Jure Karaka GRAMATIKA U STIHU (Hrvatska verzija)

August Cesarec, Zagreb, 1988. prvo izdanje August Cesarec, Zagreb, 1988. drugo izdanje Vlastito izdanje, Zagreb, 1990. Panda, Zagreb, 1997. Panda, Zagreb, 2001.

SADRAJ PROMJENLJIVE RIJEI Imenice Zamjenice Osobne zamjenice Posvojne zamjenice. Povratna zamjenica Povratni-posvojna zamjenica. Pokazne zamjenice.. Upitne zamjenice Odnosne zamjenice. Neodreene zamjenice Pridjevi Brojevi. Glagoli. PADEI Nominativ.. Genitiv Dativ.. Akuzativ. Vokativ Lokativ Instrumental. NEPROMJENLJIVE RIJEI Prilozi.. Prijedlozi.. Veznici.. Uzvici.. GLAGOLSKI OBLICI Konjugacija i deklinacija.. Infinitiv.. Prezent Glagolski pridjev radni.. Glagolski pridjev trpni Perfekt.. Aorist Imperfekt.. Pluskvamperfekt. Glagolski prilog sadanji.. Glagolski prilog proli. Futur prvi.. Futur drugi. Imperativ. Kondicional 1. ili sadanji Kondicional 2. ili proli..

Glagolska imenica.. REENINI DIJELOVI ILI SLUBA RIJEI U REENICI Subjekt Atribut. Apozicija. Predikat. Objekt.. Prilona oznaka mjesta. Prilona oznaka vremena. Prilona oznaka uzroka.. Prilona oznaka naina NEZAVISNO SLOENE REENICE Sastavne reenice Rastavne reenice.. Suprotne reenice.. Iskljune reenice. Zakljune reenice ZAVISNO SLOENE REENICE Subjektne reenice Predikatne reenice Atributne reenice Objektne reenice.. Namjerne reenice Dopusne reenice Pogodbene reenice Posljedine reenice. AUGMENTATIVI, DEMINUTIVI, SINONIMI, HOMONIMI, ARGONIZMI Uveana pjesma (augmentativi). Umanjena pjesma (deminutivi).. Blago (homonimi) Lakomi halapljivac (sinonimi).. Frajerska pjesma (argonizmi)

PROMJENLJIVE RIJEI

IMENICE IMENICE IMENUJU BIA, STVARI I POJAVE, Imenice imenuju Sve iz snova, Sve iz jave. Imenice, imenice OPE, ZBIRNE I VLASTITE, Brojnije su nego ptice Imenice, imenice. DRVO, VJETAR, KIA, MORE, PTICE, JUTRA, NOI, ZORE; To su OPE imenice I malim se slovom piu Bilo pravo, bilo krivo Silnom lavu ili miu. KLASJE, LIE, DRVLJE I KAMENJE, MOMAD, TELAD, JANJAD I PRAMENJE; Neka hrpa, ZBIR neeg, prosudi Ili MLADO ivotinja, ljudi. IVAN, ANA, TOMO I MIRENA, Sve su ovo VLASTITA imena. Koji ime malim slovom piu, Neka hitno, to hitnije briu. IMENICE IMENUJU BIA STVARI I POJAVE, Imenice imenuju Sve iz snova, Sve iz jave.

ZAMJENICE Sretna smo obitelj, Osma nas ima, Kad zamjena treba, Pomaemo svima Jer ZAMJENJUJEMO DRUGE RIJEI: UPITNE i ODNOSNE Potpuno su sline Tu su jo POKAZNE, NEODREENE i OSOBNE (nekad bile LINE) Pa POVRATNO-POSVOJNE (imaju dugo ime) i jo dvije (pamtit' ih teko nije): POVRATNE i POSVOJNE. Slona smo obitelj, Osam nas ima, Kad zamjena treba Pomaemo svima Jer mi ZAMJENJUJEMO DRUGE RIJEI.

OSOBNE ZAMJENICE Klinci neki na livadi Igraju se, skau, viu Pa cvrkuu kao ptice Redajui brojalice Sve OSOBNE ZAMJENICE: JA, TI, ON, ONA, ONO Da li uje ono zvono? MI, VI, ONI, ONE, ONA Ui su ti ko u slona! Igraju se, a ne znaju Da te iste zamjenice, Te njihove brojalice OSOBE ZAMJENJUJU.

POSVOJNE ZAMJENICE Uvijek neto svojataju Te POSVOJNE ZAMJENICE. Sveznalice, Brbljavice, Tuibabe i krtice, Deru se k kretalice: MOJ, TVOJ, NJEGOV, NJEZIN (NJEN), NJIHOV, NA i VA! A treba da zna: One ti ZAMJENJUJU POSVOJNE PRIDJEVE I zato stalno svojataju Te krtice, Sve posvojne zamjenice.

POVRATNA ZAMJENICA Povratna zamjenica SEBE ili SE Zamjenjuj sve Zamjenice osobne Kad se oznauje Da radnja ne prelazi na drugoga, Nego se vraa Na osobu Koja se radnje laa, Koja radnju vri. A ti, Obeanje ne prekri, Zadatak izvri I pogledaj uz veselo lice Povratne zamjenice: U zrcalu SEBE gleda Jedna Nina Pa SE pravi vana Pa SE pravi fina I za SEBE kae Da je kao slika, Svojoj mami ponos, Svome tati dika.

POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA Kau da aci mnogo grijee Kad treba da rijee Koja je to zamjenica to OZNAAVAN DA NETO PRIPADA OSOBI O KOJOJ SE GOVORI. Pa ona zamjenjuje sve posvojne zamjenice I svima e se ozariti lice Kad neto uju o njoj O POVRATNO-POSVOJNOJ ZAMJENICI - SVOJ Jer e saznati neto novo. Ja piem zadau MOJU, Ti pie zadau TVOJU?! Tako se ne bi smjelo rei, Pomoi mora netko trei. Naravno, to se zna Zamjenica povratno-posvojna I svatko e pisati zadau SVOJU.

POKAZNE ZAMJENICE Stalno POKAZUJU NETO, UPUUJU NA NETO, A ponekad vrlo vjeto UPUUJU KOJEM JE TO LICU BLISKO. Pa zar to nije nisko Uvijek na nekog prstom pokazivati, Uvijek nekog prokazivati: OVAJ, TAJ, ONAJ, OVAKAV, TAKAV, ONAKAV, OVOLIK, TOLIK, ONOLIK? Ba su kukavice Te POKAZNE ZAMJENICE I miriu na izdajice.

