum. Danas je samo jedna obitelj u Podhumu. (k) Na Kuprekom polju Bojanii su bili pravoslavni rod. BOJII U biskupskom popisu su 1768. zabiljeeni u aiu. Tada su neki Bojii ivjeli u Splitu i drnikom kraju. (k) BOJINOVII Bojinovii su u Livnu mlai doseljenici sa Glamokog polja. Starinom se iz Stekerovaca kod Glamoa. (p) BOJUII Sinjski rod doselio oko 1851. u Bilu, a poslije nestao. (k) BOKANI Kao ogranak Rosia Bokani su u Komorane doselili iz Cetinske krajine oko 1813. Rod sa ovim prezimenom je nestao. (k) BOKOLOZE Nikola Bokoloza je 1741. bio u ukliu ili Lipi. Kasnije ih nema. (k) BOLOTINI U Grboreze su doselili iz Arana i potjeu od Ledia. Predaja kae da im je prezime nastalo po nekadanjem "buletinu" - potvrdi s kojom se ilo na ispovijed. (k) BOMBII Osmanaga Bombi je imao sinove Jusufa, Muju i Hasana. Poetkom XX st. odseljavaju u Kupres i Derventu. U Livnu je ostao Jusuf, opinski kantardija, sa est keri za koje su se otimali livanjski momci. Najinteresantnija je sudbina Zibe Bombi, roene 1890., koja se udala za Adurahman-bega Firdusa. (m) BONII Biskupski popisi biljee ovo prezime1741. u Priluci, a poslije nestaju. (k) BORASI Noviji doseljenici iz Zukia kod Konjica. Ovaj rod starinom potjee iz zaseoka Borasa u Gornjoj Vitini kod Ljubukog. (k) BORILE Borile su doselile iz Biliia kod Glamoa. Prema porodinom predanju na Glamoko polje su doselili iz okolice Drnia. U knjizi krtenih ibenskog gradskog upnog ureda 1693-1718. zabiljeeno je: Na 17. XI 1694. krtena je u pogibelji ivota Ajia, ki Alije Borilovia iz Skradina... (m) BORII Krajem XIX st. Borii su bili mnogobrojan rod sa vie ogranaka u Livnu, Komoranima i Guberu. Doselili su iz Jabuke kod Trilja poetkom XVII st. Hadi aban-age Bori (Borri-zade) je umro u Livnu prije 1762., a za ivota je podigao abanaginu medresu i mekteb. Borie su u Komoranima drali za "akrame" (veleposjednike). Od njih su dvije loze Boria. U Livnu je krajem XIX st. bilo vie ogranaka ovog roda, koje potjeu od hadi Hasana, Mehmeda i drugih. U Livnu su postajale dvije, na kat graene, Boria kule: jedna na arampou, a druga ispod Topova. (m) BORKOVII

Pravoslavni Borkovii su na Livanjsko i Glamoko polje doselili iz Miljkovaca kod Vrlike. Dio je doselio u Provo, a dio na Glamoko polje. Dananji livanjski Borkovii su doselili iz glamokog kraja. Spominju se u XVII vijeku u likom selu Mogoriu. (p) BOROII Krajem XVII st. u sinjski kraj su doselili iz Livanjskog polja. Poslije se u livanjskim selima ne spominju. (k) BOROVCI U Golinjevu je 1741. bila jedna obitelj, pa odatle preseljavaju u Dobro. Neke Borovce nalazimo poetkom XIX st. u kuprekom kraju. (k) BOSTANII Poetkom XIX st. su bili u Lusniu. U elebiu su Bostandije doselile iz Livna. (k) BOSTE U Livnu je 1991. bila jednolana obitelj Safete Bosto, pripadnice starog bugajanskog roda. (m) BOKOVI Petar Bokov je podigao spomenik svome ocu Simi na zastinjskom groblju. Simo je umro 