KRETA

U poetku je znaajnija od Mikene,a nastaje par stoljea prije; njen geografski poloaj je povoljniji. - Orijentalne civilizacije imaju dodira s Kretom, a rano se osjea utjecaj Egipta. -Kreta ima sve karakteristike kopna , na njoj postoje izvori vode,plodne ravnice (MESARA); - daje mogunost ivota i prosperiteta; predstavlja neku vrstu kontinenta. - To je prva velika civilizacija koja razvija gradove i postaje mediteranska civilizacija antikog svijeta. - Dijeli se na 3 MINOJSKA PERIODA koje je odredio sir Arthur Evans - Minojski (dobio je naziv po kralju Minosu) PERIODIZACIJA KRETSKE CIVILIZACIJE Kretska kronologija ima sreu da se moe dovesti u vezu s egipatskom kronologijom, koja se smatra tonijom i pouzdanijom ak od objektivnih metoda ,npr. od metoda C14. Egipatska lista kraljeva rekonstruirana je prema sauvanim dokumentima (podjela na 30 dinastija sveenika Manetona) i podacima o duljini vladavine pojedinih faraona. Moe se brojiti unazad do provjerenih datuma ,npr. Od Perzijske invazije 525.g.pr.n.e. Metodom C14 (Otkrivenom 1952.god.,mogu se preciznije datirati nalazi iz neolitika. Npr: Minojski period ,najvaniji u povijesti Krete ,moe se dijeliti na dva naina : Prvi je na osnovi keramike ,to je sistem koji je razvio Evans,a pomogao mu je Mc Kenzy. Ta podjela donosi rani,srednji i kasni minojski period,koji se kasnije dijeli na : I , II, III, a po potrebi na A, B, C . Priloena tablica nainjena je prema verziji koju je dao Willets 1977.god., a dosta se poklapa sa srednjim procjenama izmeu EVANSA ,Pendelburya koji obino daju nie datacije) i Marinatosa ( vie datacije). Razlike su maksimalno 100-200 godna. Sinkronizacija je u prvom redu s Egiptom, no Willets i Weinberg sinkroniziraju je i s Trojom. To je vano za RM II RM III koji se mogu dovesti u vezu s nalazima iz luke Ugarit I, II ,III,. Izmeu KM IB i KM II nestaje Linear A i ostaje samo linear B Tu se promijenio jezik. Drugi princip periodizacije ,prema palaama zastupao je prvi Nils Aberg. On ima predpalacjalno ,protopalacijalno i kasno palacijalno razdoblje.

RANO MINOJSKI PERIOD 2700-2000.g.pr.Kr. Javlja se : poetak razvitka gradova pismo,u poetku su to hijeroglifi (Egipat),a kasnije nastaje LINEARNO PISMO A koje jo nije proitano U tom periodu nalaza se mnogi THOLOSI-OKRUGLI GROBOVI i okrugli PEETNJACI (Rezanje kamena)

KRETSKI PEATI Najznaajnije podruje rano minojskog umjetnikog obrta bila je izrada peata ,s time da u RM I - 2800-2500.god.pr.n.e. - Peati na Kreti nisu bili poznat i javljaju se tek u RM II - 2500-2200.g.pr.n.e.u obliku ivotinja, kao to su ptice i majmuni a ponekad i grupe ivotinja . povrina peata se nalazi ispod baze prikaza. Ova vrsta umjetnosti je uvedena sa istoka i bila strano popularna na Kreti.gdje je svaki samostalan ovjek imao svoj peat. Budui da su bili noeni na uzici oko vrata ,esto su se gubili ,te ih nalazimo posvuda. Praznovjerje kae da oni poboljavaju mlijeko dojilja (jo i danas ih oko vrata nose krfske majke ),o emu svjedoi i njihovo ime GALOPETRES =mlijeno kamenje ,a posebno su bili cijenjeni peati ija je bijela boja podsjeala na boju mlijeka. Ispoetka su se izraivali samo od mekog materijala ( steatit, kost, slonovaa). Osim ve spomenutih plastinih oblika tu spadaju jo i peati u obliku ljudskih stopala i ivotinjskih nogu. Postoje oblici kao to su: Cilindar, konoid, polukugla, vertikalni disk, lentoid-u obliku lee, almandoid (oblik badema) prizma , skarabejs time da se povrina peata uvijek nalazi na dvije baze ,nikada na platu cilindra, konoida vertikalnog diska Prikazi su u toj fazi jednostavni i linearni (spirale i linije koje tvore meandre). Rano se javljaju ivotinjski likovi u isto dekorativnoj funkciji: drugi spiralni nizovi lavova , korpiona i mrava. Postupno se javljaj ljudski prikazi koji prikazuju.zanimanje vlasnika lovac,lonar, mornar.. Jo je jedan oblik peata ,okrugli peat sa rupom,koji je vaan jer se iz njega kasnije razvio Kretsko-Mikenski tip peata sa velikom eliptinom povrinom .