UPITNE ZAMJENICE U jednom se razredu UPITNE ZAMJENICE Pobunile sve redom I na ploo napisale kredom Sljedea pitanja: TKO je razbio staklo? TO je ormar pomaklo? KOJI su aci po ploi crtali? KAKAV je ovo ludi ples? KOLIKO ste digli urnebes? aci k aci, Vidjeli su u emu je stvar, Pa da sprijee nered i kvar, Ljutitim su pitalicama Sa smijekom odgovorili U koru: VI ZAMJENJUJETE ONU RIJE KOJA SE OEKUJE U ODGOVORU. DOLAZITE SAMO U PITANJIMA Pa ako vas zanima, Mi vas volimo I samo vas molimo Da puno ne pitate.

ODNOSNE ZAMJENICE ODNOSNE su ZAMJENICE iste Kao i UPITNE, A razlika je u tome to se odnosne Po zadatku svome ODNOSE NA NEKU REENICU ILI RIJE I nikad nita ne pitaju. A dolaze samo u zavisnim reenicama.

NEODREENE ZAMJENICE NETKO je u razred upao, Razbio NETO, SVATA slupao, A NITKO ga vidio nije. NITA rei ne smije ak ni redar Jer se opasni neznanac u blizini krije. Poinitelj nedjela SVIH Krije se iza ZAMJENICA NEODREENIH, A one ZAMJENJUJU NETO NEODREENO, SUVIE OPENITO ILI NETO NIJENO I tako to ide vjeno: NETKO, NETO, ITKO, ITA, SVATKO, SVATA, MA TKO, MA TO Puno ih ima Kao da su negdje mnoene Pa mogu biti i SLOENE.

PRIDJEVI Ako te zanima, Stari moj, Koje rijei kazuju KAKVO JE TO, IJE JE TO, OD EGA JE TO, Rei u ti bez problema, Teko nije, tajne nema, To su PRIDJEVI. Oni POBLIE OZNAUJU IMENICE. Na opisne Posvojne I gradivne se dijele; OPISNI ti vele kako su VRIJEDNE one ruke BIJELE, Pridjevi POSVOJNI odmah e ti rei Je li ono bio urlik VUJI ili PSEI, Da li IVANOVA glava na jastuku MARIJINOM spava, GRADIVNI e kazat' svakom, Nek je jasno, nek se zna: DRVENA je ono kua, a lopta je GUMENA. Jo u ti rei, stari moj: Pridjevi imaju pade rod i broj, A opisni se mogu i komparirati. O emu se radi, To je druga tema. Potrudi se, sam pronai I vidjet e, stara kvrgo, Da problema nema.

BROJEVI KAD KAZUJEMO KOLIKO EGA IMA (JEDAN vozi, a DESET SE KLIMA), Onda smo BROJEVI GLAVNI, A naa braa BROJEVI REDNI Toliko su vrijedni Da neumorno pokazuje KOJE JE TO PO REDU (PRVI je sjeo na klupu, a PETI na gredu). JEDAN, DVA, TRI, Ja znam gdje si tu. PRVI, DRUGI, TREI, Na onoj si vrei. Sad nam lijepo reci, Samo mirno sjedni: Gdje su ovdje glavni, Gdje brojevi redni?

GLAGOLI KAI mi, bako, bakice mila, Krhko JE moje znanje, Da li GLAGOLI stvarno KAZUJU RADNJU, ZBIVANJE i stanje. KAZUJU, duo, KAZUJU, zlato, I radost i ljubav i sreu, Samo ti UI, jedino moje, Ja ti SMETATI NEU. I OTKRIT E, milo, jedan svijet Ljepi od najljepe bajke I BIT E ponos i dika moja I srea svoje majke.

PADEI

NOMINATIV Ja sam SUBJEKT, Ja sam DIO PREDIKATA, Ja sam IMENOVANJE, Ptimi to na znanje. TKO sam kad sam iv, A TO Kad sam neiv. Ako me ne zapamti, Ja ti nisam kriv.

GENITIV GENITIV se zovem i PADE sam DRUGI, Znaenja su moja mnoga: PRIPADANJE, ROD i mnogo toga Oznaavam ja. Ako te zbog mene i uhvati trema, Zapitaj se samo: KOGA? EGA nema? I tu u biti ja. Znam se esto druit s prijedlozima, Evo nekih, pokai ih svima: OD, DO, IZ, BEZ, KOD, Pomoi e ti u nevolji K roeni rod.

DATIV Ja se zovem DATIV i PADE sam TREI, Svi to jezik ue, nek' prime na znanje: Oznaavam NAMJENU, CILJ i PRIMICANJE, I jo neto ja bih htio rei: esto sam sm, ali katkad znam I s prijedlozima biti: K, NASUPROT, UNATO, USPRKOS, I vie nikom nita nemam kriti. Kad me trai, pitaj: KOMU, EMU priam ili se primiem, Pa e lake otkrit' oblik moj: Primie se KUI, MAMI, BRATU, TATI, DOMU ide svom, Ja u tad od sree morat' zapjevati Jer mi pozna oblik, jer sam drugar tvoj.

AKUZATIV ETVRTI sam PADE je po redu I zovem se AKUZATIV, Vrlo esto ja sam PREDMET RADNJE Bio predmet neiv ili iv. Pronai me nije tako teko, Samo pitaj: KOGA? Ili TO? I ja u ti se otkrit' drage volje, I jo u ti tiho rei neto: Nominativu ponekad sam slian I genitiv je nekad kao ja, Razlikuj me od njih i but u ti jasan Kao sunce to na nebu sja. A ja esto motrim AKE Kako KNJIGE itaju, Kako mole PROFESORE Da esto ne pitaju.

VOKATIV Ja sam pade DOZIVANJA, OBRAANJA nekom licu, Bili zemlji, vjetru suncu, Bilo mami, tati, stricu. Od pitanja ne zavisim, VOKATIV je naziv moj, Ako hoe da me nae, Ti povikni samo: OJ! Uza me je uvijek zarez, Bilo sprijeda, bilo straga, Zarezi su moja pratnja Kao braa brina, draga.

LOKATIV LOKATIV se zovem i PADE sam ESTI, Oznaavam MJESTO i jo puno toga, Za mene se pita: (o) KOMU? (o) EMU? I nikada nisam bez prijedloga. Prijedloge mi stalno mora Imati na umu Na KNJIZI, o KOLI, po SVIJETU, pri KUMU Prema LIU, u ZELENOM HUMU Pa emo biti Prijatelji stari, Poznanici dobri, Veseli sanjari.

INSTRUMENTAL Ja se igram s BRATOM, Drim loptu novu, Ii u se poigrati im ponovim na brzinu Onaj zadnji, SEDMI PADE, INSTRUMENTAL to ga zovu. To je PADE DRUTVA (Ja se igram s BRATOM), To je PADE SREDSTVA (Kova kuje BATOM); I jo tota drugo Taj nam moe rei: Pred KUOM e sutra Tata drva sjei, SATIMA e poslije toga Dlanovi ga bridjet', pei. Kada drutvo oznaava Prijedlog S uz njega stoji: A sad S BRATOM idem van, Zdravo da ste mili moji. I jo neto da ponovim Pa sam gotov S TIM: Traimo ga PITANJIMA (S) KIME ili IM?