1776. godine. Rod sa ovim prezimenom je nestao. (p) BOKOVII U Strupniu i Podhumu su 1768. bile dvije obitelji, a potom su u aprazlijama. Nestali su iz livanjskog kraja. (k) Pravoslavni Bokovii su bili u Golinjevu, Donjim i Gornjim Rujanima, Vrbici, aprazlijama i Livnu, te u glamokom kraju. U Donjim Rujanima i aprazlijama pamte da su porijeklom iz Dalmacije, sa slavom Sv. Nikole. (p) BONJACI U Prisoju su bili 1741., a potom u Podhumu. Ovo prezime su imale Lete iz Zastinja, a u Grguriima Marelje. O svom porijeklu Bonjaci iz Prisoja ne znaju nita. (k) Pravoslavni Bonjaci su nekada ivjeli u Prisoju, odakle je jedna obitelj preselila u abljak. (p). BOTE U Dranlijama su bili 1768., a onda u aiu. Porijeklom su iz Prisike. U Grborezima su 1811. zabiljeeni i kao Gvozdeni. Milanovii iz Gubera su se ranije zvali Botama. (k) BOTII Botii su iz Veia kod Banjaluke, odakle je doselio policajac Ahmet Boti. Danas je ova obitelj u Bihau. (m) BOVAI Godine 1833. zabiljeen je Boe Bovach. Prezime se poslije ne nalazi. (k) BOANII Porijeklom su iz Komie na otoku Visu. (k) BOII Kao Boe upisani su 1741. u podruju Gubera-abljaka, a poslije u Priluci. Danas je u M. Guberu jedna nova obitelj porijeklom iz Varea. (k) BOINOVII U Grborezima je 1768. bila jedna obitelj, a onda nestaju. Ranije prezime Karaula je Boinovi. Neki Boinovii su u Glamou bili i prije turskog vakta. (k) BRADARII Bili su 1768. u Golinjevu i Prisoju, a porijeklom su iz Novih Sela kod Cetine. Poslije su bili u Grguriima, Sturbi i Vidoima. U sinjskom kraju je 1725. zabiljeen Grgo Miji reeni Bradar. (k) BRADVICE Jakov Bradvica je jedini pripadnik ovog roda koji je zabiljeen u ovom kraju. Spominje se godine 1830. Bradvice su od Omia. (k)

BRAJKE U Grguriima je 1741. bila jedna obitelj, a potom su odselili u ujicu, odakle su kasnije doseljavali i u Livno. Meu starosjediocima u sinjskom selu Karakaici oko 1685. je bio i Nikola Brajkovi. (k) BRAKUSI Prezime Brakus (Brakuz) zabiljeeno je u Priluci 1772. Zabiljeeni ve 1680. u Zminju (sinjski kraj), a u drnikom kraju kao Brakus, reeni Atlagi. (k) BRALE Na livanjskom podruju bili su prije 1683. godine, odakle su odselili u Sukoan kod Zadra. Neto prije 1768. su zateeni u Golinjevu, iroviu, Rapovinama i Kabliima. Od Bralia je ogranak Peria u D. Rujanima, doseljenih iz Dicma kod Sinja. (k) BRANDUSI Lovre Brandus (Laurentius Brandus) ivio je 1741. sa etverolanom obitelji u Kabliima. Zabiljeeni su 1686. na sinjskom podruju. (k) BRANKOVII Spominju se 1830. godine u Sreviima, a potom su nestali. (k) BRAOVCI Iz Tijarice kod Sinja su prije 1741. doselili u selo Renie na Bukom blatu. Odatle e seliti u oblinje Renie, Kablie, Prisoje, Bilu, Stipanie, Raeljke i Sturbu. (k) BRATATII Dvolana obitelj je zabiljeena u Priluci 1741. (k) BRAVANI Jedna obitelj je bila u osanlijama 1835. (k). BRII Smatra se da je prvo pojavljivanje ovog prezimena u aprazlijama 1741. u