Peati prijelaza s 3. na 2. tisuljee imaju posebnu vanost je su nosioci najstarijega pisma prvo piktografskog, pa hijeroglifskog . Na peatima u nizu prikazane ivotinje, glave,udovi, biljke i alati naveli su EVANSA na pomisao da se radi o primitivnom kretskom pismu. Tehnika izrade peata je znatno napredovala u vrijeme starih palaa (2000-1700.) g.pr.n.e. = SM I (2000 -1850) + SM II (1850-1700) pri emu su iz upotrebe nestali mnogi od tada uobiajenih oblika. Izraivani su u tvrdom kamenu, poludrago kamenje preteno i to u tako elegantnim oblicima , da upuuje na metalne uzore. Povrine peata prikazuju slike stabala ,ptica i drugih ivotinja,ponekad urezanih iznenaujue ivotopisno.Neki prikazuju itave scene :jarac meu strmim liticama ,srna uz rijeku, pastir s ovcama stalaktiti u peini,jedan glineni peat nosi dva portreta,vjerojatno oca i sina. Kulturni napredak predstavljaju peati sa ve razvijenim hijeroglifskim pismom , koje je prikazano u plastici(nije jednostavno urezan znak) to ove rane spomenike pretvara u prava mala umjetnika djela. Na poetku KM razdoblja (1550-1100) jo se upotrebljavala prizma ,na kojoj su se prikazi urezivali samo na jednu ili dvije strane .Sve su rjei spljoteni cilindri , a u upotrebi ostaje lentoid i almandoid.. Budui da je svaki graanin posjedovao /stanovnik vie razliitih peata morala je postojati vrlo velika razliitost u ukrasu i motivima (niti jedan od 1000 peata nema potpuno isti prikaz. Klasian motiv je lav koji napada druge ivotinje ,to je prastara tema na Istoku ,ali je udno jer na Kreti nije bilo lavova .Umjesto lavova se javljaju i psi to upuuje na lov. est je simetrian prikaz ivotinja. Ostali motivi su ribe,ptice stabla ,dijelovi zgrada, fantastina bia i morski svijet ,ovjek kao pastir, adorant, akrobat, lovac i rijetko kao ratnik. Mala je grupa peata koji pokazuju pokuaje portretiranja ,mitolokih scena nema. Umjetnika kvaliteta peata je visoka ,crtei su smjeli,umetanje slika na povrine peata spretno izvedeno. Od posebne su vanosti za upoznavanje minojskog naina ivota. Posebnu granu izrade peata predstavljaju peetnjaci. Velika povrina mnogih peetnjaka pruila je dovoljno mjesta za scene s vie likova .To to se te scene odvijaju na arhitektonskim bazama ,upuuje na to da se radi o kopijama drugih vrsta umjetnosti.Oni su vaan izvor za poznavanje minojske religije .

udno je to se nisu nosili na prstima i to su pripadali samo enama.Veina je izraena od zlata,rijetko su im povrine bile od poludragog kamena,srebra, bronce ili eljeza koje je bilo meteoritsko, pa su mu se izgleda pripisivale magijske moi. Lokaliteti pronalaska peata i peetnjaka: Mitros RM II, Mohlos, Knos, Fest, Vafio, Vateja

