You are on page 1of 14

EN

EN

EN

EN
1

EN

KOMISIJA EVROPSKE ZAJEDNICE

Brisel, 23.2.2009 COM(2009) 84 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE PREMA VIJEU I EVROPSKOM PARLAMENTU

EU STRATEGIJA ZA PODRKU SMANJENJU RIZIKA OD KATASTROFA U ZEMLJAMA U RAZVOJU

{SEC(2009) 217} {SEC(2009) 218} {SEC(2009) 220}

1.

UVOD

Katastrofe podrivaju razvoj i ugroavaju postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva (MDG). Brojni su dokazi da smanjenje rizika od katastrofa (DRR) ima velik pozitivan omjer izmeu kotanja i koristi. UN-ova Meunarodna strategija za smanjenje rizika od katastrofa (ISDR) definira DRR kao: "Akcije koje se poduzimaju na smanjenju rizika od katastrofa i uticaja prirodnih opasnosti, kroz sistematine napore da se analiziraju razlozi katastrofa i njima upravlja, ukljuujui izbjegavanje opasnosti, reduciranje drutvene i ekonomske ranjivosti od opasnosti i poboljanje pripremljenosti na neeljena deavanja". EU jeste najvei svjetski donator pomoi, ali joj nedostaje strateki okvir za usmjeravanje DRR pomoi zemljama u razvoju. Ova Komunikacija predlae EU strategiju za pruanje podrke DRR-u u zemljama u razvoju, kako kroz razvojnu saradnju, tako i kroz humanitarnu pomo, a u cilju podravanja Okvira za akciju iz Hyogoa 2005.1 i postizanja MDG-a. Zasnivajui se na lanu 180 Ugovora o osnivanju Evropske Zajednice, ova Strategija ini jednu polovinu paketa koji pokriva aspekte DRR-a unutar 2 i izvan EU, a takoer se obraa i odgovarajuim vezama izmeu ove dvije dimenzije. Ona dopunjava i podrava postojee EU inicijative u vezi klimatskih promjena. 2. 2.1. ARGUMENTACIJA Katastrofe su u porastu zemlje u razvoju su najvie pogoene

U proteklih 30 godina katastrofe su u porastu, kako uestalou, tako i intenzitetom. Ukupan broj biljei rast sa 73 u 1975. godini, na oko 440 u 2007. godini. Broj klimatskih katastrofa gotovo se utrostruio: od 1280 izmeu 1978. i 1987. godine, porastao je na 3435 izmeu 1998. i 2007. godine.3 Katastrofe najee pogaaju zemlje u razvoju, jer su one najranjivije i imaju slabe kapacitete da bi se nosile s njima. Na primjer, zemljotres od 6,6 stepeni koji je 2003. godine pogodio Iran usmrtio je 40.000 ljudi. Nasuprot ovome, zemljotres od 6,5 stepeni koji je pogodio centralnu Kaliforniju etiri dana ranije, odnio je 2 ivota, a povrijeeno je bilo 40 ljudi.4 Katastrofe takoer preusmjeravaju velike nacionalne resurse sa razvoja na pomo, obnovu i rekonstrukciju, ostavljajui siromane bez resursa potrebnih da bi se izbavili iz siromatva. Procjenjuje se da je cunami u Acehu u Indoneziji 2003. godine poveao procenat ljudi koji ive ispod crte siromatva sa 30% na 50%.5
1 2 3 4 5

Usvojeno na Svjetskoj konferenciji o smanjenju katastrofa. Komunikacija Komisije o pristupu Zajednice prema prirodnim i ovjekom izazvanim katastrofama . Kolaboracijski centar za istraivanja o epidemiologiji katastrofa . DFID (2006): Smanjenje rizika od katastrofa Idem.

Pored ovoga, u zemljama u razvoju stanovnitvo je uveliko zavisno od zdravih ivotinja i biljaka (usjeva), tako da katastrofe uzrokovane biolokim opasnostima mogu imati vrlo negativne uticaje na sigurnost hrane, a time izazvati nove katastrofe. U pogledu biolokih opasnosti treba imati na umu da najezde bolesti ili tetoina, ukoliko im se adekvatno ne suprotstavi, lahko mogu postati endemijske i time uveliko uticati na ''ekonomski'' status drave ili regiona, odnosno na srednjorone i dugorone ekonomske perspektive. Meuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) ustanovio je da su se neke ekstremne vremenske pojave promijenile u uestalosti i/ili u intenzitetu.6 Ove promjene ve doprinose poveanju broja i intenziteta katastrofa, inei potrebu za efikasnim DRR-om jo veom i hitnijom. 2.2. Investiranje u DRR se isplati