iskrivljenom obliku Bari. Iz Dalmacije su 1856. doselili u Dobro, a u G. Rujane iz Gale ili Otoka kod Sinja. Selili su iz livanjskog kraja u Kamensko prije austrougarske okupacije, pa se kasnije vratili. (k) BRDARI Ranije prezime Bara Brdari su promijenili poetkom XIX st. Barai su u to vrijeme ve ivjeli u Rujanima, a u zaleu Dalmacije u vie mjesta sinjskog kraja. (k) BREINERI U Livnu su bili prije 1848. Ovaj jevrejski rod zabiljeen je u Sarajevu, Zvorniku, Bijeljini, Virovitici, Vinkovcima, Beogradu, Zemunu, Somboru, itd. (j) BREKALE Danas nastanjeni u Koritima i Prisici. Godine 1741. su bili u Stipaniima kod Duvna i Ljubotiima kod irokog Brijega, te u Rakitnu. (k) BREII Staro im je prezime Mikuli. Kako su 1725. Mikulii zabiljeeni u Prolocu i Lokviiima, vjerojatno je imotski kraj mjesto odakle su preci dananjih Breia. (k) BREULJI Godine 1768. su bili u Zagorianima, a ve krajem tog stoljea se ne spominju u livanjskom kraju. U to vrijeme Breulji ive u Cetini. (k) BREZIMENII Bili su 1768. u Lusniu, a onda nestali. (k) BRKANI

Jedini predstavnik ovog roda za koga znamo je Boana Brkan, zabiljeena u Dranlijama poetkom XIX st. (p) BRKANLII Prije Drugog svjetskog rata zabiljeeni su u Jarugi, a kasnije su bili u Livnu. Vjerojatno su porijeklom iz Dalmacije. (p) BRKE Ne znaju svoje ranije porijeklo, a zabiljeeni su prvi put u aiu 1741. Onda su preseljavali u Prolog, Litane, ai i elebi. (k) BRKII Preci Brkia su prije vie od 300 godina doselili sa podruja bokokotarskog zaljeva. Prvi podatak o Brkiima u Livnu nailazimo 1768. kada se spominje Hasanaga Brki, a 1819. njegov unuk Mahmud (Muhamed). Vie je grana roda. Prvoj grani je predak Jusufa-aga, sa sinovima Ibrahimagom, iji su sinovi Mehmed-aga, Ibrahim-aga i Muhamed-aga. Mahmutovi su sinovi Numan, Hasan i Dervi i oni predstavljaju drugu granu Brkia. Trea linija Brkia je od Husein-aginog sina Saliha koji je odselio je u Istambul. Isto tako, oko 1890., u Istambulu su se nalazili Abdulaziz, Osman i Salih, sinovi rahmetli Suljage Brkia. Naposljetku ostaje posebna grana Brkia iji je predak Agan, a koji i danas ive na Okrialu u Gornjem gradu. (m) BRNASI Doselili 1832. iz Dalmacije, vjerovatno iz Zagvozda kod Imotskog. (k) BRNII Pod prezimenom Vidovi bili su u Dobrom 1741., a od poetka XIX st. se vode kao Pravdii i Pravdii-Brnii. U Dobrom je 1999. bilo 27 obitelji Brnia, jedna u abljaku i 6 u Livnu. (k) BRNOSI Bili su do 1878. u livanjskom kraju, a onda odselili u Alajbegov Odak kod Kupresa. (k) BRNJCI Najprije su bili u Rujanima 1797. , a poslije u drugim selima i Livnu. Rod je nestao. (k) BROETE Rod iz Gubina, odakle su, dijelom, odselili na podruje Drvara i Bosanskog Petrovca. Pred posljednji rat bili su u Gubinu i Livnu. (p) BRSTILE Porijeklom su iz Vrlike, a poetkom XIX st. su bili u Podhumu i Vreralama. Poslije toga su nekuda odselili, vjerojatno na Kupres. (k) BRZICE Prvi put se spominju 1773. u