SREDNJE MINOJSKI PERIOD Doba prvih palaa na Kreti; To su velike vladarske palae oko kojih se formiraju gradovi Knosos, Festos, Gurnija, Malija, Aja Trijada (ljetnikovac na juno strani otoka,nema formu grada). - javlja se i posue tipa KAMARES ( => peina ,neka vrsta svetita u koju su se bacale zdjele). - debele stjenke ;ukrasi, flora, neobino fino oslikani raznovrsnim bojama (1800.g.pr.kr) - ovaj period zavrava ruenjem prvih palaa. - Palae nemaju fortifikacijsku liniju ,ve se slobodno ire => nije bilo straha od napadaa (jaka mornarica)=> uzrok ruenja nije bitka nego potres (plimni val) - U to doba je razoren otok THERA (SANTORIN),JEAN OD Kikladskih otoka najblii Kreti,a erupcija se osjetila na Kreti. - 1570-1425.g.pr.kr. Izvanredno freskno slikarstvo,izraziti naturalizam i oponaanje prirode Javljaju se ume,pejzai sa pticama, majmunima, ivotinjama na stablima ,scene mora,riba,leteih riba,;oslikano ? ivim bojama; Javljaju se i ritualne scene, povorke,prinoenje rtvi,a postoje i scene vjerojatno ratnikog karaktera

KRETSKA KERAMIKA MORSKI STIL = sinonim za KM I 1500 1450 .p.n.e. Meu vazama KM doba izdvajaju se i vaze morskog stila tj stila morskih motiva. Vaze ovog stila otkrivene su uglavnom u istonim krajevima Krete (Gurnija, Pelakastro, Zakroju ). Usporedno s njim razvija se floralni stil,postoji geometrijski i mjeavina stilova . I morski i floralnistil predhode stilu palaau kojem se ta dva stila i dalje odravaju i obogauju novim motivima i novim koloristikim i tonskim izraajnim sredstvima.

Na vazama morskog stilaslikari su sauvali punu slobodu izraavanja. I sami motivi nautilusi, ribe, polipi,delfini.koljke,puevi zahtijevali su da se njihovi nesimetrini oblici naroito u pokretu i promjeni mjesta i poloaja prikau u skladu sa zakonima ritma u kome oni ive .Zato je vazno slikarstvo s ovakvim motivima sauvalo svjeinu i snagu realistinig stila iz SM doba.To pokazuju primjeri ritona iz Festa, okrugla dvouna vaza iz Palekastra,na kojoj je prikazan jedan veliki crni oktopod.

KRETSKA KERAMIKA STIL PALAA = sinonim za KM II = vezano za Knos KM II - 1450 1400. pr.n.e. Ime su ove vaze dobile po vremenu kada se javljaju i po mjestima na kojima su otkrivene . Svoje poetke stil palaa vezuje uz obnovljenu palau u Knosu (nakon zemljotresa 1600.god.pr.n.e.Tu je pronaeno najvie vaza ali su one pronaene i u grobnicama i u Maliji. Vaze su u ovom razdoblju zahvaljujui lonarskom kolu postale prava industrijska roba. Sradinom II tisuljea pr.n.e. (1550)minojska umjetnost ulazi u novu fazu svoga razvoja , Teite umjetnikog stvaranja kao jedan od izraza ekonomskog i drutvenog prosperiteta tada prelazi iz Festa u Knos. ivot se kree novim tokovima ,iji je ritam drugaiji nego to je bio u razdoblju od 1700. do 1550.g.pr-n.e. Iako u to vrijeme ne dolazi do dekadanse u junim i istonim dijelovima Krete ,sjeverna naselja ,naroito Knos , ulaze u novo razdoblje svog brzog napretka. To je u stvari vrijeme poleta i novog procvata kretske kulture i umjetnosti koje traje svega dva stoljea i koje cjelokupnoj kulturi KM doba (1550-1100.) daje pravac daljeg razvoja. Umjetnost stila palaavezana je preteno za Knos. Ona se najpotpunije manifestira u vaznom slikarstvu ,u tipovima i dekoraciji vaza STILA PALAA Njihovi oblici su neto jednostavniji nago to su kod vaza KMARES STILAali su im profili ,naroito obod otvora i vrat jae profilirani nego kod vaza starije epohe. U ovo vrijeme u keltskoj keramici i dalje se odravaju i obogauju novim motivima i novim koloristikim i tonskim izraajnim sredstvima morski i florealni stil. Pored palme i papirusa , koji je najee izveden u stiliziranim oblicima,kao ornamentalni vegetabilni ornamenti javljaju se cvjetovi zvjezdolikog aa ,ljiljani , afran,brljan , trska, maslinovo lie, a ponekad i obina trava.