Katastrofe se mogu izbjei. Postoje naini da se smanje rizici i ogranie uticaji katastrofa, naprimjer putem obraanja sutinskim uzrocima ljudske ranjivosti i jaanjem njihove sposobnosti da se nose s katastrofom. DRR se sastoji od pripremljenosti, ublaavanja posljedica i prevencije. DRR ima za cilj da ojaa otpornost na katastrofe i zasniva se na znanju o upravljanju rizicima, izgradnji kapaciteta, te koritenju informacijske i komunikacijske tehnologije i sredstava promatranja planete.
Prie o DRR uspjehu Uragan Michelle iz 2001. godine, kategorije 4, bio je najsnaniji uragan koji je pogodio Kubu u posljednjih 50 godina. Zahvaljujui kubanskom efikasnom sistemu ranog upozoravanja i planu pripremljenosti na uragan, evakuirano je 700.000 ljudi, od kojih je za 270.000 bio osiguran privremeni smjetaj i osnovne potrebe na dui period. Oko 777.000 ivotinja bilo je premjeteno u sigurna podruja. Uragan je imao velike ekonomske posljedice, ali je zabiljeeno samo 5 smrtnih sluajeva i 12 povrijeenih. 7 1998. godine cunami je pogodio sjeverozapadnu obalu Papua Nove Gvineje odnosei 2200 ivota. Zahvaljujui DRR naporima uloenim od strane Azijskog centra za smanjenje katastrofa, nakon ove katastrofe, cunami je 2000. godine razorio hiljade kua, ali nije odnio nijedan ljudski ivot. 8

Efikasan DRR moe smanjiti gubitke ljudskih ivota i imovine. Provedene studije pokazuju da je dobit od svakog dolara uloenog u DRR bila dva do etiri dolara, u smislu sprijeenog ili smanjenog uticaja katastrofe.9 2.3. Meunarodni DRR napori

U skorije vrijeme fokus se, sa (uglavnom) reakcija na katastrofe, preselio na implementiranje sveobuhvatnih DRR pristupa. 2005. godine 168 vlada je usvojilo Hyogo okvir za akciju 2005-2015: Izgradnja otpornosti naroda i zajednica na
6 7 8 9

IPCC (2007): etvrti izvjetaj o procjeni. ISDR (2004): ivjeti sa rizikom: Globalni pregled inicijativa za smanjenje katastrofa . ADRC (2001). DFID (2006): Smanjenje rizika od katastrofa

katastrofe, a Komisija10 u potpunosti podrava njegovu implementaciju. Sadanji izazov je pretvoriti ovo u efikasnu akciju na globalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. Veina zemalja u razvoju ulae znaajne napore u implementaciji, ali su sputane nedostatkom finansijskih sredstava i kapaciteta.11 Druga Globalna platforma za DRR, planirana za juni 2009. godine, namjerava uiniti Hyogo pokret trajnim i napraviti napredak. Evidentna je rastua meunarodna svijest, to potvruju i inicijative kao to je Globalna ustanova Svjetske banke za smanjenje katastrofa i obnovu (GFDRR). Pregovori pod okriljem UN-ove Okvirne konvencije o klimatskim promjenama (UNFCCC), a posebno Akcijski plan sa Balija, usvojen 2007. godine, takoer su identificirali DRR kao nain prilagoavanja na klimatske promjene, u smislu smanjenje njihovog uticaja, te kao prilog dugoronim naporima za ublaavanje klimatskih promjena.12 2.4. Osnove za akciju EU-a na DRR-u