Priluci i Prologu, a potom u Kabliima. Vjerovatno su u Prologu bili 1850. i tu zabiljeeni kao Brzile (Barzilo). Tu su doselili iz Bile, gdje su se zvali Popovii. Prezime je nestalo, ali je dio roda ostao pod prezimenom Popovi. (k) BRZOVII Poetkom XIX st. Brzojevii ili Brzovii ive u ujici, gdje su i sada. Pedesetak godina poslije su doselili iz ujice u Podhum. Starinom su iz Svinia u Omikoj zagori. (k) BUBALE Bubale su poetkom XX st. bile mnogobrojan rod sa kuama na Begluku, Okrialu, Rajevcu i na mjestu dananje opinske zgrade. U Livno su doselili iz Zagoriana prije austrijske okupacije. Potjeu od Kara Fejze Bubala, koji je imao ukupno estoricu sinova: Saliha, Arifa, Hasana, Muju, Sulju i Jusufa. (m) BUBCI U elebiu su bili 1803. , a potom nestali. (k) BUE Bue su pred kraj XIX st. ivjele u Vrljici u Livnu i u selu Podgredi. Sedam Buinih kua je 1893. bilo u Vrljici kod damije Zavre i sokaku koji vodi iz Vrljike prema Mitinom kuku. Ove livanjske Bue veinom su se bavili

pekarskim zanatom i iselili su u Sarajevo. Bue iz Podgrede su potomci Muje koji je imao sinove Fehima, Muu, Selima, Ibru i Sulju. (m) BUDACI Prolo je vie od 450 godina kako je u mahali damije Sinan-aua, dananjoj Demanui, u turske deftere upisan Bali, sin Abdulaha Budaka. (m) BUDELII Niko Budeli je 1787. imao kuu u Livnu ili Zastinju. Prezime se spominje 1690. meu kolonistima u Lici. (p) BUDII Budii su se 1741. nalazili u Prisoju na Bukom blatu, a 1768. se preseljavaju u Glamo i Guber, pa u Vrerala, Dobro i druga sela. U XIX st. e se od Budia odvojiti dva ogranka: Boduluii i Bodulice. (k) BUDIMIRI Iz Grabovice su 1768. preselili u Strupni, pa u Bilu i elebi. Budimiri su starinom iz Vira i Riice kod Posuja, odakle su preli u Dalmaciju oko 1686. (k) BUDIMLII Spomen na Budimlie je ostao na jednom nadgrobnom spomeniku u zastinjskom groblju iz 1789. godine. (p) BUDIE Bili su 1741. u Donjim Rujanima, a porijeklom iz Bajagia kod Sinja. Godine 1999. bile su dvije kue Budia u Suhai i dvije u Zastinju. (k) BUKARICE Poetkom XIX st. u Livnu je zabiljeen vakuf Bukarice. Na Bukarice je ostala uspomena i u toponimu Bukariin klanac. Izumrli su ili nekuda iselili prije austrougarske okupacije. (m) BUKLE Godine 1815. su bili u Komoranima, pa u Lipi. Nestali su. (k) BUKVII Livnjak Smail ef. Bukvi, sin Muhameda ef., a unuk Jahja efendije bavio se prepisivakom djelatnou u Sarajevu, u Duradik hadi Ahmedovoj mahali. u XVII ili XVIII st. Bukvii koji danas ive u Livnu potjeu iz duvanjskog sela Omerovia, gdje su star i mnogobrojan rod. (m) BULII Pripadnici ovog roda imaju porodinu tradiciju da su vrlo star rod na podruju Bukog blata, te da njihovi preci, srednjovjekovni gospodari grada Huma, poivaju pod maetima u uriima (Rika). U Podhumu oko 1880. zatiemo mnogobrojan rod Bulia sa vie porodinih loza, od kojih su neke ubrzo iza austrijske okupacije izumrle ili nekuda iselile. I u gradu Livnu su