Svi ovi i slini motivi predstavljaju sliku pejzaa i prirode kao okvir kompozicija u koje kretski slikari uvode likove ivotinja ,ptica i ljudi. Figurativnu ornamentiku iz ive prirode oni kombiniraju s linearnim i geometrijskim motivima. Ponekad i listove palme, lotosa i akanta savijaju u volute i prikazuju u stiliziranim interpretacijama .esti ukrasi su spiraloidni i trakasti motivi koji ukazuju na autohtone balkanske izvore ove umjetnosti. Koloristiki spektar i dalje posjeduje bogatu polikromnu skalu. Boje su kao i u fresknom slikarstvu pravljene od razliitih materijala i minerala : crna od pougljenih materijala bijela od gipsa ili krea plava od silikata bakra zelena boja se pravila mjeanjem plave i ute crvena se pravila mljevenjem hematita

Vaze stila palaapokazuju u vezi sa nainom upotrebe boja i pripremom povrine na kojoj e se slikati,jasnu i uoljivu razliku prema vazama starijih stilova. Umjesto crne boje ,koja na KAMARAS VAZAMA PREDSTAVLJA OSNOVNI TON, povrina vaza stila palaaprevlai se bijelom bojom a slika se tamnom. Tako se javlja tendencija ka geometrizaciji dekorativnih motiva i njihovom postavljanju u simetrine odnose ,kao to pokazuju pehari iz HAGIJA TRIJADE,ukraeni slikom labrisa sakralnog vorai lotosovih palmeta,i veliki pitosi sa otoka Paeire,u zaljevu Mirabelo,jo uvijek ima slobodnog likovnog izraavanja, naroito kada se biraju floralni motivi. Mogue je da su se kretski slikari opredijelili za ovakav odnos svijetle osnove i tamnih ornamenata pod utjecajem ciparskog i mikenskog vaznog slikarstva ,u kojem se takoer javlja elja za shematiziranjem i simetrikom prikazivanju ornamentalnih motiva. Zoomorfne i antropomorfne vaze takoer su zastupljene u keramici Krete ovog doba.Iako se javljaju u vrlo malom broju ,njihova pojava ukazuje na sve razvijeniju potrebu kreana i za plastikom. Usporeeno s predhodnom epohom vazno slikarstvo stila palaapokazuje da se razvoj njegovih umjetnikih kvaliteta kree u pravcu jedne lagane ,ali stalne dekadanse. Mada je registar oblika gotovo isto toliko brojan kao i kod vaza KAMARS STIL a tehnike odlike i fraktura vaza takoer na visini najvie kvalitete ,izgleda nam da se interes kreana za boju , koloritet i ton prenosi sa vaznog na zidno slikarstvo. To je razumljivo ako se zna da je bogata, ekonomski snana i kulturno ve visoko razvijena kretska aristokracija posvetila posebnu panju planovima, zidanju, ureenju, raskonoj opremi i umjetnikom ukraavanju svojih dvoraca , palaa i vila.

Usporedo sa uvoenjem novog stila u ivot i sa razvijanjem istananijeg umjetnikog ukusa viih zahtijeva umjetnikom djelu ,irih i dubljih potreba za njegovim doivljavanjem u novim oblicima i dimenzijama,stvara se nova proizvodnja predmeta namijenjenih trgovini i izvozu. Vaze postepeno gube trgovaki znaaj ,jer su njihovu produkciju usvojile gotovo sve razvijenije mediteranske zemlje. Vaze nisu vie luksuzna roba ,kao to su mogle biti KAMARESVAZE naroito one tipaljuske od jajeta Zlato, srebro,plemenita bronca sve vie zauzimaju ,kao to pokazuju Troja i Mikena ,prvo mjesto na listi sirovina za izradu umjetnikih predmeta. KRETSKA KERAMIKA STIL KAMRES Meu zanatlijama na KRETI ,proizvoai keramike bili su ?,anjihova je roba bila vana za trgovinu.Stoga keramika na Kreti ima i historijsko umjetniki znaaj jednak onome kod keramike prahistorije i budue helenske keramike Keramika na Kreti moe se kronoloki podijeliti na 3 faze:. 1. KAMARES STIL 2. NOVI STIL 3. PRIJELAZNI ILI DVRSKI STIL KAMARES STIL Eponim Kamares, peina na brdu IDI donosi zdepast oblik sa svjetlucavom crnom pozadinom na kojoj se nalaze ive boje ( crvena,,bijela ili naranasta ) naglaavaju dekorativnost. Ova fina polikromija s fantastinom dekoracijom ,koja je najprje bila linearnog tipa,poslije koristi elemente iz prirode osobito vegetabilne. Ova je kamares faza je istovremena sa podizanjem palaa u Knosu i Festu. Kao dokaz rasprostranjenosti ovog stila i kao dokaz perioda kada on nastaje ,moe nam posluiti primjer jedne vaze naene u Egiptu,u grobnici ADIBA XII dinastija 19 st.pr.n.e.vladavina (SEZOSTRIZA i AMENEMHETA). Primjer kamares stila nalazimo u Festu, Hagia Triadi. Kamares stil ime duguje peini iznad Festosa na junoj strani Krete nasuprot Diktejskoj peini u kojoj su Amalteja i Koribandi odgojili Zeusa. Kamares vaze pripadaju razdoblju starijih palaa srednje minojskog doba ( SM- 20001700 pr.n.e.) To su proizvodi usavrenih tehniki postupaka te razvijenih kulturnih i ekonomskih potreba.