Evropski konsenzus o razvoju iz 2005. godine i Evropski konsenzus o humanitarnoj pomoi iz 2007. godine obavezuju EU na podravanje DRR politike i akcija. Zakljuci Vijea o jaanju kapaciteta Unije za reagiranje na katastrofe, iz 2008. godine, pozivaju Komisiju da prezentira prijedlog EU strategije za DRR u zemljama u razvoju. Evropski parlament takoer je vie puta pozivao na stvaranje robusnijih DRR politika i poveanje finansijskih sredstava. Veina drava lanica EU i Komisija redovno podravaju napore na DRR-u u svim regionima zemalja u razvoju, a postoje i dobri primjeri EU koordinacije, na primjer u Bangladeu gdje e ''Sveobuhvatni program upravljanja katostrafama 2010-2014'' biti podran zajedniki od strane ECa i DFID-a. Meutim, i pored ovoga, sadanje aktivnosti EU-a nisu strateke, jer uglavnom slijede pristup ad-hoc projektima/programima i esto su nekoordinirane i neadekvatne. Na primjer: za 10 godina interveniranja u pripremljenost na katastrofe, posebno kroz svoje DIPECHO programe u est svjetskih regiona koji su podloni katastrofama, Komisija se uvjerila u vrlo mali broj primjera zvanine saradnje sa dravama lanicama. Izgleda da efikasnost EU akcije ometaju sljedei faktori:
Nedostatak politika i stratekih okvira za DRR. Iako Okvir iz Hyogoa osigurava harmonizirano uputstvo za DRR, ono nije potpuno spremno za koritenje u svrhe razvojne saradnje. Na primjer, regionalni kontekst jedva da je spomenut u smislu regionalne akcije na stvaranju jakih ekonomija i komparativnih prednosti. Do sada su samo Velika Britanija i vedska (SIDA) razvile specifine DRR politike/strategije, a ostale drave lanice tek planiraju da urade isto. U stvarnosti, 10-ak drava lanica i Komisija trenutno jaaju individualnu podrku DRR-u. Ovo e nepovratno voditi
10
11

Samo vlade su mogle usvojiti Hyogo okvir to je jedini razlog zbog kojeg ga Komisija nije usvojila. ISDR: Globalni pregled 2007. 12 UNFCCC (2007), Akcijski plan sa Balija, Odluka1/CP.13

veoj fragmentaciji i dupliranju napora, ukoliko ne bude postojala EU strategija koja e usmjeravati sline napore. Nedostatak zajednikog stava. EU trenutno nema zajedniki stav o DRR-u, a i sama razmatranja o DRR-u su potpuno razliita. DRR treba da bude dio politikog dijaloga izmeu EU-a i zemalja u razvoju, a bilo bi najefikasnije kada bi poruka EU-a bila konzistentna i koordinirana. Na primjer, bio je oigledan nedostatak naroitog i koordiniranog prisustva EU-a na Prvoj globalnoj platformi o smanjenju katastrofa 2007. godine. UNFCCC je jo jedan forum na kojem bi bio od pomoi koordiniran stav EU o DRR-u. Ogranien napredak u integraciji DRR-a. Imajui u vidu rizik koji katastrofe predstavljaju za razvoj, potrebno je da DRR bude bolje integriran u razvojnu saradnju EU-a. Nastojanja u ovom pravcu prisutna su u nekoliko drava lanica i Komisiji, ali dosadanji napredak je neizvjestan i ogranien i treba ga poboljati. 13 Ograniena veza izmeu DRR-a i klimatskih promjena. DRR je neizostavan dio uspjenog prilagoavanja na klimatske promjene, a efikasan DRR treba vie uzimati u obzir promjene rizika povezanih sa klimatskim promjenama. U praksi, meutim, nisu sistematino identificirane niti su kapitalizirane koristi i sinergije povezivanja DRR-a i prilagoavanja.

Sve to je gore navedeno sugerira da bi EU strategija podrke DRR-u u zemljama u razvoju dala EU-u strateko usmjerenje koje joj sada nedostaje, a istovremeno bi objedinila sve postojee napore EU-a na DRRu, omoguavajui da se koristi i sinergije upotrebljavaju na koherentniji i koordiniraniji nain, ukljuujui one koji se odnose na koherentnost politika, nedupliranje napora, isplativost, efikasnost i razmjenu najboljih iskustava. 3. PREMA EU STRATEGIJI ZA PODRAVANJE DRR-a U ZEMLJAMA U RAZVOJU
14

Predloena strategija izgraena je na stratekom radu Evropske komisije i drava lanica EU i na lekcijama nauenim o DRR-u u svim regionima zemalja u razvoju. Prioritetna podruja za intervenciju (vidu dolje) u potpunosti su u skladu sa Okvirom iz Hyogoa, a glavni cilj strategije, strateki ciljevi i implementacija prioriteta posebno reflektiraju kontekst postojeeg partnerstva i saradnje izmeu EU-a i zemalja u razvoju, ukljuujui saradnju na regionalnom nivou. 3.1. Ciljevi

Glavni cilj je pridonijeti odrivom razvoju i iskorjenjivanju siromatva kroz smanjenje tereta katastrofa za siromane i
13