NEPROMJENLJIVE RIJEI

PRILOZI Djeak ui PRILOGE I livadom skae, A DOLJE u bari Guska TUNO gae: GDJE su moji guii? KAMO su se skrili? LIJEPO mi recite TAKO zdravi bili! SADA u ti, gusko, rei, ODMAH e ti klinci doi, Samo MALO da se sjetim, Prilozi e mi pomoi. PRILAU SE UZ GLAGOLE KAZUJUI OKOLNOSTI POD KOJIMA SE RADNJA VRI Hej, to TAMO granje kri? Djeak HITRO spremi knjigu, GLASNO viknu: Iju! ju! Skoi u grm NAGLAVAKE I izjuri tetu liju. Lija jurnu STRELIMICE Prema umi trae' spas, A guii UPLAENO Zovu mamu na sav glas. Guska LJUTO kori mlade I BRINO ih vodi kui, Stari gusak STROGO gleda, SIGURNO e nekog tui. Sve je LIJEPO zavrilo; Pomogli su TU prilozi, Ali' je lija s guiima JO UVIJEK na ratnoj nozi.

PRIJEDLOZI Ako hoe saznati Kakvi su ODNOSI MEU BIIMA, STVARIMA I POJAVAMA, Jesu li mievi jai OD make, Da li se ZA petice dobivaju znake, Jesu li OD prijedloga lake take, Jesu li djed i baka uvijek ivjeli U slozi, Rei e ti PRIJEDLOZI. Oni se nikad ne mijenjaju I kazuju Da je neto ISPOD, IZNAD, BEZ, SA, OD, DO, KOD, ZA. Oni mogu stvoriti uda I kazati da je NA vrbi rodilo groe, Da je OD perja lake gvoe, KOD odlikaa puno jedinica, Da BEZ krila leti ptica. Mogu ti rei da je U stolu knjiga, POD stolom briga, IZ stola da viri figa. I tako, svata ti mogu rei prijedlozi, Pa i da cipela ne smije biti NA nozi.

VEZNICI Nismo mi NI okovi NI verige, NI lanci, NI ice, NI kruti steznici to debele trbuhe steu, Mi smo mali ljupki VEZNICI to POVEZUJU RIJEI i REENICE, to ih zajedno veu. Puno nas ima I svuda nas treba, Naemo se ak izmeu zemlje I neba. I, PA, TE, NI, NITI moe nas i rastaviti; A, ALI, NEGO, VE, NO suprotno je od vrha dno; ILI jo se nismo rastavili; SAMO, SAMO TO, JEDINO, JEDINO TO, TEK, TEK TO sloili smo se i iskljuili neto; DAKLE, ZATO, STOGA neto se moe i zakljuit' iz ovoga; AKO pogodit e lako.

UZVICI JUHAJ, JUHAJ, EHE, HE, JOJ to volim UZVIKE! Rekoe mi da se njima Izraziti moe svima Neki OSJEAJ. HEJ, drugari, to ste stali, Ja vas evo DOZIVAM. Dozivam vas iz daljine Jer ne volim biti sam. IC, mico, GIC , gico, HIJO, konju lijeni! POTIEM vas da ivnete, Vi ljenivci sneni. CILINK! CILINK! FIJU! TRES! To je negdje pala aa! ZVUK se ovdje u PRIRODI Tako lijepo OPONAA. JUHAJ, JUHAJ, EHE, HE, JOOJ, to volim uzvike!

GLAGOLSKI OBLICI

KONJUGACIJA I DEKLINACIJA Ako se mijenjanje imenica i zamjenica Pa pridjeva i brojeva Po padeima Zove DEKLINACIJA, Ni glagoli nisu izuzetak. I oni se mijenjaju, Ali po licima, I to se zove KONJUGACIJA. Ne, nije to Zezanje Ni zafrkancja, Mijenjanje glagola po licima Zove se SPREZANJE Ili KONJUGACIJA.

INFINITIV Mogu vam REI u povjerenju, Strano sam ozlojeen Jer ne izriem vrijeme, A nemam ni lice ni broj Jer sam GLAGOLSKI OBLIK NEODREEN. AKO SI MI PRIJATELJ, MISLIM DA E MOI ZAPAMTITI nastavke Jednostavne, lake, To su TI il' I A ja u ti dobar BITI, Uvijek u se OTKRITI, Pa emo se SLAGATI, Ti e uvijek MOI Bez problema PROI Kad te budu za me pitali.

PREZENT Kia PADA, vjetar PUE, a oblaci PLOVE, Sad djeaci hodnicima jedni druge LOVE. Ljutit redar zajapuren na djeake jako VIE: Ako PUKNE ono staklo, mene se ne TIE. Svi glagoli istaknuti SADANJE su VRIJEME PREZENT, Priznat e i redar ljuti to od bijesa KIPTI, UTI. Od SVRENIH i NESVRENIH GLAGOLA se PREZENT TVORI, Uz to PRAVU i NEPRAVU SADANJOST nam vrijedno zbori. Sadanjost je prava ona to se sada zbiva, radi: Sad seIJU glasna zvona, Sada seka macu GLADI. A neprava sadanjost je Ono to se zbiva davno, to se zbiva sutra, stalno I prezentom se izrie: Sutra IDE kui, strie, A ve dugo PADA kia. Meni tata juer KAE: Stric ti KISNE poput mia. A sadanjost Bila ona Neprava il' prava U prezentima svim, NASTAVCI su za jedninu: -EM, -JEM, -AM, -IM.

GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI GLAGOLSKI sam PRIDJEV RADNI I kazujem da li je netko AKTIVAN, da li je radnju VRIO, Je li netko na primjer UIO Ili je moda susjedove voke KRIO. Nisam sloen, ja sam glagol prosti, Od INFINITIVNE OSNOVE me tvore I nastavaka O (-AO), -LA, -LO, Tako barem mudre knjige zbore. I jo kau da se uz moju pomo slau Pluskvamperfekt, perfekt, futur drugi i oba kondicionala, I stvarno je tako, uzimlju me cijelog I prave se vani, a meni ni hvala.

GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI Ja sam ti, brate, tuan i nesretan I pun sam nevolje k vode bunar neiscrpni; Samo kazujem je li netko PASIVAN, da li radnju TRPI I prozvae me GLAGOLSKI PRIDJEV PASIVNI il' TRPNI. Ako je netko UDAREN ili GURNUT, Zna se, to je pridjev trpni il' pasivni: I to ja tu mogu kad svi moraju trpjeti Bili sitni il' kao gora masivni. Stvoren sam tako da se INFINITIVNOJ OSNOVI, A nekad i PREZENTSKOJ N, -EN, -JEN ili T dodaju, I udo jedno, svi me dobro pamte, sve o meni znaju, Iako sam GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI.