One su zadovoljavale umjetniki ukus stanovnika Krete, ali su istovremeno bile i trgovaka roba . Pomorskom trgovinom su prenesene po Egeji i otocima ,naene su u Egiptu, Siciliji i Malti. Izuzetan tehniki kvalitet duguje zemlji od koje su pravljene i nainu na koji je taj materijal zajedno s bojom bio pripremljen za keramiku upotrebu. Pravljene su od najfinije gline-potpuno proiene. Stjenke su bile malo deblje od ljuske jajeta. Tipologija : Mnotvo oblika ; male alice sa s drkom ,zdjele i vrevi ,kljunasti pehari ,krateri i pitosi ( obino sa 4 vertikalno ili horizontalno postavljene drke). Svi oblici potvruju osjeaj kretskog keramiara za mjeru i dimenzije. Koloristiki spektar : Osnovne boje crna,crvene bijela + oker ,plava ,svijetlo-mrka. Boje i nijanse date su u istim tonovima ,bez akvarelskih preljeva i mijeanja tonova. Dekorativni sistem: Naturalna ,florealna, zomotfna i rijeko antropomorfna ornamentika. Panji im privlae: cvijee, drvee, ptice ,ribe, polipi, koljke, flora i fauna mora a rijetko ovjekov lik. Keramiari esto kombiniraju linearne s figurativnim motivima,a ponekad bojene ornamente dopunjavaju reljefnim apliciranim ukrasima. Ovo slikarstvo iako je trajalo nekoliko stoljea ,nije zavrilo svoj vijek zbog starosti ,uvele snage i dekadense. Kraj kamares stila kao i starih palaa je nagao i neoekivan, u vrijeme kada stil nije jo dosegao svoj najvii domet stvaralake snage. Tvorci ovog stila otvorili su put ostalim stilovima kretskog i mikenskog vaznog slikarstva. KRETSKE PALAE ( zajednike karakteristike) Dvorac za kralja, velike palae Kod svih kretskih palaa nedostaju fortifikacije,sve su bile obnavljane Palae u Festu, Knosu, Hagia Trijadi, Zakru,Vatipetron, (sjedite,vila) ,Guria (grad i palaa) Tylissos, Amnis,Niru Cani (vile)

Fest : pravokutno dvorite,magazini,prostorija u obliku megarona, prostorija za obrede Knos: oblik kvadrata, pravokutno dvorite, prostorije za obrede, magazini(hrane i zanatskih proizvoda), arhivi ,carske riznice,unutranjost dvorana ukraena freskama i obojenim reljefima (kultni simboli, religiozne sveanosti, borbe s bikovima, likovi morskih ivotinja Palae - tvrave nisu bile potrebne niti bedemi. Generalni plan kretskih dvoraca jako podsjea na hetitske dvorce :HATUA,MARI, Imaju vie ulaza i graeni su na vie katova 2-3 Nisu nalik na klasine palae,ve vie na naselje iji prototip se nalazi ATALHIJUKU 6. i 7 tisuljee pr.n.e. Jedno veliko kuanstvo na hrpi nije ,nije kretski izum,pojavljuje se ve u Sumeru