Tearfund (2007): Institucionalni donatorski progres na uvrtavanju DRR-a. Komunikacija Komisije o jaanju kapaciteta Unije za reakciju na katastrofe (COM(2008)130); Izgradnja Alijanse za globalne klimatske promjene izmeu Evropske unije i siromanih zemalja u razvoju najranjivijih na klimatske promjene (COM(2007)540); Jaanje reakcije EU na katastrofe i krize u treim zemljama (COM(2005)153); Zajedniki dokument Visokog predstavnika i Komisije o klimi i meunarodnoj sigurnosti (S113/08); i Radni dokument osoblja Komisije o pripremljenosti na katastrofe i prevenciji (2003).
14

najranjivije drave i grupe stanovnitva, sredstvima poboljanog DRR-a. Da bi dostigla svoj glavni cilj, EU e podrati sljedee strateke ciljeve: (1) podrka zemljama u razvoju u efikasnom integriranju DRR pitanja u njihove razvojne politike i planove; (2) podrka drutvima i zemljama u razvoju u efikasnijem smanjenju rizika od katastrofa, putem ciljanih akcija na prevenciji i ublaavanju katastrofa, te na pripremljenosti na katastrofe; (3) efikasnije integriranje DRR pitanja u EU-ove politike i programe razvoja, humanitarne pomoi i reakcija na krize (ovo pokriva reakcije na katastrofe i obnovu). 3.2. Geografska pokrivenost, obim i pristup Sve zemlje u razvoju15 i Prekomorske drave i teritorije (OCT) obuhvaene su ovom strategijom, a posebna panja posvetie se regionima izloenim katastrofama, najnerazvijenijim i vrlo ranjivim dravama i lokalitetima, kao i najranjivijim grupama. Saradnja po pitanjima DRR-a sa najudaljenijim regionima takoer e se proiriti.
16

Ovdje su obuhvaene katastrofe koje koje su uzrokovane prirodnim i tehnolokim opasnostima. Meutim, razliite vrste opasnosti mogu biti u interakciji koja rezultira domino efektom npr. degradacija okoline poveava uticaj poplava i donosi epidemije. Kao prikladan, trebao bi se usvojiti tzv. multi-hazard pristup, jer upravo takav pristup moe poveati otpornost na druge vrste katastrofa. Iako e staviti do znanja da katastrofe mogu pogorati postojee tenzije i nestabilnost, strategija se nee odnositi na katastrofe koje izaziva ovjek, kao to su sukob i rat.
17 18

Razmatranja e se odnositi na: sporo i brzo nastupajue katastrofe; katastrofe ogromnih razmjera, kao i lokalizirane, ali esto ponavljane katastrofe kao to su odroni, iznenadne poplave, poari, oluje, izbijanje bolesti ljudi i ivotinja, te pojava biljnih tetoina stalno imajui na umu da razliite katastrofe mogu zahtijevati razliite pristupe. Strategijom se kombinira podrka za integraciju DRR-a u vanjske akcije EU-a i u strategije zemalja u razvoju sa ciljanom DRR akcijom, to uspjeno dopunjava integracijska nastojanja, uz veliki trenutni efekt. Za primjer moe posluiti kljuno ulaganje u DRR sa dobrim potencijalom za ponavljanje, kao to su specifini regionalni programi ili regionalni sistemi
15

OECD/DAC-ov spisak primatelja ODA-e. Ovo e se detaljno identificirati kroz analizu rizika na odgovarajuim nivoima i ustanovljene ranjivosti i specifine potrebe. 17 Bioloke, geofizike, ili hidrometeoroloke. 18 U ovakvim situacijama vano je povezivanje DRR-a sa naporima za prevenciju kriza i reagiranje.
16

ranog upozoravanja. Regionalna dimenzija je krucijalna, jer katastrofe se ne zaustavljaju na granicama. EU e iskoristiti svoje prisustvo i iskustvo na regionalnom nivou, kako bi podrala akciju koja je efikasnija ako se poduzme na regionalnom nivou, u skladu sa principima komparativne prednosti i nivoa odgovornosti.