PERFEKT Ima tamo nekih, Neu rei, klinaca, to tvrda da prolo vrijeme nije vano. A ja, PERFEKT, PROLO VRIJEME, Molit u lijepo Ne podnosim to lano klevetanje, To runo blebetanje. A molim vas, Kada STE prvi put u kolu POLI? Kad SU prvi stripovi DOLI? Kad JE PROHODAO tata? Kad JE NASTALA salata? Kad JE prve zube DOBILA mama? Kad JE ODEBLJALA salama? Ma nemojte, molim vas, Da ovaj as Netko u bijegu mora traiti spas! Ja Perfekt, Prolo vrijeme Koji se TVORIM OD NENAGLAENOG PREZENTA POMONOG GLAGOLA BITI I GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG Ne mogu smisliti Onog napuhanka, minkera paradnog Koji JE IZJAVIO Da ga JE perfekt GNJAVIO. Ja Perfekt, Prolo vrijeme Oduvijek SAM lagan BIO, Nikad ti se NISAM KRIO Kad god SI me POTRAIO.

AORIST DOOH, VIDJEH i POBIJEDIH, REE Cezar slavni, Protivnike sve SAVLADA I POSTADE glavni. A to REE Cezar slavni, To AORIST BI, VRIJEME PROLO SVRENO, Zapamtimo svi. I ja HTJEDOH Cezar biti Pa u bitku POOH; Zapreke su sve svladane Do saznanja novih DOOH: AORIST nam KAZUJE RADNJE NETOM SVRENE. I nastavke svoje ima (Nije to ni tako loe) -OH -E -E -OSMO -OSTE -OE I drugi se nastavci Sami rado otkrie -G -SMO -STE -E. Jo ih samo treba dati, To se mora znati INFINITIVNOJ OSNOVI. Zahvalit u ja Cezaru Na velikoj pomoi, A to REKOH, ti DOREE, Sve to SLAGAH, ti POREE.

IMPERFEKT IMPERFEKT JE PROLO NESVRENO VRIJEME Koje emo danas rijetko u govoru sresti Kao nekad davno plodonosno sjeme Na modernoj, brzoj i irokoj cesti. Nekad ovaj glagol omiljen BIJAE, Stari pisci za njim rado POSIZAHZU, I nastavci im krasni AH, -JAH, -IJAH U knjigama drevnim ljupko odzvanjahu. Od INFINITIVNE il' PREZENTSKE OSNOVE se tvore, Od GLAGOLA NESVRENIH to im radnja beskonano traje, A BIJAHU mnozi, mudre knjige zbore VOLJAHU se mnogo, a danas za njih malo tko i haje.

PLUSKVAMPERFEKT BIO SAM PROUIO Gramatike neke knjige, BIO SAM ODLUIO Da se rijeim i te brige I nauim glagole, Kad odjednom neto bljesnu, U prozor mi jako pleljesnu, Pljus! Pa se kao svjetlost Javi PLUSMalo zatim KVAM I na kraju PEFEKT! I u asu nestade. Uplaih se silno, ludo. Kakvo li je ovo udo? Tko se ovo sa mnom ali? Nisam vie tako mali! Ja u isti as Bijegom htjedoh trait' spas, Kad se zau straan glas: JA SAM PRETPROLO VRIJEME, KAZUJEM RADNJU TO SE DOGAA PRIJE NEKE DRUGE PROLE RADNJE I nema tako vrste novogradnje Koja e te skriti Ako ne upamti da se TVORIM, Sluaj, za ime svijeta, Tebi zborim, OD PERFEKTA ILI IMPERFEKTA GLAGOLA BITI I GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG Iznenada glas utihnu, Pod prozorom netko kihnu, Nit se javi, nit to ree, Nasmija se i utee. Jo sam dugo iza toga Sav prestravljen sjedio, A BIO SAM SE UPLAIO, BIO SAM PROBLIJEDIO.

GLAGOLSKI PRILOG SADANJI Cmizdre, plau, cendraju i sline, To je PREZENT, svatko e ti rei I u TREEM LICU je MNOINE. Dodaj samo nastavak mu I, I dobit e novi glagol, Novi isto, Kao da je posut zlatom. KAZAT E ti onu RADNJU TO SE ZBIVA U ISTO VRIJEME KAO I RADNJA KAZANA PREDIKATOM. CMIZDREI PLAUI CENDRAJUI SLINEI Glavobolju HINEI Nita nee postii, Kazna e te dostii. Ui, radi, zabavljaj se, plei SLUAJUI roditelje, ak nikad ne grijei.

GLAGOLSKI PRILOG PROLI Iz kue u ja utei, Nita neu zgrijeti, Onoj u se maloj Anji Toboe nasmijetit to to smjera mali Saa, Je li briga naa? Da li Saa grijei to se Anji smijei? Da ne bi bilo misli krive, Uzmimo one INFINITIVE I pronaimo im OSNOVU. Stvorit emo rije novu Kad joj damo nastavke -AVI ili VI i grijeh postaje bivi. Sad ga nema vie, Iz sadanjosti se brie I pada u prolost. Uh, to su nam dobro doli Ti GLAGOLSKI PRILOZI PROLI Jer oni KAZUJU RADNJU KOJA SE DOGAA PRIJE RADNJE KAZANE PREDIKATOM. Savjetujmo se s tatom, Pa i s bratom I vidjet emo Da e nam potvrditi. A nemojmo se odmah srditi I beiti oi poput sove Kad nam jo dodaju da se TVORE SAMO OD SVRENIH GLAGOLA, OD INFINITIVNE OSNOVE. UDARIVI Anju, Pobjegao Saa Pa ga klapa naa Trai nou, danju. DOJURIVI kui, Saa moli seku Da pronae Tanju da zamoli Anju Da mu oprosti.

FUTUR PRVI Ja sam BUDUE VRIJEME I KAZUJEM RADNJU KOJA E SE TEK DOGAATI, Pa ako me dosad nisi shvatio, Neemo se puno svaati. Zovem se FUTUR PRVI. Sloen sam od INFINITIVA I PREZENTA GLAGOLA HTJETI: NAUIT E me i onda E SMJETI Raditi to te volja. S pticama E LETJETI, VOLJET E svoju mamu I baku E SLUATI I uvijek E, uvijek ZNATI Da je futur prvi vrijeme budue, Da je u budunosti sve mogue.