u XIX st. ivjeli Bulii koji nisu rodbinski vezani sa ovima iz Podhuma, a iji potomci danas ive u Tuzli. (m) Katolici Bulii se livanjskom kraju se prvi put spominje 1768., u osanlijama, a oko 1780. u Vrerale i Podgradinu doseljavaju Bulii porijeklom iz Tugara iznad Omia, a gdje su bili ogranak Mikulia. (k) BULOVII Ovaj hrvatski rod je porijeklom iz Bitelia kod Sinja, odakle su doselili kao pravoslavci u selo aprazlije. Na katolianstvo su preli 1903. (k) Pravoslavni Bulovii su ivjeli su u Gornjim Rujanima do 1941., gdje su ih nazivali sekundarnim prezimenom Gredar. (p) BULJANI Oko su 1680. odselili sa Duvanjskog polja u Cetinsku krajinu. Na Livanjsko polje su doseljavali iz sinjskih sela Karakaice i Bitelia, gdje ih ima i danas. Bili su u Priluci i Suhai 1768., a potom u Orguzu, Suhai, Dobrom, Kabliima i Prispu. U Kablie su doselili sa Duvanjskog polja, gdje su se nazivali i Kovaima. (k) BULJI Bulji su zateeni u Provu 1741., a poslije su u Priluci i Biloj. Doselili su iz Dalmacije, a onda nestali. (k) BUMBE

U abljaku ili Guberu su bili 1741., a onda preseljavaju u Kablie, Suhau, Zastinje, Prisap i elebi. Vjerovatno su to obitelji Bumbar u Ljubuniu 1824. i Bumbi u Livnu 1847. (k) BUNIEVII Iz Livna su odselili poetkom XX st. u Visoko. Porijeklom su iz Grke.. (p) BUNII Novija obitelj u Livnu, porijeklom iz okoline Ivaneca u Hrvatskoj. (k) BUOVCI Prvi put su zabiljeeni u Livnu 1848. To je dalmatinski rod iz Potravlja kod Sinja i okoline Drnia. (k) BURE U Gornjem gradu, na Okrialu, 1890. bile su dvije kue Bura, jedna pored druge. Jednoj su bili vlasnici Alija i Hasan, sinovi Ibre, a drugoj Muo, sin Sulje. Hasan je ve ranije odselio u Tursku, u Istanbul, dok je Alija nosio novo prezime Rami. U Livnu ih odavno nema. (m) Niko Buro je u drugoj polovici XIX st. slovio za jednog od najuglednijih livanjskih trgovaca. Odselio u Srbiju poslije 1878. (p) BURECI Neposredno iza austrijske okupacije iz sela Dranlija nekuda je odselio rod sa ovim prezimenom. Dananji Bureci u Livnu su sasvim drugi rod i oni su potomci Ibre onlia, zvanog Burek. Od prve mu je ene sin Mujo koji je odselio u Banja Luku, a zatim u Tursku, dok je sa drugom imao sinove Ahmeta, Muharema i Saliha. Potomci Ahmeta i Saliha su danas u Livnu, a Muharema u Sarajevu. (m) BURGII U Livnu, nasuprot Kadilarskom groblju, lei livada sa imenom Burgia groblje. Prezime Burgi moe se danas nai u Lukavcu, Tuzli, Banoviima, ivinicama, D. Vakufu, Zenici i Sarajevu. (m) BURKII Burkii su u drugoj polovici XIX st. ivjeli u Golinjevu i Priluci, odakle se dio njih preselio u selo Guber, gdje i danas ive. Od brae Jusufa, Halila i Mustafe, posljednja dvojica su preselili iz Priluke u Guber poetkom austrijske okupacije, dok je Jusuf ostao u Priluci jo neko vrijeme. Jedan od Burkia ivjee u Golinjevu, odakle je preselio u Kupres krajem XIX st. (m) BURZE Prvi podatak o postojanju roda Burza u Livnu nalazimo 