4. PODRUJA KOJA SU PRIORITETNA ZA INTERVENCIJU 4.1. Osigurati da DRR bude nacionalni i lokalni prioritet sa jakim institucionalnim osnovama za implementaciju Politika posveenost je kljuna za napredak u DRR problematici na svim nivoima. EU e podrati zemlje u razvoju preuzimajui vodeu ulogu u DRR-u i implementaciji Okvira iz Hyogoa, a zauzimae se za DRR pojaavajui njegovu uoljivost i demonstrirajui koristi od njega. Implementacija Hyogoa ukljuuje i podrku boljoj integraciji DRR-a u: (a) politike i planove razvoja i humanitarne pomoi; (b) reakcije na krize, gdje se razmatraju reakcije na katastrofe i obnova; i (c) strategije prilagoavanja na klimatske promjene. Potrebno je uiniti dostupnim resurse koji bi ovo podrali: u Komisiji, u dravama lanicama EU-a i u zemljama u razvoju. Pored navedenog, za efikasan DRR potrebna je jaka institucionalna osnova koja se moe osigurati putem: izgradnje kapaciteta; dobrog upravljanja; promocije odgovarajuih politika i legislative; omoguavanja informiranja; i efikasnih koordinacijskih mehanizama. U nacionalnim platformama trebao bi se ozvaniiti dijalog svih aktera, koji treba osigurati smjernice politika i koordinirati aktivnosti. Takoer, vano je ojaati kapacitet meunarodnog sistema koji djeluje u svrhu meunarodne posveenosti i koordinira donatorsku reakciju EU-a, kako bi se maksimizirala efikasnost pomoi. EU e: Promovirati uvrtavanje DRR-a u dnevni red politikih sastanaka na visokom nivou i postajanje DRR-a sastavnim dijelom redovnog politikog dijaloga sa zemljama u razvoju Podrati integraciju DRR-a u razvojne planove i programe zemalja u razvoju, ukljuujui relevantne resorne planove, strategije prilagoavanja na klimatske promjene i ostalu problematiku Vie integrirati DRR u EU politike i u strategije, programe i projekte podrke Podrati razvoj i implementaciju nacionalnih politika za DRR, te pravnih i institucionalnih okvira za DRR, ukljuujui nacionalne i regionalne platforme
8

Osigurati to bolju koordinaciju podrke za DRR u zemljama u razvoju, kako bi se pomoglo u implementaciji ove strategije Podrati UN/ISDR kao koordinacijsko tijelo za implementaciju Okvira iz Hyogoa 4.2. Identificirati, procijeniti i nadzirati rizike od katastrofa upozoravanje i poboljati rano

Bolje poznavanje opasnosti, posebno u kontekstu jaanja klimatske razliitosti i ranjivosti ili u kontekstu velikog porasta trgovine ivim ivotinjama i ivotinjskim proizvodima, omoguava dravama i zajednicama bolje razumijevanje, prihvatanje i minimiziranje rizika od katastrofa i trebalo bi se ugraditi u kreiranje politika. Sadanje analitike praznine ukazuju na potrebu za: boljim prikupljanjem podataka i jaim kapacitetima za analizu rizika; promocijom integrirane procjene ranjivosti i kapaciteta; unapreenjem stanica za nadzor nad podacima i pouzdanijim kapacitetima ranog upozoravanja (EW); i promocijom zajednike procjene teta i potreba nakon katastrofa (PDNA) 19 - u cilju razvoja DRR strategija i mjera prikladnih za jedinstvene okolnosti u kojima se nalaze ljudi izloeni riziku i u cilju jaanja otpornosti. U ovom procesu, od vitalne vanosti bie izgradnja kapaciteta i instrumenata koji e osigurati da rano upozorenje stigne ''do zadnjeg kilometra'' i bude od koristi zajednicama i ljudima koji su najizloeniji riziku. Proirenje istraivakih i statistikih kapaciteta, kao i javno objavljivanje rezultata vezanih za DRR kljuni su za premotavanje ovih praznina. EU posjeduje znaajne istraivake kapacitete, ukljuujui ''Sedmi okvirni program za istraivanje'' i Zajedniki istraivaki centar. Oni podravaju alate kao to je ''Kopernikus'', koji bi trebao doprinijeti vlastitim naporima zemalja u razvoju i komplementirati ih. EU e osigurati da se odgovarajue veze nastale inicijativama za konsolidaciju znanja iskoriste u kontekstu ''Komunikacija sa zajednicom'' pristupa prevenciji prirodnih ili ovjekom uzrokovanih katastrofa.

EU e: Podrati proirenje istraivakih (naunih, tehnolokih i drutvenoekonomskih) i statistikih kapaciteta u zemljama u razvoju Promovirati uspostavu nacionalne procjene ''multi-hazard'' rizika i razmjenu znanja i informacija o riziku
19

UN/WB/EC zajednika Platforma za akciju za "Post-krizne procjene i planiranje obnove" u post-katastrofalnim (PDNA) scenarijima.