FUTUR DRUGI Ja sam FUTUR DRUGI, VRIJEME sam PREDBUDUE I KAZUJEM RADNJU KOJA E SE DOGODITI PRIJE NEKE DRUGE BUDUE RADNJE, A sloen sam kao i sve budue gradnje. Zovem se i FUTUR EGZAKTNI, Otmjenije zvui, emu to kriti, A sloen sam od GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG I SVRENOG PREZENTA POMONOG GLAGOLA BITI. Ako BUDEM SPAVAO, zagledaj se u me, Proui me dobro, zapamti mi lica, U kolu e letjet veselo i sretno Kao mala raspjevana ptica.

IMPERATIV NAUI ovo, PONOVI ono, ISPRAVI SE k kuka si kriv, MRDNI malo, ta valjda si iv, SKOKNI askom u trgovinu, KUPI onaj zain Pa u ti pokazati ZAPOVJEDNI NAIN to se zove IMPERATIV. Osim to ZAPOVIJEDA, On jo moe izricati POTICANJE, SAVJET, MOLBU, ZABRANU il' neku ELJU. Hajd' POTRI, NEMOJ stati, Molim te DONESI torbu I IZVADI onu knjigu, OTJERAJ mi teku brigu Pa da radim u veselju. Tako vie moja sestra, I sprema se za neku agu, A ja samo sluat' moram, Posl'o bih je k crnom vragu. Jo ti neto moram rei: Imperativ je Kao skroman gost U nekim licima prost, Prvog lica jednine nema A tree lice jednine, i mnoine, eka Da se pred njih stavi Rijeca NEKA. Ne elim da se od tebe skriva, Evo ti jednog imperativa: 1. 2. ui 3. neka ui 1. uimo 2. uite 3. neka ue Bolje danas nego jue. UI, RADI, IGRAJ, PJEVAJ, Za radosti samo ZNAJ! ao, bambino, Sekino srce fino!

KONDICIONAL PRVI ILI SADANJI Ja kazujem POGODBU, MOGUNOST i ELJU, Je l' mogue da za me niste znali, Za KONDICIONAL PRVI, za POGODBENI NAIN, Ne vjerujem u to, iako ste mali! Od GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG se tvorim, LAGAO BIH da istinu ne zborim, I jo mu AORIST GLAGOLA BITI dajte Pa me imate cijelog, pamtite i znajte. VOLIO BIH da sam ptica. Da sam oblak, sunce, more, DIJELIO BIH sretna lica Cijelom svijetu sretne zore. VIKNUO BIH svima glasno, Cijelom svijetu svoju elju: U miru je ivjet asno! I svi BISMO tad PJEVALI U radosti i veselju.

KONDICIONAL DRUGI ILI PROLI Ima li MOGUNOSTI KOJE SU U PROLOSTI POSTOJALE, Kako su se zvale I bi li se dale U neki glagol staviti? Ima takav glagol, Kao prijatelj je drag, Kao gost dobrodoli I zove se KONDICIONAL PROLI. Ako ti ga je ao Kao psia ostavljenog, gladnog, Kao bicikla rasklimanog, jadnog, Pomogni mu i sloi ga Jer je sloen OD KONDICIONALA PRVOG GLAGOLA BITI I GLAGOLSKOG PRIDJEVA RADNOG. A sad pogledaj I bit e ti jasno kao dan: BIO BIH DOAO na tvoj roendan, Ali su mi iznenada gosti doli. U ovoj kitici istaknut je KONDICIONAL PROLI.

GLAGOLSKA IMENICA Ako uzme GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI I doda mu nastavak JE, Dobit e nove rijei Kao CRTANJE, PISANJE, PJEVANJE. I divno se udo dogodilo: Od dvije rijei, od dvije sitnice Kao u prii pojavile se GLAGOLSKE IMENICE. I ako pogleda malo bolje, Obnovit e staro znanje I doi e ti nova inspiracija: Otkrit e da se u njima Javlja JOTACIJA.

REENINI DIJELOVI ILI SLUBA RIJEI U REENICI

SUBJEKT Ja sam ONAJ O KOME SE PRIA, Ja sam ONAJ KOJI RADNJU VRI, Ja sam glava reenice svake, Moje ime istaknuto stri. Najee sam U PRVOM PADEU, GRAMATIKI SUBJEKT tad me zovi, U NOMINATIVU AKO li NE STOJIM Po LOGICI, po SMISLU me lovi. Ponekad nas dva i vie moe U samo jednoj reenici biti, A nekada, kad se zgoda prui, Ja se mogu i potpuno skriti. I zapamti i zapii, Ma gdje i'o ili bio Da je subjekt, subjekt, subjekt Reenini glavni dio.

ATRIBUT ATRIBUT JE RIJE KOJA POBLIE OZNAAVA IMENICE. Ona e rei KAKVE je boje mamino lice, IJE su ono u imeniku petice, KOJE perje najvie vole ptice. On moe biti I pridjev I zamjenica I broj I cijeli skup rijei. U reenici zvei Kao vesela zveka U skladnom ritmu rijei. On je najee u subjektnom skupu, Ali i u predikatnom moe initi svoju grupu to se okuplja oko imenice. Pogledaj sad kako izgledaju atributi: MOJ brat ima MODERNI kaputUTI I nosi buket RUA JEDNOJ STIDLJIVOJ Ani Pa e zajedno priati o teti IZ LIKE Kod koje su se upoznali lani.

APOZICIJA U jednom razredu organizirana je Tajna policija Da otkrije gdje se nalazi APOZICIJA. I odmah je Za asak tili Na zguvanoj staroj svili Napisana POTJERNICA: TRAI SE APOZICIJA, IMENICA TO STOJI UZ DRUGU IMENICU I NAJEE SE SLAE S NJOM U RODU, BROJU I PADEU. U posljednje vrijeme uinila je mnogo tete po osnovnim kolama, izazvala silne nevolje, loe ocjene, srdbu roditelja i razrednika, prouzrokovala neslogu izmeu aka i profesora. Voli se lano predstavljati da je atribut, subjekt, a rado se skriva u raznim skupovima. Tko je pronae, neka se javi VI. b razredu. Nagrada je velika Nepoznato neko lice Ispod udne potjernice Stavilo je reenice: Uenik Zoran i uenica Ana voze bicikl svakoga dana Mama Marija i susjeda Kata apuu neto ve dva sata. Vi, to se igrate policije, Tu vam se kriju apozicije.

PREDIKAT Ja sam onaj koji kazuje TO SUBJEKT RADI, TO SE S NJIME ZBIVA ak i kad se skriva. Kad sam izreen glagolom. Onda sam PREDIKAT GLLAGOLSKI: Moj prijatelj PRIA zagorski. A kad se sastojim od pomonog glagola I neke imenske rijei, Onda sam IMENSKI PREDIKAT: Veliko udruenje radnika JE SINDIKAT, Predikat JE HRABAR kao smjela ptica, A subjekt JE STRALJIV kao kukavica. Ja sam glavni dio reenice, Ja kazujem to subjekt radi, to se s njime zbiva ak i kad se skriva.