Kretske posebnosti: Dvorana s prezidom i vratima ,svjetlarnik za zrak i svjetlo kue,kupaonice s kadama od peene zemlje i oslikane,ili s kadama u zemlji povezane vodovodom i kanalizacijom , prostorije za pranje blizu kultnih prostorija ,centralno dvorite orijentirano sjever-jug odreuje raspored prostorija ( za svijetlo i kult) ,propileji monumentalni ulaz ,glavne javne prostorije na gornjem katu , portik- izmjena stupa i pilastra i stupova. Kretski stup je drveni,suava se prema bazi, koje esto i nema ,gladak je i bez kanalura. Kretska dvorita nisu sluila za borbe s bikovima ( teko je uvesti ogromnog bika u dvorite) ;sastojala su se od kamenih ploa , sluila su za neke vrste skuptina a i postoji poseban teatar za borbe. Kultne prostorije imaju stup u sredini ,ispod nje se nalazi kripta koja nema izvor svjetla ,pored oltara sa nalazi otvor kroz koji u kriptu utjee tekuina ili neto drugo Prostorije za magazine ,radionice Stambene prostorije na jugo-istoku Javne prostorije za puk su na katu zapadno od dvorita iznad kultnih prostorija -centralno grijanje

KRETSKO ZIDNO SLIKARSTVO Slikarstvo je na Kreti bilo osnovna zidna dekoracija,glavni ukrasni element palae. Obraivane su teme iz kretskog svakodnevnog ivota (borba s bikovima,procesije,obredi,pejzai,ptice,ivotinje,cvijee,ribe,morske ivotinje i biljke). U tehnikom pogledu slike su bile izvedene kao freske. Na zidu premazanim bijelim tukom ,slikale su se scene u kojima su upotrebljavane intenzivne boje ( bijela ,crna, crvena, uta i tamno plava). Ovakav nain slikanja podsjea na nain slikanja Egipana,Grka u predhelenskom periodu i Etruana.

Bijelom bojom preteno su slikane povrine golog enskog tijela, a crveno smeom goli dijelovi mukog tijela. U hodniku zapadnog dijela palae u Knososu prikazana je procesija ljudskih likova u naravnoj veliini. Peharnik iz te procesije prikazan je kao visok i vitak mladi koji u ruci dri srebrni pehar optoen zlatom. Kosa mu je duga i kovrdava . Oko bedara nosi sitno izvezeni haljetak sa srebrno optoenim pojasom. Na rukama,oko vrata i lanaka nosi srebrene ukrase a na zaglavku ima peat od agota . Tanak struk tipian na prikazima mukaraca i ena na Kreti, ideal je Kreana. Tamne figure sudionika povorke ritmiki ralanjuju jednolino obojanu pozadinu koju ini valovita trava. Peharnik jako izboenih ramena ,koji tako uspravno stoji ne djeluje hladno,ukrueno i konvencionalno,ve je pun ivota i strasti,svjestan uzvienosti obreda. Posuda koju dri u rukama je RITON ( Posuda za pie izraena od razliitog materijala , obino u obliku stiliziranog roga iljasti dio ritona najee zavrava u obliku ivotinjske glava. Riton se javlja jo u prapovijesti u starom Egiptu, Kreti, Etruriji ,Grkoj i Rimu. Glava takozvane PARIANKE potjee vjerojatno iz perioda oko 1500.g pr.n.e. Prikazuje mladu djevojku vragolastog pogleda i karakteristinih krupnih oiju. Naglaenom crvenom bojom naglaene su joj usne ,a oko vrata nosi neku vrstu ala prikupljenog odostraga i vezanog u sveti vor ( vjersko znamenje ). Po tome se moe zakljuiti da je bila sveenica. U vili u Hagia Triadi nalazi se fragment freske sa scenom iz IVOTINJSKOG svijeta. PURAN sjedi na stijeni u lijevom dijelu slike ,a na njega vreba ,u zasjedi iza grma umski maak. Maak je prikazan u trenutku prije skoka s pogledom uprtim u purana koji ne predosjea skrivenu opasnost. Ta slika odie realizmom karakteristinim i za egipatsko zidno slikarstvo sa slinim motivima.