Promovirati zajedniki PDNA sa Svjetskom bankom i UN-om kao podrku nacionalnim procjenama, u cilju unapreenja otpornosti drava na krize Podrati uee u procjenjivanju rizika za zajednicu i povezivanje te procjene sa nacionalnom i regionalnom procjenom Promovirati razmjenu najbolje prakse, ideja i iskustava izmeu zemalja u razvoju meusobno i izmeu zemalja u razvoju i razvijenih zemalja Podrati razvoj ili jaanje sistema ranog upozoravanja, ukljuujui EW orjentiran ka ljudima i izgradnju odgovarajuih kapaciteta 4.3. Koritenje znanja, inovacija i edukacije u izgradnji kulture sigurnosti i otpornosti na svim nivoima Katastrofe se mogu u znatnoj mjeri smanjiti ako su ljudi dobro informirani o rizicima s kojima se mogu suoiti i mjerama koje mogu poduzeti da smanje ranjivost i da se bolje pripreme. Svjesnost javnosti o DRR-u moe se poveati pruanjem informacija o rizicima od katastrofa relevantnim vlastima i lokalnom stanovnitvu, kako bi se ljudi osposobili da se zatite i svoja ivotna sredstva uine otpornijim na katastrofe. Mediji mogu odigrati vanu ulogu u ovome. Takoer, i djeca se mogu uiniti svjesnom o DRR-u tako to e se materijali o DRR-u ukljuiti u zvanine, nezvanine i neformalne edukativne aktivnosti i tako to e se osigurati jednostavan pristup informacijama o riziku od katastrofa i sredstvima zatite. Podrka implementaciji trino zasnovanih mehanizama osiguranja takoer moe biti sredstvo za jaanje svjesnosti javnosti o rizicima od katastrofa i trebala bi dati poticaj ponaanju koje smanjuje rizik. EU e: Podrati kampanje i programe za podizanje svjesnosti Podrati ukljuivanje DRR-a u obrazovanje i obuku Pomoi da informacije o DRR-u postanu lake dostupne, posebno ljudima u podrujima visokog rizika Podrati razvoj ili jaanje programa za upravljanje rizicima od katastrofa, koji su orjentirani ka zajednici, a ukjuuju koritenje trino zasnovanih mehanizama osiguravanja 4.4. Smanjenje skrivenih faktora rizika Ranjivost na opasnosti poveana je zbog niza faktora, npr.: siromatva, loeg planiranja koritenja zemljita i nesigurnog naseljavanja, brzog prirataja stanovnitva i urbanizacije, poveane gustoe naseljenosti, loih vlasti, nedostatka mrea socijalnog i finansijskog osiguranja, slabe zdravstvene i invalidske zatite, loeg upravljanja prirodnim resursima,
10

unitavanja okoline, spolne neravnopravnosti, nesigurnosti hrane, jaanja klimatskih promjena i injenice da danas vie ljudi ivi u katastrofama izloenim podrujima. EU e podrati povezivanje DRR-a sa ovom razliitom problematikom u namjeri da svoju cjelokupnu podrku uini koherentnijom i otpornijom na katastrofe, uz koritenje moguih sinergija. Konkretno, EU e osigurati da se ostvari odgovarajue povezivanje izmeu prirodnih resursa i programa zatite okoline, ukljuujui inicijative kao to su GCCA zajedniki Dokument EC-SEC-a o klimatskim promjenama i meunarodnoj sigurnosti i EU-ov Akcijski plan o klimi i razvoju 21. Povezivanje DRR-a i prilagoavanja na klimatske promjene moe imati mnoge koristi u smislu nedupliranja napora i institucija. EU e: Podrati integraciju DRR-a u pitanja koja sadravaju skriveni faktor rizika od katastrofa Traiti naine da eksplicitnije i harmoninije povee ciljeve DRR-a i prilagoavanja Podrati integrirane programe i projekte koji se obraaju DRR-u i pitanjima koja su identificirana kao kompleksna (sastoje se od vie faktora rizika, npr. DRR / prilagoavanje na klimu / sigurnost hrane) Istraiti kako bi se moglo mobilizirati inovativno finansiranje u korist DRRa i prilagoavanja 4.5. Jaanje pripremljenosti na katastrofe u cilju efikasne reakcije na svim nivoima

20

Pripremljenost moe ukljuivati raznovrsne aktivnosti, npr.: planiranje kontingenata, skladitenje zaliha opreme i namirnica, aranmani sa hitnim slubama i deure, komunikacije, aranmani za upravljanje i koordiniranje informacijama, izgradnja kapaciteta i institucija u zajednicima pod rizikom, obuka osoblja, obuka i vjebe u zajednicama, i javno obrazovanje. Aktivnosti na pripremljenosti prirodno su povezane sa aktivnostima reakcije i obnove. U tom smislu one predstavljaju dobru priliku da se osigura koherentnost izmeu aktivnosti upravljanja katastrofama (za koje su esto odgovorne organizacije civilne zatite) i da se osigura koherentnost i komplementarnost izmeu sektora humanitarne pomoi i razvoja (npr. putem razvoja ili proirenja nacionalnih kapaciteta za izradu procjene teta i potreba nakon katastrofe, kao i za pripremu planova obnove i rekonstrukcije iz perspektive DRR-a). Efikasni planovi pripremljenosti i organizacija takoer pomau u suoavanju sa katastrofama malog i srednjem obima, koje se esto ponavljaju u mnogim zajednicama. Podrka za osposobljavanje zajednica
20 21

(S113/08) Dokument Vijea 15164/04.