OBJEKT Bako, bako, pomai, Nemoj se izvlaiti, ZADAU napisat' moram, OBJEKTE oznaiti. Kako li u rijeiti TAJ TEKI ZADATAK I pronai OBJEKT GLAGOLSKI DODATAK Kad sam danas usred sata Namjetao oko vrata MAJI MARAMU. Zlato moje, sunce moje, Ti ve znade OBJEKT to je: To je PREDMET RADNJE svake. Sad se dri SVOJE BAKE I PRIMJERE posluaj: Unuk pie ZADAU, Maca TANJUR lie. Ovdje ima OBJEKTE DIREKTNE il' BLIE Zato to su, zlato moje, U etvrtom padeu. Baka pria PRIU DJECI. A sada mi lijepo reci Je li DJECI akuzativ? To je dativ, sunce moje, A objekti to ne stoje U etvrtom padeu U OBJEKTE se DALJE broje. STARU, TRONU KUU dre vitki stupovi, MOJU DRAGU BAKU ljute jaki zvukovi. Ovdje su ti, milo moje, i OBJEKTNI SKUPOVI. Bako, bako, ne ljuti se, Nisam dobro shvatio. Zato sli sam zloest bio I VRIJEME tratio?

PRILONA OZNAKA MJESTA Ima aka koji dobivaju napade Kad uju da e biti rjeavanje testa, Ali uvijek postoji i traak nade Da e u njemu biti i PRILONA OZNAKA MJESTA. im se ona pojavi, razredom proe uzdah olakanja Jer su o njoj svi puni znanja I znaju da je to DODATAK GLAGOLU, DODATAK PREDIKATU Koji, recimo, moe kazadi Da se NA PRVOM KATU Sruio strop I da ONDJE nee biti nastave. Ona kazuje MJESTO Gdje se neto dogaa, radi ili zbiva I ona nije kriva Ako se, na primjer, U GRADU razbojnik skriva. Odgovoriti na pitanja GDJE? KAMO? KUDA? ODAKLE? DOKLE? Za nju je sitnica, Obina trica. Ona se moe kazati Jednom rijei: Kistom se recimo, moe mazati OVDJE, TU, ONDJE, SVUDA, KOJEKUDA, Moe ii KUI, STAZOM, LIVADOM i BRIJEGOM, I skupom rijei: U KOLI, POD KROVOM, NA POLJU, POD SNIJEGOM. A mjesto se moe kazati I zavisnom MJESNOM reenicom: GDJE SE PEE MESO, sladimo se peenicom.

PRILONA OZNAKA VREMENA Kau da su neki dijelovi reenice Teki poput bremena, Sigurno je da to nije PRILONA OZNAKA VREMENA. Ona KAZUJE KADA SE VRI GLAGOLSKA RADNJA, DOKAD e, na primjer trajati gradnja Neke kole, OTKAD se Davor i Vesna vole Ili KADA vrapci mrvice mole.. Ona se moe izrei jednom rijei, Recimo SATIMA, DANIMA, JUER, SUTRA Kao i skupom rijei, Na primjer JEDNOGA LIJEPOGA JUTRA. A vrijeme se moe izrei I zavisnom VREMENSKOM reenicom: KAD SE POJAVI VESNA, Davoru zaigra obrva desna. IM SE POJAVI MACA, mi se u rupu baca.

PRILONA OZNAKA UZROKA ZBOG EGA se i ZATO neto dogaa, Zato tata uvijek ita novine, Zbog ega mama razgledava trgovine, Zbog ega su Sanju prozvali Koka, Zato je rijeka duboka, Odgovorit e u tren oka PRILONA OZNAKA UZROKA. To je DODATAK PREDIKATU KOJI UZROK RADNJE KAZUJE, Zbog toga ne mora moliti tatu Da ti arape nazuje. Jednom rijei, se izrie, PRILOGOM UZROKA, Ali se najee skupom rijei vie, Na primjer: Ozlijeen je ZBOG NEZGODNOG SKOKA. Uzrok mogu kazati I zavisne reenice UZRONE: Kanjen je JER JE HTIO SMAZATI TUE JABUKE SONE.

PRILONA OZNAKA NAINA Kao to svakom jelu moe dodati Raznih zaina, Tako i glagolska radnja moe imati PRILONU OZNAKU NAINA. Ona kazuje KAKO SE VRI GLAGOLSKA RADNJA, KAZUJE NAIN, to moe pogoditi svatko, A kada se u reenici nae, Odgovara na pitanje KAKO. Ona se izrie jednom rijei I nitko ne moe da te sprijei Da kae: Draga moja bako, ono sam ti uradio LAKO, A onda sam VESELO pojeo kolae, KRIOM ih uzeo od mame Jer se STRANO bojim galame. I skupom rijei Nain se kazuje esto: KAO NABUJALO TIJESTO izgledao je susjed Ivo Kad je POPUT SUHE SPUVE popio ono pivo. Nain se izrie I zavisnom NAINSKOM reenicom, To je prosto k salata: Gledao je u mene KAO TO TELE GLEDA U ARENA VRATA.

NEZAVISNO SLOENE REENICE

SASTAVNE REENICE Mi smo SASTAVNE REENICE I uvijek nam je zajedniko neto. Slaemo se po svemu, Imamo istu temu esto Ili subjekt isti Ili predmet radnje Ili vrijeme I mjesto. Mi smo primjer dobre suradnje I zato meu nama nema zareza. U svako vrijeme moe nas sastaviti Veznicima I, PA, TE, NI, NITI .

RASTAVNE REENICE U jednoj koli Na kraju grada Pretrgli se aci od rada, A jedan malac kutrave glave Prisjetio se guslarske slave Pa je radi rekreacije Izvodio neke akrobacije I sastavio pjesmu u desetercu: ILI GRMI IL' SE ZEMLJA TRESE IL' NAM PROFE GRDNU KAU MIJESE? Niti grmi nit se zemlja trese Niti profe grdnu kau mijese, Ve na satu silni glasi hue RASTAVNE se REENICE UE. Sadraji reenica dviju Ili vie ako ih imade, Nee skupa, zajedno ne smiju Ima i da se pamti i da se znade. aci su ih lako rastavili, Rastavili sve veznikom ILI Pa sad s njima grdne ale rade, Poslovice na narodnu grade: ILI kuj IL' ne mri gaa IL' e gae ispraiti aa. ILI ui IL' ostavi kolu IL' e svrit k ovan u toru.