10

Kreani preferiraju prikaze morske flore i faune . Na freski iz FILAKOPE takozvanim LETEIM RIBAMA,nalazimo jak, leprav pokret spojen s kratkim brzim ritmom u rubovima peraja i stijenju. Uz stijene i ribe ,prikazane su alge i koralji, a poseban utisak ostavljaju kvalitetno rasporeene boje (plava, uta, tamna ). POETAK SREDNJE HELADSKOG RAZDOBLJA U KONTINENTALNOJ GRKOJ I SIVA MINIJSKA KERAMIKA Prijelaz s ranog bronanog doba na srednje ,tj poetak SH- srednje bronanog razdoblja datira se negdje oko 1900 -1800.g.pr.n.e. U to doba je u cijeloj Grkoj poela postojati nova i vrlo prepoznatljiva vrsta keramike , poznata pod nazivom SIVA MINOJKA KERAMIKA (Ime joj je dao Schliemann), koji ju je prvi puta pronaao tokom iskopavanja u ORCHOMENOSU. Nazvao je po minojskom plemenu koje je prema legendi ivjelo u tom gradu ,ali e oni nisu poeli proizvoditi. Ova se keramika moe lako razlikovati od ostale sive keramike po vrhunskoj kvaliteti i posebnoj tehnici izrade,koju su sa sobom donijeli osvajai ,vjerojatno nomadi. Oblici ovih posuda imitiraju metalne proizvode i njihova struktura ukazuje na to da su kopije srebrenih posuda. Nalazi se po itavoj Troadi ( sjeverozapadna Turska ) i razlikovna je keramika TROJE VI; Uistinu je jedan od kriterija koji signaliziraju dolazak nove sile u taj grd (Troju) i osnivanje VI naselja oko 1900.g.pr.n.e. Gotovo istodobna pojava ove keramike u dva odvojena ali ne jako udaljena podruja sugerira da su osvajai Troade i Grke bili isti ljudi koji su sa sobom doveli oblik grkog jezika. Vie je teorija o putu i porijeklu tih ljudi,a siva minijska keramika upuuje na njihov dolazak sa Istokaa preko sjeverne anatolske visoravni do Troje, budui da je siva keramika slina minijskoj poznata u sjev-ist.Iranu. Minijska keramika ima i u grkoj Makedoniji i na Halkidici,ali je nema u Trakiji (propada put dolaska preko Kavkaza i sjeverne oble Crnoga mora) ,poznata je sa veine lokaliteta na kopnu i lokaliteta egejskih otoka. BORBE S BIKOVIMA Razjareni bikovi ,vei u odnosu na ljude;naglaena njihova snaga =>vezani uz odreeni ritual (MINOTAUR) -Pojava LINEARNOG PISMAA(poinju se biljeiti glasovi) -sauvano je na glinenim ploicama

11

-oko 1500.pr.n.e. javlja se keramika stila PALAA Izuzetno je fina ,motivi flore i faune,hobotnice - izrada malih kipia od fajanse=keramika presvuena staklom,ruke su joj dignute,a u obje ake dri po jednu zmiju 1425.pr.Kr.-novo ruenje Knososa Aheci su nakon nekoliko stoljea razvitka na kopnu poeli iriti svoje carstvo,a prvi cilj je Kreta koju su poruili. Od tada govorimo o Kretsko-Mikenskom kompleksu. Bitka Ahejaca zavrava se pod Trojom. Neto o tome nasluujemo iz Ilijade i Odiseje,ali i iz glinenih ploica kojih ima na Kreti (malo) i na Peleponezu(mnogo). Nisu sve proitane jer ih ima puno. - Ploe su pisane LINEARNIM PISMOM BKoje je proitano 1953.god. - Michael Wentis se sjetio da bi mogao biti Grki jezik na ploicama i malo po malo su proitali pismo. - Ploice se jo itaju( John Chedwick) KASNO MINOJSKO DOBA do 1150.g.pr.Kr. Tada zavrava i Ahajsko-Kretska i Mikenska civilizacija Uzrok su novi narod Dorani PSEILA ,PALAIKASTRO-luki gradovi LINEARNO PISMO B