11

da same sebi pomognu u sluaju katastrofe i finansijska pripremljenost u smislu sposobnosti absorbiranja efekata katastrofe bez stvaranja neeljenih makro-ekonomskih ili budetskih problema, su vitalni za odrivo smanjenje siromatva. Vlade bi mogle osigurati stimulacije/podrku za promoviranje odgovornog korporativnog ponaanja i partnerstvo javnog i privatnog sektora, to je posebno vano za razvoj (moguih) mehanizama osiguranja od katastrofe.

EU e: Podrati programe pripremljenosti koji su orjentirani ka zajednici Podrati razvoj planova za pripremljenost i planova za nepredviene okolnosti, koji se zasnivaju na najnovijim procjenama rizika Promovirati integraciju DRR-a u procese obnove i reakcija na katastrofe Promovirati mehanizme podjele i transfera rizika 5. 5.1. IMPLEMENTACIJA STRATEGIJE Prioriteti implementacije

EU e podrati punu implementaciju strategije primjenjujui svoje ogromno iskustvo sa DRR-om. Ipak, predlae se brzi poetak u onim podrujima u kojima EU ima komparativnu prednost, a to su:
Politiki dijalog o DRR-u. EU e na postojeim forumima pokrenuti politiki dijalog sa svim zemljama i regionima u razvoju, ukljuujui podrku tekuim pregovorima o nadolazeim klimatskim promjenama na UNFCCC-ovom post-2012 aranmanu. EU e takoer nastojati da njeno prisustvo bude koordinirano na predstojeoj ''Drugoj globalnoj platformi o DRR-u'' u junu 2009. godine. Regionalni akcijski planovi o DRR-u. EU e podrati razvoj i implementaciju DRR akcijskih planova u regionima sklonim katastrofama. Ovi planovi bi se mogli djelimino implementirati proirivanjem obima postojeih EU-ovih DRR projekata i programa izraenih na osnovu strategija i prioriteta zemalja u razvoju. Takoer, mogli bi biti komplementarni i podrati inicijative za prilagoavanje, kao to je GCCA. Prijedlog je da se zapone sa Akcijskim planom za Karibe, kako bi se podrala inter alia implementacija Sveobuhvatne strategije upravljanja 22 katastrofama . Nakon toga uslijedili bi, npr.: Latinska Amerika, jugoistona Azija, Afrika i Pacifik.
22

Drave istonih Kariba su meu 10 drava na svijetu koje su najpodlonije katastrofama. Jedan Akcijski plan za Karibe trebao bi biti usko vezan uz implementaciju ''CariforumEU deklaracije o klimatskim promjenama i energiji'' (05/08).

12

Integracija DRR-a u politike i planiranje EU-a i zemalja u razvoju i podrka za kljuna nacionalna investiranja u DRR. EU e integrirati DRR u svoju razvojnu saradnju, humanitarne reakcije i obnovu, u potpunosti koristei najbolju integracijsku praksu i alate razvijene od strane Komisije i drava lanica EU, ukljuujui praksu i alate koritene za zatitu okoline, klimatske promjene i slube civilne zatite. Komisija e iskoristiti naredni polugodinji Pregled dravnih i regionalnih stratekih dokumenata kao ulaznu taku za potpunu integraciju pitanja DRR-a u svoju razvojnu pomo (gdje bude prikladno), za naredni programski ciklus koji poinje 2012. godine. EU e takoer podrati integraciju DRR-a u nacionalne politike i planove zemalja u razvoju, ukljuujui politike i strategije relevantnih sektora, a posebno dokumente strategije za smanjenje siromatva (PRSP) izraene od strane sektora osjetljivih na katastrofe, te druge relevantne dokumente. EU e koordinirati svoju podrku kljunim DRR investicijama koje su kao takve ve identificirane u nacionalnim okvirima.

5.2.