SUPROTNE REENICE Ako je sadraj jedne reenice SUPROTAN sadraju druge Bile ome kratke ili duge, onda izmeu njih zarez stvavi (JA MU PRIA, A ON DUBI NA GLAVI pa e dobiti SUPROTNU REENICU i jo samo jedan savjet mali veznike pamti NEGO, NO, VE, A, ALI.

ISKLJUNE REENICE SVI SU U KUI BILI VESELI, SAMO JE GORAN BIO MRK. Djed je veselo sukao brk, Baki je kriom mignuo, Sa stolice se dignuo I progovorio: Goranu se preporuuje da se iz veselja ne iskljuuje. to u koli nije znao ISKLJUNE REENICE, To su sitnice, On e to jo danas nauiti. Kad sam jutros prolazio pokraj kole, uo sam kako aci mole Jednog debeljka, Sau ili eljka Da im ponovi sve o iskljunim reenicama. A on je bio ljut, Kao limun ut I mrk poput sjene Jer im je ponovio ve dvaput: REENICE NEZAVISNO SLOENE U KOJIMA SE IZ SADRAJA JEDNE REENICE, Vi, dosadne stjenice, ISKLJUUJE NETO, Il' nespretno ili vjeto, A TO SADRI DRUGA REENICA, ZOVU SE ISKLJUNE REENICE! Pa se poput sjenice Naeurio U kolu pourio I dodao: Ako u vae tvrde glave moe stati neto, Zapamtite da se povezuju rijeima SAMO, SAMO TO, TEK, TEK TO. I neka bude na umu svime Da se odvajaju zarezima. Ja sam govorio. Haug!

ZAKLJUNE REENICE BAKA JE ESTO GRDILA DJEDA, ZATO JOJ JE KOSA SIJEDA. Prva je reenica utvrdila Da je baka djeda grdila, A onda slijedi zakljuak Istinit i vrlo jak: DJED SE TAKO LAKO NE DA, STOGA NAM JE BAKA SIJEDA. To je bila, Nek' se zna, REENICA ZAKLJUNA. Zato se ba tako zove, Pitaj nekog svoga. Pomoi e i veznici DAKLE, ZATO, STOGA A bili se, promisli, Potrudi se malo, Iz sljedeih primjera Zakljuit' to dalo: GORAN JE PREVARIO BAKU, ZATO NIJE DOBIO VAKU. BAKA OPRATA SVIMA, DAKLE DOBRO SRCE IMA.

ZAVISNO SLOENE REENICE

SUBJEKTNE REENICE Tko rano rani, dvije sree grabi. Narodna poslovica tako kae. Ranoranilac dvije sree grabi. I ova reenica s prvom se slae. Jedna je reenica sloena, A druga proste. Je li to dosta? Ne, dosta nije, Tu se neto krije, Mada obje istu mudrost kau Mada se obje po subjektu slau. U prvom stihu subjekt je izreen ZAVISNOM REENICOM I nemoj biti zateen Ako te zapitaju TKO sreu grabi. Pa SUBJEKT na to pitanje odgovara! A sad jo jednom usporedi I one i ove reenice dvije I pronai to im je isto, A to isto nije: Tko je lakom, nee ii na izlet s bakom. Lakomac nee ii na izlet s bakom.

PREDIKATNE REENICE Tata je dobar. Takav mora biti svaki tata. Ako eli naglasiti Onaj PRIDJEV IZ PREDIKATA Ti otvori irom vrata I zavikni da te uju I susjedi s petog kata: Tata je da ne moe biti bolji! I tako ti je pomogao tata Da pronae zavisnu reenicu Koja se PREMA GLAVNOJ ODNOSI KAO DIO PREDIKATA.

ATRIBUTNE REENICE Ima jedna reenica Poput brine drage mame Koja pazi imenice Iz prethodne reenice Da ne budu posve same. Odnose se uvijek na njih Pa ih kude ili hvale, Uvijek neto za njih kau (Il' istinu ili lau) Il' se samo s njima ale. Evo primjer pa pogledaj Te zavisne reenice to se lijepo oslanjaju Na prethodne imenice: Vidio sam djevojicu koja ima plavu kosu I djeaka kutravoga koji s trave trese rosu, Igrali se na livadi pokraj lijene rijeke mutne I uili smijui se REENICE ATRIBUTNE.

OBJEKTNE REENICE Goran jede kruku, Maca pere uprljanu njuku, Baka gleda kako tata isti staru puku! Ovo Maja recitira Naglas svima, Na stolici se tronoj klima I jo ponavlja: U prva tri stiha objekti se kriju i nemoj se, majo, kolebati, pronai ih jer e ti trebati, pronai ih. O treem stihu posebno razmisli I nemoj da te zbuni, da te u neemu sprijei to tu objekt nije jedna rije Ni skup rijei, to se tu objekti nisu u prostu reenicu stisli, Jer je tu objekt ZAVISNA REENICA. A danas smo uili na satu: PREMA GLAVNOJ ZAVISNA KAD STOJI KAO OBJEKT PREMA PREDIKATU I OBJEKTNE REENICE se broji. Baka joj uz smijeak apnu: Najljepa je biljka lovor, A Goran se, uvijek glavni Isprsi k junak slavni: Upravni se moe govor pretvoriti u neupravni taj je GOVOR NEUPRAVNI REENICA OBJEKTNA, To i naa baka zna. Maja ree da je ovo znala Pa je opet stala Stihove ponavljati: Goran jede kruku maca pere uprljanu njuku, baka gleda kako tata isti staru puku.

NAMJERNE REENICE Mi mislimo, ovaj, hoemo da kaemo, Mi vas, naime, nikada ne laemo; Htjele bismo svima biti prijateljice, Mi smo, ovaj, NAMJERNE REENICE, Znate, Mi se jako stidimo Kad vidimo Da nas ne poznaju. Doe nam da zaplaemo, Da od alosti skaemo, Da se sekiram preko mjere Kad tako lijepo KAZUJEMO NAMJERE S KOJIMA SE VRI RADNJA GLAVNE REENICE, A opet nas ne prepoznaju. Svi su uili I svi znaju Da kazujemo RADI EGA, S KOJOM NAMJEROM SE NETO RADI U GLAVNOJ REENICI. Evo, na primjer, u vodenici: Doao u vodenicu oso da samelje proso, Dolo tamo i dijete da mu posao omete Pa su sjeli kraj prane stelee da jedan drugom do besvijesti lae, A mlinar se u kutu skriva da uiva; Sakrio se iza vrea rai da uiva u njihovoj lai. S kojom su namjerom oni doli do vodenice, To lijepo kazujemo mi namjerne reenice. Jo smo se posebno istakle Da nikome ne bismo izmakle.