KNOSOS Glavni teritorij Krete Nalazi se na uzvienom teritoriju ;i namjerno je smjeten na uzdignutom mjestu;oko njega je ravnica. Ne nalazi se uz more,bojali su se opasnosti koje dolaze s mora; opasnosti ipak nisu velike,a to se vidi po tome to se palae slobodno razvijaju i ire=> nema zidova Uz more se nalaze naselja iz subneolitike faze Postoji odreeni promiljeni plan gradnje grada: U centru je trg,a oko njega palae i ostale prostorije. Prostori su grupirani po funkciji Ulazi se sa sjeverne i june strane Glavna lokacija je vladarski prostor Palaa je osigurana kanalima za odvod vode U njoj je zavrzlama hodnika i meusobnih odnosa prostorija poput labirinta Naeno je mnogo stupia na kojima se nalaze dvostruke sjekire LABRISI

12

PALAA U KNOSU Razvijena monumentalna palaa . Prepisuje se legendarnom kralju Minosu, za ije vladavine dolazi do ujedinjenja cijelog otoka pod dominacijom KNOSOSKE DINASTIJE i koji je uspio stvoriti ogromnu flotu. U palai u Knososu razlikujemo 2 sloja koji izmeu sebe pokazuju kontinuitet . STARIJI SLOJ je paralelan s XII Egipatskom DINASTIJOM (oko 2000-1788.god.pr.Kr.) MLAI SLOJ koji je paralelan sa egipatskom XV DINASTIJA Hiksa (koja je prodrla u Egipat ojo 1700,god.pr.Kr. i vladala 1-2 st.) PALAI U KNOSU odgovara palaa u FESTU. Knosku palau oko 1900 god.n.e.otkopava Arthur Evans. Palaa se je nalazila nedaleko od HERAKLIONA na sjevernoj obali Krete a Evans ju je nazvao MINOJSKOM PALAOM. To je ujedno najvea i najouvanija od velikih palaa bronanog doba na tom otoku. Arheoloki nalazi govore da je u nekoliko navrata pregraivana i obnavljana,poevi negdje prije 2000.god.kada je stradala od potresa i vatre nastalih erupcijom vulkana na oblinjem otoku TERI.

- Palaa u Knosu imala je oblik kvadrata sa stranicama od oko 150 metara. - U sredini se nalazilo prostrano pravokutno dvorite,koje je bilo poploano i povrine 50x25 metara. - U dvorite se ulazilo kroz glavni ulaz na sjevernoj strani . - Uz ovaj sjeverni postojali su ulazi na Istoku,Zapadu i Jugu. - U SREDINI DVORITA NALAZIO SE RTVENIK U prizemlju du zapadne strane srednjeg dvorita nalazio se niz prostorija za vjerske obrede i ceremonije. U najuvenijoj od njih takozvanoj PRIJESTOLNOJ DVORANI graenoj neto prije 1400.god.nalazi se kamena stolica flankirana kamenim klupama i sa slikama grifona uvara na zidu. Nasuprot prijestolja su stepenice koje vode u jednu ukopanu pravokutnu prostoriju koritenu vjerojatno za neki obred ienja,jer su kraljevi i kraljice oito bili vladari sveenici (palaa je sluila kao sredite upravnih slubi ali i kao skladite za spremanje poreza u naturi). Iza tih kultnih prostorija na zapadnoj strani sredinjeg dvorita nalazio se dugaak hodnik sa nizom skladita u kojima su bili veliki pythosi za ulje i ito.U podu hodnika bili su

13

ukopani hodnici i spremita u obliku kovega u kojem su se uvale odjea i druge druge dragocjenosti . Isti su sadraji bili ukopani u pod skladita. Kovezi su bili zidani od kamena i obloeni kamenim ploama ,neki i olovom. Na katu iznad tog zapadnog krila palae ,nalazile su se sveane odaje ,bogato ukraene zidnim slikama ,a do njih su vodile monumentalne stepenice iz sredinjeg dvorita i iz irokog prolaza na junoj strani ( tzvHODNIK PROCESIJE), koji je iao do zapadnog ulaza. Na istonom dijelu palae sagraenom na padini brijega na ostacima starog ,neolitskog naselja na ijem se je vrhu nalazilo sredinje dvorite ,bile su stambene prostorije kralja i njegove porodice.

THEATAR Vrlo vaan dio palae najvjerojatnije su se tu odravale igre s bikovima doba krvnih rtava posveenih bogovima

14