EU saradnja, komplementarnost i koordinacija

EU e implementirati strategiju u duhu: Parike deklaracije o efikasnosti pomoi i EU Kodeksa o podjeli rada; jaanja EU politike dijaloga o DRR-u u zemljama u razvoju, pruajui podrku nacionalnim i lokalnim nastojanjima da se premoste praznine koje postoje izmeu DRR-a i razvoja, humanitarne pomoi i pitanja klimatskih promjena; izgradnje aktivnih mehanizama koordinacije; aktivne promocije jake unutardravne i regionalne koordinacije izmeu donatora i vlada, sa posebnim naglaskom na EU metodologije koordinacije i harmonizacije. U svome sjeditu EU e koordinirati svoje napore sa drugim glavnim procesima, instrumentima i programima uspostave politika 23, unutar EU i radei sa regionalnim i meunarodnim organizacijama, neevropskim donatorima, meunarodnim i lokalnim NVO-ima, Federacijom Crvenog kria i Crvenog polumjeseca, Svjetskom bankom, UN-om i sistemom ISDRa. U cilju unapreenja politikog dijaloga o DRR-u, nadgledanja implementacije strategije i poboljanja koordinacije i usmjeravanja EU podrke, Komisija e osnovati EU DRR Upravnu grupu (SG), koja e ukljuivati drave lanice Komisije i EU-a. Ova SG e:
U 2009. godini razviti Plan implementacije, koji e pojasniti kljune akcije, odgovornosti, glavne instrumente i sekvence implementacije prioriteta datih u paragrafu 5.1. U 2011. godini izvriti pregled gore navedenog, kako bi se krenulo naprijed u implementaciju preostalog dijela Strategije.
23

Kao to su GFDR Svjetske banke i UNDP-om predvoeni napori na smanjenju katastrofa i prilagoavanju drava na klimatske promjene.

13

Promovirati uspostavu DRR mrea u dravama i regionima podlonim katastrofama, radi razmjene informacija i iskustava, te promocije mogunosti za saradnju i bolju implementaciju Strategije. Osnovati forum za redovne konsultacije i razmjenu informacija sa graanskim drutvom, NVO-ima i nacionalnim i regionalnim predstavnicima. Osnovati Uspostaviti odgovarajui okvir za monitoring napretka i finansiranja, te za ocjenjivanje implementacije Strategije.

5.3. EU instrumenti finansiranja

24

EU e implementirati strategiju koristei sve instrumente finansiranja koji joj stoje na raspolaganju u kontekstu cilja EU da do 2010. godine povea stopu Slubene razvojne pomoi (ODA) na 0,56% GNP-a25. Nekoliko drava lanica EU i Komisija u ovom trenutku pojaavaju finansiranje DRR-a unutar postojeih finansijskih okvira. Iako sadanja komunikacija ne sadrava nikakve dodatne finansijske implikacije, a akcije e se finansirati unutar postojeeg finansijskog okvira za 2007.-2013. godinu, ona ipak pribavlja okvir koji osigurava da su postojei instrumenti komplementarni i koriteni na najefikasniji nain, ukljuujui bolje meusobno uvezivanje finansiranja DRR-a iz razvojnih i humanitarnih instrumenata.
26

to se tie Evropske komisije, njeni glavni izvori finansiranja su Evropski fond za razvoj (EDF) i instrumenti glavnog budeta EC-a27. Pojedinani iznosi za DRR odreeni su u: dokumentima dravne i regionalne strategije za sve regione u razvoju; intra-ACP programima; programima pripremljenosti na suu i DIPECHO programima u kontekstu humanitarne pomoi; i tematskim programima za sigurnost hrane i zatitu okoline/prirodnih resursa. Na primjer: predloeno je da se DRR-u dodijeli 180 miliona EUR iz sredstava 10. EDF intra-ACP-a. Komisija e istraiti mogunost bolje komunikacije izmeu gore navedenog. Sedmi istraivaki okvirni program (FP7) i Zajedniki istraivaki centar Komisije takoer u znatnoj mjeri podravaju istraivanja i alate koji se odnose na opasnosti i katastrofe.
28

EU e takoer istraiti naine za mobilizaciju inovativnog finansiranja, pored postojee ODA-e, u korist DRR-a i prilagoavanja na klimatske promjene. Jedan takav instrument mogao bi biti Globalni mehanizam za finansiranje klimatskih pitanja, koji je nedavno razvijen od strane Komisije.

24 25

Aneks II. Cilj potvren u Dohi 2008. 26 Obaveze iz 2006. : 39,95 miliona EUR; iz 2007.: 65,06 miliona EUR, iz Dipechoa, Vei Rog Afrike i EDF resursi. 27 Instrumenti za: i) razvojnu saradnju, ii) humanitarnu pomo, iii) stabilnost, iv) Evropsko susjedstvo i partnerstvo.
28

Viegodinji intra-ACP program treba da bude usvojen u februaru 2009. godine.

14