DOPUSNE REENICE Ponekad te mama ne pusti u kino Jer postoji neto to spreava tvoje elje, A ti ipak ode i provede se fino I nitko ti ne kvari veselje. Da vidimo malo i to divno udo to zapreke stvara, al' doputa radnju: Premda su nam zabranili, plesali smo ludo; Iako su spreavali, svrili smo gradnju. Pogleda li glavnu reenicu malo bolje, Vidjet e da se njena radnja doputa, Premda je zavisna spreava, a onda preko volje Istu radnju doputa, mora da poputa.

POGODBENE REENICE Nagovara djeak tatu Pred izlogom trgovine: Kupi li mi onu loptu, donosit u ti novine. A tata se samo smjeka Pa govori svome aku: Kupit u ti i bicikl, ako bude slu'o baku. A onda se tata sjeti: Ona mala to ima pletenice juer mi ree da nisi zbao POGODBENE REENICE. A jesi li znao da smo sada Dok smo se ovdje pogaali Pogodbene reenice izvikivali, A neki misle da smo se svaali. Zapamti dobro da ZAVISNA REENICA UVIJEK NEKI UVJET POSTAVLJA I pod tim se uvjetom vri glavna radnja. A gdje se uvjet postavlja, Tu se pogodba javlja.

POSLJEDINE REENICE Moe li se posljedica skupom rijei izrei Ili se samo zavisnom reenicom kae? Promotrimo primjere i nee nam izbjei Ni reenice ni skupovi to se ovdje trae. Tako je posadio breze da su se sve sasuile. U glavnoj reenici je reeno da je netko posadio breze, Ali je posao uradio slabo, traljavo i bez veze I posljedica je u zavisnoj reenici breze su jadno zavrile. Rastuile se male breze do suza, do tuge, Rastuile se do ganua, do planoga lica. Posljedice ovdje nisu reenice duge, SKUPOM RIJEI kazana je svaka posljedica. Kad ove reenice ui, pamti priloge TOLIKO i TAKO, A oni se nalaze u glavnim reenicama: TOLIKO je uio posljedice da ih je zapamtio lako; TAKO je lijepo pjevala da se dopala i pticama.

AUGMENTATIVI DEMINUTIVI HOMONIMI SINONIMI ARGONIZMI

UVEANA PJESMA Vodena ZMIJURINA Uhvatila ABURINU zaGLAVURINU, Ali je naiao LJUDESKARA DohvatioRUERDOM KAMENINU I bacio ga u BARETINU Da uplai ZMIJETINU, A onda je podigao NOURDU Da stane ZMIJURDI na GLAVURDU. ABETINA je skoila u BARETINU, ZMIJURINA je pobjegla u TRAVURINU, LJUDESKARA zapalio LULETINU, Iziao iz BARETINE na CESTURINU, Zapjevao PJESMURINU I otiao u KOLURINU Na roditeljski SASTANURINU Svome siniu.

_________________ AUGMENTATIVI uveanice; imenice koje oznaavaju neto veliko, poveano ili pojaano u odnosu na druge stvari ili bia. Augmentativi obino oznauju i neto runo, neskladno, porugljivo pa su ujedno i PEJORATIVI ili POGRDNICE

UMANJENA PJESMA Pod OBRVICAMA OKICE, NOSI i rumeneUSNIICE Pa sitno bucmasto LICE, Sve to ispod vuneneKAPICE. A onda RUICE I majuni debeljucni PRSTII upkaju RESIICE na DEKICI I hvataju ZVEKICU. Sitne, sitne NOICE U ARAPICAMA i CIPELICAMA Lupkaju po KOLICIMA to stoje na LIVADICI u TRAVICI Punoj CVJETIA, LEPTIRIA I PTIICA. HAPPY END!

_______________ DEMINUTIVI umanjenice; imenice koje oznaavaju neto maleno, manje od obinog bia ili predmeta iste vrste. Deminutivi esto znae i neto drago i milo pa su ujedno i imenice odmila ili HIPOKORISTICI

BLAGO Blago su konji, krave, koze i ovce, Blago to je kad na hrpi vidi novce. Blago je biser pronaen u moru, Blago se skriva na kraljevskom dvoru. Blago je toplo majino krilo, Blago je ono to se u priama zbilo. Blago su rijei u rjeniku nekom, Blago je aputanje na jastuku mekom. Nekom je blago malo vie jela, Nekom je blago koulja bijela Nekom su blago traperice skupe, A jednom klincu iz tree klupe Najvee je blago pisamce u depu to skriva tajnu slatku i lijepu.

________________ HOMONIMI rijei istog oblika, a razliitog znaenja

LAKOMI HALAPLJIVAC Jednom je neki UENIK, neki AK Prilino SNAAN i dosta JAK PRIAO, zapravo ZBORIO, GOVORIO Da je na svoje oi UGLEDAO, VIDIO, SPAZIO Kako je neki djeak Pojeo kilogram PARADAJZA, hrpu neoprane RAJICE I dogodilo se, mila majice Ono to se uvijek dogaa klincima Koji se vole PREJESTI, da ne kaem PREDERATI. Od muke je odmah U KREVET legao, u POSTELJI se zgrio i stegao I poeo VIKATI, stao URLATI i KRIATI Sve dok mama nje dovela DOKTORA jednog, starog LIJENIKA vrijednog, Strunjaka za HALAPLJIVE klince, klince LAKOME I jasno je svakome Da je stvar sreena. A poslije se ulo Kako mama lakomog sina GRDI, PSUJE i KARA Zato je pred svijetom sramoti, Zato joj neprilike stvara.

_________________ SINONIMI rijei razliita oblika a istog ili slinog tnaenja

FRAJERSKA PJESMA Bok, stari, kak si kaj! Ima pljugu za frenda? Gde si te papke skopal, e? A ulju? Ti bokca! Kaj su ti fosili giljali v Digiiju? Si mutav, e? Kaj senilci nisu znali Da ti je bulju zrihtal mali, Kak se vabi no? Franketajnov doktor, ej? uj, stari, Nemoj se praviti frajer, Spikamo, ne! A sea se kak sam ja, Ti bokca, Popuil kuljaka, ej? Stara ti meni spika Tam neke fore Zanzibar, Afrika Kui? A ja, Ti klinca, Razme se, pilam hlebinca, e! A nju opi iza, Kui? I bum, tras! Tak sam ti ja spuil, Kui, ne? Ajd, bok, Furam doma, e! Vidimo se na koarici! ____________________ ARGONIZMI (argon, sleng, argo, frajerski govor) rijei iz govora pojedinih skupina ljudi koje samo oni razumiju, rijei iz svakidanjeg govora ali s prenesenim znaenjem, npr. papci cipele, hlebinac naivac, starci roditeljiPoznatiji su npr. lopovski argon, vojniki argon, inovniki argon Posebno je zanimljiv aki argon: kulja, top, kec, kolac, kljuka, kuljager jedinica