1854. Vjerovatno se radi o Ahmetu Burzi, koji je imao sinove Jusufa, Smaju, Beira i Adema. Dio je odselio u Tursku, a dio ostao u Livnu. ivjeli su u tri kue u Burzinom sokaku u Prikorici, a onda preseljavaju na Begluk, gdje su ostali do dananjeg dana. (m) BUSULAII U Livno su Busuladii doselili iza 1950. iz Mostara, a porijeklom su iz Bihova kod Trebinja, a davnim porijeklom su iz okoline Herceg Novog. (m) BUATLIJE Prema porodinoj predaji nekoliko generacija livanjskih Buatlija obavljalo je dunost alajbega, zapovjednika spahija u ovom sandaku. Po austrougarskoj okupaciji Bosne Buatlije su bile meu najznaajnijim zemljoposjednicima u Bosni, sa ukupno 375 kmetskih selita. Najstariji poznati Buatlija je bio alajbeg po imenu Smail. Imao je sina Osmana Alajbega, po kome su se ove Buatlije esto nazivale Osmanalajbegovii. Iz porodine loze se izdvojila jedna grana koja se prozvala Hamzalajbegovii. Ako su Hamzalajbegovii potomci Ali-pae Skopljaka, kako tvrdi Baagi, nema sumnje da su i Buatlije istog korijena. Osmanov sin je Ahmedbeg, alajbeg Klikog sandaka, a njegovi sinovi Mustafa i Ibrahim. Od njih dvojice su se razgranali Buatlije. Svakako su najpoznatija imena Dervi-bega i Mahmud-bega. Dervi-bega su Austrijanci strijeljali 1878. godine, dok je Mahmud-beg sa dvanaestoro svoje djece odselio u Bugojno. Danas u Bosni i Hercegovini ivi rod Buatlija, svi potomci Mahmut-bega, dok se jedan dio roda odselio u Tursku. BUVALII Bili su 1741. u Sreviima, a poslije ih nema u livanjskim selima. (k) BUZDOVANII Prvo im je prezime Buzdovan, a spominju se 1768. u Priluci, pa u Zastinju, Kabliima i Grborezima. (k)

BUZONI Bili su u Guberu ili abljaku 1741., a poslije se ne spominju u popisima vjernika. (k) BUANI U elebiu su bili 1875., a kasnije u Prisoju. U Sinjskoj krajini su u XVIII st. bili Buanii. (k) U Livnu su pravoslavni Buani bili ve 1752. (p) Oba roda su nestala.

CACANI Glavnina Cacana je nekada ivjela u Prikorici, gdje je Cacanov sokak i Cacanova esma. Najstariji poznati Cacan je hadi Mehmed. Njegov najstariji sin hadi Ademaga je polovicom XIX st. kupio zemlju u Vidimlijama kod Glamoa i od njega su glamoki Cacani. Ostala je narodna izreka: U Livnu Cacan, u Duvnu Mecan, u Vinici Kurd, nema se kud (Cacan, Mecan i Kurd su bili poreznici u tursko doba). Danas ih nema u ovom dijelu Bosne. (m) CATAI Zabiljeene su dvije pripadnice ovog roda u Prispu 1828. i 1842. Porijeklom su iz Dalmacije. (k) CERE ive u Velikim Kabliima "od postanja." Dananje Cere u Kabliima i Livnu potjeu od predaka Zaima i Agana. Od Zaima su dva sina: Pao, koji je umro 1893. i Dervi, koga smrt nae tri godine kasnije. Malobrojni Zaimovi potomci su i danas u Velikim Kabliima i Livnu. Agan je imao sinove Junuza, Zulfu i Aziza. (m) CIGII Bili su u Zastinju 1799. Kao Buljkovii su zabiljeeni na istom mjestu i Suhai desetak godina kasnije. Potjeu iz Hrvaca kod Sinja. Cigii su iza toga