You are on page 1of 93

Impresso keramička

kultura

Italija
istočna obala Jadrana
z - Ranoneolitička kultura rasprostranjena u Sredozemlju i
susjednim područjima (sjev. Afrika, Grčka, Albanija, Crna
Gora, Hrvatska, BiH, Slovenija, Italija, južna Francuska,
Španjolska
z Circummediteranski kompleks koji se može podijeliti na tri
područja:
1. istočno: obalni pojas palestinsko-sirijsko-kilikijski
(Mersin, Tarsus, Ugarit itd.)
2. srednje: Grčka, Albanija – djelomično ulazi u istočno, a
djelomično u zapadno
3. zapadno: istočni Jadran, južna Italija, Sicilija, Ligurija,
južna Francuska, jugoistočna Španjolska
Razlike između istočnog i zapadnog područja:
z na istoku prethodi faza akeramičkog neolitika kao rezultat
ranih poljodjelskih i stočarskih gospodarstava; na zapadu
nema takvog predneolitičkog horizonta (bilo je nekih
pokušaja da se Crvena Stijena IV definira kao takav
horizont) već neolitizacija počinje upravo s impresso
keramičkom kulturom
z istok iskazuje sklonost prema izradi figuralne plastike, dok
je na zapadu nema što je rezultat različite duhovne
podloge, odnosno gospodarskih čimbenika
z na istoku gospodarsku osnovu predstavljaju poljodjelstvo
i stočarstvo, a na zapadu lov, ribolov i skupljaštvo
z Iako u ovakvoj općoj podjeli istočna
jadranska obala pripada zapadnom
prostoru, ipak i unutar toga prostora
može se razlikovati istočna skupina
impresso keramike, koju čine istočna
jadranska obala i dio zapadne obale, od
one zapadnije tzv. cardium keramike
(cardial ware) Ligurije, južne Francuske,
jugoistočne Španjolske.
impresso ist. jadr. obale cardium zap. Sredozemlja

pretežno ravna dna posuda pretežno zaobljena dna


gotovo nema plast. ukrasa brojni plastični ukrasi
nema žljebnjenja žljebljenje
ukras prekriva čitavu površinu ne prekriva
nema zoomorfnih prikaza zoomorfni prikazi
Južna Italija

z najgušća koncentracija ranih neolitičkih


naselja je u Kalabriji, Materanu, Valle
dell' Ofanto i Tavoliere (sjeverni dio
Apulije, a znači upravo ravnica). Ona je
očito rezultat pažljivog izbora upravo
ravnica i aluvijalnih terasa za životni
prostor, a to su ujedno područja
prikladna za poljodjelstvo i uzgoj goveda.
z Pulo di Molfetta
Apulski rani neolitik
z impresso di tipo arcaico ili stil Prato don Michele
(jednostavni impresso uzorci u redovima pojedinačnih ili
dvostrukih otisaka)
z impressa evoluta ili stil Guadone (složeniji uzorci iz
povezanih otisaka, primjerice cik-cak, složeniji
geometrijski uzorci izvedeni urezivanjem: ljestvičasti
motivi, viseći trokuti ili rešetkasti motivi. Zajedno s ovom
keramikom prvi se put pojavljuje i tremolo ukras)
z keramika dipinta a fasce larghe ili dipinta a bande
rosse. Ista keramika i pod nazivom stile Lagnano da
Piede. Crveno slikana keramika s uglavnom širokim,
crvenim vrpcama ili velikim geometrijskim uzorcima na
finoj keramici
z Masseria La Quercia keramika, fina sivosmeđa, biržljivo
glačana keramika s geometrijskim motivima slikanim
smeđom, crvenom, crnom ili bijelom bojom. Motivi su
vodoravni nizovi linija, mreže, ljestvičasti i cik-cak na
posudama zaobljenog dna, na dvodijelnim posudama
kao i na trbušastim bocama sa cilindričnim vratom. Boja
je uvijek nanošena u obliku tankih crta ili zareza. Ova
se keramika pojavljuje i pod nazivom keramika dipinta a
bande strette. Moguća je i kombinacija impresso motiva
i slikanja na istoj posudi
LIGURIJA
z pripada zapadnoj impresso keramici
zajedno s južnom Francuskom i
Španjolskom – središnji položaj između
istočnojadranskog impressa i cardium
keramike zapadnog Sredozemlja, neki je
još nazivaju tirenskom impresso
keramikom
Opća obilježja ligurijske
impresso keramike
z zaobljeno dno posuda (svojstvo zapadnog Sredozemlja i
sjev. Afrike), posude četvrtastog otvora, bute, žlice;
ukrasne kompozicije pravilne, uvijek tvore neke motive,
često gornji dio posude ima jedan motiv, a donji drugi ili je
bez ukrasa
z tehnike: jednostavni otisci školjke cardium, životinjskog
zgloba, gusti ubodi koji tvore linije, plastični ukrasi nastali
izbacivanjem gline pomoću školjke (poput nekovrsnog
barbotina), brazdasto urezivanje, urezivanje geometrijskih
motiva, te crvena inkrustacija, tkđ. plastične vrpce s
otiscima
z špiljski lokaliteti, najznačajniji Arene
Candide:
paleolitik
mezolitik, hijat,
3 neolitička horizonta (I. impresso
keramika šireg mediteranskog kruga, II.
impresso+”vasi a bocca quadrata”, III.
Lagozza kultura)
Zemunica, HR
ISTOČNOJADRANSKI
MEZOLITIK
z rani mezolitik koji na osnovi artefakata
odgovara soveterijenu (sauveterrien)
odn. tardigravetijenu
z kasni mezolitik koji odgovara
kastelnovijenu (castelnovien)
z Mezolitički lokaliteti na hrv. dijelu ist. Jadrana

z rani mezolitik - soveterijen: Kopačina na Braču


(7030-6490 cal.BC)
z kasni mezolitik - kastelnovijen: Savudrija, Loza,
Klanjčeva peć, Oporovina, Podosojna peć
(5410 cal BC), Lopar na Rabu, Vaganačka peć
na Velebitu, Ledenice, Podumci, Okrugla,
Glavičica
z Crna Gora: Odmut I, Crvena stijena
Istočni Jadran
z u neolitiku čini zaseban, izdvojen i
zatvoren kulturni krug uvjetovan
zemljopisnim čimbenicima: krški sastav i
oblik tla, sredozemna klima, povezanost
s jadranskim morem
Kultura impresso keramike
z prostire se od Istre do Boke, a granica teče
planinskim lancima koji odvajaju priobalno
područje od unutrašnjosti: Soča, Vipava, Reka,
Kras, Ćićarija, Učka, Gorski Kotar, Velika i
Mala Kapela, Velebit, Dinara, državna granica
s BiH do Ivan planine, Vitoroga, Raduše,
Bjelašnice, Zelengore, Durmitora, Sinjajevine,
Prokletija, unutarnje albanske granice – prodori
u unutrašnjost dolinama rijeka Neretve (na koju
se nadovezuje dolina Bosne), Pive, Drine, Ibra,
Bojane i Drima
Mogu se izdvojiti uža područja:
z Istra odvojena Krasom i Ćićarijom
z obalni pojas Hrvatskog primorja s kvarnerskim otocima
z sjeverna Dalmacija omeđena Zrmanjom i Krkom
z srednja Dalmacija i sjeverozapadna Hercegovina (između
Krke i Neretve)
z jugoistočna Hercegovina
z zapadni dio Crne Gore
z zapadna Albanija
Nalazišta

oko Trsta: Grotta Azzura (Pečina na Leskovcu), Grotta Gialla,


Grotta della Tartaruga, Caverna dell'Orso (Pečina pod Muzarji),
Caverna dell'Petirosso (Pejca v Lašci ili Vlaška jama), Grotta
delle Gallerie (Pečina pod Steno), Grotta dei Ciclami (Orehova
pejca)
z južna Istra: Vrčin, Šandalja, Verudica, Ižula, Pradišelski rt,
Oporovina
z Hrv. primorje: Vela jama na Lošinju, Jami na Sredi-Cres,
Vorganska peć-Krk, Vaganačka pećina-Velebit
z sjev. Dalmacija: Nin, Vrsi, Crno Vrilo, Islam Grčki-
Gradusa/Lokve, Pećina u Ždrilu, Tinj-Podlivade, Smilčić, Buta
jama, Benkovac, Bribir, Vrbica-Krković, Tradanj, Jagodnja,
Kamenta, Kula Atlagić
z srednja Dalmacija: Škarin Samograd, Danilo,
Krčina-Klis, Pokrovnik, Tamnica kod Bitelića,
Markova špilja-Hvar
z Hercegovina: Zelena pećina, Stolac, Ravlića
pećina, Hateljska pećina
z južna Dalmacija: Gudnja na Pelješcu, Vela
spila-Korčula
z Boka Kotorska: Spila iznad Perasta
z Crna Gora: Crvena Stijena, Odmut, Koronina
z Albanija: Blaz, Vlush
z Smilčić - Barica
Periodizacija
Šime Batović
1. rana faza – Crvena Stijena
2. razvijena faza – Smilčić
3. kasna faza – Gudnja
Johanes Müller
Impresso A 6050-5850 cal.BC
A1: jednostavni ukrasni motivi, otisci prsta, nokta, štipanje, šiljato-
ovalni
rovaši, jednostavno žigosanje školjkom
A2: finiji ukrasi, jednostavne linije i brižno izvedeni žigosani motivi,
tipološki napredak
Impresso B 5800-5600 cal.BC
B1 cardium cik-cak linije, ubodi i složeni linearni motivi
B2 nenarebrene cik-cak linije
Impresso C 5600-5500 cal. BC →razvoj u dva pravca
grupa Medulin (5750-5100) – Istra; u glini prevladava kvarcni
prijesak. Ukrasi složeni od linearnih i utisnutih motiva, linija školjki
povučenih rubovima cardium školjke, nema tremolo ukrasa
grupa Humina (5800-5550) neretljansko područje; nedostaju ukrasi
školjkom, prevladava otisak prsta, nokta i štipanje
Gudnja
Vela spila
z Obre I