bili na Glamokom polju. (k) CIKOJE i CIKOJEVII Porijeklom su sa Studenaca u Imotskoj krajini, gdje su nastali od Trogrlia. U Koritima na Bukom Blatu je 1838. zabiljeena prva obitelj na Livanjskom polju. Cikoja i Cikojevia ima u Golinjevu, Koritima i Livnu, a brojniji su na Duvanjskom polju. (k) CRLJENI Najprije su bili u Podhumu 1768., a onda u Kabliima i Zastinju. Nestali su sa livanjskog podruja. (k) CRNEVII U Livnu su 1991. bile dvije obitelji, a veina je na Glamokom polju. U Podgradini kod Glamoa su ivjeli pravoslavni Gadii sa pravim prezimenom Crnevi, ije je, opet, starije prezime Miloevi. Od ovog roda su takoer Radiii i Kebii u istom selu. (p). CRNKOVII Na podruju Bukog Blata javljaju se prvi put 1844. sa prezimenom Crni, a 1879. kao Crnjkovi. Danas su u abljaku i Grabovici. (k) CRNOGORCI Bili su najprije u Kovaiu i elebiu, pa u Bogdaima, Crnom Lugu, Kazancima, abljaku, te u G. i D. Rujanima. Iz elebia su doselili u Zastinje prije 1829. Prema vlastitoj predaji potjeu iz Crne Gore, no vjerojatno su u livanjski kraj doselili iz okoline Knina. Crnogorci su takoer bili u Blagaju, Rastievu i D. Vukovskom kod Kupresa. (p) CRNOJE Bili su 1741. u Strupniu, a onda u Odaku, Kovaiu, a potom i u Lusniu. Rod je nestao sa Livanjskog polja. ( k) CRNOMARKOVII Prije posljednjeg rata su bili u Nuglaici, a potjeu iz Kosova kod Drnia. (p) CRNJCI

Prezime Crnac je je zabiljeeno 1768. u Rujanima. Poslije su bili u Litanima, Sturbi, na Drinovoj Mei i u abljaku. Ne znaju nita o svom porijeklu. (k) CVETKOVII Potjeu iz Pukovca, mjesta izmeu Nia i Leskovca, odakle su doselili 1969. Danas su ovdje dvije obitelji. (p) CVIJANI U Bastase i Nuglaicu su davno doselili od ujice. Isto prezime bilo je u okolini ipova, a u Rastievu na Kupresu su bili Cvijanovii. Prezime Cvijanovi javlja su ve u XVII vijeku na podruju Like. (p) CVIJETII U Potoane kod Livna su doselili iz Baljaka iznad ujice, a davnim porijeklom su iz Tieva kod Bosanskog Grahova. U Livnu su 1991. bile dvije obitelji Cvijetia. (p) CVIJII Cvijii su u Livnu 1991. bili novija gradska obitelj nepoznatog porijekla. (p) CVITANOVII Zabiljeeni su 1741. u Strupniu, a zapisuju ih kao Cvitane i Scitane. Preseljavali su u elebi i Livno. Rod je nestao sa livanjskog podruja (k) CVITII Bili su u Guberu 1874., a poslije u Litanima. (k) CVITKOVII Poetkom XIX st. su u Kabliima i Rapovinama, gdje su doselili iz sinjskog kraja. Od Cvitkovia, danas nastanjenih u nekim sinjskim selima nastale su livanjske Vujeve. Rod je nestao u livanjskom kraju. (k) CVRKOVI Prezime Cvrk ili Vuinovi-Cvrk biljei se prvi put 1799., a poetkom idueg stoljea su na Brini, Livnu i u abljaku. Porijeklo im je u sinjskom kraju. Prezime je zapameno po Luki Cvrku, jednom od traginih aktera neuspjele pobune protiv vlasti 1831. Rod je nestao sa livanjskog podruja. (k) CVRLJE Cvrlje su u Suhau doselili iz Glavica kod Sinja. I danas su u Suhai. (k)